Kulturni centar Mato Lovrak – sjećanje na djetinjstvo
Na cesti D28 (Cugovec pored Gradeca – Bjelovar – Veliki Zdenci) nalazi se naselje Veliki Grđevac (1.054 stanovnika – 2021. g.), sjedište istoimene općine (2.316 stanovnika – 2021. g.). U središtu naselja je raskršće s cestom Ž3094 koja vodi prema naselju Grubišno Polje, a na toj cesti, oko 1,5 kilometar od raskršća, nalazi se ribnjak Športsko-ribolovnog društva Grđevica i Kulturni centar Mato Lovrak.
Mato Lovrak (Veliki Grđevac, 8. ožujka 1899. – Zagreb, 13. ožujka 1974.) je hrvatski dječji pisac. Napisao je nekoliko desetaka pripovijetki i romana za djecu među kojim su Vlak u snijegu (prvotni naslov Djeca velikog sela, 1933. g.) i Družba Pere Kvržice (1933. g.). U Kulturnom centru Mato Lovrak od 2005. godine postavljen je kolosijek s parnom lokomotivom i tri vagona te Mlinareva kuća i mlin koji predstavljaju prije spomenuta dva najpoznatija romana Mate Lovraka. Krenuli smo s parkirališta u Kulturni centar Mato Lovrak i prošli pored drvene klupe na kojoj "sjedi" kip Mate Lovraka. Dalje smo prošli pored tradicijske Mlinareve kuće u kojoj se nalazi ugostiteljski objekt, Ljetne učionice koja ispod nadstrešnice te stigli do željezničkog kolosijeka na kojem je kompozicija vlaka s parnom lokomotivom i tri vagona koji trenutno nije bio zaglavljen u snijegu, a pored vlaka su dva drvena kipa, strojovođe i konduktera. Lokomotiva MAV 375.883 (JŽ 51-053), koja je u prometu bila do 1985. godine, napravljena je 1917. godine u Tvornici Mađarskih državnih željeznica MÁVAG u Budimpešti pod tvorničkim brojem 46. Postizala je najveću brzinu do 60 km/h, dok su tri dvoosovinska putnička vagona iz serije Baat. Uz Kulturni centar Mate Lovraka teče potok Grđevica i na tom mjestu se nalazi brana koju "čuva" drveni kip. Zadnje što smo posjetili u Kulturnom centru Mato Lovrak je područje Mlina Družbe Pere Kvržice koje osim mlina sadrži sjenik s kolima, bunar te više alata i drvenih kipova koji obogaćuju etnografski sadržaj. Karta naselja Veliki Grđevac s lokacijom Kulturnog centra Mato Lovrak. |
Kraljevica – od starog do novog dvorca
Kraljevica (2.415 stanovnika – 2021. g.) je naselje u Primorsko-goranskoj županiji koje se smjestilo na obalama Kvarnera, na ulazu u Bakarski zaljev kroz Bakarska vrata, te je sjedište područja Grada Kraljevice (4.066 stanovnika – 2021. g.) u kojem je još pet naselja (Bakarac, Križišće, Mali Dol, Šmrika i Veli Dol). Šire područje Kraljevice je nastanjeno od pretpovijesnog doba, ali samo naselje Kraljevica nastaje u 15. stoljeću kao prirodna luka Hreljina. Prvi pisani dokumenti potječu iz 1443. godine kada se spominje Portum Re (Kraljevska Luka). U imenu se, vjerojatno, spominje kralj jer su se u toj luci carine za robu plaćale ugarskom kralju.
Šetnju smo započeli u Frankopanskoj ulici, sjeverno od Starog grada Zrinskih. Stari grad Zrinskih je izgradila obitelj Zrinski u 15. stoljeću, a do današnjeg je dana sačuvao barokni izgled. U sklopu starog grada je jednobrodna župna crkva sv. Nikole koja je izgrađena kao kapelica 1471. godine. Od 16. stoljeca pa sve do 1790. godine crkva je bila skladište soli, a župnom crkvom je postala proširenjem 1750. godine. Oltarnu sliku Svetog Nikole je papa Pio VI. (Cesena, Italija, 27. prosinca 1717. – Valence, Francuska, 29. kolovoza 1799.) obdario 29. studenoga 1795. godine posebnom povlasticom potpunoga oprosta vremenitih kazni (grijeha) onome tko pohodi to svetište na blagdan Svetoga Nikole. Krajem 19. stoljeća, na mjestu nekadašnjih gospodarskih zgrada, u istočnom dijelu Starog grada, izgrađene su građanske kuce i danas su im pročelja okrenuta prema Zrinskom trgu. Skrenuli smo desno na Zrinski trg i nakon nekoliko desetaka metara skrenuli desno te kroz lučni portal ušli u Stari grad Zrinskih, u atrij s bunarom koji je obnovljen 2023. godine. Dalje smo nastavili kroz prolaz u južnom dijelu atrija i došli do još jednog atrija koji je manji i nije obnovljen kao prethodni, ali samim tim se čini starijim i tajnovitijim. Izašli smo iz Starog grada Zrinskih kroz njegov južni prolaz kod spomenika Svetog Nikole koji je postavljen na dan Svetog Nikole 12. prosinca 2008. godine (izradio ga je kipar Josip Diminić). S ovog mjesta se pruža lijep pogled na brodogradilište koje je na ovom mjestu od 28. travnja 1729. godine te nosi epitet prvog brodogradilišta na istočnoj obali Jadranskog mora, u Hrvatskoj. U brodogradilištu smo primijetili brod Galeb koji se ovdje uređuje u muzej. Brod je izgrađen u Genovi 1938. godine. Poznat je kao ploveća rezidencija Josipa Broza Tita (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.). Od ožujka 1953. godine, kada je krenuo u prvi posjet Velikoj Britan3i, Tito je Galebom putovao 14 puta posjetivši 18 zemalja na tri kontinenta (Europa, Az3a i Afrika), pristavši u 29 luka (u neke i više puta). Na ovim putovanjima Galeb je prešao 85.000 nautičkih milja (157.420 km) što je trajalo 478 dana. Na južnom pročelju Starog grada Zrinskih se nalazi zvonik i portal župne crkve sv. Nikole. Dalje smo nastavili prema zapadu, spustili se stepenicama i prošli pored spomenika palim borcima iz Drugog svjetskog rata. Nastavili smo Obalom kralja Tomislava koja prolazi pored nekadašnjeg hotela Liburnija, potom i dvorca Nova Kraljevica - Frankopan te vile Nirvana koja se nalazi na istoimenom rtu. Nekadašnji hotel Liburnija je izgrađen 1904. godine, a za vrijeme Prvog svjetskog rata je bio prenamijenjen u bolnicu koja je bila specijalizirana za tuberkulozu kostiju, a kasnije ortopediju. Vila Nirvana je izgrađena na kraju 19. stoljeća na temeljima austrijske utvrde koja je kontrolirala ulaz u Bakarski zaljev. Danas se u vili nalazi rehabilitacijski centar. Poslije rta Nirvana, Obala kralja Tomislava nastavlja prema sjeveroistoku. Ubrzo smo skrenuli desno, uzbrdo, na puteljak s kojim smo došli do dvorca Nova Kraljevica – Frankopan. Dvorac Nova Kraljevica – Frankopan je izgrađen sredinom 17. stoljeća kao kasnorenesansna rezidencijalna palača pravokutnog tlocrta s četiri kutne kule. Nakon uhićenja Petra Zrinskog (Vrbovec, 6. lipnja 1621. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.) i Frana Krsta Frankopana (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.) dvorac je opustošen. Krajem 19. stoljeća u dvorac dolaze Isusovci koji nadograđuju drugi kat, a kule se ukrašavaju grudobranima. Danas se u dvorcu nalazi multifunkcionalni kulturni centar. Obišli smo dvorac Nova Kraljevica – Frankopan te došli di vidikovca gdje smo završili šetnju Kraljevicom između dva dvorca. S vidikovca se pruža lijep pogled na luku Kraljevica, a s druge strane na rtu Oštro je lijepo vidljiv svjetionik Lanterna koji je upaljen 18. kolovoza 1872. godine, a 2006. godine je obnovljen i ponovno stavljen u funkciju. Karta naselja Kraljevica s posjećenim lokacijama. Dužina rute 972 m. |
Sveti Stipan - kroz šumu, uz obalu, pod more
U istočnom dijelu naselja Šišan (1.007 stanovnika – 2021. g.), na cesti L50183 (Šišan – Grabrovići), nalazi se skulptura Monte Madonna koju smo posjetili na izletu Šišan – legenda o zmaju. Oko skulpture je novo uređeno odmorište ograđeno suhozidom u kojem se, osim skulpture, nalazi mali maslinik, "pametna" klupa, kameni stol s dvije klupe i poučna ploča s prikazanim bike i trial stazama. Nas je prvenstveno zanimala staza broj 141, Sveti Stipan, kojoj je na ovom mjestu početak i kraj. Staza velikim dijelom prolazi zaštićenim područjem NATURA 2000 Luka Budava.
Stazom smo krenuli prema istoku, taj dio staze smo prošli i u prethodno spomenutom izletu, te smo ušli u područje bivšeg vojnog kompleksa Svetica (Monte Madonna), prošli pored skladišta, bunkera (uz desni rub ceste), obišli kapiju s desne strane i stigli do raskršća pored kojeg se s lijeve strane nalazi bunker. Na tom smo raskršću skrenuli desno u pravcu staze 141 i ubrzo stigli do platoa na kojem se nalaze četiri topničke bitnice izgrađene za vrijeme JNA. Prije nego što smo nastavili dalje stazom 141, popeli smo se na vidikovac s kojeg se pruža pogled na rt Crna punta (na sjeveroistoku), na otoke Cres, Lošinj i Unije te na rt Marlera (na jugu). Kao i zadnji put, dalje smo krenuli šumskim putem koji se nalazi na sjeveroistočnom kutu platoa. Stazu s lijeve strane prati jedna tračnica i na tom dijelu prolazi pored bunkera te stiže do cijele pruge koja na tom dijelu skreće lijevo i ulazi u podzemnu vojnu bazu. Na samom zavoju je još uvijek mali vagon, ali je sada na njega postavljena instalacija napravljena od željeznih cijevi građevinske skele, a pored njega se nalazi edukativna ploča o vojnom kompleksu Svetica (Monte Madonna). Nastavili smo dalje stazom, prošli pored bunkera koji se nalazi na erodiranom brdu. (Na izletu Šišan – legenda o zmaju nismo nastavili dalje nego smo se vratili prema platou s četiri topničke bitnice.) U blizini bunkera staza skreće desno, potom lijevo i stiže do makadamske ceste. Nastavili smo ravno šumskom cestom te u brzo skrenuli desno u pravcu putokaza staze 141. Staza prolazi kroz šumu i izlazi u uvali Kale koja je tradicionalno luka naselja Šišan. U uvali se nalazi edukativna ploča o posidoniji (Posidonia oceanica). Nastavili smo dalje makadamskom cestom prema sjeveru te ubrzo skrenuli lijevo na zemljanu šumsku cestu. Cesta prolazi pored čeke,... ...a malo dalje, s desne strane ceste, primijetili smo betonsko pojilište i... jamu s druge strane ceste. Primijetili smo da su uz oznaku 141 i plave markacije, najčešće plave strelice koje smo nastavili pratiti. Na jednom raskršću nije bilo oznake za stazu 141 već samo plave strelice okrenute prema desnoj strani i bez razmišljanja smo skrenuli desno. Ubrzo smo shvatili da više ne pratimo stazu, ali smo ipak odlučili nastaviti. Kada smo došli na makadamsku cestu koja prati obalu skrenuli smo lijevo. Opet smo bili na stazi Sveti Stipan (141), ali u suprotnom smjeru. Cesta vodi uz uvalu Paviri i uskoro stiže do edukativne ploče o šterni (cisterni). Šterna se nalazi u šumi, nekoliko metara udaljena od edukativne ploče. Sačuvan je bačvasti svod šterne, a oko nje se vide kameni nasipi koji su možda ostaci naselja koje se na lokalitetu Sveti Stjepan (Stipan) nalazilo u antici i u srednjem vijeku. U srednjem vijeku je naselje imao crkvu koja nije sačuvana. Crkva je bila u funkciji do prošlog stoljeća, a u njoj se nalazila uljana svjetiljka koja je danonoćno gorila, simbol vjere i blagohotan znak brodovima. Postoji šišanska narodna pjesma o ovoj svjetiljki: Anche a Sissano/gavemo 'l faro/che ‘l ne fa ciaro/che paga 'l comun (I mi u Šišanu/imamo svjetionik/koji gori/komuna se za to bori). Nastavili smo dalje makadamskom cestom prema rtu Sveti Stipan. Na južnoj obali poluotoka smo odlučili zaroniti u uvalu Paviri u nadi da ćemo vidjeti tragove antičkih lučkih postrojenja koji su u toj uvali potopljena. Nismo ih uspjeli uočiti, ali smo vidjeli velik broj riba i vrlo zanimljivo morsko dno. Nakon što smo se okupali, nastavili smo dalje prema rtu Sveti Stipan kojeg smo prošli te nastavili uz uvalu Mrtvi puč u kojoj je edukativna ploča o rudistima. U uvali Mrtvi puč smo skrenuli lijevo prema šumi, i dalje sišli stazom 141, ali u suprotnom smjeru te smo morali paziti da ne skrenemo sa staze, pošto su oznake stavljene za suprotni smjer. Prošli smo pored dva stabla čija je kora počela "omotavati" dasku koja ih povezuje. Prošli smo pored edukativne ploče o hrastu crniki (Quercus ilex) kroz čije impresivne šume prolazi staza 141 i ubrzo došli do raskršća na kojem smo prije krivo skrenuli te nastavili, izvan staze, sve do obalne makadamske ceste na kojoj smo skrenuli desno i nastavili stazom 141 u pravom smjeru. Staza prati obalnu makadamsku cestu i prolazi pored rta Gripacole te stiže u uvalu Kale gdje smo napustili makadamsku cestu tako što smo skrenuli lijevo u pravcu putokaza. Staza Sveti Stipan dalje prolazi uz lučicu naselja Šišan, pored edukativne ploče o orhidejama (Orchidaceae) i stiže do uvale Vela draga gdje se nalazi posljednja u nizu edukativna ploča o Brnistri (Spartium junceum). U uvali Vela draga napustili smo obalnu makadamsku cestu tako što smo skrenuli desno i nastavili stazom 141 uzbrdo prema bivšem vojnom kompleksu Svetica (Monte Madonna). Staza 141 prolazi kroz šumu i stiže na prometnicu koja nas je na početku izleta vodila do platoa na kojem se nalaze četiri topničke bitnice izgrađene za vrijeme JNA. Tu smo skrenuli lijevo i nakon jednog kilometra završili izlet kod skulpture Monte Madonna s početka izleta. Karta s posjećenim lokacijama. Dužina rute 12,06 km. |
Dvorac Limassol i legenda o vjenčanju kralja Rikarda Lavljeg Srca
Dvorac Limassol (Limassol Castle) se nalazi sjeverno od Stare luke Limassol (Limassol Old Port) koja se razvila u turističko središte Limassola. Limassol (108.105 stanovnika – 2021. g.) je drugi po veličini grad na Cirpu, nakon glavnog grada Nikozije, a nalazi se na južnoj obali otoka te je upravno središte okruga Limassol (262.238 stanovnika – 2021. g.).
Točna godina izgradnje srednjovjekovnog dvorca Limassol je nepoznata, ali po jednoj teoriji izgrađen je 1193. godine od strane osnivača dinastije Lusignan, Guy de Lusignan (Poitou, Francuska, oko 1150 – Nikozija, 18. srpnja 1194.). Ono što se zna je da je izgrađen na temeljima ranokršćanske bazilike (4. – 7. st.) i srednjobizantskog spomenika (10. – 11. st.) kao i na temeljima kasnije crkve koja je vjerojatno bila prva katedrala Limassola. Dvorac se prvi put službeno spominje 1228. godine. Oštećen je u potresima 1567. i 1568. godine, a 1590. godine su ga Osmanlije obnovile u današnjem obliku. Starija građevina je bila veća od novije, koja uključuje neke dijelove starije, poput dvije duguljaste dvorane u prizemlju. Ispod istočne dvorane nalazi se podrum s ćelijama koji je do 1950. korišten kao zatvor. Danas se u dvorcu nalazi Srednjovjekovni muzej Cipra (Cyprus Medieval Museum). Ušli smo u krug dvorca Limassol, prošli pored mozaika i ušli u Srednjovjekovni muzej Cipra u kojem je izložena... ...srednjovjekovna keramika, nadgrobni spomenici, srebrne ploče iz bizantskog doba, oružje, križevi i novčići. Prema legendi, ovo je mjesto gdje se engleski kralj Rikard Lavljeg Srca (Oxford, 8. rujna 1157. – Châlus kraj Limogesa, 6. travnja 1199.) oženio Berengarijom od Navarre (Tudela, Španjolska, oko 1165. – Le Mans, 23. prosinca 1230.) i okrunio je kraljicom Engleske 1191. godine. Nakon obilaska unutrašnjosti dvorca Limassol popeli smo se na krov s kojeg se pruža pogled na krovove povijesnog središta Limassola. Spustili smo se s krova, izašli iz dvorca i obišli kamene eksponate koji se nalaze u krugu dvorca Limassol te završili obilazak. Karta povijesnog središta Limassola s lokacijom dvorca Limassol. |
< | rujan, 2024 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv