IZVOZ EU - KANADA BITI ĆE BEZ CARINE!
U Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zgrebu održan je 27. 3 seminar “Sporazum o slobodnoj trgovini Kanada –EU (CETA)” na kome su bili prisutni predstavnici domaćih uspješnih tvrtki te nekoliko osoba iz diplomacije koji imaju interes znati kako će funkcionirati trgovina između Kanade i EU, kao i Republike Hrvatske kada u dogledno vrijeme taj sporazum bude ratificiran i kada stupi na snagu.
Seminar je organiziran na iniocijativu gospođe Luise Larocque veleposlanice Kanade u RH . Prezentant Sporazuma bio je gospodin Steve Verheul glavni kanadski pregovarač u pregovorima za Sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade i EU.
Prije početka pregovora Kanada i EU su napravile zajedničku studiju kako bi se došlo do zaključaka o zajedničkoj dobrobiti. Studija je pokazala da bi CETA mogla dovesti do 20% rasta u bilateralnoj trgovini te do godišnjeg rasta od 11,6 milijardi eura za ekonomiju EU. Gospodin Verheul je rekao da 5-6 godina radi na pitanjima Sporazuma o slobodnoj trgovini sa EU .” Što se tiće EU 75 -80% potpore ima stvaranje ovog sporazuma. Stav je da se ne radi o običnom Sporazumu. Svjesni smo bili da raspravljamo sa 28 država. Te su države različite. Naprimjer RH ima veliki broj malih i srednjih poduzeća. Na velikom broju malih poduzeća vidimo mnogo veći potencijal. Radili smo ambiciozan i sveobuhvatan pristup jer želimo rezultate koji će biti pozitivni i za perspektivu EU i za Kanadu. “ U svom izlaganju gospodin Verheul istakao je važnost visine carine koja se naplačuje pri ulasku roba u Kanadu. Sada bez Sporazuma na odjeću se plaća carina od 18%, na namještaj 15,5%, na obuću 20 % , na marmeladu 12%, kekse, juhe 6-10 % itd. Stupanjem sporazuma na snagu u poljoprivredi će biti ukinuto 95% carina, ili će carine biti na nultoj stopi.“Često je pitanje hoće li doći do erozije postojećih normi u EU?” – kaže gospodin Verheul i nastavlja. “ Nismo vršili nikakve pritiske na propise EU. EU ima svoje norme i mi ih nemamo namjeru mijenjati. Goveđe meso u Kanadi tretiramo je hormonskom terapijom. GMO je također liberaliziran. Ali raditi ćemo na naćin da u potpunosti postupamo u skladu s EU propisima” – rekao je.
S lijeva: Steve Verheul Kanadski pregovarač o CETA Sporazumu i gospođe Luise Larocque veleposlanice Kanade u RH.
Sporazum je obuhvatio sva područja tako da je razrađena i trgovina uslugama, mobilnost radne snage, javna nabava, inveasticije, regulatorna suradnja, održivi razvoj itd. Kanada je veliko tržište za farmaceutske proizvode , zatim je tu intelektualno vlasništvo, sirovina, znanost i tehnologija, zdravstvo, “pitanje geografskih oznaka i zaštite zemljopisnog porijekla za 174 predmeta što nije bilo lako ispregovarati jer imamo mnogo talijana koji žele proizvoditi sirovinu u Kanadi”
Gospodin Steve Verheul je rekao da je u Sporazumu razrađen sustav međusobnog priznavanja kvalifikacija.Nakon što stupi na snagu CETA će uspostaviti pojednostavljeni okvir za postupak priznavanja inozemnih kvalifikacija. Arhitektima će naprimjer njihova kvalifikacija biti priznata i u EU i u Kanadi, a to će biti uspostavljeno i za druge profesije.
CETA će tvrtkama zemalja EU proširiti mogućnost pristupa procesima javne nabave u Kanadi i to na federalnoj, provinciskoj i lokalnoj razini , što seže dalje od svih sporazuma o kojima je Kanada do sada pregovarala. Uslužni sektor zadužen je za više od 70 % ekonomske aktivnosti, kako u Kanadi tako i u Europi. Poglavlje koje se u CETI bavi uslužnim djelatnostima nudi objema ekonomijama mogućnost za stvaranje. Odnosi se to na inžinjere, poslovne menadžere, IT stručnjake kao i niz drugih zanimanja iz uslužnog sektora. Biti će osiguran jednostavan prelazak granica poslužiteljima usluga kao i drugim osobma iz poslovnog svijeta. To je ključno s obzirom da se radi o Sporazumu o slobodnoj trgovini.
“Mislim da je završeni predmet pregovora jako dobar.Pregovarači samo stvaraju prilike za profitiranje gospodarstvenicima i to je izazov” rekao je gospodin Verheul. Što sada slijedi? Slijedi pravna revizija teksta, zatim prijevod, pa proces ratifikacije kroz Vijeće ministara, EU parlament, a nakon toga će države članice, svaka pojedinačno, morati ratificirati sporazum.Sporazumom CETA Kanada i EU ukinuti će tarife s oko 93% poljoprivrednih proizvoda i poljoprivredno prehrambenih proizvoda nudeći nove mogućnosti za izvoznike.
Ono što se već sada zna je da će na dan kada CETA stupi na snagu 98% svih kanadskih i proizvoda EU biti oslobođeno carina. Sedam godina nakon što sporazum stupi na snagu biti će ukinut daljnji krug tarifa. Ukidanje carina znaći niz novih mogućnosti za gospodarstvenike EU koji žele povećati svoj izvoz u Kanadu. Za sve značajne izvoze EU, CETA će liberalizirati trgovinu a tu spadaju strojevi i oprema, kemikalije i plastika kao i motorna vozila.
Siniša Radišić General Manager Tvornice tekstila Trgovišće d.o.o.
O poslovanju u Kanadi kratko je govorio Gordan Šamija director Moveo Automationa i Siniša Radišić iz Velikog Trgovišća koji je direktor poduzeća za preradu damast tkanine. Tvornica, rekao je on postoji 97 godina, a jedna je od sedam tvornica koje su s tom proizvodnjom opstale u Europi. Od ukupne proizvodnje 71% proizvonje se izvozi.Isplačujemo redovno plače, plačamo porez. Prodajemo damast hotelima sa četiri i pet zvjezdica. Sada je carina na damast proizvode 17 %" - rekao je Siniša Radišić.
Kanada je površinom od 9.984.670 km˛ druga po veličini zemlja na svijetu, iza Rusije. Nalazi se na sjeveru sjevernoameričkog kontinenta. Sa SAD-om graniči na jugu i sjeveru (Aljaska), na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Atlantski ocean. Glavni grad Kanade je Ottawa. Toronto je glavno gospodarsko središte. Ostali važni gradovi su: Montreal (najveći grad francuske Kanade), Vancouver, Edmonton i Calgary. Prema popisu iz 2001. Kanada ima 34.278.406 stanovnika s gustoćom naseljenosti od 3.4 na km˛.
Kanada je nastala kao unija britanskih kolonija na sjevernoameričkom kontinentu. Kao federalna unija sa statusom dominiona sastoji se od deset provincija i tri teritorija. Kanada je 1867. na miran način dobila samostalnost od Velike Britanije.
Kanada je ustavna monarhija s kraljicom Elizabetom II. kao državnim poglavarom od 6. 2.1952. kao monarhom. Nju predstavlja generalni guverner David Lloyd Johnston od 1.10. 2010. Kanada je također i konfederacija s parlamentarnom demokracijom. Ona je multikulturalna država s dva službena jezika: engleskim i francuskim. Kanada je jedna od zemalja s najrazvijenijim gospodarstvom. Temelj gospodarstva čine velika prirodna bogatstva i trgovina posebice sa SAD-om u sklopu NAFTA-e. Kanada je članica grupe G8 i NATO-a.
BIRANI TRADICIJSKI PROIZVODI
Zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol otvorila je 27. ožujka sajam Proizvodi hrvatskog sela koji se do 29. do 19 sati održava u
Boćarskom domu Zrinjavac Prisavlje 2 u Zagrebu.
Na Sajmu izlaže i prodaje 220 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te hrvatskih tvrtki i obrta, koji imaju birane hrvatske tradicijske proizvode dodane vrijednosti. Prilika je to zagrepčanima da kupe domaće proizvode proizvedene po tradicijskim recepturama iz svih krajeva Hrvatske. U sklopu Sajma Ministarstvo poljoprivrede ima svoj štand na kojem se mogu dobiti prospekti o Programu ruralnog razvoja.
Sajam se održava u organizaciji Agrarnog savjetovanja d.o.o. pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i Ministarstva poljoprivrede.
Na Sajmu je sedam proizvođača sira koje posjetitelji da dolasku ili na odlasku na Sajam mogu kušati i ocijeniti ocjenom od jedan do pet. Na završetku Sajma proizvođači će saznati kako su posjetitelji ocjenili kvalitetu njihovih sireva. (fotke mzz)
AGROKOR POTPISAO SURADNJU S POLJOPRIVREDNIM INSTITUTOM U TENNESSEEJU
S web stranice koncerna Agrokor prenosim dva – zbog informacija – zanimljiva teksta.
Agrokor i Poljoprivredni institut Sveučilišta u Tennesseeju potpisali memorandum o suradnji
Memorandum je rezultat ideje o sinergiji znanstvenog i gospodarskog sektora, koju je već potvrdila dosadašnja razmjena znanja i iskustava u poljoprivrednom i industrijsko-prehrambenom sektoru između stručnjaka iz SAD-a i Agrokorovih tvrtki. Cilj ove suradnje je razviti i usvojiti praktična znanja i vještine u pojedinim granama kao što su stočarstvo, ratarstvo i povrtlarstvo, te granama koje se odnose na okolišne segmente i gospodarenje otpadom u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.
Čin potpisivanja dodatni je iskorak Agrokora prema inovativnim rješenjima u poljoprivrednoj proizvodnji, te jasno usmjerenje prema istraživačko - razvojnim projektima koji se temelje na primijenjenim istraživanjima i ubrzanoj realizaciji poslovnih odluka.
Prilikom potpisivanja, poseban naglasak stavljen je na koordinatore suradnje čija će uloga biti od iznimne važnosti. Agrokor će zastupati dr. sc.Robert Spajić,dipl.ing.agr. iz tvrtke Belje, dok će sveučilište predstavljati prof. dr. Robert T. Burns, prodekan Savjetodavne službe Sveučilišta u Tennesseeju. Obojica koordinatora izrazila su zadovoljstvo memorandumom te su istaknuli kako već sad postoji nekoliko projekata o kojima se preliminarno razgovaralo, a današnji događaj poslužit će kao snažan poticaj za poduzimanje dodatnih napora u pronalasku prvih konkretnih projekata.
