AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

utorak, 28.04.2015.

UKUPNO 1.280 PRIJAVA POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA ZA MJERE 4.1. I 4.2.

OTVOREN NATJEČAJ ZA MJERU 6.3. I 4

Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APRRR) zatvorili su natječaj za podmjeru 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda Mjere 4. Natječaj je bio otvoren od 11. veljače do 15. travnja 2015. godine.

Poljoprivredna gospodarstva ukupno su prijavila 1.280 zahtjeva za potporu u iznosu od 2.674.828.158,28 kuna, dok je ukupna vrijednost projekata 3.890.720.701,12 kuna.
„Toliki broj zahtjeva i potpore koje su poljoprivrednici zatražili u ovom prvom natječaju za Mjeru 4. jednak je iznosu koji je sveukupno zatražen za sve IPARD mjere nakon 21 - nog provedenog natječaja tijekom šestogodišnje provedbe IPARD programa“, izjavio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na konferenciji za novinare u ponedjeljak 27.4. 2015.
Za IPARD je u svim raspisanim natječajima bilo 1.338 prijava s 2,3 milijarde kuna tražene potpore. Od toga je ugovoreno 785 projekata za 1,25 milijardi kuna, a isplaćeno 386 projekata za 545 milijuna kuna.
Ukratko se rezultatima natječaja može reći slijedeće:
Poljoprivredna gospodarstva su prijavila 1.280 projekata vrijednih skoro 4 milijarde kuna, za koje žele povući 2.6 milijardi kuna iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva i obrti čine 3/4 ukupnog broja prijava
60% novca iz tog fonda poljoprivredna gospodarstva traže za izgradnju, 27% za opremanje i mehanizaciju, a 13% za podizanje novih nasada.
3/4 ukupnog broja prijava odnosi se na opremanje i mehanizaciju.
„Unatoč brojnim opstrukcijama raznih političkih i interesnih skupina, te pojedinih europarlamentaraca koji su javno kroz domaće medije, ali i kroz europske institucije širili negativne informacije i opstruirale naše napore, rezultati ovih natječaja pokazuju kako je hrvatski Program ruralnog razvoja dobar, te da smo donijeli ispravnu odluku kada smo krenuli u raspisivanje natječaja prije nego je Program i službeno usvojen“, izjavio je ministar Jakovina.
Ministarstvo poljoprivrede zaprimilo je pismo Opće uprave za poljoprivredu u kome se kaže da je postupak međuresornih konzultacija u EK završen, te kako je Program ruralnog razvoja u potpunosti usklađen sa zakonodavnim okvirom. Europskoj komisiji je upućen zahtjev za odobrenjem Programa, a očekujemo da će Program biti usvojen od strane Europske komisije u svibnju.

NATJEČAJ od 2 4. 4. - 12 . 5.

Mjera 6 – Podmjera 6.3 – Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava namijenjena je svim malim poljoprivrednim gospodarstvima, koji kao takvi nisu prihvatljivi korisnici mjere 4, podmjere 4.1 – Ulaganja u fizičku imovinu.

Natječaj za ovu mjeru objavljen je 24. travnja, a za njega se prijave podnose od 12. svibnja do 12. srpnja.
Potencijalni korisnici su poljoprivredna gospodarstva, Upisana u Upisnik poljoprivrednika, čija je ekonomska veličina, iskazana u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu PG, između 2.000 eura i 7.999 EUR-a.
Potpora je u ovoj mjeri za sve korisnike ista i iznosi 15.000 EUR-a, a isplaćuje se u dva obroka, od čega prvi dospijeva odmah po donošenju Odluke o dodjeli sredstava, a drugi nakon provedbe svih aktivnosti navedenih u Poslovnom planu.
Provedba ove mjere je prilično jednostavna, budući se ne radi o investicijskoj mjeri, korisnici u svrhu prijave izrađuju jednostavan Poslovni plan po zadanoj metodologiji, a uvjet konačne isplate je potpuna realizacija aktivnosti navedenih u tom planu i dostizanje definiranih ciljeva.
Primjerice, Poslovni plan može definirati kupovinu poljoprivrednog zemljišta u svrhu povećanja proizvodnje, ali isto tako i unaprjeđenje postojeće proizvodnje, primjerice ograđivanjem nasada, kupovinom životinja i sl.
Sukladno na natječaju za ovu mjeru je alocirano 15 milijuna eura.

nedjelja, 26.04.2015.

…izvan teme… SAŠA LEKOVIĆ NOVI PREDSJEDNIK HRVATSKOG NOVINARSKOG DRUŠTVA

NOVINARI BEZ AUTORSKOG PRAVA

Na 56. Skupštini Hrvatskog novinarskog društva ( HND ) koja je održana u Novinarskom domu u Zagrebu 25. travnja za novog predsjednika izabran je istraživački novinar, slobodni novinar Saša Leković.

Objavljujem Sašin životopis:
„Rođen sam u Pakracu prije 56 godina. Od formalne naobrazbe imam završenu srednju školu i po zanimanju sam novinski izvjestitelj. Pohađao sam mnoge radionice i predavanja iz područja medija i novinarstva, a završio sam i jednogodišnji program za trenera istraživačkog novinarstva u organizaciji Danish School of Journalism (jednoga od najcjenjenijih novinarskih fakulteta u Europi) te Mreže za profesionalizaciju medija jugoistočne Europe / SEENPM (www.seenpm.org). Profesionalni sam novinar 36 godina. Jedan sam od prvih osnivača privatnih novina u Hrvatskoj (BUUUM, 1990. – za područje općina Daruvar, Pakrac i Grubišno Polje ). Radio sam 24 godine za hrvatske medije i prošao sve - od novinara lokalnih medija, lokalnog dopisnika u nacionalnim medijima i ratnog reportera (Vjesnik, Večernji list, Arena) do reportera i istraživačkog novinara (Globus, Arena). Bio sam i izvršni urednik Arene te jedan od pokretača Jutarnjeg lista u kojemu sam prve dvije godine bio i jedan od pomoćnika glavnog urednika. Posljednjih 12 godina sam slobodni novinar i vodim nevladinu neprofitnu organizaciju Centar za istraživačko novinarstvo
www.cin-ijc.com sa sjedištem u Zagrebu. Bio sam trener na više od stotinu novinarskih radionica i raznih medijskih projekata (većinom iz područja istraživačkog novinarstva) u desetak zemalja na tri kontinenta te govornik na temu medija i novinarstva na više desetaka konferencija u Europi i svijetu. Predavao sam i predajem istraživačko novinarstvo na nekoliko fakulteta. Među osnivačima sam Svjetske mreže istraživačkih novinara (www.gijn.org) , u Kopenhagenu 2003. godine Sudjelujem u međunarodnim projektima istraživačkih novinara – kao reporter i urednik/mentor te surađujem u stranim medijima. Savjetnik sam glavnog tajnika Medijske organizacije jugoistočne Europe / SEEMO (www.seemo.org) , te član većeg broja međunarodnih žirija koji odlučuju o dodjeli novinarskih nagrada. Član sam Savjetodavnog odbora organizacije Journalismfund.eu (www.journalismfund.eu) koja financira rad istraživačkih novinara iz zemalja EU kao i član Savjetodavnog odbora Europske unije za razvoj projekta za dodjelu nagrada za istraživačko novinarstvo u sedam zemalja jugoistočne Europe koje nisu članice EU. Radim kao medijski savjetnik i trener na projektima koje provode najuglednije organizacije za profesionalizaciju medija te Vijeće Europe, Europska komisija, Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE), kao i razne agencije Ujedinjenih naroda. Urednik sam, autor, koautor i suradnik na više novinarskih priručnika i knjiga sa medijskom tematikom, uključujući uređivanje knjige „Značaj medijskog integriteta“ (CIN, 2014.) koja je jedan od rezultata višegodišnjeg međunarodnog projekta „Medijski opservatorij jugoistočne 2 Europe“, čiji sam koordinator za Hrvatsku. U knjizi su predstavljeni rezultati do sada najopsežnijeg istraživanja stanja u hrvatskim medijima i novinarstvu. Novinarstvo ne smatram poslom nego pozivom. Govorim, čitam i pišem engleski. Nikada nisam bio član ni jedne političke stranke. Moj potpun životopis možete pronaći ovdje: http://cin-ijc.com/info/sasa-lekovic-hr/ „

Saša Leković izabran je na predsjednika Hrvatskog novinarskog društva u konkurenciji koju su činili Antun Filić novinar Večernjeg lista, Nikola Kristić novinar sa HTV-a, Gojko Marinković slobodni novinar, Ana Raić Knežević novinarka Novog Lista, te Tomislav Galović urednik portala Dalje.com .Skupština je imala 95 delegata sa pravom glasa.


S lijeva: Kandidati za predsjednika HND-a : A.Filić, N. Kristić, S. Leković, Ana Raić Knežević. U drugom redu između Saše i Ane je Gojko Marinković

Antun Filić je dobio 13 glasova, Galović 3 glasa, Kristić 14 glasova, Leković 34 glasa, Marinković 6, a Ana Knežević Raić 20 glasova. To je bio prvi krug glasanja za predsjednika. U drugi krug su ušli Leković i Ana Raić Knežević. U finalnom glasanju Leković je dobio 46 glasova, a Ana Raić Knežević 35 glasova. Ana je u drugom mandatu predsjednika Zdenka Duke od 2011 – 2015 bila prva pod predsjednica HND-a.
Saša je najavio da će predlagati i pokretati inicijative za podupiranje predlaganje zakona i zakonskih izmjena kojima će biti omogućeno transparentnije medijsko vlasništvo, efikasnija zaštita novinarske struke, bolji položaj novinara u društvu, te bolje povezivanja novinara iz europskih i svjetskih asocijacija sa hrvatskim novinarima putem raznih oblika edukacija i razmjene informacija. Istakao je da svojom prednošću smatra svoj status slobodnog novinara, jer nema urednika, ni vlasnika ni nadređenog, koji bi dovodili u pitanje njegovu slobodu u radu; u izboru teme ili bilo kog drugog oblika pritiska. Podpredsjednici HND- a su Denis Rimac novinar Novog Lista i Slavica Lukić novinarka Jutarnjeg lista, koja je podpredsjednica bila i posljednje četiri godine.Do podpredsjednika se dolazi neuobičajenom logikom biranja.


Tomislav Galović kandidat za predsjednika HND-a.

Novinar Zdenko Duka koji je bio predsjednik HND-a u dva mandata od po četiri godine, u izvještaju je rekao da se stanje u medijima ne popravlja, da su financijski problemi u redakcijama novina veliki , što se najviše odražava na niskoj nezadovoljavajućoj razini materijalne sigurnosti i radnih prava novinara. „Sve je više novinara u nestalnim oblicima honorarnoga rada umjesto u stalnom radnom odnosu. U tim okolnostima novinarima nedostaje integritet i snaga da nesmetano obavljaju svoj posao“ napisao je između ostaloga predsjednik Duka u svom izvještaju.

STATISTIKA O NOVINARIMA HND-a

Na dan 13. travnja 2015. HND je imao 2.512 članova, što čine 1.063 žene i 1.449 muškarca. Od tog broja 1.101 bilo je stalno zaposlenih novinara, 534 slobodna novinara, 124 neutvrđenog statusa, 623 su umirovljena novinara i 78 novinara sa članstvom u mirovanju, 7 pripravnih članova i 44 pridružena člana. U registar poreznih obveznika upisana su 234 novinara člana. Više od 800 novinara je na Zavodu za zapošljavanje.
Po obrazovanju u članstvu HND-a je 21 doktor znanosti, 50 magistara znanosti, 1.400 novinara sa fakultetskim obrazovanjem, 136 novinara ima višu školsku spremu, 867 srednju školsku spremu, a 25 članova HND-a su bez odgovarajućeg obrazovanja, oni su, KV, VKV, NSS. Prema statusu članstvo je redovno, pripravno i pridruženo. Hrvatsko novinarsko društvo još uvijek nema striktan zahtjev da novinar mora imati završen studij novinarstva, već još uvijek novinar može biti osoba koja je završila bilo koji studij. Posljedica liberalnog stava je i visoka brojka novinara bez završenog studija, samo sa srednjom stručnom spremom. A očito su razni putevi u članstvo HND doveli i nekolicinu osoba koji prema statističkim podacima imaju samo zanat, ili niti to.
U posljednje četiri godine primljeno je 114 novinara u redovno članstvo, 7 novinara u pripravno
članstvo i 7 u pridruženo članstvo . Kroz zadnje četiri godine umrla su 103 novinarska člana.
Redovni i pripravni članovi rade na radiju¬- njih 227, na televiziji 387, u različitim dnevnicima radi 359 novinara, na portalima 77, a ostali rade u tjednicima, mjesečnicima i drugim medijima.
Novinari redovni članovi organizirani su kroz 31 ogranak u Hrvatskoj u kojima je 1.437 novinara, jedno županijsko vijeće sa 392 člana u kojem je 11 zborova novinara.

ŠTO JE NOVINAR BEZ AUTORSKOG PRAVA?

Jesu li novinari slobodni ili im tu slobodu vlasnici medija u kojima rade dotiraju na kapaljku? Novinari o tome u HND nerado govore a o tome nitko od novinara ne piše ni u publikaciji ceha „NOVINAR“. Razlog za to je strah od otkaza na poslu . Naprimjer Stirya koja je 100% vlasnik Večernjeg lista je u ugovoru, koji su novinari morali potpisati pod cijenu radnog odnosa, zahtijevala da se svaki novinar odrekne svog autorstva- svog autorskog prava. To je dogodilo prije nekoliko godina u predsjedničkom mandatu Zdenka Duke. Može li se novinaru uzeti autorsko pravo? Što je novinar koji se na zahtjev poslodavca odrekne svog autorskog prava? Stirya kod kuće, u Austriji, svojim novinarima nije oduzela autorsko pravo. U Stiryi i drugim novinskim kućama novinari godinama rade honorarno, bez staža. Dio je novinara u statusu RPO i oni nemaju prava iz radnog odnosa, iako ravnopravno rade s onim koji su u stalnom radnom odnosu.
Kako centri političke moći utječu na novinarstvo, na kvalitetu programa i slobodu novinara na HTV u javnom servisu, čuje se o događanjima u toj medijskoj kući. Pravilnik o zabrani davanja izjava novinara HTV-a u javnosti, doživljava se kao želja ravnatelja HTV kuće da proizvodi nesigurnost kod novinara koji su zaposleni. Izbor ravnatelja HTV-a u Saboru, kako je to uvedeno u Hrvatskoj, jasna je poruka da novinari nisu slobodni, da su i novinari i program koji proizvode pod stalnom prismotrom politički postavljenog ravnatelja. Informacije o životu u regiji, Europi i u svijetu na Hrvatskoj televiziji su oskudne i nedovoljne. Zar ima smisla u 21. stoljeću ne objavljivati – dakle skrivati informacije. Česta promjena urednika, ukidanje dopisništava, pa postavljenje drugih novinara na ta mjesta i afere koje u sjenu bacaju program, i rad novinara, mračan su proizvod hrvatske politike u stoljeću interneta i globalnih komunikacija.
I Jutarnji list ima Pravilnik po kojem novinar ne smije izvan kuće komunicirati o poslovima i događanjima koji se odvijaju unutar kuće. I to po cijenu otkaza. Tu je razlog zašto novinari u HND-u ne traže pomoć, ne pišu i ne komuniciraju o tom problemu. Jer bolje je u toj situaciji šutjeti nego ostati bez posla.
Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa je mjera jednog ministra, nakon koje više nijedan novinar koji je ostao bez posla u redakciji i morao ući u evidenciju Zavoda za zapošljavanje ne može dobiti posao. Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa traže poslodavci i onda kada trebaju novinara urednika i onda kada traže novinara koji je tek završio fakultet. Tu je zanemaren veliki raspon godina rada i novinarskog znanja, jer moram podsjetiti, i kada ste završili fakultet i počinjete novinarski raditi, novinarstvo je zanat. Tek u praksi , uključujući znanja stečena na fakultetu, potrebno je mnogo naučiti. U tom smislu novinari bi trebali biti izuzeti iz stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa.

DRŽAVA BEZ NORMALNIH MEDIJA JE MARGINALIZIRANA DRŽAVA

Ukupna kretanja u društvu, građani bez posla i bez kupovne moći , kao i vlasnički odnosi u medijima u koje su megalomanski pohlepni vlasnici ušli sa velikim kreditima koje ne mogu otplaćivati pa novine odvode u stečaj, a novinarima daju otkaze, hrvatska je novinarska stvarnost. Još 1990. godine u neboderu u Savskoj na kome piše VJESNIK, izdavalo se milijun primjeraka novina dnevno. Onda je s političkim promjenama krenulo sustavno politički smišljeno devastiranje hrvatskih medija, kroz izvlačenje novca i otpuštanje novinara. Prema političkim procjenama nakon mnogo za javnost tajnih radnji, strani vlasnici ušli su medije najprije u Jutarnji list, a kasnije i u Večernji list. Vjesnik Hrvatski politički dnevnik održao se sve do 2012. godine, a tada ga je u travnju 2012. u 72. godini postojanja ukinuo Linić ministar financija koalicijske vlade koja je i danas na vlasti. Kada čovjek ima auto star 72 godine, svjestan je njegove povijesne vrijednosti i nastoji ga sačuvati, a kada se radilo o državnoj novini s poviješću od 72 godine nije bilo senzibiliteta za očuvanje te tiskovine. Kao da to nije bio dio hrvatske povijesne kulture i baštine. Danas je neboder VJESNIK prazan, a zemljište na kome stoji predmet je interesa više osoba, radi velike financijske vrijednosti. No osim što su danas hrvatski pisani mediji za koje su prosječni čitatelji iz navike vezani, u rukama stranaca, ti stranci nameću težak i loš tretman hrvatskim novinarima. Nacionalna televizija je politički kontrolirana. Po uzoru na velike medije ponašaju se i vlasnici lokalnih medija. Možda su političke glave prije 20 godina vjerovale da kada pod kontrolu stave medije da će lakše provoditi demokraciju na hrvatski način. No ne samo mediji, već i sve ostalo krenulo je po zlu. Hrvatska je danas država s visokim indeksom korupcije, visokozadužena u kojoj vanjski dug iznosi 85 % BDP-a, država u kojoj se privatizacija i dalje provodi na način da se radnici otpuštaju na ulicu, drugima se pak mjesecima uskraćuje plaća, nema vizije proizvodnje i otvaranja radnih mjesta u djelatnostima koje stvaraju BDP . Nema radnih mjesta za mlade generacije koje dolaze pa u sve većem broju odlaze u europske zemlje. Poljoprivreda na selu je devastirana, jer prosječna gospodarstva svoj proizvod ne mogu prodati. Europski lanci u suradnji s domaćim korporacijama zauzeli su prostor koji je trebao pripasti u proizvodnji i prodaji hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima. Mirovine su neizdrživo niske, socijalna, financijska i gospodarska budućnost čini se da ne postoji. Državni proračun je u manjku nekoliko milijardi. Hrvatska je u Europskoj uniji, a u državi se živi u nimaštini i bijedi. Jedino političari žive po europskom standardu. Zato je jedan od njih, ministar obrta i poduzetništva sredinom travnja ove godine izjavio da je Hrvatska izašla iz ekonomske krize. Drugi dan je to izjavio, valjda po PR dogovoru, i guverner Hrvatske banke. Očito je da žive izvan realnosti. Osim što je Hrvatska u ekonomskom smislu potpuno marginalizirana, marginalizirana je i zbog stanja u kojem su mediji.
No u upravo izabranom predsjedniku Hrvatskog novinarskog društva Saši Lekoviću vidim početak kraja loših događanja u novinarstvu i početak novih pozitivnih događanja za hrvatske novinare i novinarstvo. Leković naime sa svojih 56 godina ima dovoljno i životnog i novinarskog iskustva da bi znao raditi. Osim toga poznat je po svom istraživačkom novinarskom radu u Međunarodnoj federaciji novinara i u više drugih europskih novinarskih i političkih asocijacija. U Hrvatskoj nema nad glavom uredničku batinu – već može i dalje misliti svojom glavom. Odlučivati je naučio u svom samostalnom novinarskom radu i to je njegova velika prednost .

četvrtak, 23.04.2015.

SAVJETODAVNA SLUŽBA 2014. U SVOJIM DJELATNOSTIMA

OD 85 UZORAKA NA REZIDUE PESTICIDA
NI JEDAN NIJE BIO POZITIVAN

Savjetodavna služba, je definirana kao javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. I ta je institucija u petak 10. travnja održala svoj 20. susret u prostoru Kino dvorane u zgradi ministarstva poljoprivrede u Vukovarskoj 78. Tom je prilikom pomoćnik ravnatelja, dr. Ivan Danjek koji inače radi u Sektoru za programe i projekte u poljoprivredi i ribarstvu podnio godišnji izvještaj o radu u 2014 . A podnesen je i plan rada za tijek 2015. godine. Kasno popodne toga dana održan je i seminar sa temom “Uloga savjetodavne službe u provedbi Programa ruralnog razvoja 2014.- 2020. godine.”

EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA

Uzimajući u obzir dva teksta koja sam prethodno napisala i objavila - 13. i 15. 4. 2015 .nastavljam. Dr. Danjek je predsatvio Ekološku poljoprivredu te rekao “Sjećam se onih dana kada je ekološka poljoprivreda podozrivo prihvaćana, ali sve više poljoprivrednika se odlučuje za nju. Ostavrene su površine od 3%, od ukupno obradivih površina, za koje smo donedavno računali da se neće moći ostvariti, ostvarena je. Savjet koji se bavi ekološkom poljoprivredom surađuje s mr. Marijom Ševar višom kordinatoricom koja je po meni osoba kao institucija u tom ekološkom svijetu u Republici Hrvtaskoj. Ona je svojom agilnošću puno je pridonijela tome. Trenutno prevodi s njemačkog pravila koja se, po mnogima, mogu primjenjivati u ekološkoj poljoprivredi.

Objavljujem nekoliko stranica pisanog materijala iz Godišnjeg izvješća za 2014. Savjetodavne službe.


noj proizvodnji. Osjeća se nezadovoljstvo ekoloških proizvođača zbog nedostatka popisa dozvoljenih gnojiva i poboljšivača tla, sredstava za povećanje imuniteta biljaka i zaštitu biljaka, odnosno popisa sredstava koja nisu navedena u Fitosanitarnom infornacijskom sustavu RH.Izradom takvog popisa olakšao bi se rad, kako ekološkim poljoprivrednim proizvođačima tako i savjetnicima.

“Nastaviti ću sa ribarstvom. Imamo dr. Lava Bavčevića koji je alfa i omega kod nas, viši kordinator za ribarstvo. A zahvaljujući razumijevanju ministarstva jedna kolegica je već počela raditi u Splitsko dalmatinskoj županiji, zatim će jedna kolegica biti u Istarskoj županiji, kolega u Dubravačko neretvanskoj županiji. Znači još troje kolega će se baviti ribarstvom. Kolega dr.Bavčevića će surađivati na ribarstvu. Ne samo njemu otežano je raditi jedan na jedan, ali sreća je u tome što su ribari i uzgajivaću školjaka organizirani cehovski u Hrvatskoj Gospodarskoj komori i Hrvatskoj Obrtničkoj Komori gdje imaju svoje ribarske zadruge tako da je on preko tih njihovih institucija na neki način forsirao sve informacije za ribarstvo koje su se u prijašnjim godinama strelovito mijenjale. Nastojanje je da se ribarima i uzgajivačima školjaka dadu najnovije informacije odnosno tehnička i tehnološka pobolšanja, tako da mogu biti konkurentni ostalim ribarima u Europi i svijetu.”

AGROEKONOMIKA

“Mala grupa odabranih” rekao je dr. Danjek te nastavio “ U kontinuitetu obnavljamo katalog poljoprivredne proizvodnje. Sa nama je kolegica Tatijana Gorbaš i mr.Marina Nikšić je upoznata sa time, tako da je već 2014. rađeno na tim kalkulacijama. Pomogli su svi ostali savjetnici, svatko u svojoj specijalnoati. Ova Agroekonomska grupa je ta koja to vodi. Rezultati toga rada biti će uskoro promovirani. Ono na što smo ponosni u ovom dijelu to su “ koraci do …” to su materijali kroz koje želimo plasirati informaciju poljoprivrednicima, kako do neke proizvodnje, kako do neke ragistracije, što sve treba zadovoljiti najčšće u onom zakonodavnom dijelu i uz to neki savjeti koji već postoje iz prakse, samo se moraju donosigti za taj dio.Ova agroekonomska grupa dosta je radila u tjednima unutar SKADS-a , plus toga tu je sustav izravnih potpora, ruralnih potpora i još ovo završno što je bilo vezano oko Iparda.”

MEHANIZACIJA

“Malo kolega ima kod nas koji se bave mehanizacijom. Kod nas je na čelu viši kordinator Ivica Prpić. On radi održivu uporatbu za pesticide, mehanizatorski dio, pomagao je kalkulacije za mehanizatorski dio.Bavi se sustavom navođenja poljoprivrednih strojeva što je sve aktualnije u današne vrijeme, što je važno u samoj proizvodnji, ali i u zaštiti okoliša. Taj nukleus mehanizatora je uz potporu svih vas ostalih savjetodavaca. Već niz godina organizira se natjecanje u oranju koje je proglašeno kao najbolie organizirano. Godine 2014. održano je 12. državno natjecanje, a 3. u oranju konjskim zapregama, a unutar 17 županija se organiziraju županijska natjecanja u oranju.”

POPLAVA

“E sada, ono što nas je iznenadilo, bila je poplava koja se dogodila . Mi smo se stavili odmah na raspolaganje. Prednjačili su svi savjetnici Vukovarsko srijemeske županije, ali ne samo oni . Na ispomoć su išli savjetnici iz Gorskog kotara, Osječko baranjske , Požeško Slavonske, Virovitičko podravske županije. Svi kolege koji su bili na raspolaganju su bili u timu za pomoć. Pokazatelji koji govore na koliko lokacija smo smjestili životinje, koliko ih je bilo a optimalno je raspodjeljeno 1500 tona hrane. Akcija je trajala četiri mjeseca. Pomogli smo poljoprivrednicima da podnesu 58 prijava za mjeru 5X2 da im se pomogne u obnavljanju poljoprivredne proizvodnje.”
“Sada idemo na drugi cilj – rekao je dr. Danjek i nastavio, “a to je učinkovito korištenje nacionalnih i EU programa. Ono što mene osobno ohrabruje je da su poljoprivrednici došli do svijesti da proizvesti primarni proizvod više nije IN, da moraju uložiti trud i dodatno ga oplemeniti. Puno tih pitanja je bilo vezano uz razvoj dopunskih djelatnosti, tako da smo postali virtuozi u tome što im sugerirati i što im preporučiti da bi oni bili što dohodovniji u svojoj proizvodnji. “
Dr. Ivan Danjek je nastavio “Radili smo i na IPARD-u sve što je trebalo, na program ruralnog razvoja, na ostalim programima, pomagali LAG-ovima, znaći skupina kojoj je kordinator Rober Čret je ta koja dobro radi. Posebno me je dirnula zahvala koja je došla prošli tjedan. (Op. a početkom travnja) “ Zahvala je s OPG-a Katrice Šporer , iz Križevaca, Zagorska ulica 146. Zahvala ! Ovim putem zahvaljujem Savjetodavnoj službi na stručnoj pomoći u realizaciji IPARD programa Mjere 101 . Našom upornošću i vašom pomoći uspjeli smo doći do kraja, što znaći da su povratna sredstva u cijelosti isplaćena na račun.Zahvaljujemo gospodi Slavku Kopiloviću, Tanji Lasić, Mirjni Kocen, Andreji Čosić i najzaslužnijem za naš projekt Dobrović Jerku – Robiju.” pročitao je dr. Danjek. Dvoranom je odjeknuo aplauz prisutnih.


Izvor: Godišnje izvješće Savjetodavne službe za 2014.
“ To je istraživanje perjanica naše službe. Naših 58 savjetnika je 1 343 odabrana gospodarstva obradilo i od toga ih je prošlo 1 190 za Europsku Komisiju. To je 96% realizacije plana. To je podatak realizacije koji nema, gotovo ni jedna europska zemlja. Ovime ste dokazali što se može i kako se može. Priznanje i Kristijanu Jelakoviću načelniku Samostalnog odjela za sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (FADN) koji je na čelu toga tima koji to stvarno dobro radi”- rekao je pomoćnik ravnatelja dr. Danjek te ponovo nastavio izlaganje.

STRUČNI NADZOR INTEGRIRANE PROIZVODNJE


Izvor: Godišnje izvješće Savjetodavne službe za 2014.

“U tom dijelu je angažirano 10 savjetnika. Tu se radi stručno i dobro se radi. Savjetnici koji idu u nadzor ne mogu kontrolirati u svojoj županiji već moraju ići u drugu županiju. Od 740 upisanih gospodarstava u Upisnik, 642 je prijavljeno, a ukupno je izdano 576 potvrda za integriranu proizvodnju. Uzeto je 85 uzoraka na rezidue pesrticida i niti jedan nije bio pozitivan.To je dokaz da poljoprivrednici ne truju potrošaće, da paze što rade. Zasigurno je i rad vas savjetodavaca u tome puno pridonio. Ovdije su pokazatelji površina koje su bile u nadzoru. Ono što želim istaći je HRVATSKA REGULATORNA AGENCIJA ZA MREŽNE DJELATNOSTI (HAKOM) zahvaljujući kojoj mi bili koriosnici aplikacije koju su oni financirali, S LINK iz Osijeka tvrtka je napravila koja je pripomogla u nadzoru integrirane proizvodnje. Drugi dio te aplikacije još ne koristimo, a trebamo koristiti je uspostavljanje na OPG-ima, što je aplikacija u kojoj če sami poljoprivrednici moći raditi”.
“Opet jedna dobra stvar: stručno obrazovanje i osposobljavanje poljoprivrednih gospodarstava, subjekata u gospodarstvu i šumoposjednika. Da bi poljoprivrernici uopće mogli biti u tom sustavu moraju proći peterosatnu obuku, što je kod nas radilo 15 regionalnih timova,i održalo 38 predavanja kojima su prisustvovala 603 poljoprivredna proizvođača koji su dobili potvrdu.
Spominjao sam održivu upotrebu pesticida. A krenuli smo 15. prosinca 2013. I u blagdanskim danima održali smo 20 izobrazbi gdje su bila 603 polaznika. Kod nas je 127 kolegica i kolega koji su ovlašteni za predavače i to uglavnom svi koji su specijalisti biljne proizvodnje. Oko edukacije ću spomenuti kolegu Aleksandra Horvatića koji je alfa i omega u tome. Integrirana proizvodnja je pod stručnim vodstvom dr. Ines Pohajda više kordinatorice za stručni nadzor u poljoprivredi. Da mi se ne nađe netko uvrijeđen da ga nisam spomenuo, a svi zavrijeđuju da budu spomenuti kao i svi Vi koji ste nazočni ovdije. Iako ni IALB dana ne bilo da nije bilo mr. Ivana Husnjaka, to je organizacija sa njemačkog govornog područja, a Eufras konferencija je sa engleskog govornog područja. Mi smo to održali u Tuhelju gdje ovi pokazatelji govore kako je to bilo, neki su bili nazočni .


Izvor: Godišnje izvješće Savjetodavne službe 2014.

Uzrečica koja je aktualna “ Tko želi nađe način, tko ne želi nađe razlog” ja mislim da smo mi svi koji smo našli način kako stvari riješavati želim da sve stvari koje odrađujemo, radimo sa voljom, interesom da nam to nije napor, da nismo u stresnoj situaciji. Onda sam poslao jedan meil gdje je trebalo ne stresno djelovati, a bilo je stresno, ali napisao sam da molim da se to odradi popodne. S poštovanjem. I bez stresa.” napisao sam. Onda mi se vrati meil i kaže meni Sunčica Tombaj, stručna savjetnica iz Koprivničko križevačke županije za povrtlarstvo : “Doktore to bi nama kao savjetodavcima mogao biti pozdrav “bez stresa” kao što imaju ribolovci “bistro”, rudari “ sretno” . Pa neznam, s ovog skupa prihvaćate li da nam to bude pozdrav – da to isto pišemo” S poštovanjem. I bez stresa.” A ne moramo ni pisati tako se budemo pokušali ponašati “.
“Do mene dolazi informacija da su se šumari u Savjetodavnoj službi dobro snašli i da su vam kolege agronomi u tome pomogli. Na taj način mi prihvaćamo kolege u uredu ravnatelja Mogu različite struke dobro funkcionirati kada su dobri ljudi, sve se može i sve funkcionira”- tako je svoj dio predstavljanja
završio dr. Danjek, pomoćnik ravnatelja u Savjetodavnoj službi. A izvješće je nastavio mr. Robert Ojurović pomoćnik ravnatelja Savjetodavne službe, koji radi u Sektoru za programe i projekte u šumarstvu, koji je 1.lipnja 2014. postao dio Savjetodavne službe.


Djelatnici Savjetodavne službe u kolegijalnom druženju, s lijeva: dipl.oec.Valentina Bašić načelnica Odjela za financije i računovodstvo, mr. Milan Husnjak dr.med. vet.viši kordinator za međunarodnu suradnju i dipl. ing. agr. Emilija Cimerman stručna savjetnica

srijeda, 22.04.2015.

FLEKSIBILNIJI EUROPSKI VINSKI SEKTOR

POSTUPNO PROŠIRENJE PROIZVODNJE

Europska Komisija objavila je u Bruxellesu, 9. travnja 2015. nova pravila za vinovu lozu s ciljem da sektor EU bude fleksibilniji i da zadovolji rastuću svjetsku potražnju.

Nova pravila EU-a za nova odobrenja za vino čime se omogućuje godišnje širenje u području vina u EU, objavila je Europska komisija 9.travnja. Kao što je dogovoreno u reformi Zajedničke poljoprivredne politike 2013. godine novi sustav će se primjenjivati od 1. siječnja 2016., zamijenivši prijelazni režim prava na sadnju.
Povjerenik EU za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan je izjavio: "Novi sustav omogućuje fleksibilnost za Europski vinski sektor i postupno proširenje proizvodnje, kao odgovor na rastuću svjetsku potražnju Na istoj pozornici, države članice imaju niz zaštitnih mjera za primjenjuju u cilju rješavanja mogućih socijalnih i ekoloških rizika u pojedinim područjima proizvodnje vina. "
Nedavno vanjska Studija je zaključila da, unatoč rastu obujma i vrijednosti izvoza iz EU u treće zemlje od 2008. - i značajnog poboljšanja u trgovinskoj bilanci -, EU nastavlja gubiti tržišni udio na svjetskom tržištu vina. Nadalje, ukupna potrošnja na svjetskoj razini predviđa da će se povećati do 2025. godine, a nastavlja se smanjivati u ukupnom poretku u EU. Dakle, ovaj trend na tržištu pokazuje da će sektor vina sve više biti ovisan o izvozu u budućnosti.
Današnja ( 9.4. 2015.) objava postavlja pravila za koje je izražena i jednoglasan dogovor od strane država članica i Europskog parlamenta. Oni potvrđuju kako države članice trebaju upravljati, na nacionalnoj razini, sustavom besplatne, neprenosiva sadnje odobrenja. Pravila i zaštitni mehanizmi za novim biljkama - ovlasti ograničene na rast od 1% vinove loze površine godišnje u nekoj državi članici, s opcijama da se države članice prijave - gdje su propisno opravdane - granice rasta na nacionalnoj i regionalnoj razini, odnosno za područja sa ili bez oznake zemljopisnog podrijetla. Pravila i prijelaz iz postojećeg sustava na novi sustav mogu se pretvoriti u ovlasti. Prava u rezervi koje nisu odobrene od strane proizvođača do kraja 2015. će prestati postojati nakon tog datuma.

subota, 18.04.2015.

INFORMACIJA BROJ 1

RASPODJELA DRŽAVNE ZEMLJE BEZ NATJEČAJA !

Prema informaciji od 17. 4. iz Ureda za odnose s javnošću Ministarstva poljoprivrede, Ministarstvo će preko Agencije za poljoprivredno zemljište, Hrvatske poljoprivredne agencije, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te Savjetodavne službe, u ponedjeljak 20. travnja 2015. godine početi sa prikupljanjem informacija o potrebi za poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, bez javnog poziva, od stočara koji nemaju dovoljno zemlje za proizvodnju hrane za ishranu stoke.
Prema procjenama Ministarstva poljoprivrede u Hrvatskoj je više od 10.000 stočara koji nemaju dovoljno poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju na svojim farmama temeljem broja uvjetnih grla stoke upisanih u Jedinstveni registar domaćih životinja i ARKOD.
Hrvatska poljoprivredna agencija i Savjetodavna služba će od ponedjeljka 20.4. će službeno započeti pozivati sve korisnike čija stoka je upisana u Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ), a kojima nedostaje poljoprivredno zemljište na ispunjavanje prijavnog obrasca.

ROK ZA PRIJAVU JE 15 DANA – 20.04.-04.05.2015. Sve informacije zainteresirani poljoprivrednici će dobiti od Hrvatske poljoprivredne agencije i Savjetodavne službe.

18.04.2015. u 06:35 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 17.04.2015.

EUROPSKA KOMISIJA NAMJERAVA ODOBRITI PROGRAM RURALNOG RAZVOJA

KORESPODENCIJA : GENERALNI DIREKTOR JERZY PLEWA - VELEPOSLANIKU MATI ŠKRABALU

Generalni direktor Uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Jerzy PLEWA pismom se obratio 16. 4. 2015. njegovoj ekscelencija gospodinu Mati Škrabalu, izvanrednom i opunomoćeni veleposlaniku stalnom predstavniku Republike Hrvatske u Europskoj uniji sa sjedištem u Belgiji u Bruxellesu u kome je napisao - prevodim najvažnije :

„ Želim vas obavijestiti da je konzultiranje službi Komisije dovršeno i da službe Komisije namjeravaju predložiti Komisiji usvajanje Odluka o odobrenju programa ruralnog razvoja, kako je podnesen u svojoj konačnoj verziji od 23. ožujka 2015. nakon što je Uredba o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br 1311/2013 (Višegodišnji financijski okvir), u pratnji o izmjeni proračuna za opći proračun 2015. i Uredba o izmjenama i dopunama Dodatka I. Uredbe (EU) br 1305/2013 ušla u odluku. Uzimajući u obzir da je razdoblje prihvaćanja započelo 1. siječnja 2014.

Upravljačko tijelo može nastaviti poduzeti potrebne korake prema provedbi ovog Programa.
Program je u skladu s člankom 29. (4) Uredbe (EU) br 1303/2013 i članak
10 (2) Uredbe (EU) br 1305/2013. „

Generalni direktore Jerzy PLEWA pismo završava riječima „Radujem se plodonosnom pokretanju ovog programa.“

17.04.2015. u 01:27 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 15.04.2015.

ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

GORKA SLIKA STVARNOSTI

Udruga OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA Hrvatske - "ŽIVOT" prije drugog čitanja Zakona o poljoprivrednom zemljištu u Saboru ponovo ukazuje na slabosti toga Zakona koji neće OPG- ima omogučiti da se uključe u europski koncept rada i stvaranja na hrvatskoj poljoprivredi. Objavljujem Osvrt na Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji su napisale rukovodeće osobe Udruge OPG "ŽIVOT".

15.04.2015. u 22:48 • 0 Komentara • Print • # • ^

SAVJETODAVNA SLUŽBA KROZ RAD U 2014.

NA WEB STRANICI OBJAVILI 1 067 PREPORUKA ZA ZAŠTITU BILJA

U petak 10 travnja 2015. Savjetodavna služba održala je svoj 20. susret na kome je pomoćnik ravnatelja dr. Ivan Danjek podnio godišnji izvještaj o radu u 2014 . te je iznio plan rada za 2015. godinu. Održan je i seminar sa temom “Uloga savjetodavne službe u provedbi Programa ruralnog razvoja 2014.- 2020. godine.”

Pomoćnik ravnatelja dr.Ivan Danjek koji radi u Sektoru za programe i projekte u poljoprivrrdi i ribarstvu je, u skraćenom obliku je iznio rezultate rada djelatnika savjetodavne službe te je rekao :“U stočarskom dijelu imamo timove za govedarstvo, svinjogojstvo male životinje, sirarstvo, travnjaštvo kako je mr. Dario Zagorec, viši kordinator za stočarstvo, to nazvao. Sa ministarstvom poljoprivrede smo 2014. održali okrugle stolove . Krenulo se sa okruglim stolom o ratarstvu ali bio je održan okrugli stol i vezan za govedarstvo – Preporuke za organizacijsko i tehnološko unapređenje proizvodnje mlijeka. Prošle godine je održano puno predavanja, vezano uz pojavu aflatoksina u mlijeku.Držimo da su naše aktivnosti vezane za higijenu u proizvodnji mlijeka i kontrolu ispravnosti muznih uređaja kroz niz godina obuhvatile gotovo 80% poljoprivrednika koji se bave mljekarstvom i koji imaju te muzne uređaje.”
“Novost je što je u prošloj godini u mljekarskom listu mr.Zagorec posato kordinator savjetodavnog dijela u Mljekarskom listu gdje surađuju naši djelatnici koji su u tom stočarskom dijelu, ratarstvu, travnjaštvu pisali lijepe članke i na taj način pružili pomoć poljoprivrednicima.U stočarskom dijelu još je svinjogojstvo tema koja je za unapređenje svinjogojske proizvodnje, koja je u Hrvatskoj, znademo svi , u problemima, ali nadamo da se zajedničkim snagama to može savladati i riješiti.
Zlatko Tomljanović je pčelar, znanja o pčelarstvu prenosi kroz prikaze. Posebno sam ponosan na stočarski dio u dijelu sirarstva. Unazad desetak godina, zahvaljujući obitelji Tupe, iz Slovenije smo preuzeli sva ta pozitivna saznanja o pomaganju malim poljoprivrednim proizvođačima, da se odupru velikim proizvođačima sira i prenijeli smo ta saznanja, a na čelu te grupe je kolegica Anđelka Pejaković, tu je i Višnja Magdić i ostale kolegice i izdale su u suradnji s veterinarskom upravom Drugi vodič dobre higijenske prakse u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda na OPG- ima."
"Postoji sinergija" rekao je dalje dr. Danjek " , a to nije važno samo u stočarskoj poljoprivredi, savjetodavca, sirara – poljoprivrednika, Udruga ili Saveza te lokalne ili regionalne Uprave, obrazovnih i znanstvenih institucija i svih državnih tijela, svi možemo biti od pomoći tim poljoprivrednicima, zbog kojih i postojimo. Radimo kroz projekte. Ovdije se radilo o zaštiti sira kroz robnu marku, održavane su izložbe, ne samo za sirarstvo nego i za ostale stvari, redovna savjetovanja, radionice, izleti, sve su to načini savjetodavnog rada, sve su to načini kako pomoći poljoprivrednicima.

Godišnje izvješće za 2014. je publikacija od 50 stranica. Uz tekst objavljujem neke dijelove iz te publikacije kako bi bolje bio ilustriran posao koji su djelatnici savjetodavci obavili 2014. godine.

RATARSTVO



Izvor: Savjetodavna služba; Godišnje izvješće za 2014.

"Prvi okrugli stol 2014. je bio na temu ratarstva, pravilnom agrotehnikom dobiju se visoki prinosi pšenice dobre kakvoće, aktualna je tema bila preporučen kriteriji za otkup pšenice. Mr. Tatijana Međimurec je na čalu kao viša kordinatorica . Rade se pokusi sortni, gnojidbeni i to se prezentira poljoprivrednicima kako na polju tako i kroz postignute rezultate na zimskim predavanjima."
"Spomenuti ću veliki trud većinom ratara, ali i ostalih savjetnika koji kroz usluge specijalnosti učestvuju u Agenciji za poljoprivredno zemljište gdje rade u povjerenstvima za procjenu troškova stavljanja u funkciju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH koje je obraslo višegodišnjim raslinjima. Osim administrativnog dijela mi izlazimo i na teren, ali mi smo tu da se sve odradi"- mentorski je o obavljenim aktivnostima govorio pomoćnik ravnatelja savjetodavne službe dr. Ivan Danjek.

HORTIKULTURA

"Šema školskog voća najprije je obuhvaćala učenika do četvrtog razreda, sada ide do 8. razreda . Mi smo tijelo nadležno za komunikaciju . Prošle godine su naši savjetnici napravili 896 predavanja koje je pohađalo 52.700 učenika. U tome je sudjelovalo 80 savjetnika koji imaju 15 tema iz uzgoja voća i povrća u kojima su učenicima prenošena znanja. Plus toga smo štampali plakate i letke koje smo distribuirali”. Analizom je utvrđeno da su učenicima najzanimljivije teme bile "Upoznajmo korisne i štetne kukce u voćnjaku", "Zašto i vočke mogu biti bolesne", " Vrste voća koje uzgajamo u Hrvatskoj " i "Voće, povrće i zdravlje".


Izvor: Savjetodavna služba; Godišnje izvješće za 2014.

"Sudjelujemo u svim manifestacijam, kao i u kulturnom dijelu" rekao je dr. Danjek, te nastavio " Ne može proći ni jedna Sabatina, Noćnjak, Dani voća bez akzivnosti djelatnika savjetodavne službe u kojem dajete veliki udio svoga rada.
Godina 2014. nije bila bogom dana u malinarskom i vinogradarskom dijelu. Neke su proizvodnje podbacile."


S lijeva: mr.Milan Husnjak dr. med. vet. djelatnik savjetodavne službe koji je na 20. susretima bio moderator, a radi kao viši kordinator za međunarodnu suradnju, ravnateljSavjetodavne službe Hrvaje Horvat dr.med.vet i dr. Ivan Danjek pomoćnik ravnatelja, radi u Sektoru za programe i projekte u poljoprivredi i ribarstvu

ZAŠTITA BILJA
"Ono čime se možemo ponositi zahvaljujući Zavodu za zaštitu bilja koji je u Centru za hranu i selo , to su poslovi za zaštitu bilja gdje smo dali 1 067 preporuka na web stranici savjetodavne službe www.savjetodavna.hr Te su preporuke preuzeliI mnogi lokalni mediji po županijama. Na newsleter listi je 2 960 OPG-a i njima je poslana svaka ta preporuka.
“ Za ono što radite, od srca Vam hvala, vi ste pokazali našu snagu i jakost" toplo je zahvalio dr. Danjek djelatnicima SAVJETODAVNE SLUŽBE koji su ispunili kino dvoranu u Vukovarskoj 78 gdje se održavalo predstavljanje Godišnjeg izvješća za 2014. i 20. susret Savjetodavne službe. " I protekle godine Udruzi CROCPA prižena je pomoć u realizaciji projekta CROCPA EKO MODEL putem kojeg poljoprivredni proizvođači zbrinjavaju praznu ambalažu sredstava za zaštitu bilja”- rekao je dr. Ivan Danjek.

Izvor: Savjetodavna služba; Godišnje izvješće za 2014.


Kolege djelatnici Savjetodavne službe: mr.Tatijana Međimurec, viša kordinatorica za ratarstvo i Boris Perić, radi na području Knina.

15.04.2015. u 05:15 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 13.04.2015.

SAVJETODAVNA SLUŽBA U BROJKAMA

NA TEMU VIŠESTRUKE SUKLADNOSTI 859 PREDAVANJA

U petak 10. travnja 2015. Savjetodavna služba, koja je definirana kao javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika održala je svoj 20. susret na kome je dr. Danjek javno podnio godišnji izvještaj o radu u 2014 . te je podnesen i plan rada za tijek 2015. godine. Kasno popodne toga dana održan je i seminar sa temom “Uloga savjetodavne službe u provedbi Programa ruralnog razvoja 2014.- 2020. godine.”
Prošle godine u travnju za ravnatelja Savjetodavne službe imenovan je dr.med. vet. Hrvoje Horvat, a njegovim pomoćnikom imenovan je dr. Ivan Danjek koji je i prije bio djelatnik Savjetodavne službe.
Još jedna promjena dogodila 2014. godine 1.6. kada je 29 djelatnika iz Hrvatskih šuma pripojeno Savjetodavnoj službi.
Skupom koji je održan u Kino dvorani Ministarstva poljoprivrede, u Vukovarskoj 78 dominirala je tema s godišnjim izvješćem rada Savjetodavne službe za 2014.
Ljudi koji savjetuju hrvatske poljoprivrednike na njivi u vinogradu u staji, koji pišu priručnike I održavaju seminare obavili su veliki i važan posao tijekom 2014. za hrvatske poljoprivrednike i poljoprivredu.
U Savjetodavnoj službi zaposleno je 248 djelatnika. Od tog broja četiri su doktora znanosti, 26 magistara znanosti, 213 ih ima visoku stručnu spremu, tri službenika imaju višu stručnu spremu ili su u razini prvostupnika, a dva djelatnika imaju srednju stručnu spremu. Prosječna starost je 47 godina. 184 djelatnika obavila su ukupno 38 123 stručna savjetovanja, održali su 1 608 stručnih predavanja, održali su 859 stručnih savjetovanja na temu višestruke sukladnoasti, objavili su 1 194 stručnih radio priloga…
Objavljujem tablicu u kojima su precizirani podaci o radu djelatnika Savjetodavne službe



Izvor : Publikacija Savjetodavna služba, Godišnje izvješće za 2014. i Plan rada za 2015. st.7




dr. Tatijana Masten Milek ravnateljica Hrvatskog centra za poljoprivredu hranu i selo i dr.vet.med. Hrvoje Horvat ravnatelj Savjetodavne službe 8. travnja na 20.susretima.
Snimila;Margareta Zouhar Zec

13.04.2015. u 14:38 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 11.04.2015.

ŠPEKULATIVNE ZALIHE ŠEĆERA ?

DO KRAJA RUJNA ŠEĆER IZVESTI IZVAN EU !

Predstavnici prehrambene industrije proizvođača i trgovaca šećera u Hrvatskoj gospodarskoj Komori su 9. travanaj održali sastanak na kome su raspravljali o šećeru koji se pojavio kao špekulativna zaliha. Napravljen je popis tvrtki, za koje u Vladi tvrde da su 1.7. 2013. dakle danom ulaska RH u EU imali špekulativne zalihe šećera.
Odlukom Europske komisije, Hrvatska treba do kraja rujna 2015. izvesti, izvan EU 37.000 tona bijelog šećera. Ne učini li to za svaku tonu šećera treba platiti 500 eura. Potkraj ožujka Vlada je taj trošak prebacila na 134 tvrtke koje su , tvrdi se, imale špekulativne zalihe šećera. Predstavnici tih tvrtki tvrde da u zapisnicima Carinske uprave koja je provodila nadzor zaliha šećera to ne stoji i da su kriteriji po kojima su zalihe šećera utvrđene njima nije poznat.

Marica Vidaković iz Kraša je rekla : Naša Vlada i ministarstvo nam je prouzročilo štetu i ja osobno u ime kompanije koju zastupam dignuti ću kaznenu prijavu protiv resornih ministara i ljudi koji su odgovorni za nastalu štetu.
Ljudi koji poznaju tržište šećera kažu da je od 2013. do početka travnja 2015. cijena šećera na svjetskom tržištu drastično pala. To bi po svakoj toni koju Vlada tvrtkama stavlja na teret bio gubitak od 150 eura plus troškovi prijevoza.


Kako se definira špekulacija?

Mala enciklopedija financija, Privredni vjesnik; ŠPEKULACIJA je kupnja financijske imovine sa ciljem da se ostvari brz PROFIT njezinom prodajom ubrzo nakon pribavljanja.

11.04.2015. u 15:39 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 10.04.2015.

PROVJERA PODATAKA

KRAJEM VELJAČE 2015. BILO JE 8888 PROIZVOĐAČA KRAVLJEG MLIJEKA
99 PROIZVOĐAČA KOZIJEG MLIJEKA I
159 PEROIZVOĐAČA OVČIJEG MLIJEKA

Na web stranici Ministarstva poljoprivrede objavljen je 3. 4. tekst pod naslovom Održan Stručni savjet za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka!
U tom tekstu je pasos, prenesen niže, u čiju sam točnost nekih podataka, odnosno brojki sumnjala.

„U Republici Hrvatskoj, prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) početkom ožujka 2015. godine nešto više od 10.000 poljoprivrednika na mjesečnoj razini isporučuje mlijeko. Valja napomenuti da se u broj isporučitelja pribrajaju samo oni poljoprivrednici koji mlijeko isporučuju mljekarama (nisu pribrojeni oni koji imaju vlastite mljekomate, preradu mlijeka na vlastitom domaćinstvu). Iako je broj isporučitelja u odnosu na prethodno razdoblje u blagom padu (2,02 % u odnosu na 2014. godinu), prosječna godišnja isporuka kravljeg mlijeka po isporučitelju je u porastu. U 2014. godini porasla je za 14,27 % u odnosu na godinu ranije, a čak za 89 % u odnosu na 2008. godinu.“

Obratila sam se Jeleni Cvitaš, dipl. ing. koordinatorici u Uredu za informiranje, odnose s javnošću i međunarodnu suradnju Hrvatske poljoprivredne agencije da provjeri podatke.

Evo što je dipl. ing. Jelena Cvitaš odgovorila u odnosu na podatke iz gornjeg pasosa:

Zbog nedostatka službenih podataka o stvarnom broju isporučitelja kravljeg mlijeka za veljaču nisam bila u mogućnosti ni provjeriti istinitost nekih podataka (pod 1. i 2.) jer ne znam odakle su podaci za broj proizvođača dobiveni. U zagradama sam izračunala vrijednosti za podatke koje imamo, a to je za mjesec siječanj 2015. u odnosu na 2014.

Evo što sam mogla detaljnije objasniti o svakom pojedinom podatku:

„U Republici Hrvatskoj, prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) početkom ožujka 2015. godine nešto više od 10.000 poljoprivrednika na mjesečnoj razini isporučuje mlijeko. Valja napomenuti da se u broj isporučitelja pribrajaju samo oni poljoprivrednici koji mlijeko isporučuju mljekarama (nisu pribrojeni oni koji imaju vlastite mljekomate, preradu mlijeka na vlastitom domaćinstvu).

1. podatak u vezi broja poljoprivrednika na početku ožujka 2015. : s obzirom na broj obračunatih prosjeka na kraju veljače bilo je 8888 proizvođača kravljeg mlijeka, 99 kozjeg i 159 ovčjeg mlijeka. Podatak koji objavljujemo na našim web stranicama (tablica Broj isporučitelja kravljeg mlijeka) nije broj prosjeka nego broj isporučitelja u mljekare i on je uvijek nešto veći od broja prosjeka. Ovaj podatak za mjesec veljaču još uvijek nemamo. (u siječnju broj isporučitelja kravljeg mlijeka iznosi 9165)

Iako je broj isporučitelja u odnosu na prethodno razdoblje u blagom padu (2,02 % u odnosu na 2014. godinu), prosječna godišnja isporuka kravljeg mlijeka po isporučitelju je u porastu.

2. podatak u vezi pada broja isporučitelja od 2,02% u odnosu na 2014.: podatak je relativno točan ali ovisi o broju proizvođača (pretpostavljam samo kravljeg mlijeka?) koji je uzet u obzir za 2014. i 2015. godinu. Ukoliko se računa za broj proizvođača kravljeg mlijeka sukladno broju obračunatih prosjeka indeks iznosi 0,98 (8888(br.proizvođača u veljači 2015.)/9036(br.proizvođača u prosincu 2014.), odnosno smanjenje je za 1,64%. (br. proizvođača u siječnju 2015. u odnosu na kraj 2014. opao je za 0,7%)

U 2014. godini porasla je za 14,27 % u odnosu na godinu ranije, a čak za 89 % u odnosu na 2008. godinu.“

3. podatak u vezi isporuke kravljeg mlijeka po isporučitelju s obzirom na porast u odnosu 2014. na 2013. i 2008.: navedeni podaci su točni i izračunati su iz podataka s naših web stranica (tablica Prosječna godišnja isporuka kravljeg mlijeka po isporučitelju).

10.04.2015. u 17:51 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 09.04.2015.

SICILIJA U ZAGREBU

SICILIJANSKI POLJOPRIVREDNI PROIZVODI I PRERAĐEVINE

Ispred Europske kuće, u Cesarčevoj ulici, u kojoj je Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj od 8. travnja je tridesetak štandova poljoprivrednih proizvođača i malih prerađivača sa Sicilije koji su svoje proizvode ponudili hrvatskim kupcima i potrošaćima. Vidjeti poljoprivredne proizvođače sa Sicilije je uistinu novo iskustvo, bar za potrošaća, a bilo bi zanimljivo da to vidi i što više hrvatskih poljoprivrednih proizvođača.Zašto? Štandovi su uređeni drugačije, sirevi su veličine i do nekoliko kilograma. U obilasku štandova nisam pronašla ni jedan proizvod sa europskim ekološkim znakom.

Cijene su vrlo visoke za hrvatske kupovne prilike.



Europska kuća u Cesarčevoj ispred koje su postavljeni štandovi sicilijanskih poljoprivrednih proizvođača.

SICILIJA
Sicilija je najveći otok u Sredozemnom moru, u središnjem Mediteranu. Ona je autonomna regija države Italije. Službeno se naziva Regije Siciliana. Površina otoka je 25.708 km˛, prema popisu iz 2013. Ima 5 milijuna stanovnika. Glavni grad je Palermo. BDP po glavi stanovnika je 2008. bio 16,600.00 EUR . Na otoku je 9 provincija, dijelom nazvanih i po imenima većih otočkih centara: Agrigento, Caltanissetta, Catania, Enna, Messina, Palermo, Ragusa, Siracusa i Trapani.
Važna djelatnost na Siciliji je poljoprivreda i to uzgoj pšenice, kukuruza, vinove loze, maslina, južnog voća, zatim ribolov i turizam te automobilska industrija.
Italija je jedna od šest zemalja uz Belgiju, Francusku, Luxsemburg, Nizozemsku i Njemačku koja je 18. travnja 1951. u Prizu potpisala Ugovor o osnivanju Zajednice za ugljen i čelik što je bio početak osivanja zajednice koja 7. veljače 1992. u Masstrichtu dobila ime Europska unija.

Evo nekoliko fotografija koje pokazuju artikle ponuđene za prodaju:snimila mzz







Više vrsta maslina koje se prodaju na kilograme.





Sir sa crnim vinom.
Poljoprivredni proizvođači sa Sicilije u Cesarčevoj će biti do 12. travnja.

09.04.2015. u 18:07 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 07.04.2015.

…izvan teme … SVJETSKI DAN ZDRAVLJA

HRANA JE MOTOR ORGANIZMA

U Hrvatskoj kao i u svijetu 7. travanja obilježen je Svjetski dan zdravlja. Crveni križ za tu je prigodu izdao letak sa pet kratkih pravila koja su ključna za zdravlje.
Objavljujem letak.


Crveni križ je izdao i letak na kome promovira RUKSAK ZA KRIZNE SITUACIJE. Budući da živimo u vremenu u kome je sve više situacija koje spadaju u katastrofe, kada brzo, sa minimalnom količinom osobnih stvari treba napustiti svoj dom, korisno je znati informaciju što i kako zapakirati i biti spreman.

07.04.2015. u 23:40 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 03.04.2015.

NAKON MLIJEČNIH KVOTA PRIPREME ZA UKIDANJE KVOTA ZA ŠEĆER

MLIJEKO U PROIZVODNJU S DODANOM VRIJEDNOŠĆU !

Kako je objavila Europska komisija sustav mliječnih kvota EU-a ukinut je 31. ožujka 2015. godine.
Rok za ukidanje kvota prvi je put utvrđen 2003. kako bi se proizvođačima EU-a omogućilo da fleksibilnije odgovore na rastuću potražnju, posebno na svjetskom tržištu, a potvrđen je 2008. nizom mjera namijenjenih postizanju postupnog smanjenja rasta. No čak i s kvotama, u zadnjih se pet godina obujam izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda EU-a povećao za 45 %, a njegova vrijednost za 95 %. Projekcija kretanja na tržištu navodi na zaključak da i dalje postoje veliki izgledi za daljnji rast, posebno u pogledu proizvoda s dodanom vrijednošću, poput sira, ali i sastojaka koji se upotrebljavaju u hranjivim i dijetetskim proizvodima.
Sustav kvota uveden 1984., u vremenu kada je proizvodnja EU-a uvelike premašivala potražnju u proizvodima od mlijeka, bio je jedan od alata uvedenih za rješavanje viškova proizvedenih u sektoru mlijeka. Uzastopnim reformama zajedničke poljoprivredne politike EU-a povećala se tržišna orijentacija sektora i istovremeno uspostavlja niz drugih, usmjerenijih instrumenata za potporu proizvođačima na osjetljivim područjima, kao što su planinska područja, gdje su troškovi proizvodnje veći.
Uoči ukidanja sustava kvota povjerenik EU-a za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan je rekao da je ukidanje mliječnih kvota za EU i izazov i prilika . Izazov je zato što će jedna cijela generacija poljoprivrednika morati raditi u potpuno novim uvjetima sigurno popraćenima nestabilnošću, no bez sumnje je i prilika u smislu rasta i otvaranja novih radnih mjesta stavljanjem snažnijeg naglaska na proizvode s dodanom vrijednošću, što u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda može postati gospodarski pokretač EU-a. Osjetljivija područja, u kojima se ukidanje sustava kvota može smatrati prijetnjom, mogu na temelju načela supsidijarnosti iskoristiti niz mjera ruralnog razvoja.”


Prema Europskoj Komisiji povijest mliječnih kvota je slijedeća:

1970. i 1980. sustav zajamčenih cijena na svjetskom tržištu doveo do strukturnog viška i maslaca i obranog mlijeka u prahu.
1983. Europska komisija predlaže uvođenje mliječnih kvota. Pravila dogovorili ministri EU za poljoprivredu u ožujku 1984.
1984. u travnju mliječne kvote stupile su na snagu.
Reforma CAP :Uzastopna reformske politike 1992., 1999., 2003. pokazala je smanjenje u sustavu zajamčenih cijena, a za uzvrat poljoprivrednicima u isplaćena izravna plaćanja kako bi stabilizirala prihode.
2003.CAP "Mid term review" prihvaća da mliječne kvote treba ukinuti u 2015. godini
2008. CAP "Health Check", slaže se s postupkom povećanja mliječnih kvota kroz pet godina, ali potvrđuje da mliječne kvote istječu krajem ožujka 2015. godine.
2009. mliječnih tržišne krize - uključujući i nova pravila o ugovorima i poboljšanje kolektivno pregovaranje za proizvođače.
2012. Sporazum Vijeća i EP za mlijeko.
2013.Reforma CAP Sporazum uključuje značajne promjene u sustavu izravnih plaćanja, uključujući i mogućnosti za zajedničku podršku.
2013. u rujnu na konferenciji o sektoru mlijeka EU nakon 2015. godine, Komisija objavljuje tržištu mlijeka u EU Opservatorij s ciljem povećanja transparentnosti tržišta.
31. ožujka 2015. Kraj kvota

STRUČNA SKUPINA ZA ŠEĆER SASTALA SE PRVI PUT

EU kvota za šećer istječe krajem rujna 2017. Europska komisija je 27.3. bila domaćin prvog sastanka o novom šećeru stručne skupine s ciljem izrade prijelaza na post kvotno tržištu kao moguće, kao što je u siječnju 2015. najavio Povjerenik za EU poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan na Farma vijeću. Viječe čine stručnjaci iz zemalja članice ministarstva poljoprivrede, cilj grupe je raspravljati o svim relevantnim temama prije kraja kvotnog sustava.
Otvarajući sastanak, Opće uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj ravnatelj Jerzy Plewa je rekao
" Kroz rok od dvanaest mjeseci - u proljeće 2016. - uzgajivači repe EU će sijati zadnju repu u sustavu kvota koje će isteći 30. rujna 2017. To je presudno da opskrba lanca šećera, od poljoprivrednika, proizvođača šećera, šećera korisnika do potrošača bude informirana na najbolji mogući i transparentan način o promjenama do kraja proizvodnih kvota za šećer kako bi se donijele najprikladnije poslovne odluke. "
Na sastanku je Komisija predstavila ažuriranu bilancu EU za tržište šećera. On je također predstavio procjene napravljene prije reforme iz 2006., reforme 2013. i srednjoročnim izgledima do 2024. Predviđene scenarija cijena u tim istraživanjima trebalo je dopustiti da operateri procijene situaciju poslije kvota.
Već na tom prvom sastanku nekoliko zemalja članica zatražila da se raspravlja o dobrovoljnoj Coupled podršci, kao dio reforme 2013. ZPP-a, te kako su države članice odlučile provesti ovu opciju. Komisija je također zatražila od država članica da istupe s drugim pitanjima o kojima su željeli razgovarati u ovom forumu.

03.04.2015. u 23:28 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 01.04.2015.

OD 1. TRAVNJA NOVA PRAVILA OZNAČAVANJA MESA

OZNAČAVANJE I UZGOJA I KLANJA




Europska komisija odredila je Nova EU pravila označavanja mesa koje se primjenjuju od 1. travnja 2015.

Nova pravila o označavanju svježeg, ohlađenog i smrznutog mesa (od ovce, koze, svinje i perad) primjenjivat će se od 1. travnja 2015. godine.

Pravila zahtijevaju naljepnice za označavanje zemlje iz koja je životinja " u uzgoju " i "zaklani u". Ako je životinja rođena, odrasla i zaklana u istoj državi, onda naljepnica treba jednostavno navesti "porijeklo" zemlju.
Ugovorena države članice u prosincu 2013. godine, nova pravila potrebna su radi Informacije o hrani za potrošače, Uredba 2011.
Oni odražavaju interes potrošača prije svega na mjestu gdje se životinje uzgajaju, a izbjegavajući veliki dodatni teret i troškove za opskrbu lanca.

Pročitajte provedbene propise Komisije o novim pravilima označavanja.

Pročitajte Q & A o novim pravilima za označavanje PDF - 278 KB [278 KB] ( Oba materijala su na hrvatskom i vrlo su opširni)


web adresa: http://ec.europa.eu/agriculture/

01.04.2015. u 23:36 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.