Nisam imao namjeru napisati cijelu seriju tekstova o američkim predsjedničkim izborima, ali eto, ima niz zanimljivih događaja i detalja.
Hillary Clinton dobit će vjerojatno više od milijun glasova više od Donalda Trumpa. A Kalifornija bi mogla održati referendum o otcjepljenju.
Glasovi se još broje, i Clinton bi na kraju mogla imati 1,2% više
Iako je rezultat u osvojenim elektorskim mandatima jasan (290-232 za Trumpa, bez 16 mandata iz Michigena koji još nisu službeno uračunat, ali je jasno da će i to dobiti Trump), milijuni glasova još nisu prebrojani.
Riječ je o glasovima onih koji su glasali poštom, o čemu su u raznim državama različiti zakoni. Neki glasovi mogu stići poštom i nekoliko dana nakon dana izbora i biti službeno priznati.
Većina tih glasova je u obalnim državama i procjena je da će Clinton dobiti čak 2/3 tih glasova, ali u tim je državama ionako pobijedila, tako da se stanje elektora sigurno neće promijeniti.
New York Times procjenjuje da će Clinton na kraju imati 1,2% "glasova puka" (popular votes) više.
Ovaj članak detaljnije opisuje o čemu se radi: Clinton popular vote lead will grow and grow.
S tim glasovima, Clinton neće biti mnogo iza broja glasova koje je dobio Obama 2012.. To pokazuje pogrešnost prvih procjena da su mnogi demokratski birači ovoga puta odustali od glasanja.
Bitno je to, da je dio tradicionalni glasača demokrata, naročito u "swing states" ali i nekim tradicionalno "plavim" (demokratskim) državama (Wisconsin, Iowa, Michigan, Ohio), ovoga puta glasao za Trumpa, kao što sam napisao u članku Radnička klasa glasala je za Donalda Trumpa. »County-by-county results indicate Democratic voters flipped for Trump, not that they stayed home. “We just saw massive shifts in the industrial midwest from ’12 to ’16, and those are the same voters,” Wasserman said.«
Ali izbori još nisu završeni! Predsjednik će biti izabran tek 19. prosinca
Po američkom izbornom sustavu nasljeđenom iz doba osnivanja, postoji mogućnosti da izabrani elektori (Electoral College), koji se sastaju 19. prosinca, glasaju drugačije, nego većina glasača u njihovim državam. Pokrenuta je i peticija, koju je dosad potpisalo 3,9 milijuna građana, koja ih poziva da glasaju za Clinton. Polovica država (25) ima zakone po kojima su elektori obavezni glasati za kandidata koji je u toj državi dobio većinu glasova, ali ostali nemaju takav zakon i elektori mogu glasati i drugačije.
Prikaz vidi na: Millions Sign Onto Call for Electoral College to Award the Presidency to Popular Vote Winner Clinton (radio emisija i transkript).
Lady Gaga je pozvala na potpisivanje peticije. Povijesna ironija: godine 2012. sam Donald Trump je rekao, u trenutku kad je vjerovao da je republikanski kandidat Mit Romney dobio više popular votes od Baracka Obame: »The electoral college is a disaster for democracy.«
Naravno, mogućnost da se to ostvari je samo teoretska. Međutim, ima onih koji ni time nisu zadovoljni: već prije izbora poslan je poziv elektorima da ne glasaju ni za Clinton, ni za Trumpa. The Electoral College Exists To Protect Us From People Like Trump & Clinton. The two corrupt authoritarians must be stopped and the Constitution has provided a way to do so. The Electoral College system offers our country a way out. (…) Such a compromise candidate exists and will be on the ballot in all fifty states this year: Governor Gary Johnson. To je, naravno, samo kuriozitet s margine.
Inicijative za promjenu izbornih zakona
Svakako će sad ponovo ojačati inicijativa da se ukine Electoral College i da odlučuju direktno glasovi birača. On mnogima ide na živce.
Komentar iz listopada 2012.: End the electoral college. »The Electoral College is a relic of a time when the Framers believed that average people could not be trusted with selecting a president, at least not entirely. This was consistent with a general view of the dangers of direct voting systems. Until 1913, U.S. senators were elected not by their constituents but by the state legislators. When we finally got rid of that provision with the 17th Amendment, we failed to change its sister provision in Article II on the indirect election of presidents.«
Ali kao i dosad, to gotovo sigurno neće proći u državama koje tradicionalno glasaju za republikanske kandidate za predsjednika.
Međutim, mogla bi proći inicijativa koja ima isti učinak: zakon, koji obavezuje izabrane elektore iz svake države da glasuju za onoga kandidata, koji je dobio više popular votes u cijelim SAD ukupno. Takva je inicijativa već prihvaćena u 11 država, koje biraju 165 elektora. kako o tome odlučuje sam Eletroral College, trebalo bi da još neke države, koje daju ukupno 105 elektora, to izglasaju, pa da zakon postane obavezujući za sve.
Inicijativa za samostalnost Kalifornije (ali i Teksasa)
Odmah nakon objave rezultata, naglo je dobila na popularnosti inicijaizva da se 2019. održi referendum za nezavisnost (Calexit). Inicijativa nije nimalo bezazlena, ima nezanemarivu podršku.
Čak i da se referendum održi, država SAD ne može se otcijepiti osim ako se sve druge države slože; to međutim nije u Ustavu, nego odluka Vrhovnoga suda još iz 1869.). Objašnjenje pravnih odnosa vidi u ovom prikazu.
U Teksasu među republikancima (koji uvijek vladaju tom državom) postoji nezanemariv pokret za otcjepljenje. U svibnju, na stranačkoj konvenciji, nedostajala su im dva glasa da prijedlog o referendumu bude uvršten u dnevni red. (https://www.washingtonpost.com/news/the-fix/wp/2016/04/19/the-texas-secession-movement-is-getting-kind-of-serious/)
Post je objavljen 13.11.2016. u 14:10 sati.