Marketing
Bilješke o Finskoj: energetika – znanost i tehnika – obrazovanje
Finska se u svojem razvoju u posljednjih nekoliko stoljeća može usporediti s Hrvatskom. Finci su bili narod seljaka, podjarmljen do Šveđana. Šveđani su od 17. stoljeća počeli modernizaciju, napredovali su industrija i kultura, dok je Finska ostajala agrarna, podjarmljena provincija. U 19. stoljeću Finska dolazi pod političku vlast Rusije, ali su Šveđani zadržali dominaciju u društvu, kulturi, ekonomiji. Slična situacija bila je u to doba u Hrvatskoj, pod dvostrukom dominacijom Austrije i Mađarske. Postepeno se javlja nacionalni pokret (Finci i Hrvati spadaju među "zakašnjele nacije").
Sredinom 20. stoljeća, Finska je još bila slabo razvijena, većina stanovnika seljaci, kao i tadašnja Hrvatska. Slijedećih desetljeća, obje su doživljavale ubrzani razvoj, modernizaciju, industrijalizaciju, urbanizaciju.
Danas je razlika očita, čak drastična. A svakako se ne može svesti na beskonačno jadanje da su krivi komunizam i Srbi. Dobrom strategijom, kroz desetljeća, može se napredovati. Finci i Hrvati učinili su neke bitno različite strateške izbore - i što je bitno, i dalje ih čine.
Povod za ovaj tekst je članak, objavljen na mrežnom sjedištu renewableenergyworld.com: Finland's New Energy Solutions. Govoreći o znatnim prinosima male Finske u energetici, spominju opće strateške smernice, koje su slijedile finske vlade, koje su to omogučile.
Prema The Economistu, Finska ima najbolje obrazovano stanovništvo u svijetu, osobito u znanosti i matematici. Njena industrija usko surađuje s univerzitetima, koji su visoko uvažavani. Društvena okolina je izvanredna za startup kompanije i znanstvene parkove. Fokus na visoke tehnologije i istraživanje koristi i drugim područjima ekonomije. U energetici, nacija od 5,4 milijuna ima iznenađujuće velik broj međunarodno uspješnih kompanija i može se opisati kao rasadnik energetskih istraživanja. Neka od područja: skladištenje energije u obliku vodika, organske solarne ćelije, proizvodnja vodika za gorive ćelije koristeći rasplinjavanje biomase u fluidiziranom sloju, fotoaktivni slojevi, nanostrukturirane elektrokemijske solarne ćelije...
O obrazovnom sustavu u Finskoj može se naći gomila pohvalnih tekstova na Svemrežju. Neke bitne strateške odluke potječu od kraja 19. stoljeća, a velika školska reforma izvršena je početkom 1970-ih.
Jedan sažeti spisak natuknica na hrvatskom: 26 zadivljujućih činjenica o finskom sustavu obrazovanja
Stručni članak u pedagoškom časopisu "Metodološki ogledi", svibanj 2011.: Radojko Damjanović: FINSKI OBRAZOVNI SUSTAV. Refleksija na studijsku posjetu.
Tekst na mrežnom sjedištu Veleposlanstva Finske u Hrvatskoj: Škole u Finskoj – Ključ uspješne nacije.
Uspon finskog društva tijekom druge polovice 90-ih godina prošlog stoljeća do jedne od najbogatijih zemalja u svijetu većinom potječe iz zahtjeva stanovništva za javnim obrazovanjem te ulaganja države u obrazovni sustav.
Već u 19. stoljeću, donesene u važne odluke koje su bile začetak stalnog uspjeha obrazovnog sustava. Finska se odlučila za obrazovanje za cijelu naciju. Na taj način zemlja je izbjegla nejednakost između obrazovane elite i neobrazovane niže klase društva. Želja stanovništva za stjecanjem znanja također je doprinijela jednoj općoj vjeri u obrazovanje.
Škola treba osposobiti učenike da budu uspješni u natjecanjima, ali ključni pristup u obrazovanju jest podrška, a ne natjecanje.
Jedna od najboljih osobina finskog obrazovnog sustava je garancija da će svi imati jednake prilike za obrazovanje, bez obzira na društveni ili ekonomski položaj. Umjesto na natjecanje i usporedbe među učenicima, srednje škole se fokusiraju na podršku i vođenje učenika kao pojedinaca. (...) Prema međunarodnim procjenama, jedna od posebnih prednosti finskih škola je način na koji škole pružaju podršku učenicima koji se bore s teškoćama učenja ili im je potrebna neka druga vrsta podrške. (...) Fincima se tijekom cijelog života nudi besplatno obrazovanje, od vrtića pa sve do najvišeg akademskog stupnja.
Kako društveni razvoj postavlja pred društvo nove i sve složenije zadatke, kvalitetno obrazovanje postaje sve bitniji temelj za suočavanje s promjenama. Bitno je imati širu perspektivu, izbjeći "fahidiotizam", biti zainteresiran i za razumijevanje društva i za društveni aktivizam.
Od Finaca se očekuje da budu informirani o velikom broju društveno važnih pitanja. Pronalaženje rješenja za probleme s kojima se društvo suočava – klimatske promjene, globalne ekonomske promjene, sve starija populacija, rizici vezani uz suvremenu tehnologiju, pandemije i masovne migracije – traže promjenu načina života i novu vrstu aktivizma. U Finskoj ali i u svijetu rastuća bujica informacija i kretanja ljudi stvaraju nove izazove za tradicionalno obrazovanje.
Značaj prirodnih znanosti, matematike i tehnologije nipošto nije u sukobu s interesom za druge oblike duhovnoga života, kao što je umjetnost. Naprotiv, kreativnost na različitim poljima međusobno se ispomaže.
Entuzijazam učitelja i učenika u Meilahti školi je unaprijeđen suradnjom s različitim organizacijama, uključujući i umjetničke institute, sportske klubove i lokalnu crkvu. Različiti projekti pomažu školi držati korak s razvojem računalne tehnologije i napretkom na drugim poljima. (...) Umjetnost i praktični predmeti su izuzetno važni. Predmeti gdje se možete izraziti podržavaju uravnoteženu osobnost u razvoju.
Portal h-alter je u veljači o.g., pod naslovom Što će Finska slijedeće učiniti?, objavio prijevod intervjua koji je Cathy M. Rubin, autorica bloga The Global Search for Education, vodila s Pasiem Sahlbergom, autorom knjige Finnish Lessons: What Can the World Learn from Educational Change in Finland? Jedna od vrlo zanimljivih stvari o kojima govori jest kako je dvostruki sustav srednjega školstva, s gimnazijama i stručnim školama, u Finskoj postao uspješan.
Prvo, nastavni plan i program u strukovnim školama prilagođen je gimnazijskim standardima. Time se svim učenicima u strukovnim školama ponudilo više općih predmeta. Drugo, značajan udio stručnih predmeta prebacili su se na stvarna radna mjesta gdje učenici mogu u praksi naučiti znanje i vještine koje su im potrebne za njihova buduća zanimanja. Treće, od strukovnih se škola i gimnazija očekivalo da osmisle i omoguće učenicima više fleksibilnosti i veći izbor. To je dovelo do povećanja broja učenika sa završene dvije srednje škole, i strukovne i gimnazije čime su zaslužili pravo prijave na sveučilišta. Naposljetku, novoosnovani ne-sveučilišni sustavi visokog obrazovanja omogućili su maturantima strukovnih škola daljnje obrazovanje.
Finci nisu opijeni dobrim rezultatima svojih učenika u međunarodnim takmičenjima, kaže Sahlberg. Važnija im je ukorijenjenost i podrška obrazovnom sustavu među stanovništvom.
Ova globalna slava je bila zapravo prilično neugodna za nas. Finski nastavnici nisu oduševljeni PISA-om, TIMSS-om ili bilo kojim drugim međunarodnim usporedbama. Mi bi radije da se Finska vidi kao zemlja u kojoj četiri od pet poreznih obveznika vjeruje našem javnom školskom sustavu, i gdje tri od ukupno četiri građana misle da je naš javno financirani obrazovni sustav najznačajniji finski uspjeh od osamostaljenja 1917. godine.
On ne kaže da je finski obrazovni sustavn nužno najbolji na svijetu. Nacionalne specifičnosti moraju biti uvažavane.
Mnogi uspješni aspekti finskog obrazovnog sustava duboko su ukorijenjeni u našu kulturu i vrijednosti, koje se razlikuju od onih u SAD-u. Primjerice, visoka razina povjerenja u ljude i institucije, težnja jednakosti i pravednosti u društvu i životu, te spremnost plaćanja poreza za opće dobro su samo neki od finskih okolnosti koji ne postoje svugdje.
Tu su vrlo očite razlike i u odnosu na Hrvatsku.
Pogledajte Video s predavanjem Pasia Sahlberga u prosincu 2011. (79 minuta), na engleskom, povodom izlaska njegove knjige u SAD.
Kad Sahlberg spominje »ukorijenjenost u kulturu i vrijednosti«, možemo imati na umu pojam "mentalitet" (postoji zanimljiv blog na engleskom nazvan Finnish mentality, koji uređuje grupa finskih srednjoškolaca). Teško ga je definirati, pa se obično moramo zadovoljiti opisima; pojavljuje se u znanosti o povijesti u proučavanju "procesa dugog trajanja".
Mi u Hrvatskoj često svaljujemo krivicu za to, što smo kao nacija neuspješni, na naš "mentalitet". S puno razloga svakako; ali mentalitet, iako se mijenja sporo, ipak se može mijenjati. »Povjerenje u ljude i institucije, težnja jednakosti i pravednosti« nisu, sigurno, nešto što je nasljeđeno iz "starih dobrih vremena". Oni su se stvarali s vremenom. Nedavno je jedna usputna opaska predsjednika hrvatske vlade izazvala interes javnosti za građanski rat, koji se u Finskoj dogodio 1918.. Ali u povijesnom razvoju Finske, bitne stvari događale su se prije i poslije toga.
Izvorno objavljeno na blogu "Ekološka ekonomija"
Post je objavljen 17.05.2013. u 22:18 sati.