Špilja Lokvarka – slučajno otkriveni geomorfološki spomenik prirode
Cesta Ž5067 povezuje cestu D3, preko naselja Lokve, s naseljem Homer koji se nalazi pored Lokvarskog jezera. Na toj cesti, na pola puta između naselja Lokve i raskršća s cestom D3, nalazi se kapela Blažene Djevice Marije koja je izgrađena 1863. godine.
![]() Pored kapele Blažene Djevice Marije nalazi se parkiralište i objekt u kojem se prodaju ulaznice za špilju Lokvarku koja je 1961. godine zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode. ![]() S parkirališta smo se uputili cestom Ž5067 prema sjeveroistoku i nakon stotinjak metara skrenuli lijevo na šumsku stazu s kojom smo došli do ulaza u špilju Lokvarku koju je 1911. godine sasvim slučajno, prilikom iskopavanja kamena vapnenca, otkrio Jakov Bolf Talijanetov. ![]() Koliko je do danas istraženo, špilja Lokvarka ima šest dvorana ukupne dužine od 1179 metara, a visinska razlika između ulaza i najniže točke je 277 metara. Do pete Djevičanske dvorane (u kojoj je pronađen jedini primjerak endemskog kornjaša na svijetu, nazvanog Croatodirus ozimeci) i šeste Gordanove etaže vode uski dugački okomiti prolazi s periodičkim protokom vode. Najveća i ujedno najdublja je Gordanova etaža u kojoj teče podzemni vodotok rijeke Lokvarke koji utječe u rijeku Kupu, koja je udaljena desetak kilometara zračne linije, u blizini naselja Brod na Kupi. Osim već spomenutog endemskog kornjaša Croatodirus ozimeci, u špilji borave podzemni pauk Parastalita stygia, stonoga dvojenoga Brachydesmus inferus inferus, podzemni kornjaši Typhlotrechus bilimeki i Parapropus sericerus stilleri, a zabilježeni su i šišmiši veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) i mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros), te drugi špiljski organizmi. ![]() Za posjetitelje su otvorene prve četiri dvorane s visinskom razlikom od 75 metara što predstavlja najdublju turistički uređenu špilju u Hrvatskoj, a temperatura je tijekom cijele godine između 7 i 9 stupnjeva Celzijusovih. ![]() Lokvarka je po postanku zapravo kaverna, špiljski objekt bez prirodnog ulaza, te je nastala korozivnim djelovanjem vode duž pukotine u smjeru jugozapada u doba diluvija (pleistocena), odnosno perioda izmjene ledenih doba na Zemlji, koji je započeo prije oko 2 milijuna godina, a završio prije oko 100.000 godina. Starost sigastih ukrasa je procijenjena na oko 20.000 godina na osnovi vremena potrebnog za formiranje stalagnata visokog 16 metara u drugoj dvorani nazvanoj Katedrala. ![]() Špilja obiluje ukrasima kao što su stalagmiti, stalaktiti i stalagnati koji stvaraju čarobni podzemni svijet, a vrijedi istaknuti "mamuta" u četvrtoj dvorani. ![]() Kraj obilaska špilje Lokvarke je u četvrtoj dvorani u dijelu poznatom kao Kapela. ![]() Karta s lokacijom kapele Blažene Djevice Marije i špilje Lokvarke. ![]() |
< | srpanj, 2024 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv