23.11.2016., srijeda
Donald Trump protiv vjetroelektrana: prijeti li opoziv zbog zastupanja osobnih interesa?
Suprotno predizbornim obećanjima da će ako bude izabran u potpunosti napustiti upravljanje svojim poslovima i predati ih svojoj djeci, Donald Trump je nakon izbora više puta pokazao da smatra normalnim i dalje promovirati svoje poslovne interese.
Na sastanku s predsjednikom britanske Independent Party (UKIP) Nigelom Farageom, izabrani predsjednik SAD Donald Trump izrazio je osobno ogorčenje zbog projekta gradnje pučinske vjetroelektrane uz obalu škotske (program nazvan European Offshore Wind Deployment Centre (EOWDC)), za koju kaže da bi pokvarila pogled s njegova dva igrališta za golf uz obalu koja su u gradnji, "Trump International Golf Links Course". Ovo je izazvalo brojne prosvjede u američkim medijima.
Farage je prije izbora posjetio SAD i lobirao za Trumpa. UKIP je loše prošao na posljednjim parlamentarnim izborima u UK, ali je postigao veliku i neočekivanu pobjedu na referendumu za istupanje Ujedinjenog kraljevstva iz EU. Trump je na twitteru objavio kako bi volio da Farage bude britanski veleposlanik u SAD.
U posljednje četiri godine, na twitteru je 60 puta slao poruke o tome, optužujući lokalne političare, vladu Škotske i vladu UK zbog davanja subvencija za vjetroelektane i uništavanja Škotske. Pokrenuo je tužbu protiv ovog projekta pred Vrhovnim sudom UK, koji je tužbu odbio u prosincu 2015..
Međutim su i njegova igrališta za golf podvrgnuta žestokim kritikama otkad je je vlada Škotske 2008. odobrila gradnju, zbog uništenja pojasa pješćanih dina uz obalu. Zbog toga se projekt sporo ostvaruje. Trump kaže da će od njega odustati ako se vjetroelektrane sagrade.
Velika švedska kompanija Vattenfall je u srpnju objavila da nastavlja s projektom, a Trump je najavio da će nastaviti napore da ga zaustavi. U listopadu je započelo postavljanje 350 km 66-kilovoltnih podmorskih kabela. Predviđeno je postavljanje 11 vjetroturbina novog modela, snage 8,4 MW, što će biti značajno i za dalje predviđene gradnje pučinskih vjetroelektrana u sjeveroistočnom Atlantiku. To su dio velikog programa The North Seas Countries' Offshore Grid Initiative (NSCOGI), u kojoj sudjeluje 10 zemalja.
Farageov suradnik Andy Wigmore rekao je da je Trump bio vrlo emotivan o toj temi. Govorio je da obožava Škotsku, koja je jedno od najljepših mjesta na Zemlji, ali je očajan što ona postaje pretrprana ružnim vjetroelektranama koje uništavaju krajobraz.
Škotska nacionalna stranka, koja vlada u Škotskoj (na izborima 5. svibnja 2016. osvojila je 63 od 129 mandata u Parlamentu; zeleni su osvojili 6 mandata) slijedi potpuno suprutnu politiku od klimatskog negatora Trumpa. Postavili su i ostvaruju vrlo ambiciozne ciljeve smanjivanja emisija ugljičnoga dioksida, zabranili su fracking i podržavaju obnovljive izvore.
Aktualna vlada Ujedinjenog kraljevstva znatno je otežala uvjete za gradnju vjetroelektrana na kopnu, ali snažno potiče gradnu pučinskih elektrana, za koje postoje golemi potencijali uz obale Velike Britanije, a pogotovo Škotske (Velika Britanija ukida TE na ugljen, ali energetska politika ostaje kontroverzna, 2. prosinca 2015.).