Memorandum predstavlja snažno proširivanje suradnje Agrokora s akademskom zajednicom na međunarodnoj razini s ciljem pronalaska novih rješenja i ideja. Ovime se također otvaraju značajne mogućnosti za zaposlenike Koncerna koji se bave istraživanjima da kroz razmjenu stručnjaka iz pojedinih proizvodnih grana usvoje i počnu primjenjivati nova praktična znanja.
Izaslanstvo Sveučilišta u Tennesseeju će tijekom boravka u Hrvatskoj posjetiti Agrokorove kompanije PIK Vrbovec, Belje, Vupik, PIK Vinkovce i Agrokor Energiju. ( Izvor web stranica Agrokora, 20.3. 2015.)
Dovršen kompleks Mitrovac - investicija vrijedna 220 milijuna kuna
PROIZVODNJA 15 MILIJUNA LITARA MLIJEKA GODIŠNJE
Početkom ove godine završen je jedan od najvećih Agrokorovih investicijskih projekata u domaću poljoprivredu, vrijedan 220 milijuna kuna. Radi se o kompleksu Belja na lokaciji Mitrovac, u Baranji. Kompleks Mitrovac primjer je uspješne sinergije ekološki napredne stočarske proizvodnje, obnovljivih izvora energije i proizvodnje povrća jer se sastoji se od farme mliječnih krava kapaciteta 2.000 krava, bioplinske elektrane Agrokor energije od dva megavata i staklenika za proizvodnju grapolo rajčice površine 4,5 hektara.
Farma Mitrovac najveća je farma muznih krava u Hrvatskoj kapaciteta 2.000 krava. Godišnja proizvodnja mlijeka na farmi prelazi 15 milijuna litara mlijeka, s godišnjim proizvodnjom po kravi od gotovo 9.500L mlijeka. Farma se sastoji od 7 novih modernih objekata koji se ističu svojom prozračnošću, ventiliranjem prostora, visokim stropovima, slobodnim kretanjem životinja i maksimalnom brigom o njihovoj dobrobiti. Mužnja se odvija na vrhunskom rotolaktor izmuzištu sa 60 muznih mjesta. Mitrovac je jedna od šest farmi mliječnih krava u Belju na kojima će se ove godine proizvesti ukupno 32 milijuna litara mlijeka. Na farmi se nalazi i solarna elektrana.
Na farmu se nastavlja bioplinska elektrana Mitrovac snage 2 MW koja predstavlja najstabilniji obnovljivi izvor energije i doprinosi stabilnosti nacionalnog elektro-energetskog sustava. Bioplinska elektrana pretvara polutante i razne vrste energetskih biljaka u toplinsku energiju, doprinosi smanjenju stakleničkih plinova i povećava plodnost obradivog tla.
Prilikom posjete Mitrovcu, Herman Seidl, direktor Agrokor energije naglasio je energetsku komponentu projekta: Bioplinska elektrana na Mitrovcu kojom upravlja Agrokor energija predstavlja najstabilniji obnovljivi izvor energije i doprinosi realizaciji zajedničke EU-energetske politike izražene kao 3 x 20 %.
Na kraju povezane proizvodnje u Mitrovcu nalazi se staklenik za hidroponsku proizvodnju grapolo rajčice koji koristi toplinsku energiju proizvedenu u bioplinskom postrojenju. S površinom od 4,5 hektara, to je prvi i najveći staklenik u Baranji, te jedan od najvećih u Hrvatskoj u kojem je prošle godine proizvedeno 2.800 t rajčice, 20% više od planirane realizacije za prvu godinu proizvodnje.
Dalibor Poznić, predsjednik uprave Belja, istaknuo je zaokruženost projekta: Poslovni kompleks Mitrovac koji čine farma mliječnih krava sa solarnom elektranom, bioplinska elektrana i staklenik pravi je primjer održive poljoprivrede. Upravo kroz ovaj projekt prezentiramo uspješno sinergijsko djelovanje jer farma osigurava dio sirovina potrebnih za proizvodnju bioplina, bioplinska elektrana proizvodi električnu i toplinsku energiju, a staklenik koristi toplinsku energiju za cjelogodišnju proizvodnju rajčice. (Izvor web Agrokor 2.3. 2015.)
EPIDEMIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA NA TERENU
Preliminarnom laboratorijskom dijagnostikom potvrđena je Influenca konja u više uzgoja u širem području zemlje. Influenca konja je virusna, akutna, kontagiozna zarazna bolest kopitara koja se klinički očituje općim infekcioznim i kataralnim sindromom. Uzročnik bolesti je virus influence konja koji pripada porodici Orthomyxoviridae, rod Influenzavirus A.
Veterinarska služba na terenu provodi opsežna epidemiološka istraživanja, prikupljaju se dodatni uzorci za daljnje laboratorijsko pretraživanje kao i nadzori od strane veterinarske inspekcije kako bi se prikupili relevantni podaci u svrhu sprječavanja daljnjeg širenja i kontrole bolesti.
Klinički simptomi koji mogu ukazivati na uzročnika bolesti u uzgoju kopitara:
1.nagli porast temperature,
2. životinja se nerado kreće i ima slab tek,
3.zacrvenjena sluznica nosa i konjunktiva sa seroznim iscjetkom,
4.eksplozivan, suh i učestao kašalj,
5.edem nogu.
U slučaju primjećivanja navedenih simptoma, potrebno je zatražiti veterinarsku pomoć kako bi na vrijeme mogle biti poduzete odgovarajuće mjere te spriječeno daljnje širenje uzročnika infekcije na druge kopitare u uzgoju.Pozivaju se posjednici konja na odgovorno ponašanje i pridržavanje biosigurnosnih mjera u objektu i na gospodarstvu te odvajanje konja koji pokazuju simptome bolesti.
Prema trenutno dostupnim znanstvenim podacima nema podataka o zoonotskom karakteru bolesti te se stoga potencijalni rizik za ljude smatra zanemarivim.
ZAHTIJEVI ZA POTPORU OD 30. 3. !
Prema informacijama iz ministarstva poljoprivrede na temelju Zakona o poljoprivredi, NN 30/2015, od 17.3 2015. donesen je Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja NN 35/2015, od 27.3. 2015. kojim je propisano podnošenje jedinstvenog zahtjeva za potporu od ove godine.
Na jedinstvenom zahtjevu korisnici mogu zatražiti:
• potporu iz programa izravnih plaćanja – osnovno plaćanje, plaćanje za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš, preraspodijeljeno plaćanje, proizvodno vezanu potporu, plaćanje za mlade poljoprivrednike i program za male poljoprivrednike;
• potporu za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima - maslinovo ulje, duhan, mliječne krave, rasplodne krmače;
• potporu za IAKS mjere ruralnog razvoja koje se financiraju iz državnog proračuna –za integriranu poljoprivrednu proizvodnju, te za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja te
• potporu za IAKS mjere ruralnog razvoja predviđenu Programom ruralnog razvoja, i to za:
1. mjeru 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene
2. mjeru 11 Ekološki uzgoj
3. mjeru 13 Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima.
Podnošenje jedinstvenog zahtjeva u regionalnim uredima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započet će u ponedjeljak 30. ožujka 2015. godine.
Popunjavanje jedinstvenog zahtjeva u AGRONET aplikaciji (www.apprrr.hr) biti će moguće već od subote, 28. ožujka 2015. Popunjeni zahtjev potrebno je isprintati, potpisati i poslati poštom u nadležni regionalni ured Agencije za plaćanja, ili ga tamo dostaviti osobno.
MINISTAR GORDAN MARAS:
" ZAVRTI IDEJU I ISKORISTI SREDSTVA EU FONDA"
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras predstavio je 24. ožujka u prostoru Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu program ZA PODUZETNIŠTVO “ZAJEDNO DO EU FONDOVA”. Na događaju predstavljanja “Zajedno do EU fondova” bili su premijer Zoran Milanović, ministasr rada I mirovinskog sustava dr. Mirano Mrsić, ministar fregionalnog razvoja I fondova EU dr. Branko Grčić, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, ministar pomorstva prometa i veza Siniša Hajdaš Dončić, ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.
Ministar Gordan Maras prilikom predstavljanja EU fonda
Pomoću EU fondova stvara se konkurentnije poduzetništvo za nova radna mjesta. Europska unija do 2020. želi povećati konkurentnost, povećati produktivnpost i smanjiti troškove po zaposlenom .Europa do 2020. želi pamatan održiv i uključiv rast gospodarstva i društva u cjelini. Prema riječima ministra Gordana Marasa MAKSIMALNO SU ISKORIŠTENA SREDSTVA KOJA SU BILA NA RASPOLAGANJU PODUZETNICIMA u razdoblju 2007 – 2013. godine. Tada je na raspolaganju bilo 438,059.000 milijuna kuna. Uspješno je realizirano 99, 27% sredstava. 1350 poduzetnika je dobilo potporu koja se sastojala u edukaciji i uslugama poslovnog savjetovanja. Bespovratana sredstva je dobilo 80 korisnika . Sve to rezultiralo je otvaranjem 750 radnih mjesta. Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., ima buđet od 7, 392.000.000 kuna.
Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.- 2020., ima za cilj razvoj poslovne konkurentnosti i inovacija i to :
1. Poboljšanje inovativnosti malih i srednjih poduzeća
2. Povećanje učinkovitosti i rasta malih i srednjih poduzeća
3. Bolji pristup izvorima financiranja za male i srednje poduzetnike
4. Stvaranje povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva
Prvi javni poziv biti će usmjeren na izgradnju proizvodnih kapaciteta i ulaganje u opremu i to
770.000.000 kuna namijenjeno je izgradnji, a 361. 000.000 kn opremanju, što je ukupno 1,13 milijardi kuna Time će biti financiran razvoj novih kompetencija i stvaranje radnih mjesta, podizanje konkurentnosti kroz investicije u nove i postojeće proizvodne kapacitete, ulaganja u suvremenu proizvodnu opremu, ulaganja u tehnologiju i nove proizvode te diversifikacija i širenje poslovne djelatnosti.” Ono što je važno naglasiti potpore od 1,5 milijuna kuna do 15 ilijuna kuna su bespovratna sredstva za izgradnju , te potpore od pola milijuna kuna do pet milijuna kuna bespovratna su sredstva za opremanje.Prema riječima ministra Marasa natječaj će biti raspisan uskoro.
Za projekte malih i srednjih poduzetnika predviđeni su natječaji 2015. godine sa
dodatnih 2. 8o2.800.000 kuna.
Evo po kojim stavkama će se novac iz EU fonda moći ulagati, te koliko je novca za svaku stavku predviđeno:
1. Ulaganje u turizam – 385 milijuna kuna
2. Poboljšanje poslovnih procesa kroz informacijske i komunikacijske tehnologije -23 milijuna kuna
3. Uvođenje standard I certifikacije – 154 milijuna kuna
4. Napredna poduzetnička poslovna infrastruktura – 539 milijuna kuna
5. Poticanje internacionalizacije -231 milijun kuna
6. Inovacije – 616 milijuna kuna
7. Razvoj poduzetničkih poslovnih vještina – 408 milijuna kuna
8. Razvoj klastera – 308 milijuna kuna
Kada pokeneš kotačiće zavrti ideju. Detalji na www.mingo.hr
OVO NAM JE CILJ “ Svi obrtnici i poduzetnici u Hrvatskoj moraju znati, njh oko 150 000 da imaju mogućnosti i da im ministarstvo poduzetništva i obrta stoji na raspolaganju. Kada imaš dobar poslovni plan, zavrti ideju i iskoristi fond sredstava EU i pokreni se sad” – rekao je ministar Maras te dodao ” I još ću ponoviti 438,5 milijuna kuna do 2013. , a sada 7,4 milijardi kuna. To je 17 puta više novca na raspolaganju.” Ministar Maras rekao je da svi programi imaju vrlo jasne mjerne komponente “I mi se pred Europskom komisijom obvezujemo da ćemo sve ispregovarane uvjete koje smo preuzeli na sebe, ispuniti”- naglasio je ministar poduzetništva i obrta.
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_11_136_2926.html
Na linku je Strategija razvoja poduzetništva RH 2013. – 2020.
U ŽUPANIJI DJELUJE 214 PODUZEĆA!
Tradicionalna poljoprivredna proizvodnja i prateća prerađivačka industrija spadaju među najvažnije grane privrede u Osječko-baranjskoj županiji. Ukupne poljoprivredne površine u županiji iznose 212.013 ha. Od toga je 201.705 ha oranica koje se obrađuju.
U strukturi sjetvenih površina prevladavaju žitarice zasijane na 63 %, uljarice na 20,1 %, krmno bilje na 9,4 %, šećerna repa na 6,0%, povrće na 1%, duhan na 0,1 %, cvijeće, aromatično bilje i ostalo na 0,3 % površine.
Od ukupno 35.838 zaposlenih u tvrtkama - pravnim subjektima Osječko-baranjske županije (prema financijskim izvješćima za 2013.g.) u tvrtkama čija je osnovna djelatnost poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo zaposleno je 4.599 djelatnika ili 12,8%. U proizvodnji hrane zaposleno je 3.083 djelatnik ili 8,6%, a u proizvodnji pića 406 ili 1,3%.
Na području županije djeluje 214 poduzeća u rasponu od ratarske i stočarske proizvodnje pa do uslužnih djelatnosti u poljoprivredi sela, lova i šumarstva, te 65 poduzeća proizvodnje hrane i 17 proizvodnje pića.
Među brojnim poljoprivrednim poduzećima na području županije djeluju i tri velika agroindustrijska kompleksa sa zaokruženim tehnološkim cjelinama, Žito d.o.o., Belje d.d. i PPK Valpovo s tradicionalno poznatim proizvodima prehrambene i mlinsko-pekarske industrije. Osim poznatih tvrtki kao Osječka pivovara d.o.o.Osijek , Karolina d.o.o., Kandit d.o.o., Tvornica ulja Čepin, Meggle Hrvatska d.o.o. Osijek, u novije vrijeme javljaju se i vrlo uspješna poduzeća kao Osatina grupa d.o.o. i Osilovac d.o.o, kao i obiteljska gospodarstva koja su uspješni proizvođači tradicionalnih proizvoda kao što su obiteljska gospodarstva Birovljević i Gazdić, koja proizvode slavonski kulen.
Osim tradicionalne poljoprivredne proizvodnje javlja se sve veći interes za ekološku proizvodnju hrane. Na ovom području djeluje Prvi hrvatski cluster ekološke proizvodnje, Biopa udruga za organsko-biološku proizvodnju okuplja proizvođače zainteresirane za ovaj način proizvodnje, a ujedno ima i edukacijski značaj. Proizvodnjom zdrave hrane bavi se Eko Vrelo d.o.o. iz Belog Manastira te Bioprodukt d.o.o., dok su pčelari uspješno osnovali Županijski savez pčelara i regionalni cluster pčelarstva „Roj“ u svrhu povoljnijeg plasmana svojih proizvoda na tržište.
Osim rada na tradicionalnoj poljoprivredi sve veći broj obiteljskih gospodarstava okreće se bavljenju seoskim turizmom, kao profitabilnijom djelatnošću, gdje kroz gastronomsku ponudu mogu ujedno i ponuditi proizvode vlastitog domaćinstva kao kulen, sir i vino.
Izvor: Županijska komora Osijek
KAKO LAKŠE POSLOVATI ?
Hrvatska gospodarska komora i Veleposlanstvo Kanade u Republici Hrvatskoj organiziraju 27. ožujka 2015. u Hrvatskoj gospoadarskoj komori u Zagrebu Rooseveltov trg 2, seminar na temu Sporazumu o slobodnoj trgovini Kanada – EU (CETA). Početak seminara predviđen je za 10 sati.
Cilj seminara je informirati sudionike o mogućnostima lakšeg poslovanja koje će uslijediti nakon stupanja na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini između Kanade i EU. Olakšice za poslovanje očekuju se u smanjenju ili potpunom ukidanju carina za pojedine robe, a najznačajnije pozitivne promjene iznosa carina bit će za proizvode tekstila, obuće, namještaja te određenih prehrambenih proizvoda. Mogućnosti za lakšu suradnju bit će i u području javnih natječaja te investicija. Prezentaciju o Sporazumu i njegovoj primjeni održat će glavni pregovarač Kanade tijekom pregovora s EU Steve Verheul. Održati će se i panel rasprava na temu: Očekivane prednosti i olakšice pri izvozu u Kanadu prilikom korištenja Sporazuma o slobodnoj trgovini CETA.Radni jezici seminara bit će hrvatski i engleski jezik, uz simultano prevođenje.
Pozivamo sve zainteresirane da se prijave za sudjelovanje na seminaru. Prijave se primaju do 14 sati 26. ožujka ili do popunjavanja dvorane.
Kontakt :
Jelena Dumičić, stručna suradnica
Tel: 01/4561 774
jdumicic@hgk.hr
Obrazac za prijavu je na linku:
http://www.hgk.hr/sektor-centar/sektor-medjunarodni/seminar-sporazum-o-slobodnoj-trgovini-kanada-eu-ceta?category=65
ŠTO VIŠE KUĆANSTAVA PRIKLJUČITI NA VODU!
DEVET NAJVEĆIH TVRTKI
U Ministarstvu poljoprivrede potpisani su 18.3. ugovori o korištenju oznake „Jaja hrvatskih farmi“ između Hrvatske poljoprivredne agencije i devet najvećih domaćih proizvođača jaja čija proizvodnja čini više od 70 % ukupne nacionalne proizvodnje svježih jaja. Ugovore su potpisali predstavnici tvrtki : Luneta, Piko, Gala, Agrokoka Pula, Nujić Marko, Samita-Komerc, Perfa-Bio, Vrana i Žito.
Cilj projekta je zaštita i jačanja domaće poljoprivredne proizvodnje.
Označavanje svježih konzumnih jaja Znakom je promotivna kampanja domaće proizvodnje svježih konzumnih jaja na hrvatskim farmama, kako bi se osiguralo povećanje potrošnje jaja uz istovremeno povećanje proizvodnje konzumnih jaja na hrvatskim farmama kao i informiranje potrošača o podrijetlu svježih jaja koja se sustavno kontroliraju.Sva hrana koja se označava Znakom, mora udovoljavati važećim propisima koji se odnose na tu hranu. Pravo na korištenje Znaka ostvaruje se za konzumna jaja proizvedena na hrvatskim farmama. Jaja koja se stavljaju na tržište moraju se proizvoditi, pakirati, čuvati i transportirati na način kojim se osigurava očuvanje njihove kakvoće. Proizvodnja jaja u Republici Hrvatskoj propisana je Pravilnikom o kakvoći jaja. Korištenje oznake je dobrovoljno i proizvođači je mogu koristiti nakon potpisanog ugovora.
Podaci o proizvodnji jaja u RH
Proizvodnja kokošjih jaja (2013.) = 605.553.000 kom
Potrošnja (2011.): konzumna jaja = 153 kom/stanovniku
(Izvor: DZS)
Ovo je četvrta u nizu oznaka na gotovim proizvodima domaćih proizvođača prehrambenih proizvoda koje je osmislila Hrvatska poljoprivredna agencija. U upotrebi sur i oznake za proizvode mesa, mlijeka i meda.
ORALNO CIJEPLJENJE LISICA
Radi zaštite zdravlja ljudi i domaćih životinja od bjesnoće, a radi iskorjenjivanja bolesti u populaciji lisica kao glavnih izvora bjesnoće. Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane ministarstva poljoprivrede cijepljenje je započela 15. ožujka, a provoditi će se na cijelom teritoriju RH izuzev jadranskih otoka. Mamci s cjepivom na zemlju će biti bacani iz zrakoplova. Na taj način biti će distribuirano ukupno 1.413.550 vakcinalnih mamaka. Planirano vrijeme za završetak provedbe proljetne akcije je 15. lipnja 2015. godine, što ipak ovisi i o vremenskim uvjetima.
Informacije o vakcinaciji su na slijedećim linkovima:
http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=1281
http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=1111
Oralno cijepljenje lisica višegodišnji je program iskorjenjivanja bjesnoće. Tijekom 2015. godine provesti će se proljetna i jesenska akcije oralnog cijepljenja lisica u okviru kojih će na površini cijele zemlje (izuzev jadranskih otoka), putem posebnih zrakoplova biti distribuirano ukupno 2.827.100 vakcinalnih mamaka. Provjera učinkovitosti oralne vakcinacije osigurava se analizom rezultata laboratorijskog testiranja lisica. U odstrelu lisica, koji se provodi nakon svake akcije, te njihovoj dostavi u ovlaštene veterinarske organizacije važnu ulogu imaju lovačka društva.
ODRŽAVANJE EKOLOŠKI ZNAČAJNIH POVRŠINA (EZP)
Ovo je nastavak prezentacije Programa izravnih plaćanja 2015. - 2020. Jasnije je ovaj materijal prikazati u slajdovima nego ga prepričati.
