AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

utorak, 14.11.2017.

PROMOCIJA SLATKOVODNOG RIBARSTVA U AQUATIKI

PRVO SAVJETOVANJE O UZGOJU SLATKOVODNIH RIBA

Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC i Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela Veterinarskog fakulteta Zagrebačkog Sveučilišta organizirali su 1. Savjetovanje o uzgoju slatkovodnih riba u Hrvatskoj koje je za tridesetak zainteresiranih osoba koje se bave slatkovodnim ribarstvom održano 10. studenog u prostorijama Aquatike u Karlovcu. Prof. dr. sc. Emil Gjurčević održao je predavanje pod nazivom „Bolest spavanja KOI šarana“, dr. sc. Krešimir Matanović govorio je o primjeni dezinficijensa i antimikrobnih lijekova u slatkovodnom ribogojstvu, a gost iz Mađarske dr. Mark Bodis govorio je o uzgoju smuđa.

Slijeva:Ravnateljica Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC Margarita Maruškić Kulaš,
prof. dr. sc. Emil Gjurčević, dr. sc. Krešimir Matanović i gost iz Mađarske dr. Mark Bodis . (fotka M. Zouhar Zec)

Savjetovanje o uzgoju slatkovodnih riba otvorila je ravnateljica Aquatike Margarita Maruškić Kulaš koja j rekla: Naš glavni cilj je potaknuti razvoj turizma i gospodarstva i promovirati županijske raznolikosti, te promovirati slatkovodno ribarstvo u Hrvatskoj. Slatkovodno ribarstvo i njegova raznolikost pruža jedinstven doživljaj temeljen na prirodnim resursima, a u isto vrijeme potiče raznolikost te potiče gospodarsku i istraživačku djelatnost. Aqatika je zbog koncepta i raznolikog podvodnog svijeta posjetiteljima namijenila niz sadržaja. U godinu dana, od otvaranja parka Aqatika taj slatkovodni akvarij posjetilo je 114.000 posjetitelja“. Ravnateljica Maruškić Kulaš podsjetila je da je Javna ustanova Aquatika osnovana u okviru projekta EU i razvojne agencije grada Karlovca. Izgradnja projekta je financirana iz fondova EU u iznosu od 36 milijuna kuna što je 98 % ukupnih sredstava.

Prof. dr. sc. Emil Gjurčević

BOLEST SPAVANJA KOI ŠARANA
Dr. Emil Gjurčević rekao je da se bolest spavanja KOI šarana pojavila se u Japanu 1974. godine sa znakovima oštećenja kože, sa masovnom smrtnošću do 100 % . To je bila endemska virusna bolest šarana. Godine 1996. ta se bolest pojavila u SAD-u. Od te bolesti počinju uginuća ukrasnih šarana . Godine 2009. ta je bolest u Europi u Belgiji, a onda se širi 2011. u Veliku Britaniju, Nizozemsku, Poljsku, 2012. bolest počinje u Austriji i 2013. u Češkoj , 2014. u Italiji, 2015. u Brazilu. Bolest se javlja u jesen i rano proljeće .U Japanu se bolest javlja pri temperaturi od 15 - 25 C, ali i na temperaturi od 6 – 9 C.
„ Kako izgleda oboljela riba?“ - postavio je pitanje te nastavio izlagati dr. Gjurčević rekavši da se klinički znakovi pojavljuju na koži i na škrgama. Škrge su kod oboljelih šarana natečene i oštećene. Riba ne reagira na podražaj, leži na boku. Na koži ima oštećenje i eroziju. Virus se umnaža u škrgama- točnije u listićima škrga. Smanjuje se respiratorna površina ribe i ona ostaje bez kisika. Zato se javljaju nagle promjene i na drugim dijelovima tijela šarana i to na jetri, slezeni, bubrezima. „Ta bolest spavanja KOI šarana počinje trgovinom ukrasnih šarana.Bolest spavanja je virusna i ulazi u citoplazmu stanice šarana“ – istakao je dr. Gjurčević.
Prema riječima dr. Gjurčevića „ virus je negdje radio štetu, a negdje nije bilo uginuća. Naprimjer u Njemačkoj je bilo uginuće 100% na ribi od 1-3 godine, u Poljskoj nije bilo gubitaka, u Češkoj 60% na ribi od dvije godine . Bolest spavanja nije na popisu nacionalnog zakonodavstva i nije bolest koja se suzbija.“
Kako spriječiti bolest? Dr. Gjurčević kaže „ permanentnim obrazovanjem ,procjenom rizika, treba biti u kontaktu s drugim vlasnicima ribogojilišta, imati informaciju, da virus ne dođe na farmu. Kod kupovanja, šarana treba stavljati u karantenu 30 dana, zbog bolesti spavanja. Iskorijenjivanje bolesti sa farme je moguće. Kako? Japanci stavljaju u vodu 0,2 % kuhinjske soli. Virus u vodi preživi do 7 dana. U Republici Hrvatskoj nema virusa bolesti spavanja od koje obolijevaju samo šarani i KOI šarani. Bolest u konzumaciji nije opasna za ljudsko zdravlje. „ „Nemojte stavljati virus na listu, ako ga netko do sada nije stavio“ rekao je izravno dr. Emil Gjurčević prisutnim slušateljima koji su vlasnici ili ribogojilištima ili samo rade u njima.

Slušatelji Prvog savjetovanja o uzgoju slatkovodnih riba.

Dr.Krešimir Matanović dr.vet.med. govorio je o primjeni dezinficijensa i antimikrobnih lijekova u slatkovodnom ribogojstvu. Rekao je da treba spriječiti da bolest u ribogojilište dođe preko kamiona, odječe, obuće i bilo kakvog pribora za proizvodnju slatkovodne ribe. Zato treba koristiti dezinficijense. Da bi dezinficijens bio djelotvoran prije toga treba površine dobro oprati s visokotlačnim peračima kojima je dodan kvalitetan deterdžent Genoll u koncentraciji od 3-5 % kojeg ima na hrvatskom tržištu i koji jako dobro čisti površinu koju nakon toga treba dezinficirati. Na djelovanje dezinficijensa utječe više faktora, počevši od vrste materijala koji su porozni. Ne treba zaboraviti da su i dezinficijensi otrovi , a ljudi koji s njima rade moraju koristit zaštitnu opremu rukavice i maske i ono što piše na uputi za uporabu. Pri upotrebi dezinficijensa postoji piramida jer postoje virusi s ovojnicom, bakterije i gljivice i različito su otporni na dezinficijense. U uvjetima djelovanja UV zraka, sunca i prljavštine mnogi dezinficijensi vrlo brzo prestaju djelovati. Ribarske alate i mreže koji dolaze u doticaj s ribom također treba dezinficirati.
Ako na ribnjak u ribogojilište dolaze ribolovci treba brinuti o tome da se pri dolasku i njihovi ribolovni alati dezinficiraju.

Gost iz Mađarske dr. Mark Bodis doktorirao je na uzgoju smuđa i govorio je o njegovu uzgoju.
Margareta Zouhar Zec

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------