Zoran Oštrić

Prema The Economistu, Finska ima najbolje obrazovano stanovništvo u svijetu, osobito u znanosti i matematici. Njena industrija usko surađuje s univerzitetima, koji su visoko uvažavani. Društvena okolina je izvanredna za startup kompanije i znanstvene parkove. Fokus na visoke tehnologije i istraživanje koristi i drugim područjima ekonomije. U energetici, nacija od 5,4 milijuna ima iznenađujuće velik broj međunarodno uspješnih kompanija i može se opisati kao rasadnik energetskih istraživanja. Neka od područja: skladištenje energije u obliku vodika, organske solarne ćelije, proizvodnja vodika za gorive ćelije koristeći rasplinjavanje biomase u fluidiziranom sloju, fotoaktivni slojevi, nanostrukturirane elektrokemijske solarne ćelije...

Uspon finskog društva tijekom druge polovice 90-ih godina prošlog stoljeća do jedne od najbogatijih zemalja u svijetu većinom potječe iz zahtjeva stanovništva za javnim obrazovanjem te ulaganja države u obrazovni sustav.

Već u 19. stoljeću, donesene u važne odluke koje su bile začetak stalnog uspjeha obrazovnog sustava. Finska se odlučila za obrazovanje za cijelu naciju. Na taj način zemlja je izbjegla nejednakost između obrazovane elite i neobrazovane niže klase društva. Želja stanovništva za stjecanjem znanja također je doprinijela jednoj općoj vjeri u obrazovanje.

Jedna od najboljih osobina finskog obrazovnog sustava je garancija da će svi imati jednake prilike za obrazovanje, bez obzira na društveni ili ekonomski položaj. Umjesto na natjecanje i usporedbe među učenicima, srednje škole se fokusiraju na podršku i vođenje učenika kao pojedinaca. (...) Prema međunarodnim procjenama, jedna od posebnih prednosti finskih škola je način na koji škole pružaju podršku učenicima koji se bore s teškoćama učenja ili im je potrebna neka druga vrsta podrške. (...) Fincima se tijekom cijelog života nudi besplatno obrazovanje, od vrtića pa sve do najvišeg akademskog stupnja.

Od Finaca se očekuje da budu informirani o velikom broju društveno važnih pitanja. Pronalaženje rješenja za probleme s kojima se društvo suočava – klimatske promjene, globalne ekonomske promjene, sve starija populacija, rizici vezani uz suvremenu tehnologiju, pandemije i masovne migracije – traže promjenu načina života i novu vrstu aktivizma. U Finskoj ali i u svijetu rastuća bujica informacija i kretanja ljudi stvaraju nove izazove za tradicionalno obrazovanje.

Entuzijazam učitelja i učenika u Meilahti školi je unaprijeđen suradnjom s različitim organizacijama, uključujući i umjetničke institute, sportske klubove i lokalnu crkvu. Različiti projekti pomažu školi držati korak s razvojem računalne tehnologije i napretkom na drugim poljima. (...) Umjetnost i praktični predmeti su izuzetno važni. Predmeti gdje se možete izraziti podržavaju uravnoteženu osobnost u razvoju.

Prvo, nastavni plan i program u strukovnim školama prilagođen je gimnazijskim standardima. Time se svim učenicima u strukovnim školama ponudilo više općih predmeta. Drugo, značajan udio stručnih predmeta prebacili su se na stvarna radna mjesta gdje učenici mogu u praksi naučiti znanje i vještine koje su im potrebne za njihova buduća zanimanja. Treće, od strukovnih se škola i gimnazija očekivalo da osmisle i omoguće učenicima više fleksibilnosti i veći izbor. To je dovelo do povećanja broja učenika sa završene dvije srednje škole, i strukovne i gimnazije čime su zaslužili pravo prijave na sveučilišta. Naposljetku, novoosnovani ne-sveučilišni sustavi visokog obrazovanja omogućili su maturantima strukovnih škola daljnje obrazovanje.

Ova globalna slava je bila zapravo prilično neugodna za nas. Finski nastavnici nisu oduševljeni PISA-om, TIMSS-om ili bilo kojim drugim međunarodnim usporedbama. Mi bi radije da se Finska vidi kao zemlja u kojoj četiri od pet poreznih obveznika vjeruje našem javnom školskom sustavu, i gdje tri od ukupno četiri građana misle da je naš javno financirani obrazovni sustav najznačajniji finski uspjeh od osamostaljenja 1917. godine.

Mnogi uspješni aspekti finskog obrazovnog sustava duboko su ukorijenjeni u našu kulturu i vrijednosti, koje se razlikuju od onih u SAD-u. Primjerice, visoka razina povjerenja u ljude i institucije, težnja jednakosti i pravednosti u društvu i životu, te spremnost plaćanja poreza za opće dobro su samo neki od finskih okolnosti koji ne postoje svugdje.

Oznake: društvo

Mi NISMO protiv alternativnih izvora energije, niti generalno protiv vjetroparkova. Protivimo se konkretnom projektu zbog devastacije okoliša koji će izgradnja istog izazvati, te zbog mogućeg smanjenja kvalitete života lokalnog stanovništva. Gorski je Kotar Zeleno srce Hrvatske, i smatramo da je već podosta ovog srca poplavjelo pod jezerima HEP-a i dalo svoj doprinos energetskom sustavu RH. Ne mislimo da je opravdana daljnja devastacija šuma zbog vjetroparkova!!!

Šuma odnosno planina "Zvirjak" na kojem je planirana izgradnja VE Fužine odlukom Banske vlasti Banovine Hrvatske 1941. godine proglašen je, kao i sve šume na razmeđi Primorja i Gorskog Kotara, Zaštitnom šumom u svrhu zaštite klimatološke barijere te očuvanja bioraznolikosti. Ovaj teret nalazio se upisan na navedenim katastarskim česticama. Tijekom razdoblja 2009 - 2012 godine katastarske čestice iz nekog su razloga a po nalogu državnog odvjetništva Županije Primorsko - Goranske prebacivane iz jednog ZK uloška u drugi, i to dva puta, i zaštita je - netragom nestala!

Naši aktivisti uočili su ovaj zanimljiv slijed događaja te se angažirali pišući državnim i internacionalnim institucijama. Konačno smo dobili odgovor da je ovaj "propust" učinjen "omaškom" te je 25.02.2013. Zvirjaku VRAĆEN STATUS ZAŠTITNE ŠUME!!!!

Što znači status "Zaštitne šume"? Znači da se šuma smatra vitalnom kao zaštita od izmjene klime, zaštita tla od erozije, te vitalna u očuvanju bioraznolikosti kao stanište zaštićenim životinjama i biljkama. U takvim šumama smije se vršiti samo sanitarna sječa (uklanjanje trulog i uništenog drveća, te sječa iznimno starih stabala zahvaćenih bolestima), a zabranjeno je i skupljanje sekundarnih nusprodukata, poput otpalog lišća ("šušnja") i iglica, tla (humusa), mahovine i sl! Na taj je način Zvirjakom gospodareno od 1941. do danas, a vraćanjem statusa zaštitne šume, nadamo se: i ubuduće!