Na zamjerke da položaj predsjednika SAD koristi za promociju osobnih poslovnih interesa, Trump je na twitteru odgovorio: »Prije izbora je bilo dobro poznato da imam interese vezano uz svoje vlasništvo širom svijeta. Jedino pokvareni mediji od toga prave problem.«
To je međutim ne samo suprotno onome što je prije izbora govorio i suprotno običajima, nego su moguće i pravne posljedice, kažu pravni eksperti. Mogao bi biti izložen postupku opoziva (impeachment) od prvog dana u Ovalnom uredu. Steven Schooner, profesor prava na Sveučilištu George Washington, rekao je u ponedjeljan na MSNBC da smatra kako je činjenica da otvorio novi hotel u Washingtonu i počeo tamo primati gostujuće diplomate dovoljan pravni temelj za opoziv.
|
- 14:20 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
20.11.2016., nedjelja
Angela Merkel će se ponovo kandidirati za kancelarku
Angela Merkel će biti kandidatkinja CDU za kancelarku i u četvrtom mandatu, odlučeno je danas na klauzuri CDU-a. Još nije službeno objavljeno - očekuje se tiskovna konferencija.
Merkel kandidiert für vierte Amtszeit
Neće se međutim više natjecati za predsjednicu CDU-a. Novog predsjednika stranka će birati 6. prosinca.
Bilo je očekivanja unutar CDU, a takvu pretpostavku je izrekao i predsjednik SDP Sigmar Gabriel, da će odustati od obe kandidature. Na čelu CDU je do 2000. godine, a na čelu vlade od 2005..
Mnogi u svijetu u njoj gledaju osnovicu za nadu (Hoffnungsträgerin) protiv promjena u svjetskoj politici koje može unijeti Donald Trump nakon neočekivanje pobjede u SAD. Barack Obama, u oproštajnom posjetu prije nekoliko dana, rekao je da bi glasao za nju, da je Nijemac.
Po istraživanju javnog mnijenja, 55% Nijemaca je reklo da bi bilo dobro, da ona i nakon 2017. ostane kancelarka, a 39% da bi bilo loše.
CDU najavljuje više brige za socijalne probleme, odnosno uvjete života ljudi s niskim i srednjim primanjima. Zaoštrit će se neke mjere prema imigrantima koji se odbijaju integrirati.
|
- 16:20 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Njemačka deset mjeseci pred parlamentarne izbore: ide li Merkel po četvrti mandat?
Na posljednjim izborima na njemački Bundestag, 22. rujna 2013., CDU/CSU je uvjerljivo pobijedio s 41,5% glasova, daleko ispred tradicionalnog suparnika SDP koji je imao tek 25,7%. U Savezno vijeće ušli su još zastupnici i zastupnice Ljevice (8,6%) i Zelenih (8,4%), a ispod praga od 5% ostali su liberali (FDP, 4,8%) i Akcija za Njemačku (4,7%).
Ispadanje koalicijskih partnera FDP je stvorilo problem, koji je razriješen "velikom koalicijom" CDU/CSU i SDP-a.
Sutra Angela Merkel treba najaviti hoće li se kandidirati za četvrti mandat kao kancelarka. Očekuje se da hoće.
U anketama javnoga mnijenja nije bilo bitnih pomaka sve do listopada 2015.. Tada počinje opadati CDU/CSU, SPD je konstanto ispod rezultata s posljednjih izbora, a rasti AFD te donekle i tri druge manje stranke.
Nacionalistička i populistička stranka AfD naglo raste dobivajući glasove onih, koji se opiru imigraciji. Njihov rast su potvrdili i regionalni i lokalni izbori koji su bili održavani 2015.-2016. (Posljednji u Meclenburgu- Zapadnoj Pomeraniji 4. rujna i u Berlinu, 18. rujna.
Liberali su i dalje nesigurni za ulaz u federalni parlament, a AFD se bori s Ljevicom i Zelenima za treće mjesto. Prema posljednjim anketama, CDU/CSU je na 30-34%, SDP 22-23%, Ljevica 9-12%, Zeleni 10-13%, AFD 11-14%. Tako bi u Bundestag moglo ući čak sedam stranaka, što se nije dogodilo još od 1958. (u razdoblju 1958.-1983. bile su samo četiri).
Izgledno je da se nakon izbora 2017. obnoviti velika koalicija; kako je pisao "Financial Times" prije dva mjeseca, vjerojatno manje velika, ali uglavnom s istim ministrima.
Teško je zamislivo da bi se CDU/CSU mogao dogovoriti s AfD. Određene mogućnosti za to bi se mogle otvoriti ako Merkel odstupi. CSU nešto više naginje euroskepticizmu i antiimigrantstvu.
Jedan od problema je i politika prema Grčkoj. Aktualna vlada je, nasuprot rigidnom stavu prema vladi Sirize prošle godine, tijekom ove godine pokazala određenu spremnost za popuštanje, ali nije to htjela napraviti u predizbornoj godini. Zahtjevi vlade "radikalne ljevice" u Grčkoj za brisanje dijela dugova teško da se mogu smatrati stvarno radikalnim. Podržali su ih Međunarodni monetarni fond, aktuali predsjednik Eurogrupe Jeroen Dijsselbloem i aktualni američki predsjednik Barack Obama (navedeni izvori za ovo su članci u Financial Timesu.)
Međutim, nakon izbora bi zastupnici tvrde politike mogli biti znatno utjecajniji u Bundestagu.
Pisao sam prije skoro dvije godine, nakon pobjede Sirize na izborima u Grčkoj, da mi se čini kako bi se Cipras i Merkel sami mogli dogovoriti, da ne moraju zadovoljavati radikale u oba tabora.
Protivljenje mogućnosti popuštanja Grčkoj je bio jedan do bitnih motiva stvaranja AdF 2013. g., ali je prvi predsjednik, ekonomist Bernd Lucke, napustio stranku 2015. ne slažući se sa zaokretom prema ksenofobiji. Na izborima za Europski parlament 2014. AdF je osvojio čak sedam mandata, ali samo dvoje je ostalo u AdF nakon raskola u stranci 2015.. Stranka je prihvatila agresivnu retoriku protiv imigranata, protiv islama, protiv centralizacije EU i protiv elita/establišmenta (What does Alternative for Germany (AfD) want?, BBC, 5. rujna 2016.)
Vrlo malo vjerojatna je mogućnosti koalicije SPD/Ljevica/Zeleni (koja je postojala i 2013; SPD je ranije vladao u koaliciji sa Zelenima, ali nisu htjeli prihvatiti Ljevicu, a vjerojatno če i dalje biti tako). Načelna mogućnosti bi mogla biti CDU/CSU/Zeleni/FDP, ako naravno FDP uđe u parlament i ukupno budu imali dovoljno mandata. I to je vrlo malo vjerojatno.
Promjena odnosa snaga u Bundestagu također može znatno utjecati na diskusije o post-brexit Europskoj uniji i drugim pitanjima budućnosti Unije (vidi Financial Times, 11. rujna 2016.).
Tu je naravno i politika prema (i)migrantima, koja će ostati važna tema, iako se intenzitet može mijenjati. Manje ima sukoba oko drugih pitanja unutarnacionalne politike. Među inim, na sreću, u Njemačkoj nema politički utjecajnih negatora klimatskih promjena.
|
- 00:21 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
13.11.2016., nedjelja
Clinton još ima šanse postati predsjednica, a Kalifornija se možda otcijepi!
Nisam imao namjeru napisati cijelu seriju tekstova o američkim predsjedničkim izborima, ali eto, ima niz zanimljivih događaja i detalja.
Hillary Clinton dobit će vjerojatno više od milijun glasova više od Donalda Trumpa. A Kalifornija bi mogla održati referendum o otcjepljenju.
Glasovi se još broje, i Clinton bi na kraju mogla imati 1,2% više
Iako je rezultat u osvojenim elektorskim mandatima jasan (290-232 za Trumpa, bez 16 mandata iz Michigena koji još nisu službeno uračunat, ali je jasno da će i to dobiti Trump), milijuni glasova još nisu prebrojani.
Riječ je o glasovima onih koji su glasali poštom, o čemu su u raznim državama različiti zakoni. Neki glasovi mogu stići poštom i nekoliko dana nakon dana izbora i biti službeno priznati.
Većina tih glasova je u obalnim državama i procjena je da će Clinton dobiti čak 2/3 tih glasova, ali u tim je državama ionako pobijedila, tako da se stanje elektora sigurno neće promijeniti.
New York Times procjenjuje da će Clinton na kraju imati 1,2% "glasova puka" (popular votes) više.
Ovaj članak detaljnije opisuje o čemu se radi: Clinton popular vote lead will grow and grow.