Ako je ukupna površina ORANICA gospodarstva: manja od 15 ha, poljoprivrednik nije obvezan imati EZP, ali ako je veća od 15 ha, poljoprivrednik treba od 1. siječnja 2015. na najmanje 5% oranica imati EZP
ZAKON ZA RAZDOBLJE 2015. – 2020.
Novi Zakon o poljoprivredi stupio je na snagu danas 18. ožujka.
Dana 17. ožujka 2015. u Narodnim novinama br.30 objavljen je novi Zakon o poljoprivredi. "Stupa na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama“ piše u članku 190. Zakona o poljoprivredi.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti slijedeći zakoni koji se odnose na poljoprivredu:
– Zakon o poljoprivredi (»Narodne novine«, br. 149/09., 127/10., 50/12., 120/12. i 148/13.)
– Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (»Narodne novine«, br. 80/13., 41/14. i 107/14.)
– u Zakonu o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda (»Narodne novine«, br. 82/13. i 14/14.) u članku 1. podstavci 2., 3., 4., 5., 6. i 7., u članku 2. stavku 1. podstavci 2., 3., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11. i 14., u članku 3. stavci 1., 2. i 3., u članku 4., osim u dijelu koji se odnosi na upravno pravne i inspekcijske poslove u području vina, aromatiziranih vina, aromatizirana pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina, članci 5., 6. i 7., u članku 8. stavak 3., članak 9., članak 10., u članku 11. stavku 1. podstavci 1., 2., 3., 6., 7., 8. i 9., članak 12., u članku 13. stavak 1., članci 14., 15., 17., 19., 20., 21., 22., 23., 34., 36. i 37.
– Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (»Narodne novine«, br. 80/13. i 14/14.)
– Zakon o zaštićenim oznakama izvornosti, zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnim specijalitetima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (»Narodne novine«, br. 80/13. i 14/14.)
– Zakon o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište (»Narodne novine«, br. 48/04., 130/04., 140/05., 143/05., 83/09., 93/13. i 14/14.)
– Zakon o inspekcijama u poljoprivredi (»Narodne novine«, br. 93/13.)
– u Zakonu o hrani (»Narodne novine«, br. 81/13. i 14/14.) u članku 1. stavak 3., članak 23., članak 24., u članku 33. stavku 1. podstavak 13., u članku 34. stavku 1. podstavci 37., 38., 39., 40., 41.
– u Zakonu o stočarstvu (»Narodne novine«, br. 70/97., 36/98., 151/03., 132/06. i 14/14.) članci 35., 36., 37., članak 49.c točka 14., članak 61. stavak 1. točka 13. po pitanju standarda kvalitete hrane za životinje
– Pravilnik o uljima od ploda i komine masline (»Narodne novine«, br. 7/09. i 112/09)
– Popis odobrenih postupaka za utvrđivanje udjela mišićnog tkiva u svinjskim trupovima i polovicama (»Narodne novine«, br. 5/11)
– Pravilnik o dozvoljenom udjelu eruka kiseline u uljima i mastima (»Narodne novine«, br. 70/08 i 86/08).
Što je sadržaj Zakona o poljoprivredi?
U općim odredbama u GLAVI I. članku 1. piše da se ovim Zakonom o poljoprivredi određuju ciljevi i mjere poljoprivredne politike, izravna potpora, pravila vezana uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda, mjere informiranja i promocije, pravila o jakim alkoholnim pićima, prikupljanje podataka i izvješćivanje o cijenama poljoprivrednih proizvoda, državna potpora, prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda i dopunske djelatnosti, standardi kvalitete za hranu i hranu za životinje, doniranje hrane i hrane za životinje, ekološka i integrirana proizvodnja, sustavi kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i priznavanje prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda, javne službe na području poljoprivrede, istraživački rad, obrazovanje te razvojno-stručni poslovi, baze podataka, uvjeti za proizvodnju i stavljanje brašna na tržište, sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka, administrativna kontrola i kontrola na terenu te upravni i inspekcijski nadzor.
Ovim se Zakonom uređuje provedba slijedećih Uredbi Vijeća EZ:
1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91 (SL L 189, 20. 7. 2007.), kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Vijeća (EU) br. 517/2013 od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih uredaba i odluka u područjima slobodnog kretanja robe, slobode kretanja osoba, prava poduzeća, politike tržišnoga natjecanja, poljoprivrede, sigurnosti hrane, veterinarstva i fitosanitarne politike, prometne politike, energetike, poreza, statistike, transeuropskih mreža, pravosuđa i temeljnih prava, pravde, slobode i sigurnosti, okoliša, carinske unije, vanjskih odnosa, vanjske, sigurnosne i obrambene politike i institucija zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 834/2007)
2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 3/2008 od 17. prosinca 2007. o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama (SL L 3, 5. 1. 2008.), kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 153/2009 od 19. veljače 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 3/2008 o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama (SL L 51, 24. 2. 2009.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 3/2008)
3. Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ-a) br. 1576/89 (SL L 39, 13. 2. 2008.), kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 426/2014 od 25. travnja 2014. o izmjeni Priloga II. Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića (SL L 125, 26. 4. 2014.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 110/2008)
4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1217/2009 od 30. studenoga 2009. o uspostavi sustava za prikupljanje knjigovodstvenih podataka o prihodima i poslovnim aktivnostima poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj zajednici (SL L 328, 15. 12. 2009.), kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) br. 1318/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1217/2009 o uspostavi sustava za prikupljanje knjigovodstvenih podataka o prihodima i poslovnim aktivnostima poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj zajednici (SL L 340, 17. 12. 2013.), (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EZ) br. 1217/2009)
5. Uredbe Komisije (EU) br. 115/2010 od 9. veljače 2010. o utvrđivanju uvjeta za korištenje aktivnog aluminijevog oksida za uklanjanje fluorida iz prirodnih mineralnih voda i izvorskih voda (SL L 37, 10. 2. 2010.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 115/2010)
6. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343, 14. 12. 2012.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1151/2012)
7. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednoga fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20. 12. 2013.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1305/2013)
8. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20. 12. 2013.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1306/2013)
9. Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (SL L 347, 20. 12. 2013.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1307/2013)
10. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20. 12. 2013.), kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) br. 1310/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju određenih prijelaznih odredaba o potpori ruralnom razvoju Europskog poljoprivrednoga fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i o izmjenama Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu sredstava i njihove raspodjele za godinu 2014. i o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 i uredaba (EU) br. 1307/2013, (EU) br. 1306/2013 i (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu njihove primjene u godini 2014. (SL L 347, 20. 12. 2013.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1308/2013).
Odluku o proglašenju Zakona o poljoprivredi koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 6. ožujka 2015. godine potpisala je predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, a stupanje zakona na snagu potpisao je predsjednik Hrvatskog Sabora Josip Leko.
PET KORAKA ZA POSTIZANJE ODRŽIVE EKONOMIJE !
DAMIR BULJEVIĆ:
“ POZIVAMO USTAVNI SUD DA PRESUDI DA SE GLAVAŠ BRANI SA SLOBODE”
Na 144 dan otkako prosvjeduju, 11. ožujka, u Savskoj 66 ispred zarade u kojoj je ministarstvo branitelja, a čiji je ministar Predrag Matić, hrvatski branitelji i invalidi domovinskoga rata održali su konferenciju za novinre na kojoj su predstavili rezultate ankete Agencije za istraživanje javnog mnijenja iz Zagreba “2x1 komunikacije D.O.O.” Anketa je provedena od 5.- 9. ožujka na 2520 ispitanika na području svih 20 županija i Grada Zagreba.
Predmet ankete bila su tri pitanja koja su telefonom postavljena ispitanicima:
a) pcdržavate li prosvjed branitelja
b) da li je, po vašem mišljenju, zahtijev branitelja za ostavkom ministra Predraga Matića opravdan
c) da li, po vašem mišljenju, većina medija iskrivljuje istinu o domovinskom ratu i veteranima.
Rezultati nakete na prvo pitanje : podržavate li prosvjed branitelja su slijedeći:
a) 53, 65% ispitanika podržava prosvjed hrvatskih branitelja
b) 38,93% ispitanika ne podržava prosvjed,
c) 7, 42 % anketiranih osoba izjasnili su se kao neodlučni.
Đuro Glogoški sto postotni ratni vojni invalid započeo je konferenciju za novinare zahvalivši se svima koji podržavaju prosvjede hrvatskih branitelja.”Posebno bih se osvrnuo na Grad Zagreb. Vidljivo je iz ankete da prosvjed podržava 52,50% građana Grada Zagreba. Zahvaljujem im što su prepoznali zašto su branitelji u Savskoj ispred ministartva branitelja. Kao što vidite, najveću podršku imamo u Ličko senjskoj županiji, a najmanju u Istarskoj. Naravno najmanja podrška je u onim županijama koje su bile najudaljenije od crte bojišnice pa je i razumljivo da jedan dio tih ljudi ne prepoznaje zašto su branitelji u Savskoj ulici i zašto prosvjeduju” – rekao je.
Drugo pitanje u anketi je da li je zahtijev branitelja za ostavkom ministra Predraga Matića opravdan?
a) sa DA izjasnilo se 64,01% ispitanika
b) sa NE izjasnilo se 29,92 % ispitanika
c ) neodlučnih je 6,07% . Iz ovog je vidljivo da oni koji su sudjelovali u većem broju podržavaju naš zahtijev za ostavkom ministra Matića I da su prepoznali sve ono o čemu smo govorili sve ovo vrijeme , danas je već 144 dan, zašto tražimo ostavku ministra Matića.
Treće pitanje je bilo da li većina medija iskrivljuje istinu o domovinskom ratu i veteranima. ISPITANICI SU ODGOVORILI OVAKO:
a )sa DA odgovorilo je 54,96 % ispitanika
b) sa NE odgovorilo je 38, 97% ispitanika
c) neodlučnih je 6,07% ispitanika Iz ovoga je vidljivo što misle o medijima kada izvještavaju o domovinskom ratu i veteranima.”Tu treba naglasiti”, rekao je Glogoški,” da je ova anketa napravljena na inicijativu Direktno HR portala i nama je omogučeno da koristimo te podatke, na čemu zahvaljujemo.
Povod anketi koju je pred novinarima predstavio branitelj Đuro Glogoški , bila je anketa koju je na zahtijev komercijalne televizije RTL provela agencija Promocija plus. Ta je anketa provedena na 1 300 ispitanika, a rezultati su bili slijedeći: 22,8% ispitanika podržava prosvkjed branitelja, 11,6% ispitanika uglavnom podržava prosvjed, 14,2% niti podržava, niti ne podržava, 12,9 % uglavnom ne podržava, 35,3% nikako ne podržava prosvjed.
