Marketing
Lokalni izbori: HDZ i SDP u padu, ali svi ostali daleko iza!
Vadio sam neke brojčane pokazatelje s prošlonedjeljnih lokalnih izbora. Preko vikenda imao sam vremena to srediti. Vjerujem da onima, koji žele objektivno sagledati politička kretanja, može biti korisno.
Sažetak:
– Izlazak na izbore manji nego 2009. (49% - 45%)
– Gledajući rezultate po županijama, vrlo su male razlike u odnosu na 2009.. HDZ je ispred SDP-a u gotovo istom odnosu (ukupno u glasovima 30%-26%).
– HDZ i SDP snažno dominiraju, zauzimajući prvo i drugo mjesto u većini županija
– Postotak glasova koje su dobili je međutim znatno manji (64% – 55%). Nema "treće snage" jer su ostali glasovi rasuti na razne stranke i liste.
Kod usporedbi rezultata raznih izbora i anketa, treba imati u vidu da se različite kategorije ne mogu bezrezervno uspoređivati. Izlaznost na izbore za Sabor uvijek je bitno veća kao za lokalne izbore, a za izbore za Europski parlament bila je bitno manja. Dio glasača uvijek glasa za iste stranke, ali mnogi dijele svoje glasove, prema prilici. To se vidi u nekim lokalnim sredinama, gdje manje stranke ili nezavisne liste imaju "utvrde", ali na izborima za Sabor dobijaju bitno manje. Radikalan primjer je Milan Bandić, koji je sa svojom nezavisnom listom za Sabor 2011. i na području Zagreba doživio fijasko.
Možemo dakle samo oprezno i uvjetno sagledavati neke trendove. Lokalne izbore prije svega možemo uspoređivati s prethodnim lokalnim izborima.
Županijske skupštine same po sebi nisu osobito bitne u našem sustavu vlasti (osim Grada Zagreba, koji ima poseban položaj jer je spojena regionalna i lokalna samouprava), ali lako je zbrojiti sve glasove pa vidjeti neki opći trend. Zato sam usporedio broj glasova odnosno postotke koje su pojedine liste dobile na izborima za županijske skupštine 2009. i 2013..
U privremenim neslužbenim rezultatima izbora nedostaju rezultati sa tri glasačka mjesta (po jedno u Primorsko-goranskoj, Zadarskoj i Osječko-baranjskoj županiji). To samo marginalno utječe na ukupne postotke.
1. Broj upisanih birača
Prije analize rezultata, spomenimo popise birača. Kao što je poznato, postojao je ozbiljan problem jer godinama nisu bili ažurirani uklanjanjem umrlih i odseljenih. Kao rezultat rada na sređivanju popisa, broj upisanih birača koji žive na području RH sad je manji za 320.000, odnosno 7,84%, nego prije četiri godine. Slijedeća tablica pokazuje situaciju po županijama, poredano po postotku smanjenja. Klikni na tablicu za veći prikaz.
2. Izlaznost na izbore
Broj važećih lističa bio je 2009. g. ukupno 1.854.338, a sada 1.698.217, odnosno 45,10% od broja upisanih birača. S obzirom da je ondašnji popis birača bio očito prenapuhan, realno je tada broj važećih listića bio 49,25%. (Nisam zapisao sve brojeve nevažećih lističa, ali koliko sam bacio pogled, veći je nego 2009.).
Razlike među županijama također su značajne. Najmanja je glasovnost (tj. postotak broja važećih listića u odnosu na broj upisanih birača, za razliku od "izlaznost", postotak onih koji su izašli na izbore, u što su uključeni i nevažeći listići) u Primorsko-goranskoj županiji: 39,63%. Najveća je u Dubrovačko-neretvanskoj: 53,59%.
Zbrajajući brojeve važećih listića, u šest županija u kojima je prvo mjesto osvojila lista predvođena SDP-om izlaznost je 43,18%, a u 13 županija, u kojima je prvo mjesto osvojila lista predvođena HDZ-om, 46,34%.
3. Dominirajuće oalicije (tj. zajedničke liste)
Rezultate iz 2009. i 2013. možemo uspoređivati imajući na umu da se radilo prvenstveno o sukobu dvije najjače stranke, SDP-a i HDZ-a. Obje međutim gotovo uvijek nastupaju sa zajedničkim listama sa manjim strankama, parlamentarnim i vanparlamentarnim, a pritom je u ove četiri godine došlo do velikih promjena partnera. (Inače, valja primijetiti da su u Europi, u zemljama koji imaju proporcionalni izborni sustav, zajedničke liste više stranaka ili zakonski nemoguće, ili vrlo rijetke. Koalicijski ugovor može se sklopiti prije izbora i znači da će stranke nakon izbora surađivati, ali u pravilu svaka ide sa svojom listom.)
Godine 2009., HDZ je samostalno nastupio u četiri županije, au 17 u koalicijama. HSS je bio u 15 županija u koaliciji sa HDZ-om, a u jednoj sa SDP-om. HSLS je bio u 14 županija u koaliciji sa HDZ-om, a u dvije sa SDP-om. HSU se podijelio podjednako: u šest županija sa HDZ-om, a u sedam sa SDP-om. HSP je bio u koaliciji sa HDZ-om u pet županija. U koaliciji sa HDZ-om bile su još četiri vanparlamentarne stranke, svaka u samo jednoj županiji.
Na zajedničkoj listi sa SDP-om bili su HNS u 17 županija, DC u šest, IDS i HDSSB u po jednoj, SDSS u dvije, SDA u tri, te još šest vanparlamentarnih stranaka ukupno u osam županija.
Sada se su se pak podijelili HSLS i HSS. Prva je u devet županija u koalicij sa SDP-om, a u šest sa HDZ-om. Druga je u šest županija sa HDZ-om, a u dvije sa SDP-om. HSU je sada međutim posve prešla na stranu SDP-a, s kojom je u koaliciji u 16 županija, a nigdje sa HDZ-om. HNS je u koaliciji sa SDP-om u 16 županija.
HDZ je međutim dobio nove partnere u BUZ (9 županija) i HSP-AS (17 županija). U koalicijama predvođenim HDZ-om ili SDP-om su također i razne vanparlamentarne stranke.
(Zbrka nastaje i zbog toga, što zbog nebrige Ministarstva uprave, koje registrira političke stranke, "Zagorska stranka" i "Zelena stranka" imaju istu kraticu, ZS, a također dvije stranke imaju istu kraticu ZELENI. Sve četiri stranke javljaju se na listama u koaliciji s velikim strankama.)
Sveukupno, gledajući postotke koje razne stranke dobivaju u anketama javnoga mnjenja i koje su imale na izborima za Sabor 2011., možemo procijeniti da je ukupni doprinos koalicijskih partnera ukupnome rezultatu otprilike isti. Zato je moguće uspoređivati rezultate koje su ostvarile dvije bitne snage: koalicija predvođena HDZ-om i koalicija predvođena SDP-om. (Dalje ćemo obično skraćeno govoriti "HDZ" i "SDP").
4. Rezultati: prva i druga mjesta
Gledajući tko je osvojio prvo i drugo mjesto, vidimo da HDZ i SDP snažno dominiraju, te da su promjene u odnosu na 2009. minimalne.
HDZ je osvojio prvo mjesto u 13 županija, a SDP u šest. U jednoj županiji prvo mjesto osvojila je lista predvođena IDS-om i u jednoj HDSSB-om.
Godine 2009. HDZ je imao 14 prvih mjesta. Sada su izgubili prvo mjesto u Osječko-baranjskoj županiji u korist HDSSB-a. SDP je i tada imao šest prvih mjesta i svuda ga je zadržao.
U četiri županije HDZ je drugi, a u 13 županija drugi je SDP. Ostale liste osvojile su drugo mjesto u četiri županije: lista predvođena HSS-om u Koprivničko-križevačkoj i HNS-om u Međimurskoj, te kandidacijske liste grupe birača Milana Bandića u gradu Zagrebu i Mirka Duspare u Brodsko-posavskoj.
Godine 2009., HDZ je bio drugi u šest županija, a SDP u 10 županija, te u pet ostale liste.
U četiri županije HDZ je treći, a SDP je treći u dvije županije.
Tako gledano, dakle, HDZ je zabilježio mali pad, a SDP mali napredak.
Zajedno, te dve stranke (s mlađim koalicijskim partnerima) potpuno dominiraju. Od 42 prva i druga mjesta, osvajaju 36 (a šest puta su treće), a od ostalih šest, nijedna druga stranka ne javlja se dvaput.
5. Rezultati: treća mjesta
Kad pogledamo tko je osvajao treće mjesto, potvrđuje se velika dominacija HDZ-a i SDP-a. Tu naime vlada velika šarolikost i na vidiku nema nikog, tko bi potencijalno mogao postati respektabilna "treća snaga" na nacionalnom nivou, odlijepivši se iz gužve stranaka stisnutih negdje oko pet, možda osam ili tri posto na nacionalnom nivou.
Gore je navedeno šest županija, u kojem je netko drugi bio prvi ili drugi, a HDZ ili SDP na trećem mjestu. Od ostalih 15 županija, najuspješniji je HDSSB, koji je (uz jedno prvo mjesto) treći u tri slavonske županije. HSS i laburisti su treći u dvije, te u osam županija razni:
– koalicija tri pravaške stranke u Sisačko-moslavačkoj,
– koalicija Hrvatske demokratske seljačke stranke, HNS-a i HSU u Bjelovarsko bilogorskoj,
– koalicija Akcije mladih i dvije regionalne stranke u Primorskoj goranskoj,
– HSLS u Ličko-senjskoj (gdje su bile samo četiri liste, a četvrta je SDSS),
– Akcija mladih u Zadarskoj,
– Nezavisna lista Stipe Petrine (što je sad stranka!) u Šibensko-kninskoj,
– Kandidacijska lista grupe birača Ivana Grubišića u Splitsko-dalmatinskoj, te
– Most nezavisnih lista u Dubrovačko neretvanskoj županiji.
Kako se vidi iz ove šarolikosti, nezamislivo je da se neka nova relevantna snaga stvori objedinjavanjem raznih lokalnih snaga.
Zanimljivo je spomenuti da su dvije nezavisne liste iz 2009. u međuvremeno postale stranke, te su obje zabilježlie pad glasova. NL Stipe Petrine pala je s drugog na treće mjesto, a stranka "Ladonja" u Istri prošla je daleko slabije nego Nezavisna lista Plinia Cuccurina 2009., pa nije ni prešla prag.
Treba spomenuti rezultat Hrvatskih laburista. Neki mediji pisali su o totalnom krahu, što nije opravdano jer osvojili su ukupno gledano 5,28% glasova (89.620 u 20 županija, u jednoj nisu nastupili) i prešli izborni prag u 12 županija. Ali to svakako, kao i rezutat na izborima za Europski parlament, jest bitno slabije od njihovih ambicija. Jedini su uložili ozbiljan napor u to da postanu treća snaga, nastupajući svuda samostalno.
6. Rezultati: Broj glasova dvije dominantne snage
Pogledajmo, konačno, i broj glasova koje su dvije vodeće snage dobile. Za razliku od poretka, što smo gore prikazali, obje bilježe značajan pad.
Zbrajajući brojeve glasova u svim županijama, koalicije predvođene HDZ-om imamu 502.049 glasova odnosno 29,56%, a koalicije predvođene SDP-om 439.457 glasova odnosno 25,88%. Vrlo maleni postoci, ukupno malo više od 55%. Samo zbog velikog rasapa preostalih 45% glasova na razne liste zadržavaju dominaciju.
Godine 2009, liste predvođene HDZ-om osvojile su 643.083 glasa (34,68%), a liste predvođene SDP-om 552.272 (29,78%). Obje dakle bilježe značajan pad.
Iz toga bi se moglo zaključiti da dominacija HDZ-a i SDP-a u hrvatskoj politici danas počiva više na slabosti drugih, nego na njihovoj snazi.
Post je objavljen 27.05.2013. u 13:14 sati.