S tim glasovima, Clinton neće biti mnogo iza broja glasova koje je dobio Obama 2012.. To pokazuje pogrešnost prvih procjena da su mnogi demokratski birači ovoga puta odustali od glasanja.
Bitno je to, da je dio tradicionalni glasača demokrata, naročito u "swing states" ali i nekim tradicionalno "plavim" (demokratskim) državama (Wisconsin, Iowa, Michigan, Ohio), ovoga puta glasao za Trumpa, kao što sam napisao u članku Radnička klasa glasala je za Donalda Trumpa. »County-by-county results indicate Democratic voters flipped for Trump, not that they stayed home. “We just saw massive shifts in the industrial midwest from ’12 to ’16, and those are the same voters,” Wasserman said.«
Ali izbori još nisu završeni! Predsjednik će biti izabran tek 19. prosinca
Po američkom izbornom sustavu nasljeđenom iz doba osnivanja, postoji mogućnosti da izabrani elektori (Electoral College), koji se sastaju 19. prosinca, glasaju drugačije, nego većina glasača u njihovim državam. Pokrenuta je i peticija, koju je dosad potpisalo 3,9 milijuna građana, koja ih poziva da glasaju za Clinton. Polovica država (25) ima zakone po kojima su elektori obavezni glasati za kandidata koji je u toj državi dobio većinu glasova, ali ostali nemaju takav zakon i elektori mogu glasati i drugačije.
Prikaz vidi na: Millions Sign Onto Call for Electoral College to Award the Presidency to Popular Vote Winner Clinton (radio emisija i transkript).
Lady Gaga je pozvala na potpisivanje peticije. Povijesna ironija: godine 2012. sam Donald Trump je rekao, u trenutku kad je vjerovao da je republikanski kandidat Mit Romney dobio više popular votes od Baracka Obame: »The electoral college is a disaster for democracy.«
Naravno, mogućnost da se to ostvari je samo teoretska. Međutim, ima onih koji ni time nisu zadovoljni: već prije izbora poslan je poziv elektorima da ne glasaju ni za Clinton, ni za Trumpa. The Electoral College Exists To Protect Us From People Like Trump & Clinton. The two corrupt authoritarians must be stopped and the Constitution has provided a way to do so. The Electoral College system offers our country a way out. (…) Such a compromise candidate exists and will be on the ballot in all fifty states this year: Governor Gary Johnson. To je, naravno, samo kuriozitet s margine.
Inicijative za promjenu izbornih zakona
Svakako će sad ponovo ojačati inicijativa da se ukine Electoral College i da odlučuju direktno glasovi birača. On mnogima ide na živce.
Komentar iz listopada 2012.: End the electoral college. »The Electoral College is a relic of a time when the Framers believed that average people could not be trusted with selecting a president, at least not entirely. This was consistent with a general view of the dangers of direct voting systems. Until 1913, U.S. senators were elected not by their constituents but by the state legislators. When we finally got rid of that provision with the 17th Amendment, we failed to change its sister provision in Article II on the indirect election of presidents.«
Ali kao i dosad, to gotovo sigurno neće proći u državama koje tradicionalno glasaju za republikanske kandidate za predsjednika.
Međutim, mogla bi proći inicijativa koja ima isti učinak: zakon, koji obavezuje izabrane elektore iz svake države da glasuju za onoga kandidata, koji je dobio više popular votes u cijelim SAD ukupno. Takva je inicijativa već prihvaćena u 11 država, koje biraju 165 elektora. kako o tome odlučuje sam Eletroral College, trebalo bi da još neke države, koje daju ukupno 105 elektora, to izglasaju, pa da zakon postane obavezujući za sve.
Inicijativa za samostalnost Kalifornije (ali i Teksasa)
Odmah nakon objave rezultata, naglo je dobila na popularnosti inicijaizva da se 2019. održi referendum za nezavisnost (Calexit). Inicijativa nije nimalo bezazlena, ima nezanemarivu podršku.
Čak i da se referendum održi, država SAD ne može se otcijepiti osim ako se sve druge države slože; to međutim nije u Ustavu, nego odluka Vrhovnoga suda još iz 1869.). Objašnjenje pravnih odnosa vidi u ovom prikazu.
U Teksasu među republikancima (koji uvijek vladaju tom državom) postoji nezanemariv pokret za otcjepljenje. U svibnju, na stranačkoj konvenciji, nedostajala su im dva glasa da prijedlog o referendumu bude uvršten u dnevni red. (https://www.washingtonpost.com/news/the-fix/wp/2016/04/19/the-texas-secession-movement-is-getting-kind-of-serious/)
|
- 14:10 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
10.11.2016., četvrtak
Radnička klasa glasala je za Donalda Trumpa
Ovo je djelomice preveden, djelomice prepričan i skraćen komentar iz New York Timesa Donald Trump’s Victory Was Built on Unique Coalition of White Voters. Jedan moj komentar u uglatim zagradama. Slika je također moj dodatak.
Slika lijevo: Prizor iz Youngstowna, Ohio, koji je "America's Fastest Shrinking City". Posljedice deindustrijalizacije. Opis iz 2010.: "Youngstown, like many postindustrial pockets in America, is a deserted wreck plagued by crime and the attendant psychological and criminal problems that come when communities physically break down."
Donald Trump je pobijedio u područjima gdje su nekad bili vrlo jaki sindikati, koji su predstavljali pretežno bijele "plave ovratnike": u područjima Srednjeg Zapada, duž rijeka i željezničkih linija koja je nekad transportiran ugljen od rudnika do topionica željeza. Tvrdim tradicionalnim republikancima na jugu i zapadu pridružili su se milijuni glasača u nekadašnjem srcu liberalnog populizma 20. stoljeća. Tako je dobio npr. države Michigan i Pennsylvania, koje su od 1992. na svim izborima glasale za demokrate.
[Ovdje je "liberalni" u američkom smislu - u srednjoj Europi, rekli bismo "socijaldemokratski". A riječ "populizam" tu nema negativnu konotacije nužne manipulacije. Kao što sam spomenuo u tekstu Trump predsjednik: o elitizmu i populizmu (…), ovdje to znači "narodnjaštvo", obraćanje "običnom puku", npr. radničkoj klasi. Napredak radnika i drugih koji su živjeli od svoga rada u doba "države blagostanja" bio je stvaran.]
Bijeli Amerikanci koji nisu završili fakultet odbacili su raznolikiju, obrazovanu i kozmopolitsku Demokratsku stranku 21. stoljeća. Trump se obraćao njihovim težnjama i strahovima direktnije nego ijedan republički kandidat kroz desetljeća.
Osvojio je također milijune glasača koji su se ranije bili okupili oko Obaminog obećanja nade i promjene. Sada su su u Trumpu vidjeli svoju najbolju šansu da oslabe najbolnije udarce globalizacije i trgovine, da se založe za posebne interese i da ih saslušaju i zaštite. Izlazne ankete pokazuju da je 12% Trumpovih glasača ranije glasalo za Obamu.
Clinton je pobjedila s većom razlikom nego Obama među dobrostojećim bijelcima, osobito onima koji žive u prosperitetnim obalnim područjima gdje su utvrde Demokratske stranke: Washingon i Boston, Seattle i New York. Na Mahnattanu, gdje Trump živi i radi, dobila je 87%. Pobijedila je u velikim gradovima u kojima postoji velika etnička raznolikost i u centrima nove ekonomije, u kojima su i mnogi tradicionalni republikanci odbacili Trumpa. On je pobijedio u Americi manjih gradova, koji su brzo rasli tijekom industrijske ere.
Trump je dobio glasove bijelaca nižih primanja, obrčući stranačku liniju među klasama koja je postojala otkad postoje Demokratska i Republikanska stranka. To je ponavljanje glasanja o "Brexitu", gdje su glasači u utvrdama laburista glasali za izlazak iz EU.
Dobio je također značajnu većinu glasova među bijelim glasačima srednih primanja. Usprkso svojim rasističkim izjavama, među afričkoameričkim i latinskim glasačima nije dobio manje glasova nego Mitt Romney prije četiri godine.
Dodatak
Ima još zanimljivi analiza o tome kako su glasali razni segmenti birača.
The real 'shy Trump' vote - how 53% of white women pushed him to victory
Early data suggest a clear majority of white women voted Republican, and supporters say Trump’s offensive remarks didn’t affect their decision.
I tu postoji podjela po obrazovanju, iako vjerojatno manje izražena nego kod bijelih muškaraca:
White women without a college degree supported Trump over Hillary Clinton by nearly a two to one margin. White women with a college degree were more evenly divided, with 45% supporting Trump, compared with 51% supporting Clinton.
Rasna podjela je izrazita:
Women of color, in contrast, voted overwhelmingly for Clinton: 94% of black women supported her, and 68% of Latino women
Naravno, mnoge od Trumpovih glasačica, kao i muškarci, manje mu zamjeraju njegov jezik i ponašanje nego Clintonici njene političke promašaje i laganje.
S druge strane, sasvim na dnu društvene ljestvice, komentirao jedan moj fb prijatelj ovaj moj tekst: »ta radnička klasa se kod nas smatra viši srednji sloj, sirotinja uopće ne glasa«. Tu je članak još iz travnja o.g., kad je Sanders još bio u igri ali je očito zaostajo u primaries: Bernie Sanders is right: Poor people don’t vote and it’s a problem. Pretpoistavljam da još vrijedi - iako je možda ovoga puta njihovo sudjelovanje na izborima bilo malo veće?
What Politifact found was this: “In 2014, about 75% of people who made under $10,000 and about 69% of those who made under $30,000 didn’t vote. If we look at financial insecurity, however, Sanders is right on the money.” (…) Typically nonvoters are overwhelmingly the less educated, the less affluent, the racially and ethnically diverse and the young, according to an analysis by Pew. (…) As Danielle C Belton explained in The Root , it is those who most need representation that are denied it.
U ovom članku se kaže da je Sanders imao najviše problema sa crnim glasačima, koje nije uspio privući, a tek onda zato jer nije uspio motivirati siromašne da glasaju za njega. ali da problem nije Sandsrsov, nego svih Amerikanaca.
Dodatak 2
Piše Robert Reich u Britanskom The Guardian, a prenosi naš monitor.hr.
Democrats once represented the working class. Not any more
Demokratska je stranka nekad predstavljala radničku klasu, ali u posljednja tri desetljeća stranku su preuzeli analitičari i skupljači novca od korporacija i Wall Streeta. 16 od posljednje 24 godine imali su svoje ljude u Bijeloj kući, a posljednje 4 i kontrolu nad parlamentom, no nisu zaustavili pad plaća radničke klase niti pad ekonomske sigurnosti. Bill Clinton i Barack Obama gurali su sporazume o slobodnoj trgovini zbog kojih su mnogi radnici izgubili poslove, bez da su im osigurali nove poslove koji bi bili barem jednako plaćeni. Clinton ni Obama nisu reagirali dok su korporacije rušile sindikate, niti su reformirali radničke zakone, a u isto vrijeme velike su korporacije još dodatno narasle, dok su se velike industrije još više koncentrirale, čime je politička i ekonomska moć prešla u ruke korporacija i bogatih, a radnička klasa potisnuta. Ovo je otvorilo vrata autoritarnoj demagogiji Donalda Trump
|
- 19:42 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
Hrvatski znanstvenici predvidjeli pobjedu Donalda Trumpa!
Dečki iz Oraclum Inteligence Systems, koji eksperimentiraju s metodom predviđanja rezultata izbora (treba imati na umu da ankete same po sebi nisu predviđanja!) ovog puta su se iskazali: predvidjeli su pobjedu Donalda Trumpa kao najizledniju opciju (a na kraju će on dobiti čak i više elektorskih glasova). Ipak su ukupno procijenili da Clinton ima više šansi za pobjedu (uključujući vjerojatnosti raznih varijacija), ali s malom razlikom (57%).
Election 2016 - Final Prediction
To je hrvatska ekipa: Mile Šikić, Dejan Vinković i Vuk Vuković s tvrtkom registriranom u Cambridgeu, UK! Ranije su osnovali Institut sinergije znanosti i društva i objavili neke zanimljive prognoze i analize. Na posljednjim se parlamentarnim izborima u Hrvatskoj nisu proslavili: predvidjeli su pobjedu "Narodne koalicije".
Svoju metodu očito postepeno usavršavaju i ovo će im svakako biti odličan osnov za dalji marketing njihove tvrtke. Hrvatska im je naravno preusko tržište.
O njihovoj metodi:
»However even with a small sample we still think the method works. Why? Our survey asks the respondents not only who they intend to vote for, but also who they think will win, by what margin, as well as their view on who other people think will win. It is basically a wisdom of crowds concept. The idea is to incorporate wider influences, including peer groups, that shape an individual’s choice on voting day.
Why might this work? When people make choices, such as in elections, they usually succumb to their standard ideological preference. However, they also weigh up the chance that their favored choice has. In other words, they think about how other people will vote. This is why people sometimes vote strategically and do not always pick their first choice, but can opt for the second or third to prevent their least-preferred option from winning.
It is going to take a number of experiments to answer the question of whether contemporary polling can be considered scientific and whether this method is indeed the best one. Our method is just the beginning of such experiments.«
Ipak, kako se u svakom slučaju radi o procjenama vjerojatnosti, iako je svakako zanilmljivo imati i tu metodu, mislim da u pouzdanosti ne može donijeti bitni napredak u odnosu na klasično ispitivanje javnoga mnijenja (što je snimak stanja, a ne prognoza!), praćeno manje-više intuitivnim procjenama o varijacijama i tendencijama raspoloženja birača, koje mogu doći do izražaja na dan glasanja.
|
- 07:59 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
09.11.2016., srijeda
Donald Trump je novi predsjednik SAD!
Imam sumnjivo zadovoljstvo, da sam dobro prognozirao.
U trenutku kad ovo pišem, službeno je završeno brojanje svih glasova u 42 države (od 50) i Trump vodi sa 244 elektora prema 215 (a treba ih 270). Ali, osvaja i Pennsylvaniju, u kojoj ima 1% više, a prebrojano je već 99% glasova. Ukupno će imati preko 280.
Što god bilo dalje, svijet je od ovoga jutra drugačiji.
Kako će se točno Trump ponašati, kad u siječnju preuzme vlast, bit će naravno milijun predviđanja i diskusija, ali u ovom trenutku nema smisla nagađati. Možda se puno promjeni, a možda i ne.
Ljudi diljem razvijenoga svijeta potreseni su, više ne vjeruju etabliranim elitama. Nakon velike bankarske krize 2008. počeli su tražiti alternative, vrlo raznolike, i lijeve i desne. Današnji globalizirani kapitalizam pokazuje ozbiljne unutrašnje slabosti. Elitizam protiv populizma. (Ne smatram nijedan pojam apriori negativnim! Ulagivati se populusu nije nužno negativno! Pa čak ni ulagivati se elitama.)
Clinton se othrvala napadu lijevog populista, ali je izgubila od desnog. Istina je da lijevi populisti ("narodnjaci", u pravom smislu riječi) naprosto imaju manje za ponuditi.
Slavoj Žižek je rekao da bi glasao za Trumpa (video, i jedan moj fb prijatelj koji ne podnosi filozofe i "salonske ljevičare" (da budemo pošteni: bilo kakve ljevičare), ali ne podnosi ni Trumpa (s stajališta libertarijanca), se užasavao, rekao da je to totalna glupost. Ali Žižek ima svoj rezon, koji je možda i pogreška, ali nije naprosto glupost: Clinton znači inerciju, pretrajavanje jednog duboko potresenog i problematičnog sustava, a Trumpova pobjeda, iako donosi rizike, donosi i mogućnost da se kreativni potresi dogode u obje glavne američke stranke.
U svojem predviđanju da će Trump pobijediti, nasuprot većini istraživanja javnoga mnijenja, oslanjao sam se samo na analogiju s posljednjim izborima za Sabor (kad sam bio predvidio pobjedu HDZ-a, a čak i desničari su predviđali tijesnu pobjednu "Narodne koalicije"), naime procjena ponašanja onih birača koji odlučuju u posljednji čas (ili koji ne sudjeluju u anketama). Tako dolazi do razlike između anketa i izbora. Također je Trump, kao navodni neprijatelj establišmenta, možda potakao da izađu na glasanje neke koji to inače ne čine.
|
- 07:46 -
Komentari (6) -
Isprintaj -
#
|