Na konferenciji za novinare 11.3. u Savskoj 66: s lijeva; Josip Klem predsjednik Udruge specijalne policije, Đuro Glogoški, Damir Buljević, Dražimir Jukić predsjednik Zbora gardijskih brigada , (fotkA MZZ)
"Ovu je anketu radila neovisna agencija i mi smatramo vjerodostojnim ovu anketu, u odnosu na onu anketu koju je radio RTL po naruđbi. Iz ovoga je vidljivo da unatoč pokušajima od samog početka prosvjeda, gdje su na žalost predstavnici istitucija lažima pokušavali obmanuti hrvatsku javnost, napadima na one koji sudjeluju u prosvjedima, zatim putrem medija, i prijetnji pravosuđa u konačnici slanjem pojedinaca ovdije , na kraju i skupina, kako bi se negativno prikazalo hrvatske branitelje koji prosvjeduju u Savskoj. To je samo nastavak onoga što hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji doživljavaju kroz ovih 2o godina od završetka Domovinskog rata, da se hrvatski branitelji pokušavaju prikazati kao lažni branitelji, lažni invalidi, paraziti ove države, pijanci i drogeraši, nasilnici u obitreljima. Međutim vidimo kakav stav ima hrvatska javnost prema hrvatskim braniteljima. Hrvatskoj javnosti je jasno tko je dao najveći doprinos u stvaranju Domovine. Hrvatski branitrelji do danas nisu odustali od onoga da budućnost u ovoj zemlji imaju svi koji to žele. Nažalost zbog pojedinaca ili skupina to je onemogučeno" rekao je Glogoški te nastavio " S razlogom si postavljamo pitanje do kada će ići napadi prema pojedincima kada su u pitanju hrvatski branitelji i kada su u pitanju neki drugi. Kakav je to odnos prema tim ljudima. Krenuti ćemo od hrvatskog pravosuđa. Svjedoci smo da oni koji su držali argumente, dokumentaciju i optužnice u ladicama za one koji su počinili zloćine u domovinskom ratu, danas su kandidati za ustavne suce. To je za nas neprihvatljivo. Kakav je stav pravosuđa prema hrvatskim braniteljima najbolji je pokazatelj pokušaja optužnice protiv hrvatskih generala, od onih suđenih pred međunarodnim sudom Gotovine i Markača, do onih u Hrvatskoj, kao general Norac, general Glavaš i svih ostalih brantelja. Svjedoci smo nažalost, mogu slobodno nazvati, cirkusa u Hrvatskom pravosuđu u vezi s optižnicom generalu Glavašu - puštanje, pa ponovno pritvaranje generala Glavaša.Pa nešto što nije vezano uz domovinski rat – također pritvaranje gospodina Bandića pa njegovo puštanje pa opet pritvaranje. To je još jedan dokaz da neke stvari nisu jasne ni u hrvatskom pravosuđu”, rekao je Đuro Glogoški te nastavio “Hrvatska država sukcesijom je preuzela oficire JNA i jednim sporazumom smo preuzeli one koji su sudjelovali u agresiji na Republiku Hrvtatsku, a koji su sada u hrvatskoj policiji, ali izgleda da samo sukcesijom i nekim sporazumima preuzeli i agente iz HOSA, UDBE, a izgleda i suce iz prošlih vremena, zato nam je pravosuđe takvo danas.”
“ KAKVA SUDBINA ČEKA GENERALA ZAPOVJEDNIKA OBRANE GRADA OSIJEKA BRANIMIRA GLAVAŠA ?”
Damir Buljević bio je pred novinarima predstavnik branitelja i stradalnika domovinskoga rata grada Osijeka i Osječko baranjske županije koji su u šatoru. “ Ako se sjetimo iskreno 1991. godine mi koji smo ovdije nazočni, kao i cijela Hrvatska, onda znamo koliko je Slavonija krvarila 1991. Sjetiti ćemo se Vukovara, sjetiti ćemo se Vinkovaca, Osijeka. To je bila prva linija obrane Hrvatske. Hrvatska se branila u Vukovaru, Vinkovcima, naposljetku u Osijeku.Osijek je bio okružen sa tri strane. U gradu Osijeku vladao je avet. U gradu koji je imao 100 000 stanovnika možda je ostalo 20 000 stanovnika i par tisuća hrvatskih branitelja, na čelu sa zapovjednikom obrane grada Osijeka Branimirom Glavašom, u Vukovaru do zadnjeg dana sa zapovjednikom Tomislavom Merčepom, u Sisku sa Đurom Brodarcem”. Poštovani prijatelji, branitelji, poštovani mediji”, nastavio je dalje Buljević “ kada je donešena nepravomočna presuda za generala Markača i Gotovinu sjetimo se u Hrvatskoj je nastala jedna histerija pokušaja tko će više optužiti hrvatske generale za zločin. Nastojalo se takmičiti tko će više izjdnačiti žrtvu i agresora.
Za Hrvatske branitelje kao i večinu Hrvatske to su bili tužni trenuci i dio povjesti koje se ne želimo sjetiti. Na našu sreću, a na njihovu žalost, Markač i Gotovina su oslobođeni. Hag je morao pisati iskrenu povjest kroz vrijeme 1991.-1995. A to znaći da Hrvatska vojska nije počinila nikakve zloćine u domovinskom ratu, da je Hrvatska vodila pravedan Domovinski rat. Želim vas podsjetiti da nije bilo tada tih zapovjednika i generala, da nije bilo Oluje, da nije bilo 5. kolovoza ne bi mi danas bili ovdije. Šta bi bilo sa Zagrebom, šta bi radili, u kojoj državi bi bili, kakav plan bi bio” upitao je, te odmah retorički i odgovorio “Z 4”, “Z6”, “Z 10”? A reči ću vam jedno , mi smo jako razočarani kao branitelji, kao Slavonci prvenstveno, a kao i sva braniteljska populacija : Danas ( 11.3. 2015) je Branimir Glavaš u Remetincu, sedmi dan štrajka glađu, sedmi dan ne uzima ni vodu.Šta je bilo sa Đurom Brodarcom? U Osijeku je nažalost preminuo. Zbog čega? Zbog optužbi za neke zločine u Sisku. Zbog nehumanog odnosa prema njemu u osječkom zatvoru. Kakva sudbina čeka danas generala zapovjednika odbrane grada Osijeka Branimira Glavaša? Da li ga čeka slična sudbina? Zašto neki u Hrvatskoj jedva čekaju da prozovu naše generale, naše branitelje i da se jednastavno zlu raduju i da mogu reći da je žrtva jednako agressor.”
U IME BRANITELJA U SAVSKOJ 66, ĐURO GLOGOŠKI POZVAO GLAVAŠA
DA PREKINE ŠTRAJK GLAĐU!
“ Reći ću vam otvoreno” nastavio je Damir Buljević “ mi smo danas ovdije u šatoru i zbog toga što ne možemo dozvoliti i nečemo dozvoliti da se žrtva i agresor izjednače. Dolazeći iz Slavonije nosim vam i poruku da smo mi smo kao osječki branitelji, branitelji Slavonije dali podršku ratnom generalu Branimiru Glavašu .Kada je pušten iz zatvora i kada je došao iz Bosne priredili smo mu doček. Tada smo vjerovali da je će sud napokon donijeti odluke po istini i pravdi, vjerovali smo da će Branimir Glavaš imati pošteno suđenje. Vjerovali smo da će Branimir Glavaš opravdati svoju nevinost. Mi nikada nećemo prihvatiti nikakvu zapovjednu odgovornost. Dokaz za to su generali Gotovina i Markač. Ako je bilo pojedinačnih zločina želimo da se pojedinačno odgovara. Dajemo si pravo da pozovemo Ustavni sud da odluči da se Branimira Glavaša pusti i da se on brani sa slobode. Bilo bi pošteno – mada su pravo i pravda različito kao nebo i zemlja – ako je netko zaslužio da se brani sa slobode, ako je netko zaslužio pošteno suđenje, to su upravo osloboditelji Hrvatske, oni ljudi koji su dali sve za obranu domovine .Puno je žrtava, puno je nestalih naših suboraca. Nećemo nikada stati boriti se za istinu o domovinskom ratu, za istinu o slobodi naših generala. Povjest nam neće pisati neki drugi. Povjest pišu pobjednici koji su stvarali Hrvatsku.A hrvatski branitelji su pobjednici" - rekao je Damir Buljević.
Glogoški je potom uzeo ponovo riječ te rekao “ Zamoliti ću generala Glavaša u ime branitelja u Savskoj 66, da prestane štrajk glađu i da počne jesti i piti. Neka ne dozvoli onima koji čekaju da on umre u zatvoru, kako je umro Đuro Brodarac, da se takvi obraduju i neka im ne priušti to zadovoljstvo” – rekao je Glogoški što su prisutni branitelji potvrdili burnim aplauzom.
Glogoški je podsjetio na prosvjed protiv hrvatskih branitelja koji je bio prije tri tjedana te rekao da imaju informaciju da se pono priprema prosvjed protiv hrvatskih branitelja 14. ožujka.
U šatoru u Savskoj 66, Dajana Tena Varadi
AKCIJSKI PROGRAM ZAŠTITE VODA NA SNAZI OD 1.7. 2013.
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je izmjenu Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 22/15), radi nepovoljnih uvjeta kreditiranja poljoprivredne proizvodnje te nedavnog raspisivanja natječaja za podmjeru 4.1.2. “Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš“ informacije su iz ministarstva poljoprivrede.
"Izmjenom Akcijskog programa svim poljoprivrednim gospodarstvima sa površinama i objektima unutar zona osjetljivih na nitrate, koja posjeduju domaće životinje omogućeno je prijelazno razdoblje za izgradnju adekvatnih spremnika za stajski gnoj do 1. srpnja 2017. godine.
Na taj način je omogućeno razdoblje za adekvatnu prilagodbu zahtjevima Akcijskog programa uz korištenje raspoloživih i za to namijenjenih sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Podsjećamo kako je Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla stupio na snagu 1. srpnja 2013. godine. Njime je poljoprivrednim gospodarstvima s poljoprivrednim površinama i/ili objektima unutar područja proglašenih ranjivima prema Odluci o određivanju osjetljivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12) propisan niz obveza vezano uz adekvatno upravljanje gnojivom na gospodarstvu kako bi se zaštitila vodna tijela od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla, kao i postiglo dobro stanje vodnih tijela površinskih i podzemnih voda.
Jedna od propisanih mjera, svakako financijski najzahtjevnija za poljoprivredne proizvođače, odnosila se na način i uvjete skladištenja stajskog gnoja na gospodarstvu. Naime, spremnici za stajski gnoj moraju biti nepropusni i veličinom udovoljavati prikupljanju i čuvanju stajskog gnoja za šestomjesečno razdoblje. Akcijskom planom omogućena su prijelazna razdoblja za izgradnju spremnika za stajski gnoj od četiri godine od pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji za poljoprivredna gospodarstva s jednim uvjetnim grlom (UG) ili manje te dvije godine – do 1. srpnja 2015. godine, za poljoprivredna gospodarstva koja posjeduju više od jednog uvjetnog grla.
Izmjenom Akcijskog plana biti će olakšano poslovanje obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te im ostaviti dovoljno vremena za prilagodbu i korištenje sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj za ovu namjen."
O POLJORIVREDNOM ZEMLJIŠTU CENTRALIZIRANO ODLUČIVANJE!
MINISTAR BEZ PRESEDANA
Zbog ekonomske krize koju hrvatska Vlada produbljuje svojim parcijalnim odlukama, Hrvatska sve dublje pada u krizu. Radnih mjesta je sve manje, a i tih preostalih milijun i 160 tisuća zaposlenih, koliko ih je sada, do kraja godine više neće biti zaposleni, ako aktualna garnitura političara ostane na vlasti do kraja godine. Metoda ove Vlade je naime takva da dok jedan ministar nalazi sve načine za zapošljavanje, jedan drugi ministar svaki puta kada se pojavi pred Tv kamerama govori o otkazima koji slijede. Istovremeno stečajni upravitelji ulaze u tvrtke u kojima proizvodnja postaje upitna, nakon što radnicima nije isplaćeno nekoliko plača. Te su tvrtke za stečaj „pripremljene“ prethodnim isisavanjem novca iz njih . Nitko ne zna gdje je novac nestao, ali nitko ni ne odgovara za uništenje tvrtke, jer osiromašeni radnici nemaju sredstava za tužbe i skupe, a spore sudske postupke. A nitko drugi u državi ni ne postavlja pitanje zašto tvrtke odlaze u stečaj, kao ni pitanje „ zar sve mora biti privatizirano?“ Stečajni upravitelji „spašavaju tvrtke“ otpuštanjem većeg boja zaposlenih, te prodajom tvrtke za višestruko nižu cijenu od njene realne vrijednosti, što je model hrvatskog privatizacijskog postupka po kome se već 20 godina uništava hrvatsko proizvodno gospodarstvo.
************
Čovjek koji je postavljen za ministra poljoprivrede od stranke SDP -a, u tri godine je despotskim vođenjem poljoprivredne politike uništio mala obiteljska gospodarstva na hrvatskom selu. Malih poljoprivrednih gospodarstava na selu više nema, jer su zbog nemogućnosti proizvodnje i plasmana ta gospodarstva doslovno nestala. Proizvodnja je ugašena, poljoprivredni strojevi rasprodani ili uništeni od korozije, a gospodarske zgrade zjape prazne i devastirane. Staračka poljoprivredna domaćinstva žive od malih poljoprivrednih mirovina jedva plaćajući troškove struje i telefona, ili žive od male socijalne pomoći kakva je u Hrvatskoj na snazi otkada je koalicija stranaka na vlasti.
Isporuka mlijeka na gospodarstvima, koja su imala do 10 krava, bila je okosnica prihoda seoskog domaćinstva četrdesetak godina. Teško se moglo naći obiteljsko gospodarstvo koje nije imalo krave. No to je nestalo za nepune dvije godine kada su Dukatovi, odnosno Laktalisovi djelatnici počeli 2011. obilaziti seoska sabirališta mlijeka i izdavali naredbe o prestanku sakupljanja mlijeka. Veći broj sabirnih mjesta morali su sa sabiranjem mlijeka prestati naredni dan, ili u nekoliko slijedećih dana. U nekim sabirnim mjestima po odluci službenika bitno je smanjen broj isporučitelja mlijeka. Sabirnih mjesta je ostalo do danas na hrvatskom selu zanemarivo mali broj. Tražila sam 2012.novinarsko objašnjenje od Dukata zašto se otkazuje otkup mlijeka malim gospodarstvima. Dobila sam odgovor da privatna tvrtka nije dužna davati objašnjenja za svoje poslovne odluke.
Objašnjenja koji su uporni ali otpisani hrvatski proizvođači dobili, je da nisu poštivali sve preporuke u standardu kvalitete da nisu imali e klasu mlijeka, te su zato iz isključeni iz isporuke mlijeka. Da li je to bilo točno, ili je to samo bio način da se gospodarske farme prosječnih domaćinstava brojčano smanje i nestanu? Takve podatke zna jedino laboratorij za ispitivanje mlijeka u Križevcima. Zašto ministar Jakovina u tom periodu nije javno stao u obranu hrvatskih poljoprivrednika i njihove egzistencije i zatražio od Dukata da im se trajno ne otkazuje otkup mlijeka? Zašto taj problem ministar nije digao do razine Vlade? Zašto nije kao ministar kojemu je to po funkciji dužnost, javno tražio načine da zaštiti poljoprivredne proizvođače od propadanja?
Kada je mr. Božidar Pankretić bio ministar poljoprivrede dvije godine 2008. i 2009. i sa svojim je savjetnicima vodio politiku opstanka malih poljoprivrednih gospodarstava, tako da je uveo poticaj za malo gospodarstvo koje je imalo samo jednu kravu i samo jedan hektar zemlje. No ta želja za opstankom života na selu i jačanjem poljoprivredne proizvodnje, koja je zbog vrijednosti ekonomska kategorija, je kratko trajala i ugašena je njegovim odlaskom s funkcije.
Godine 2005. Hrvatska je imala 59.ooo, gospodarstava koja su isporučivala mlijeko, 2015. godina tih je proizvođača manje od 10.000. Do 2012. godine opstale su samo gospodarske farme koje su imale oko 15 i više krava dojilja, a da prethodno nisu težile modernizaciji, što znači da prethodno nisu ušle u kreditni odnos s bankama. Jer slijedila je nova metoda uništavanja: tvrtke otkupljivači mlijeka drastično su smanjile otkupne cijene mlijeka – cijena mlijeka ekstra klase pala je za oko dvije kune - i proizvođači više nisu mogli isplativo poslovati. Prihodi od proizvodnje mlijeka više nisu mogli pokrivati troškove proizvodnje. A u troškove proizvodnje ulazila je kupovina hrane za krave i otplata kredita. Potrebi za kupovanjem hrane za mliječne krave pridonijela je politika ministarstva poljoprivrede ne raspisivanjem natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta, koja se ni 2015. ne provodi dinamikom koja je potrebna poljoprivrednim proizvođačima. Akomulirani novac koji su gospodarstva uspjela prethodno uštedjeti odlazio je svakoga mjeseca na otplatu duga i zatvaranje procesa proizvodnje. Poljoprivrednici prvenstveno mljekari su organizirali višednevne prosvjede 2012., pa 2013. tražeći povišicu cijene isporučenog mlijeka i ostavku ministra poljoprivrede. Nisu dobili ni jedno ni drugo, a politika propadanja hrvatskog sela je nastavljena.
Gospodarstva koja su bila orijentirana na svinjogojsku proizvodnju kao i na govedarsku doživjela su kolaps najprije zbog različitih bolesti koja se pojavila među svinjama i stokom, te je najprije prodaja, a onda i izvoz bio zabranjen nekoliko godina. Trend propadanja potpomoglo je jačanje poznatog koncerna koji je kupivši više PIK-ova i mesoprerađivačkih tvrtki u Hrvatskoj vodio i vodi svoju politiku svinjogojske, stočarke i mljekarske proizvodnje bez ozbiljnijeg sudjelovanja u otkupu svinjetine i govedine s obiteljskih gospodarstava. Proizvođači povrća imaju iskustva s isporukom povrća tom koncernu, ali i svjedočanstava o ne naplati svoje isporučene robe. Ratari proizvođači žitarica više godina siju i posluju „ po inerciji“ jer moraju raditi i od nečeg živjeti. Ali koliko treba proizvesti i po kakvoj cijeni će prodati, i treba li Hrvatskoj i robnim rezervama uopće njihova proizvodnja, o tome s ratarima ministar ne razgovara. Slično ratarima prolaze i proizvođači voća koje ministar poljoprivrede također ignorira ne želeći s njima dijalog, a time ostaju i bez informacije koje oni žele dobiti. Naravno da hrvatska poljoprivreda nema strategiju proizvodnje iako to poljoprivredni proizvođači traže.
************
Za koga i zbog koga onda postoji ministarstvo poljoprivrede? Najvjerojatnije ono postoji zbog desetak velikih tvrtki i koncerna u Hrvatskoj, s čijim se vlasnicima ili članovima Uprave ministar nalazi izvan dosega informacija za javnost. Takvi moćni gospodarski subjekti su s vlasnicima medija „dogovorili“ da se o njima nikada ne piše u negatiovnom kontekstu, niti se piše kada oni za to ne daju dopuštenje. Tiskovine koji bi to ipak činile izgubile bi u svojim izdanjima njihove reklamne poruke. A reklame su značajni kapitalni dio prihoda svake tiskovine posebno u vrijeme ekonomske krize kada prosječni čitatelj ne može svaki dan kupiti novine. „Prijatelji“ su u tom slučaju – preko leđa novinara – dogovorili što javnost može znati, a što mora ostati tajna. Velike poljoprivredne tvrtke primaju oko 45% od ukupnog buđeta potpora, za svoju poljoprivrednu proizvodnju. Trebaju li veliki koncerni koji su na tržištu Europe i drugih kontinenata uopće primati potporu? To je moralno pitanje. No hrvatske političke strukture s velikim koncernima imaju dogovor koji u Hrvatskoj egzistira desetak godina „ mi vama potpore – vi nama donacije na ime političke stranke“
Hrvatska ima uspješnih poljoprivrednih proizvođača koji su se uspjeli održati koji su povukli financijska sredstva iz pred pristupnih fondova SAPARDA I IPARDA , ali oni su pojedinci i u manjini.
************
Dolaskom Jakovine na mjesto ministra poljoprivrede krajem 2011. hrvatska poljoprivreda doživjela je degradaciju, kakvu nitko nije očekivao. Hrvatska je već 20 mjeseci u Europskoj uniji, poljoprivreda je dio Zajedničke poljoprivredne politike EU, ali hrvatska poljoprivredna politika daleko je od uspješne poljoprivrede. Kako je moguće da hrvatski državljanin, ing. agronomije po struci, ministar poljoprivrede, vodi svoju politiku koja se najvećim dijelom očituje u šutnji prema poljoprivrednicima kada traže razgovore s njim. Ne činjenjem onog što poljoprivredni proizvođači traže – radi poljoprivrednim proizvođačima direktnu milijunsku štetu . Evo samo nekoliko posljednjih primjera:
1.Direktnu štetu Jakovina je učinio kada nije odabrao djelatnike koji bi intelektualno bili sposobni u zadanom vremenskom okviru Europskoj Komisiji predočiti prihvatljiv i valjan Program ruralnog razvoja.
2. Direktnu štetu učinio je poljoprivrednicima time što je sa zakašnjenjem od gotovo 60 dana isplatio potpore poljoprivrednicima za 2014. koje su u Europskoj uniji smatrane potporom poljoprivrednom dohotku. Hrvatski poljoprivrednici žive u zemlji duboke ekonomske krize, gdje je plasman proizvoda težak, rokovi plaćanja duži od 60 dana, zarada mala, kamatne stope i u HBO-u veće od 5%, a o komercijalnim bankama i da ne govorim, koji su pod presijom švicarskog franka kojem se vrijednost povećava - pa mjesečna rata duga raste. U tim uvjetima isplata potpore sredinom mjeseca prosinca 2014. znatno bi pomogla poljoprivrednim proizvođačima . Ali ta je pomoć izostala.
3. Direktnu štetu Jakovina je učinio poljoprivrednim proizvođačima kada nije želio razgovarati s njima i omogućiti, onima koji imaju porezni dug, otvaranje zaštićenog bankovnog računa, koju je mogućnost ministar financija Linić 2012. poljoprivrednicima ukinuo, a kako je to omogućeno ostalim građanima RH s poreznim dugom prema modelu da banka uzima jednu trećinu sredstava, a dvije trećine sredstava ostaje korisniku za raspolaganje.
Informacija o kakvom-takvom rješenju za poljoprivredne proizvođače sa poreznim dugom iz ministarstva poljoprivrede odaslana je deset dana nakon početka isplate potpora – 26.2. 2o15. a u njoj je rečeno da će u Zakonu o poljoprivredi biti Odredba u kojoj će iznos sredstava koja se dodjeljuju poljoprivrednim proizvođačima biti izuzet od ovrhe u visini do 50.000,00 kuna. To riješenje je povoljno za poljoprivrednike sa malim potporama. No što je 50 000 kn za ratara, ili stočara kome je ostala na taj način 1/3 sredstava, a dvije trećine mu je odmah uzela banka?. To je nepravedna odluka i još jedna
4. direktna šteta koju je Jakovina “glatko “ nanio poljoprivrednim proizvođačima.
************
Već samo ovim nabrojenim elementima ministar poljoprivrede je učinio ozbiljnu povredu etičkog kodeksa državnih službenika. Materijalne štete koje su nastale za hrvatsku poljoprivredu u samo nabrojenim direktnim štetatma samo su mali dio. Od početka mandata počinjene su mnogo veće štete poljoprivrednicima njegovim odlukama i one se mogu računati u desecima milijuna kuna. Grupa poljoprivrednih proizvođača trebala bi o načinu vođenja hrvatske poljoprivredne politike obavijestiti Europsku komisiju i podnijeti tužbu protiv ministra Jakovine. Jer način na koji on raspolaže s resursima hrvatske poljoprivrede – odluke su bez presedana. A kada mu ministarski mandat prestane, Jakovina će biti običan građanin bez funkcije, a hrvatska poljoprivreda se kroz nekoliko generacija neće oporaviti.
Na sličan način na koji Jakovina razara hrvatsku poljoprivredu rade još neki hrvatski ministri, samo zato što im je političkom odlukom data funkcija. Dok za ministre zakon ne propisuje kako treba raditi - tužba europskom sudu za direktnu štetu i ne činjene na moralno obvezujući način – treba biti njihova paradigma društveno dozvoljenog postupanja. I podsjetnik da su poljoprivredni proizvođači gospodarski faktor koji zapošljava i sebe i druge, da proizvodi hranu u čijoj daljnjoj proizvodnji može stvarati dodanu vrijednost a u plasmanu robe stvarati društveni bruto proizvod. Sadašnjom politikom ministarstva poljoprivrede i proizvodnja i razvoj su onemogućeni.
Period obilnih kiša; 14.9. 2014. Zagrebačka županija (fotka: mzz)
KAMPANJA " ZELENI PONEDJELJAK"
Objavljujem informaciju Udruge prijatelji životinja.
MARIJANA PETIR:
OVRŠNI ZAKON POLJOPRIVREDNICIMA NE OMOGUĆAVA ZAŠTIĆENI RAČUN !
„Članstvo u EU omogućuje Hrvatskoj i našim poljoprivrednicima pristup tržištu s 500 milijuna potrošača, bolju poziciju u međunarodnoj trgovini poljoprivrednim proizvodima dodatno šireći broj potencijalnih potrošača. Nudi konkurentnost i nudi stabilnost veću od one koju smo do sada poznavali“ rekla je zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir otvarajući konferenciju „Provedba Zajedničke poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj“ koja se 6. ožujka održala u dvorani županijske komore u Osijeku, navodi se na početku priopćenja Tihane Mojsinović voditeljice središnjeg ureda u Zagrebu. U priopćenju dalje piše „ Petir je istaknula da se Zajedničku poljoprivrednu politiku opisuje kao partnerstvo između poljoprivrede i društva te između Europe i njezinih poljoprivrednika i da to partnerstvo uspješno funkcionira od 1962. godine. Ciljevi kojima se sustavno teži su poboljšanje poljoprivredne proizvodnje da bi potrošači imali kvalitetnu hranu po prihvatljivoj cijeni, te osiguranje prihoda poljoprivrednicima u EU dostatnih za pristojan život. „Danas u EU 12 milijuna poljoprivrednika proizvodi zdravu i kvalitetnu hranu, a kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku posebna briga je usmjerena na ruralni prostor te se tom politikom u drugim zemljama EU omogućava zadovoljavajuća kvaliteta života na selu i stabilnost obiteljskim gospodarstvima“ rekla je Petir i naglasila da Hrvatska u vrlo kratkom razdoblju mora dostići ono što Europa radi posljednjih pedesetak godina.
„Da bi se učinkovito koristila financijska sredstava EU“, dodala je, „prije svega je potrebno imati učinkovitu administraciju koja će stvoriti preduvjete za njihovo povlaćenje. Međutim zbog izostanka poduzimanja strateških i državničkih poteza u sektoru poljoprivrede zadnjih godina, hrvatsko selo je dovedeno na rub propasti“. „Od 2010. nestalo je 45 000 OPG-a, od preostalih neki se bore s kreditima u švicarskim francima, a većini je nepoštena trgovačka praksa kamen oko vrata. Ovršni zakon poljoprivrednicima ne omogućava zaštićeni račun na koji bi se isplaćivale potpore a sve je to dokaz diskriminacije i nebrige aktualne vlasti za hrvatsko selo. Ako svemu tome dodamo i ozbiljno kašnjenje izrade Programa ruralnog razvoja koji je Europska komisija pet puta vraćala ministasrtvu poljoprivrede RH na doradu, onda je očito da oni koji vode resor poljoprivrede u Hrvatskoj nisu odradili poslove koje su trebali odraditi“ upozorila je Petir. „Malim OPG-ima i mladim poljoprivrednicima treba omogućiti kupovinu poljoprivrednog zemljišta, uvjete na tržištu treba prilagoditi uvjetima koji vladaju u EU, a s bankama je potrebno dogovoriti povoljnije uvjete kreditiranja. Nužno je ukinuti nepoštenu trgovačku praksu i provoditi potrebne kontrole jer samodostatnost u proizvodnji hrane treba biti strateški nacionalni interes“, zaključila je Petir u uvodnom dijelu konferencije.
Ravnateljica Zaklade Hanns Seidel, u Zagrebu mr.sc. Aleksandra Markić Boban rekla je da je u Gradu Osijeku održana prva konferencija Zaklade te je istaknula da je glavna zadaća Zaklade pomoći Republici Hrvatskoj u prevladavanju poteškoća i nakon ulaska u veliku europsku obitelj. Zastupnik u Europskom parlamentu Albert Dess koji je također na konferenciji u Osijeku istakao je rad zastupnice Petir rekavši da je ona veliko obogaćenje za Europski parlament.
Zastupnica Marijana Petir konferenciju „Provedba Zajedničke poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj“ organizira u suradnji s njemačkom Zakladom Hanns Seidel kako bi potaknula raspravu o mogućnostima i prilikama koje članstvo u EU daje Republici Hrvatskoj u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja, o čemu se očekuje govor Alberta Dessa njemačkog zastupnika u Europskom parlamentu i koordinatoara EPP grupe u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj. U Osijeku na konferenciji je i Günther Felssner, potpredsjednik Bavarskog seljačkog saveza i predsjednik Bavarskog mljekarskog saveza, doc.dr.sc Josip Juračak s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić s Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Osijeku.Zaklada Hanns Seidel je njemačko bavarska politička zaklada osnovana 1967. s osnovnim ciljem poticanja međunarodnog dijaloga i razumijevanja, europskog ujedinjenja, te demokratskog i građanskog obrazovanja na kršćanskim temeljima. Zaklada ima urede u preko 60 zemalja svijeta, bliska je njemačkoj stranci CSU a sjedište joj je u Münchenu. Od 1997. djeluje u Hrvatskoj s uredom u Zagrebu.
Ovce na pašnjaku u rano jutro kada se još mraz vidi na travi: Bjelovarsko bilogorska županija , 12.12. 2014 . fotka M.Zouhar Zec
POTROŠNJA DOMAĆIH PROIZVODA ČUVA RADNA MJESTA
I STVARA UVJETE ZA RAZVOJ I POSLOVANJE!
Djelatnice EURO MILK mljekare napisale su skalu sudionika u lancu - od proizvodnje do dopreme proizvoda na prodajno mjesto - koji su ovisni o prodaji domaćeg peroizvoda. U konkretnom slučaju riječ je o proizvodima mljekare EURO MILK iz Beloslaveca u Zgrebačkoj županiji.
Ta mljekara spada u kategoriju malih hrvatskih mljekara, a jedan od dvojice njenih vlasnika Božidar Kuzmić predsjednik je Udruge malih mljekara. Mljekara EURO MILK proizvodi između ostalog i nekoliko vrsta sireva od domaćeg kravljeg mlijeka pod imenom DRAGEC, koji su brend mljekare, robna marka Zagrebačke županije, a sve više i hrvatski brend.
Podsjećam ; tekst u kojem razgovoram s gospodinom Kuzmićem o EURO MILK mljekari objavila sam na AgroPolitiki na ovoj internet adresi na datumu 26.4. 2013. godine.
KARDINAL JOSIP BOZANIĆ:
ŠTO TO RADE DRŽAVNE INSTITUCIJE, ŠTO RADE SINDIKATI
KADA LJUDI OSTAJU BEZ POSLA I BEZ PLAČE?
” Čestitam priređivačima i drago mi je da smo nakon Petog hrvatskog socijalnog tjedna dobili zbornik- monografiju “ Kultura rada u Hrvatskoj” koji sadrži radove koji su autori iznosili za vrijeme trajanja 5.Hrvatskog socijalnog tjedna od 21. -23. listopada 2011. godine. S jedne strane sam radostan, s druge strane i žalostan. Radostan zbog toga što smo dobili knjigu,, koja nudi mnogo dobrog i korisnog sadržaja za hrvatsko društvo, za Hrvatsku. A žalostan zbog toga što kada čovjek lista i čita monografiju vidi da se stvari nisu pomakle; dapače možemo reći da su stvari na nekim područjima još teže. Teme 5. hrvatskog socijalnog tjedna, tako su aktualne i danas. Trebalo bi je tiskati i dijeliti. Ona je tako konkretna i donosi ono što bi mnogi trebali znati i usvojiti”. Tako je kardinal Josip Bozanić započeo svoju uvodnu riječ na predstavljanju “znakovite i važne knjige” kao je sam rekao,, u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskog pastoralnog instituta na Kaptolu u utorak 3. ožujka. Kardinal je zatim nastavio rekavši “Pitam se zašto iz dana u dan slušamo izvještaje o onima koji rade a ne primaju plaću, o poduzećima i institucijama koje se nekako prepušta da propadnu. Naši ljudi ostaju bez posla, i bez plaće firme bez profita, držva bez poreza. Pita se čovjek što to rade državne institucije, što rade sindikati kada ljudi ostaju bez posla i bez plače. Gube posao, mladima se ne otvaraju nove perspective. Sve su to pitanja koja trebaju zainteresirati ne samo društvo, nego i nas kao vjernike. Laici u crkvi su pozvani dati doprinos hrvatskom društvu. Stoga se pitam, što je moguće učiniti? Tu je u prvom redu na potezu onaj koji poučava, koji produbljuje crkveni socijalni nauk, tu su djelatnici laici koji su članovi crkve i članovi društva.
-” Je li potrebno nešto novo pokrenuti? Da li su potrebne neke nove organizacije laika koje će probuditi novu inicijativu?” – upitao je kardinal Bozanić u svojoj uvodnoj riječi u kontekstu ostvarivanja rada, zapošljavanja i primanja plače za svoj rad. Vidjeli smo i osjećamo da se nešto kreće među našim laicima, stoga bismo željeli da i ovo predstavljanje bude jedan znak u kretanju na bolje u našem hrvatskom društvu. Jer situacija vapi za takvim aktivnostima”- rekao je kardinal Josip Bozanić.
NAŠE DRUŠVO STVARA NEZAPOSLENE I PREZAPOSLENE
Mons. ŽELIMIR PULJIĆ Zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zahvalio je bivšem predsjedniku Centra za promicanje socijalnog nauka crkve Hrvatske biskupske konferencije mons. dr. Vladi Košiću kao i dvojici njegovih suradnika prof. dr. Stjepanu Balobanu i prof. dr. Gordanu Črpiću za konkretnu pripremu i odvijanje 5.Hrvatskog socijalnog tjedna, te za uređivanje Zbornika Duravki Petrović Štefanec .” Ovj Zbornik radova, monografija od 570 stranica donosi u riječi i slici prikaz tada rečenoga i napisanoga. Zapela mi je za oko bilješka o predavateljima iz akademske zajednice koji su iz raznolikih znanstvenih područja; od 55 njih, je 12 teologa, 8 pravnika, 8 sociologa, tri liječnika, tri socijalna radnika, dvoje je vjeroučitelja, dva ekonomista profesori povjesti geografije itd. Znimljivi su podaci o zvanjima i zanimanjima sudionika koji pokazuju da je osim svečanika tu bilo inžinjera građevine, strojarstva, elektrotehnike, ekonomista, fizičara, povjesničara, dipl. pravnika, veterinara i drugih što pokazuje kakav je interes izazvao ovaj 5. Hrvatski socijalni tjedan. Ne toliko zbog velikog vremenskog razmaka od 71. godine, koliko je prošlo od posljednjeg održanog 1940., koliko zbog pomno odabrane teme o kulturi rada. A toj se temi pristupilo interdisciplinarno, kako s one egzistencijalne , obiteljske, društvene i poduzetničke, tako I one i osobne, duhovne I svetopisamske stvarnosti .”
DEKLARACIJA. Mons. Puljić je naglasio kako je posebno korisna Deklaracija koji su sudionici tjedna na kraju skupa usvojili i uputili ukupnoj hrvatskoj javnosti. Ona je na kraju Zbornika na hrvatskom i engleskom jeziku. Kroz 11 pomno sročenih stavaka izrečena je nada i želja, kako kroz prizmu Socijalnog nauka crkve prevladavati aktualnu društvenu krizu te radu dati i vratiti duhovnost i dostojanstvo, a poduzetništvu pravedna načela. A ta načela ostvaruju se u pravednoj zaradi, pravednoj plaći, i pravednom poretku. A da bi se to moglo ostvarivati potreban je odgovoran rad; zaštita sustava vrijednosti kulture i tradicije, posebice one obiteljske. Čini mi se kako Deklaracija pokušava odgovoriti na onaj poziv Pape Franje da se iziđe na periferije k onioma koji su ugroženi. A po mišljenju sastavljača ove Deklaracije naše društvo nesvjesno stvara dvije ugrožene skupine ljudi; s jedne straane su to nezaposleni koji su u tom stanju isključeni iz svjeta rada, a s druge strane prezaposleni koji su zbog opterećenosti isključeni iz obiteljskog i društvenog života”- rekao je mons. Puljić. Zahvalio je svima predstavljačima , sudionicima socijalnog tjedna koji su stvarali Zbornik- monografiju podjstivši na riječi prof. Črpića koji je rekao da je sljedeći socijalni tjedan za dvije godine.
U 75 GODINA JEDAN SOCIJALNI TJEDAN
Biskup Sisački dr. VLADO KOŠIĆ predsjednik 5.Hrvatskog socijalnog tjedna u kratkom obračanju je rekao “Drago mi je da se pojavio ovaj Zbornik, koji kao što vidite nije brzo došao nakon 2011. godine." Podsjetio je da je Centar za socijalni nauk crkve učinio sve u vezi s 5. Socijalnim tjednom. Rekao je da su to učinili laici, posebno je istakao dr. Gorana Prpića. Ustvrdio je da se sada tu ništa ne događa, da “su tu prijedlozi ovi, oni, ali sve stoji na mrtvoj točki”. Rekao je da Centar koji je imao veliku ulogu sada više ne postoji . Naveo je da je kroz 71 godinu održan samo jedan Socijalni tjedan, 2011. koji je bio nastavak na četvrti socijalni tjedan koji je održan 1940. “U 75 godina se samo jedan Socijalni tjedan dogodio”- konstatsirao je biskup. Biskup Sisački je rekao da bi bilo lijepo da ovaj Zbornik bude jedan poticaj svima “nama “ da se stvari maknu s mrtve točke i da se nastavi ovo prevažno pitanje i laicima i crkvi.
Knjigu su predstavili prof. dr. Stjepan Baloban s Katoličkog bogoslovnog fakulteta, prof.dr. Drago Čengić s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”, Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata, te Petar Lovrić iz Udruge malih i srednjih poduzetnika.
Zbornik je u prodaji po cijeni od 260 kuna u knjžarama Kršćanske sadašnjosti.
OBJAVLJUJEM DEKLARACIJU !
TALIJANSKI PROIZVOĐAČI NISU POŠTIVALI MLIJEČNU KVOTU
Objavljujem priopćenje Europske komisije od 26. veljače 2015.
Europska komisija upućuje Italiju Sudu pravde zbog propusta plaćanja nameta za talijanske proizvođača mlijeka
Bruxelles, 26. veljača 2015
Komisija je danas odlučila da Italiju uputi Sudu pravde Europske unije jer nije adekvatno ispunila svoj zadatak upravljanja porezom za hiperprodukciju mlijeka. Uzorci moraju biti plaćeni od strane pojedinih proizvođača, koji su prošli pojedine mliječne kvote.
Svake godine, od 1995. do 2009. godine Italija je prešla nacionalnu kvotu i talijanska država isplaćuje Komisiji iznose dodatnu pristojbu za to razdoblje, a u pitanju je 2 305 milijardi eura .Međutim, unatoč opetovanim zahtjevima iz Komisije, jasno je da talijanske vlasti nisu poduzele odgovarajuće mjere da se porez plaća po pojedinim proizvođačima i mljekarama. To kompromitira sustav kvota i stvara narušavanja tržišnog natjecanja protiv proizvođača koji su u skladu sa dionicama i one koji su poduzeli korake da plate pojedinačne iznose dodatnu pristojbu. Kako je istaknuo talijanski revizorski sud, ova situacija je nepravedna prema talijanskim obveznicima.
Komisija procjenjuje da je, od ukupno 2 305 milijardi eura, oko 1 752 milijardi eura još nije oporavio. Dio tog iznosa je izgubljen ili smatra dio plana inscenira 14 godina, no procjena Komisije da još uvijek duguje kaznu u iznosu od 1,343 trilijuna eura.
Kao dio postupaka zbog povrede prava EU, upućivanje Sudu pravde je treća i završna faza postupka. Komisija je poslala Italiji pismo formalne obavijesti o ovom slučaju u lipnju 2013. godine i obrazloženo mišljenje u srpnju 2014. S obzirom da je Italija nije pokazao nikakav značajan napredak u oporavku, sada je slučaj na Suda pravde .
Kontekst
Nakon problema hiperprodukcije na tržištu mliječnih EU u 70-ih i ranih 80-ih i rezultate povećanih troškova javne intervencije, 1984. godine EU je uvela kvote za mlijeko sustavom ograničila proizvodnju i prijenos odgovornosti hiperprodukcija na pojedine proizvođače ili nacionalne mljekare. U sklopu pravila o mliječnim kvotama, ako zemlja prelazi godišnju kvotu, višak Levy ("dodatni namet") moraju biti plaćeni od strane svih individualnih proizvođača koji prelaze na individualnu kvotu prema obujmu od hiperprodukcije.
Za više informacija
Na paketu odluka o prekršajima u veljači, vidi. MEMO / 15/4489
Na općem postupku povrede, vidjeti. MEMO / 12/12
Za više informacija o postupku zbog povrede prava, vidjeti.
http://ec.europa.eu/eu_law/infringements/infringements_en.htm
IP /
15/4490
< | ožujak, 2015 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter