http://rigijev.blog.hr

ponedjeljak, 23.03.2015.

Dzubran; Besjeda ljubavi


Gdje si brate moj? Ti si sveprisutan i Bogomdan, ti si svevremen jer si mocniji od vremena. Pamtis li noci kada smo zajedno bili? Pamtis li dan kada smo sjedili u sjenci granja sto nas je okruzivalo od ljudi nas zaklanjajuci, kao sto grudi svete tajne srca zaklanjaju? Pamtis li kada smo glavu na glavu naslanjali. Pamtis li trenutak kad ti dodjoh da se oprostimo, a ti me zagrli i poljubi poljupcem koji mi kaza da sa usana dolaze nebeske tajne ljudskim jezikom neizrecive, poljupcem koji mi uzdahe izmami. Ti su uzdasi prije nas u carstvo dusa odletjeli objavljujuci uzvisenost nasih dusa, i tamo ce ostati dok se ne spojimo u vjecnosti.

Tijela imaju sitne ciljeve, ona se rastaju zbog svjetovnih stvari i razilaze se zbog ovozemnih zelja. Dotle su spokojne duse u trajnom zagrljaju ljubavi, sve do smrti koja ih Bogu odvodi.

Idi, dragi. Zivot je za tebe odlucio i pokoran mu budi. Ja sam za tebe neodvojivo vezan ljubavlju i sjecanje na te je za mene trajna blagoslovljena svetkovina. Sjecas li se kad smo jedno drugom lice gledali? Znas li da su mi tvoji pogledi govorili da mi nisi dosao iz samilosti?

Gje li si sada druze moj. Da li cujes za morem moj plac i ridanje, da li vidis moju nemoc i ponizenje, da li su ti znani moja postojanost i strpljenje? Ceznja mi je osusila usne koje bjehu tvojim poljupcima osvjezene. Zar se zrakom ne moze prenjeti dahtanje bolnog samrtnika? Zar medju dusama nema tajne veze da bi prenosila jadanje klonulog ljubavnika.
Gje si zivote moj? Mene je, evo, tama prigrlila i tuga me savladala. Osmjehni se u eter – ja cu ozivjeti. Izdisi u eter – ja cu uskrsnuti. O, kako je ljubav velicanstvena i koliko sam ja nistavan.

Ljubav postaje velika samo poslje rastanka. Covjek uziva plodove ljubavi poslje mucnog rastanka, gorkog cekanja i pustog ocajanja.

Gje si, dragi, gdje si?

Uzvisene i prevashodne istine ne saopstavaju se rijecima, vec se one odlucuju da u tisini medju dusama kolaju. Ja znam da rastanak ne moze duse razdvojiti.

Zelio bih, dragi moj, da zivot sto je predamnom bude velicanstven i lijep. Zivot u kome cu se brinuti o ljudima, postivati ih i voljeti. Takav je zivot vec poceo kada sam tebe sreo. Vjerujem da ti mozes pokrenuti snagu koju je gospod u meni stvorio, a koja ce velika djela ciniti. Mi smo saucesnici u tugovanju i radovanju. Pamtim te u vrijeme odsustva i radosno docekujem u povratku.

Naucite da budete sami

Zelite li stvarno da osjetite okus zivljenja? Izostrite svoja cula. Cijenite svoj posao, volite prirodu, idite na planinu ili na more, neka vas osvoji drvece i zvjezdano nebo. Naucite da budete potpuno sami.

Iz samoce ce se roditi ljubav.

I shvatit cete da vas je vase srce dovelo u beskrajnu pustinju. U pocetku cete patiti od usamljenosti. Niste navikli da ne volite druge, da ne zavisite od njih.
Na kraju, vidjet cete druge. Odjednom cete primjetiti da se pustinja pretvata u ljubav.

Nazovite stvari pravim imenom i budite strpljivi.

Oznake: ljubav, sreca, svijest, duša, patnja, osjecanja, inhibicija, norme, emocije, želja, žudnja, rastanak

23.03.2015. u 09:17 • 0 KomentaraPrint#

petak, 13.03.2015.

Savjeti za sretnu vezu - postuj 10 zapovijedi

Svatko tko je ikad bio u vezi zna koliko je kompliciran odnos između dvoje ljudi. U trenutku kad drugoj osobi poklonite svoje povjerenje, svoje srce i pažnju (i ona vama) – kad zaista krene, krecu i promjene. (Istog trenutka kad nekog ‘dobijes’ pocinjes da ga gubis) Oboje se mijenjate, htjeli to ili ne. Nista, u prirodi, nije stalno. SVE je podlozno promjenama. Do kakvih promjena će doći, ovisi o vama i vašem partneru, ali što prije shvatite kako graditi vezu, to će vaša veza biti uspješnija i lakše održiva.

Veza između dvoje ljudi je poput biljke. Morate ju zalijevati i brinuti o njoj kako bi ona rasla i cvjetala. Ako zaboravite na nju, ona se suši i polako umire. Ista stvar se događa i sa vezama. U trenutku kada prestanete brinuti i graditi vašu vezu, propast počinje – ljubav umire.

Zato je prva ključna stvar za sretnu vezu – uvijek raditi na njoj, graditi je, njegovati.

Druga ključna stvar za sretnu vezu – kad vas nešto muči, kad vam nešto smeta – razgovarajte. Recite partneru razloge svog nezadovoljstva normalnim tonom glasa. Nemojte optuživati već ponudite dogovor/kompromis. Ako šutite o problemu, on neće nestati već će se nezadovoljstvo kumulirati dok ne eruptira u svađu koju je potom mnogo teže umiriti.

Ne igrajte igre kojim želite raskrinkati i povrijediti protivnika. Vaš partner nije konkurencija, nije protivnik, on je ono što i sama riječ kaže – PARTNER.

Pokažite svoju ranjivost – možda su vas učili da veliki dečki ne plaču (muški spol) ili da morate biti hladnokrvna kučka kako bi uspjeli na ovom svijetu (ženski spol) i to je vjerojatno istina kada se radi o vašem stavu prema svijetu, ali ne i kad je riječ o vašem partneru. Sa partnerom si možete dopustiti trenutke ranjivosti. I muškarci i žene se vole povremeno zaštitnički ponašati prema svojem partneru, ali i osjetiti zaštitu od partnera. Pokažite jedno drugome da ste si potrebni.

Još jedna ključna stvar za sretnu vezu je Prihvaćanje. Unatoč tome što je normalno da dolazi do promjena u karakteru oba partnera tijekom veze, te je poželjno da se partneri u nekim stvarima prilagode jedno drugome, vaš partner je ipak osoba – individua sa svojim vrlinama i manama. Prihvatite ga/ju takvog kakav jest ili otiđite. Nemojte od partnera raditi nešto što nije. Njegov karakter-srz-sustina je nepromjenjiva. Naravno, to ne znači da trebate trpiti njegovu lijenost ili neurednost i slične navike-mane koje se mogu promijeniti, a bitne su za vaš zajednički život. Npr. ne možete nekog natjerati da zavoli planinarenje ako se boji visine, odn da izlazi u kavane a najdraže mu je sjediti kod kuće. U takvom slučaju, pronađite društvo s kojim ćete ići na planinarenje i u kavanu, a partnera ostavite kod kuće.
Što nas dovodi do slijedeće ključne stvari – Zajedničko vrijeme. Ukoliko imate mnogo zajedničkih interesa, problema ovdje vjerojatno neće biti, ali ako se razlikujete po pitanju načina na koji provodite slobodno vrijeme, potrebno je dodatnu pažnju posvetiti ovom segmentu veze. Preispitajte sve svoje interese i vjerujem da ćete naći barem jedan u kojem možete oboje uživati. Odredite si vrijeme u tjednu koje je rezervirano samo za vas dvoje i provedite ga na dogovoreni način.

Ambicije i ciljevi – svatko od nas ima neke svoje ambicije i ciljeve. Ponekad se nađu partneri sa istim ciljevima pa im se lako posvetiti, ali uglavnom se radi o dvjema osobama sa različitim karijerama i željama. Razgovarajte o tim ciljevima, pružite podršku jedno drugome i uključite se u ostvarenje partnerovih ambicija.

Samo dvosmjernom komunikacijom i planiranjem ćete oboje ostati u mogućnosti da održite vezu čak i kad ostvarenje neke ambicije zahtijeva određeno žrtvovanje od strane jednog partnera.

Iako rad na ljubavnoj vezi puno puta zahtijeva određeno žrtvovanje, odricanje i kompromise, nemojte dopustiti da se sve lomi samo na jednog od partera. Nemojte samo vi biti ti koji će se uvijek odricati, ali nemojte dopustiti niti da samo partner stalno radi ustupke. Za rad na vezi potrebno je oboje.

Zapamtite, vaše zadovoljstvo sa vezom, kao i zadovoljstvo vašeg partnera, zajedno doprinose obostranom zadovoljstvu i uspješnoj vezi.

Postuj 10 zapovjedi
1. Pre-Daj se 100% - to ne znači da trebaš izgubiti svoje JA i raditi sve što onaj drugi poželi, nego da se prepustiš partneru i da imaš potpuno povjerenje u nju/njega.

2. Poštuj individualnost i osobnost svog partnera – ljudi se mijenjaju kad uđu u vezu, ali nikada nemojte vršiti pritisak na partnera da se promijeni toliko da izgubi svoju osobnost.

3. Komunicirajte - komunikacija je vjerojatno najvažniji faktor za kvalitetu veze

4. Prihvatite promjene i podržite partnera – ljudi se mijenjaju, rastu, napreduju … budite svom partneru podrška, a ne zadrška.

5. Živite svoju ljubav - ne dopustite da zbog svakodnevnih problema zaboravite na svoju vezu. Kvalitetno provedeno zajedničko vrijeme može osvježiti svaku vezu.

6. U dobru i zlu – vjenčani ili ne, za svaku kvalitetnu vezu bitno je da dijelite i ono što vas veseli i ono što vas rastužuje ili uzrujava … udvoje je lakše rješiti probleme, ali je i ljepše podijeliti uspjeh.

7. Slušajte – ponekad nam puno znači kad nas netko samo sasluša, bez savjeta ili komentara. Nemojte zaboraviti uzvratiti uslugu.

8. Slušajte srce, ali i razum – srce nas vodi kroz ljubavnu vezu sa partnerom, ali ponekad je dobro saslušati i razum. Nađite balans između jednog i drugog.

9. Nemojte biti gad/rospija – čak i ako ste imali naporan dan ili sumnjate da je partner napravio nešto protiv vas, nemojte se otresati na partnera već rješite to na razuman način. Kasnije ćete pozaliti odn biti zadovoljniji sobom.

10. Izrazite ljubav na sve načine – nije dovoljno samo govoriti “volim te” ili samo pokazivati to dijelima ili samo se seksualno izražavati. Ljubav je potrebno izražavati i riječima i dijelima; i emocionalno i seksualno – kombinacijom svih izražaja.

Oznake: veza, komunikacija, upornost, rješavanje problema, održavanje strasti, pravo na vlastiti život, poštivanje

13.03.2015. u 16:58 • 0 KomentaraPrint#

Kako ljubav pomaze da se mijenjamo (na bolje)

Ljubav je kao zrak i hrana bez kojih ne možemo živjeti. Život bez ljubavi je život bez prave radosti i s puno žalosti. Mi trebamo ljubav ma koliko god neki mislili da je ne trebaju. Stoga treba voljeti baš kao što treba disati i jesti.

Kad živimo u gradu i nemamo dostup svježem zraku, udišemo ono što je tu. Kad smo gladni, ne jedemo uvijek savršene obroke. Tako je i sa ljubavlju, nešto ili netko ne treba biti savršen da bismo to ili ga/ju mogli voljeti. Glavno da volimo. Zrak ne udišemo zato što je on vrijedan udisaja, niti jedemo hranu zbog nje. Tako je i s ljubavlju - volimo zbog nas samih a ne zato da bismo nekome učinili uslugu.

Prema tome, ne čekaj da naiđe bezgrešna osoba, ne traži savršenstvo, nego prigrli nekoga i sve one koji ti pružaju uvjete da voliš.
"Nisam baš sigurna kako će biti u raju, ali jedno sigurno znam. Kada umremo i dođe vrijeme da nam Gospodin sudi, on nas NEĆE pitati koliko smo dobrih dijela učinili u svom životu, nego s koliko smo ih LJUBAVI učinili." - Majka Tereza

"Ljubav, kad je iskrena i duboka, lako prašta i zaboravlja."- Ivo Andrić

Za preobražaj druge osobe.
Nema te voljene osobe koja nam kad-tad neće nešto skriviti. To je prirodan proces izmjene polariteta. Najlakše je nekoga tko nam je skrivio mrziti, zamjeriti mu/joj, osvetiti se i kazniti. No tko što ima od toga? Nitko ništa. Mi smo puni gorčine, bijesa, nemira, zdravstvenih tegoba itd., a druga osoba time nije ništa naučila osim možda toga da je loše to što je učinila (što je vrlo vjerojatno već i znala). Ako umjesto toga pokažemo toj osobi da nismo kao ona, nego da smo puno bolji jer imamo u sebi dovoljno ljubavi, suosjećaja, praštanja, mira i svega ostalog, onda je to poticaj da ta osoba uvidi svoju grešku, da nas zamoli za oprost i da to više nikad ne učini. Sve to ne bismo postigli da smo postupili na degradirajući način mržnjom, osvećivanjem i kažnjavanjem. Osim toga, kroz ljubav pomažete drugoj osobi da bude bolja osoba umjesto da i dalje pati.

"Mrak ne može protjerati mrak; samo svjetlo to može. Mržnja ne može protjerati mržnju; samo ljubav to može." - Martin Luther King, Jr.

"Sve je lako kada te vodi ljubav!" - Richard Bach

Moć osjećaja i emocija
Nema druge, za bilo kakvu promjenu potrebno je prvo promijeniti emocije i uvjerenja.
Ne možeš očekivati promjenu na financijskom, zdravstvenom, niti na ljubavnom planu ako i dalje misliš i osjećaš kao i prije.
Mnogima nije uspjelo pozitivnim mislima postići željeno, a to je zato što im misli nisu bile popraćene pozitivnim osjećajima i emocijama, pogotovo onima ljubavi. Osjećaji i emocije su ono što razlikuje gubitnike od pobjednika. Dok se jedni osjećaju jadno, drugi upravljaju svojim emocijama i koriste svoju ljubav prema stvarima kao silu koja kreira i pretvara sve loše u dobro. Oni koji od srca vole novac i sve što im novac može donijeti, to i postižu, dok oni koji žele novac i druge materijalne stvari, a pritom osjećaju da to nije u redu ili ispravno, ili da to nisu zaslužili ili osjećaju sumnju, nepovjerenje i slično, takvi i dalje ostaju na pukim željama.

Život nam se ne događa; život nam samo uzvraća. U to nas uvjeravaju mnogi velikani koji su postigli velika djela. Svi oni kažu da žanjemo što smo posijali i da je moguće sve ono što možemo pomisliti i osjetiti - ako nešto možeš osjetiti, možeš to i ostvariti. Zato se osjećaj kao da si zdrav(a), i bit ćeš zdrav(a). Osjeti kako je to živjeti u obilju, i ono će se sliti k tebi. Osjećaj kako je to biti voljen i voljeti, pa će ti ljubavni život procvasti.

Oznake: sreća, zadovoljstvo, ljubav, altruizam, privrženost, divljenje, oduševljenje, obožavanje, privlačnost, požuda, posesivnost, vezanost, ovisnost, sklonost, bliskost, pripadnost, zaljubljenost, ushit, strast, Intimnost, iskra, napaljenost, strah, strah od napustanja, Erich Fromm, ego, razum, ljubomora, nesigurnost, sebicnost

13.03.2015. u 16:49 • 0 KomentaraPrint#

Ništa nije teško ako se voli

Voljeti vs pokazivati ljubav
Ljubav ne treba učiti, nego samo njegovati. S ljubavlju smo rođeni, no problem je u tome da se negdje u procesu odrastanja dogodi da zanemarimo ljubav prema ljudima jer se u nama rađa ljubav prema stvarima, statusu, priznanjima, odlikovanjem i sličnim stvarima. A time se rađa i strah od toga da nećemo postići i priuštiti si sve što volimo (i mislimo da trebamo). Stoga da bismo pridobili sve ovo potonje, prečesto svoju pažnju usmjeravamo na sve drugo umjesto na svoje bližnje. Tu nastaju problemi.

Mnogi roditelji smatraju da time što teško rade i zarađuju kako bi svojoj djeci mogli priuštiti sve ono što oni nisu mogli imati kad su bili mali, da time očituju svoju ljubav. Može biti. Ali gledaju li i djeca na to tako? Osjećaju li djeca da su time voljena. Mnoge mame koje se žrtvuju tako što, ne samo da rade na poslu, nego i doma, misle da time što od jutra do mraka podređuju svoje potrebe obiteljskim potrebama pokazuju da vole svoju obitelj. Točno. Ali to nije dovoljno. Ljubav koja se izražava uglavnom kroz kuhanje, spremanje, zarađivanje, odvođenje na aktivnosti itd, a manje kroz geste ljubavi kao što su tople riječi, zagrljaji itd., nije ono što djeci treba kako bi stasali u uravnotežene osobe pune ljubavi.

U romantičnim odnosima gdje nedostaju geste ljubavi i jedno od dvoje ne osjeća da je voljen, nedostatak će ljubavi nastojati nesvjesno nadoknaditi u hrani (pogotovo slatkišima), shoppingu, i raznim opijatima, a možda i u aferi.

"Ljubav, kao i vatra, ne može postojati bez stalnog poticaja."
- François de La Rochefoucauld

Prema tome, naš je savjet da svoju ljubav (prema bilo kome) iskazuješ na bolji način, na način da drugoj osobi ili osobama postane očito da ih doista voliš - tako da je osjećaju, a ne samo da znaju za nju. Pitaj one koje voliš, jednog po jednog, osjećaju li tvoju ljubav ili samo znaju da ih voliš. Iznenadit ćeš se kako te drugi često doživljavaju drugačije nego što ti misliš ili za ono za što se pokazuješ.

"Nije dovoljno ljubav posaditi, valja je i zalijevati." - Njemačka poslovica

"Nema ljepšeg prizora od očiju zaljubljenog čovjeka." – Talidari

"Ne volim te zato što si super. Volim te zato što sam ja super kad sam s tobom." – Talidari

Zašto je važno voljeti pa makar i one koji su nam nešto skrivili? Zbog sebe.

"Ništa nije teško ako se voli."- Ciceron

Zdravlje - voli jer te ljubav čini otpornijim na bolesti. Većina bolesti je uzrokovana psihosomatskim faktorima. Kad smo obuzeti bilo kojom suprotnošću ljubavi u našem tijelu se stvaraju energetske blokade koje uzrokuju pad imuniteta kao i mnoge druge poremećaje uključujući i karcinom. Ako umjesto da osjećamo mržnju, osvetoljubivost ili bilo koju drugu negativnu emociju prema nekome, osjećamo ljubav, onda se energetske blokade otklanjaju, pa je cirkulacija kisika, krvi i ostalih tekućina nesmetana, što donosi zdravlje.

"Nema efikasnijeg kozmetičkog preparata od ljubavi." - Jean-Paul Belmondo

Ljepota - ljubav nas čini ljepšima. Osoba koja voli sjaji i zrači prekrasnom energijom.

Međuljudski odnosi - Ono što ljubav čini toliko popularnom i poželjnom je njena moć da spaja ljude. Oni koji s ljubavlju obavljaju svoje dužnosti prema drugima, bilo u poslovnom bilo u privatnom okruženju, postići će bolje rezultate i odnose nego netko tko ih obavlja iz vlastitih interesa ili zato što mora.

Bogatstvo - Voli jer ljubav donosi novac. Osoba koja obavlja svoje dužnosti s ljubavlju ima puno veće šanse da dobije unaprijeđenje na poslu ili da proda više od svojih ostalih neljubaznih i proračunatih kolega. A to podrazumijeva veće šanse za ostvarivanje profita.

Ljubav je vrednija od novca. Novac nas sam po sebi, onako u obliku novčanica, ne može usrećiti. Ono što nas usrećuje su stvari koje novcem možemo kupiti. A te stvari želimo kako bismo bili sretniji i imali više ljubavi u životu. Stoga možemo preskočiti težnju za bogatstvom ako uspijemo postići zadovoljstvo i ljubav bez toga. Ljubav je lakše pridobiti nego novac ili bogatstvo, koje ionako želimo samo zato da bismo se mogli voljeti i biti voljeni.

Sreća i uspjeh - kroz ljubav preuzimamo odgovornost a time i moć nad svojim životom. Onaj tko može utjecati na svoju mogućnost voljenja, može utjecati i na sve druge mogućnosti u životu koje vode do sreće i uspjeha.

Mir i sloboda se mogu postići samo ako smo slobodni od očekivanja, uvjerenja, strahova i ostalih zloduha. Prava ljubav je ta koja može ukrotiti zloduhe. Tamo gdje je ljubav, nema neukroćenih zloduha.

Ljubav je kao zrak i hrana bez kojih ne možemo živjeti. Život bez ljubavi je život bez prave radosti i s puno žalosti. Mi trebamo ljubav ma koliko god neki mislili da je ne trebaju. Stoga treba voljeti baš kao što treba disati i jesti.
Kad živimo u gradu i nemamo dostup svježem zraku, udišemo ono što je tu. Kad smo gladni, ne jedemo uvijek savršene obroke. Tako je i sa ljubavlju, nešto ili netko ne treba biti savršen da bismo to ili ga/ju mogli voljeti. Glavno da volimo. Zrak ne udišemo zato što je on vrijedan udisaja, niti jedemo hranu zbog nje. Tako je i s ljubavlju - volimo zbog nas samih a ne zato da bismo nekome učinili uslugu.

Prema tome, ne čekaj da naiđe bezgrešna osoba, ne traži savršenstvo, nego prigrli nekoga i sve one koji ti pružaju uvjete da voliš.
"Nisam baš sigurna kako će biti u raju, ali jedno sigurno znam. Kada umremo i dođe vrijeme da nam Gospodin sudi, on nas NEĆE pitati koliko smo dobrih dijela učinili u svom životu, nego s koliko smo ih LJUBAVI učinili."
- Majka Tereza

"Ljubav, kad je iskrena i duboka, lako prašta i zaboravlja."
- Ivo Andrić

Za preobražaj druge osobe.
Nema te voljene osobe koja nam kad-tad neće nešto skriviti. To je prirodan proces izmjene polariteta. Najlakše je nekoga tko nam je skrivio mrziti, zamjeriti mu/joj, osvetiti se i kazniti. No tko što ima od toga? Nitko ništa. Mi smo puni gorčine, bijesa, nemira, zdravstvenih tegoba itd., a druga osoba time nije ništa naučila osim možda toga da je loše to što je učinila (što je vrlo vjerojatno već i znala). Ako umjesto toga pokažemo toj osobi da nismo kao ona, nego da smo puno bolji jer imamo u sebi dovoljno ljubavi, suosjećaja, praštanja, mira i svega ostalog, onda je to poticaj da ta osoba uvidi svoju grešku, da nas zamoli za oprost i da to više nikad ne učini. Sve to ne bismo postigli da smo postupili na degradirajući način mržnjom, osvećivanjem i kažnjavanjem. Osim toga, kroz ljubav pomažete drugoj osobi da bude bolja osoba umjesto da i dalje pati.

"Mrak ne može protjerati mrak; samo svjetlo to može. Mržnja ne može protjerati mržnju; samo ljubav to može."
- Martin Luther King, Jr.

"Sve je lako kada te vodi ljubav!"
- Richard Bach

Moć osjećaja i emocija
Nema druge, za bilo kakvu promjenu potrebno je prvo promijeniti emocije i uvjerenja.
Ne možeš očekivati promjenu na financijskom, zdravstvenom, niti na ljubavnom planu ako i dalje misliš i osjećaš kao i prije.
Mnogima nije uspjelo pozitivnim mislima postići željeno, a to je zato što im misli nisu bile popraćene pozitivnim osjećajima i emocijama, pogotovo onima ljubavi. Osjećaji i emocije su ono što razlikuje gubitnike od pobjednika. Dok se jedni osjećaju jadno, drugi upravljaju svojim emocijama i koriste svoju ljubav prema stvarima kao silu koja kreira i pretvara sve loše u dobro. Oni koji od srca vole novac i sve što im novac može donijeti, to i postižu, dok oni koji žele novac i druge materijalne stvari, a pritom osjećaju da to nije u redu ili ispravno, ili da to nisu zaslužili ili osjećaju sumnju, nepovjerenje i slično, takvi i dalje ostaju na pukim željama.

Život nam se ne događa; život nam samo uzvraća. U to nas uvjeravaju mnogi velikani koji su postigli velika djela. Svi oni kažu da žanjemo što smo posijali i da je moguće sve ono što možemo pomisliti i osjetiti - ako nešto možeš osjetiti, možeš to i ostvariti. Zato se osjećaj kao da si zdrav(a), i bit ćeš zdrav(a). Osjeti kako je to živjeti u obilju, i ono će se sliti k tebi. Osjećaj kako je to biti voljen i voljeti, pa će ti ljubavni život procvasti.

Oznake: sreća, zadovoljstvo, ljubav, altruizam, privrženost, divljenje, oduševljenje, obožavanje, privlačnost, požuda, posesivnost, vezanost, ovisnost, sklonost, bliskost, pripadnost, zaljubljenost, ushit, strast, Intimnost, iskra, napaljenost, strah, strah od napustanja, Erich Fromm, ego, razum, ljubomora, nesigurnost, sebicnost

13.03.2015. u 16:33 • 0 KomentaraPrint#

Kad uspijemo postići da naša osobna sreća ne ovisi o vanjskom svijetu onda postajemo slobodni i spremni za pravu ljubav

Igra skrivača
Jednom davno, svi ljudski osjećaji i sve ljudske kvalitete našli su se na jednom skrivenom mjestu na Zemlji. Kada je Dosada zijevnula treći put, Ludost je, uvijek tako luda, predložila: “Ajmo se igrati skrivača! Tko se najbolje sakrije, pobjednik je među osjećajima.”
Intriga je podigla desnu obrvu, a Radoznalost je, ne mogavši prešutjeti, zapitala:”Skrivača? Kakva je to igra?”
“To je jedna igra”, započela je objašnjavati Ludost, “u kojoj ja pokrijem oči i brojim do milijun, dok se svi vi ne sakrijete. Kada završim sa brojanjem, polazim u potragu, i koga ne pronađem, taj je pobjednik.”

Entuzijazam je zaplesao, slijedilo ga je Oduševljenje. Sreća je toliko skakala da je nagovorila Sumnju i Apatiju koju nikada ništa nije interesiralo. Ali nisu se svi htjeli igrati. Istina je bila protiv skrivanja, a i zašto bi se skrivala? Ionako je uvijek, na kraju, svi pronađu. Ponos je mislio da je to glupa ideja, iako ga je zapravo mučilo što on nije bio taj, koji se sjetio predložiti igru. Oprez nije htio riskirati.
“Jedan, dva, tri…” počela je brojati Ludost.
Prva se sakrila Lijenost, koja se kao i uvijek, samo bacila iza prvog kamena na putu. Vjera se popela na nebo, Zavist se sakrila u sjenu Uspjeha koji se mučeći popeo na vrh najvišeg Drveta.
Velikodušnost se nikako nije mogla odlučiti gdje se sakriti jer joj se svako mjesto činilo savršenim za jednog od njezinih prijatelja. Ljepota je uskočila u kristalno čisto jezero, a Sramežljivost je provirivala kroz pukotinu drveta.
Krasota je našla svoje mjesto u letu leptira, a Sloboda u dahu vjetra. Sebičnost je pronašla skrovište, ali samo za sebe! Laž se sakrila na dno oceana (laže, na kraju duge), a Požuda i Strast u krater vulkana.¬¬
Zaborav se zaboravio sakriti, ali to nije važno.

Kada je Ludost izbrojala 999.999, Ljubav još nije pronašla skrovište jer je bilo sve zauzeto.
Ugledavši ružičnjak, uskočila je, prekrivši se prekrasnim pupoljcima. “Milijun”, zavikala je Ludost i započela svoju potragu. Prvu je pronašla Lijenost, iza najbližeg kamena. Ubrzo je začula Vjeru kako raspravlja o teologiji s Bogom, a Strast i Požuda su iskočile iz kratera od straha. Slučajno se tu našla i Zavist, i naravno Uspjeh, a Sebičnost se nije trebalo niti tražiti. Sama je izletjela iz svog savršenog skrovišta koje se pokazalo pčelinjom košnicom.
Od tolikog traženja Ludost je ožednjela, i tako u kristalnom jezeru pronašla Ljepotu.
Sa Sumnjom joj je bilo još lakše jer se ona nije mogla odlučiti za skrovište pa je ostala sjediti na obližnjem kamenu.
Tako je Ludost, malo po malo, pronašla gotovo sve.
Talent u zlatnom klasju žita, Tjeskobu u izgorjeloj travi, Laž na kraju duge (laže, bila je na dnu oceana) a Zaborav je zaboravio da su se uopće ičega igrali.
Samo Ljubav nije mogla nigdje pronaći. Pretražila je svaki grm i svaki vrh planine i kada je već bila bijesna, ugledala je ružičnjak. Ušla je među ruže, uhvatila suhu granu i od bijesa i iznemoglosti počela udarati po prekrasnim pupoljcima. Odjednom se začuo bolan krik. Ružino je trnje izgreblo Ljubavi oči.
Ludost nije znala što učiniti. Pronašla je pobjednika, osjećaj nad osjećajima, ali Ljubav je postala slijepa.
Plakala je i molila Ljubav da joj oprosti i naposljetku odlučila zauvijek ostati uz Ljubav i pomagati joj.

Tako je Ljubav ispala pobjednik nad osjećajima, ali ostala je slijepa, a Ludost je prati gdje god ide.

"Nezrela ljubav kaže: Volim te jer te trebam. Zrela ljubav kaže: Trebam te jer te volim."- Erich Fromm

"Ako je osoba sposobna pravo voljeti, ona voli i sebe; ako voli samo druge, tada uopće nije sposobna pravo voljeti."- Erich Fromm

Ljubav prema drugima je nemoguća bez ljubavi prema sebi.
Onaj tko ne voli sebe, ne voli ni druge kako treba. Ono što osjeća prema drugima nije prava ljubav. Zbog toga nastaju problemi.
Ljubavni problemi nastaju samo onda kad nema prave ljubavi.
Svoje osjećaje tumačimo kao ljubav i onda kad to nije stvarno ljubav. Čim je ljubomora u igri, ne radi se o pravoj ljubavi, već o nepovjerenju, nesigurnosti, strahu, sebičnosti, uskogrudnosti, predrasudama, sumnjičavosti ... Osim toga, ljubavni problemi nastaju i kad se vezanost i ovisnost krivo tumače kao ljubav. Kad nam voljena osoba prestane zadovoljavati naše potrebe i udovoljavati našim željama, tad pogotovo nastaju problemi, ali samo zato što se ne radi o pravoj ljubavi. Kad nekoga stvarno volimo onda nam je sreća te osobe važnija od naše osobne.

"Ako hranimo ego, ljubav ostaje gladna." - Talidari

Tanka je linija između ljubavi i egoizma. Voljeti sebe ne znači biti egoističan, sebičan, arogantan, narcisoidan ili tašt. Ljubav i ego su dvije suprotne stvari. Možete imati jedno ili drugo, ali ne oboje u isto vrijeme.
Na svakome od nas je da odaberemo ono pravo u svakom trenutku. Ponekad nam odgovara odlučiti se za ego, ali ono što nam odgovara ne znači da je to u redu, da je to ispravno. Prilikom svake odluke odabiremo ili odgovarajuće ili ispravno. Molim te, odluči se za ispravno, jer je u konačnici to bolje za tebe kao i za druge. To je stvar odluke.

Kad se kaže da je ponekad dobro biti sebičan, pritom se misli na ljubav prema sebi, a ne na zakidanje drugih. U ovom slučaju bi možda bolja riječ od 'sebičnosti' bila 'biti odgovoran za sebe'. Staviti sebe na prvo mjesto trebamo jedino zato da bismo mogli bolje i sigurnije drugima pomagati. Nismo od nikakve pomoći ako smo sami jadni i nezadovoljni. Baš kao što nam stjuardese u avionu daju upute da prilikom avionske nezgode treba staviti masku s kisikom prvo sebi a tek onda djeci, tako i u drugim životnim situacijama trebamo prvo namiriti svoje osnovne potrebe kako bismo bili u stanju drugima pomoći, među osnovne potrebe osim zraka, hrane i pića spada i ljubav. Baš kao što ne očekujemo od drugih da nas namire zrakom i hranom, tako nas ne moraju namiriti ni ljubavlju. To možemo i sami.

"Oni koji vole očekujući nešto zauzvrat, samo gube vrijeme." - Paulo Coelho

Ljubavni jadi nastaju kad ne volimo sebe kako treba, pa očekujemo od drugih da nas vole i zadovoljavaju naše potrebe. Osoba koja sebe voli i poznaje pravo značenje ljubavi, sretna je kad voli. Takva osoba nema potrebu da drugi zadovoljavaju njezine potrebe, jer voleći sebe može sama zadovoljiti svoje potrebe. Takva osoba nema potrebu oslanjati se na druge, jer je oslonac pronašla u sebi. Ljubavni problemi nastaju kad je osoba nesigurna u sebe, time i u druge.

"Najbolja pouka koju sam dobila od svojih roditelja jest da mi nitko nije ništa dužan. To me je ponukalo da od nikog ništa ne očekujem i sama ostvarim sve svoje želje i potrebe. Tako sam i uspjela postati milijunašica do svoje 20. godine." - Taylor Swift (pjevačica)

Cijena koju često plaćamo za utjerivanje pravde u odnosima je otuđenje koje vodi u samoću i/ili agresivnost. Prava sreća ne dolazi kroz druge nego kroz našu sposobnost da se otvorimo, volimo svim srcem i budemo u potpunosti slobodni (i od prohtjeva, od ovisnosti o tuđim raspoloženjima i sposobnostima da nas usreće). Kad uspijemo postići da naša osobna sreća ne ovisi o vanjskom svijetu, vanjski svijet je neće moći uništiti. Kad se uvjerimo da nam drugi nisu ništa dužni i da sami nismo nikom ništa dužni onda postajemo slobodni i spremni za pravu ljubav, neograničenu i neopterećenu.

Primjer - bračni problemi: jedna anonimna žena koja ima vrlo uspješan i sretan brak ispričala nam je kako se prije često svađala sa svojim mužem dok nije shvatila da za njezinu osobnu sreću nije odgovoran njezin suprug niti bilo tko drugi osim nje same. Rekla je kako ju je uvijek prije jako smetalo kad joj muž nije bio iskren i kad se nije mogla osloniti na njegovu riječ. Bila je uvjerena da brak ne može počivati na nepovjerenju, pa je stoga čak i razmišljala o razvodu, ne želeći živjeti s nekim kome ne može vjerovati i tko se stalno predomišlja i time remeti njezine planove.
Onda je doživjela preobrat u pogledu na svijet i uočila da je sama kriva što nije dovoljno stabilna i uravnotežena, jer inače ne bi imala potrebu da se mora na njega osloniti. Kad je prepoznala da su pravi uzrok njezine patnje bili njezini a ne njegovi nedostaci, poduzela je mjere da osvijesti svoju snagu i otkloni svoje slabosti.
Sve je bilo stvar stava. Promijenivši kut gledanja uočila je svoju moć i prestala očekivati od supruga da udovoljava njezinim potrebama i čini stvari po njezinom. Taj njezin novi stav je doveo do toga da je suprug neopterećen njezinim zahtjevima postao sretniji, a time i puno bolji prema njoj. Odlučili su da je ljubav najvažnija, a sve ostalo samo sporedno. Od tada ona svaki dan osjeća zahvalnost za priliku da izrazi svoju ljubav i bude objekt tuđe ljubavi. Sve drugo je stvar dogovora koji i ako se ne poštivaju do kraja nisu nikada povod za gubitak njezine sreće, budući da je izvor njezine radosti u njoj, a ne u drugima.

Ljubav prema sebi se može razviti na više načina, prije svega osvještavanjem svojih vrlina, naspram mana.

"Jedino ljubavi nikad ne dobijemo koliko želimo ... ali i jedino što ne dajemo dovoljno je ljubav." - Henry Miller

Oznake: sreća, zadovoljstvo, ljubav, altruizam, privrženost, divljenje, oduševljenje, obožavanje, privlačnost, požuda, posesivnost, vezanost, ovisnost, sklonost, bliskost, pripadnost, zaljubljenost, ushit, strast, Intimnost, iskra, napaljenost, strah, strah od napustanja, Erich Fromm, ego, razum, ljubomora, nesigurnost, sebicnost

13.03.2015. u 16:22 • 0 KomentaraPrint#

Ne volimo jer smo voljeni, već smo voljeni jer volimo

Kažu da razlikujemo više vrsta i podvrsta ljubavi:
- međuljudska (roditeljska, bratska, romantična, prijateljska, prema bližnjemu...)
- prema drugim bićima (Bogu, svecima, anđelima, životinjama, biljkama...)
- prema stvarima (jelu, novcu, autima, cipelama, nakitu, knjigama...)
- prema aktivnostima (sport, umjetnost, boravak u prirodi...) itd.

No je li to stvarno tako i što je osnova prave ljubavi?

Razlikovanje ljubavi u razne vrste i podvrste je odlika uma, koji ljubavi pristupa s razumom, koji je ograničen, jer se oslanja samo na intelekt i logiku. No svijet i život nisu podređeni umu i funkcioniraju po principima koje nije stvorio ljudski um, po principima koje ljudski um tek nastoji shvatiti. Ljubav je ljubav. Samo jedna. Ljubav nema formu niti se ne može klasificirati, jer je se time ograničava.

"Ljubiš li duboko samo jedno biće, činit će ti se i sva ostala dostojna ljubavi." - Goethe

Postoji samo jedna ljubav; prema svima i svemu
Ako misliš da je ljubav prema osobi jedno, a prema nečemu ili nekome drugome drugo, onda ne poznaješ ljubav i živiš život u ljubomori i ograničenjima. S takvim pogledom često ćeš pomisliti da neka tvoja voljena osoba više voli nešto drugo ili nekog drugog od tebe, ako tome pridaje u nekom trenutku više pažnje ili vremena. No ispravan pogled, onaj koji dopušta ljubavi da se u potpunosti izrazi, onaj koji donosi mir, sreću i zadovoljstvo, umjesto, ljubomore, zavisti, prigovaranja, kritiziranja…

"Ljubav nije primarno odnos prema određenoj osobi; to je stav, orijentacija bića prema svijetu kao cjelini, ne prema jednom objektu ljubavi."
- Erich Fromm

Bez obzira je li u nekom trenutku ljubav usmjerena direktno prema tebi ili ne, ljubav cvijeta. Ne ograničavajući ljubav samo sebično na sebe, nego dopuštajući i podržavajući da tvoje voljene osobe vole i druge, omogućavaš da ljubav raste u njima i da svoje vrijeme provode više voleći nego gunđajući. Njegujući svoju ljubav prema drugima istovremeno njeguju i ljubav prema tebi jer se radi o jednoj ljubavi koja se multiplicira.

Prema tome, kad primijetiš da netko koga voliš, voli i svoj posao i neki sport i obitelj i prijatelje, umjesto da mu sebično prigovaraš da te manje voli, podrži ga u voljenju, a za ono što ti u stvari smeta se dogovorite. Ako ti posvećuje nedovoljno vremena i pažnje, onda se dogovorite kako da se to regulira. To se neće popraviti napadima, nego podrškom i dogovorom.

Što više toga čovjek voli to bolje, jer time jača svoju ljubav, jer time provodi više vremena u pozitivnom zračenju nego negativnom (kad ga se sputava).

Ljubav ne bi trebala biti samo posljedica, nego i uzrok.
Drugim riječima, ne bismo trebali voljeti samo kad netko to zaslužuje, nego i voljeti da bi netko to zaslužio.


Ne volimo jer smo voljeni, već smo voljeni jer volimo.

Ljubav je rješenje za sve naše probleme i sredstvo za postizanje svega što želimo.
U našoj naravi je da volimo, pogledajte samo malu djecu i sebe kad ste bili mali. Voljeli smo bez ograničavanja, a da nas nitko nije podučio ljubavi. Mogli smo puno toga voljeti kao djeca, možemo i sada. Ljubav je i stvar odluke. Možemo odlučiti da ćemo više voljeti i time to i postići.

Ne možemo voljeti jedino onda kada nismo u skladu s našom istinskom prirodom, kad zapostavljamo svoju dušu. Bez obzira na životne okolnosti, čim nahranimo svoju dušu i povežemo se s prirodom (svojom unutarnjom i vanjskom), ljubav dolazi sama od sebe. A potom i sve ostale prirodne posljedice kao što su sreća i uspjeh.

Ljubav je u nama pa čak i onda kad je ne osjećamo i kad je nismo svjesni. Ona je dio naše prirode. Oni koji ne vole sebe i druge udaljeni su od svoje prirode, od svoje duše, od svog izvora, od Boga.


"... kad se voli, onda se voli čitav čovjek onakav kakav jest, a ne kakav bih ja htjela da on bude.'' - Lav Nikolajevič Tolstoj (''Ana Karenjina'')

I. Korinćanima 13:4-7;
Ljubav je velikodušna
Ljubav je dobrostiva
Ljubav ne zavidi
Ljubav ne pamti zlo

Oznake: Korinćani, sreća, zadovoljstvo, ljubav, altruizam, privrženost, divljenje, oduševljenje, obožavanje, privlačnost, požuda, posesivnost, vezanost, ovisnost, sklonost, bliskost, pripadnost, zaljubljenost, ushit, strast, Intimnost, iskra, napaljenost, strah, strah od napustanja, Erich Fromm, ego, razum, ljubomora, nesigurnost, sebicnost

13.03.2015. u 16:10 • 0 KomentaraPrint#

Pitaš li se voliš li nekoga stvarno i voli li tebe netko stvarno?

Evo nekoliko nagovještaja:

Ljubav je...pomoći drugome da se razvije.

Ljubav je...kad je sreća drugoga važnija od vlastite.
"Ljubav je radovati se sreći drugoga." - Gottfried Wilhelm Leibniz

"Ljubav znači odricanje od sile." - Milan Kundera

Ljubav nije...ako boli.

Ljubav nije...ako nas u bilo kojem smislu udaljava od naše prirode.

Voljeti se, to ne znači gledati se međusobno, nego gledati zajedno u istom smijeru.

Ako te ljubav navodi da činiš glupe stvari, to nije ljubav.

Prava ljubav, bez obzira prema kome, je prirodna sila koja čovjeka usrećuje i obogaćuje. Kad je prava, ljubav daje krila, a kad nije prava ona ih potkresuje.

Oni koji iz ljubavi trpe i pate, kao i oni koji iz ljubavi prigovaraju i nastoje promijeniti voljenu osobu, to ne čine iz ljubavi, već iz neznanja ili straha. Ljubav se prečesto koristi kao izgovor za strah. Ali isto tako i kao izgovor za mnoge druge slabosti kao što su nesigurnost, nedostatak samopouzdanja, nedostatak ljubavi prema sebi, plašljivost, samosažaljenje, krivica, osjećaj bezvrijednosti i inferiornosti, vezanost, ovisnost, pa čak i za lijenost. Oni koji kažu da zbog ljubavi trpe, lažu sebe i druge.

"Kad čovjek ima ljubavi, nema straha." - Lao Tse

"Ljubav je jača od straha" - Talidari

Uobičajeno je da se kaže da je mržnja suprotnost ljubavi, no svi oni koji ne vole ne znači da mrze. Suprotnost ljubavi je strah. To je ono što nas sprečava da volimo. Naravno, ima slučajeva kad se tu umiješaju i neke druge slabosti, kao što su ponos, ego, taština, arogancija, neznanje, nepovjerenje, sebičnost, okrivljavanje, kritičnost ...

Oznake: ljubav, altruizam, privrženost, divljenje, oduševljenje, obožavanje, privlačnost, požuda, posesivnost, vezanost, ovisnost, sklonost, bliskost, pripadnost, zaljubljenost, ushit, strast, Intimnost, iskra, napaljenost, strah, strah od napustanja, Erich Fromm, ego, razum, ljubomora, nesigurnost, sebicnost

13.03.2015. u 16:04 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 09.03.2015.

Bezuvjetna ljubav

Najuzvišenija ljubav je bezuvjetna. Obično se kaže da je roditeljska ljubav takva, no često to uopće nije tako, budući da roditelji imaju običaj postavljati uvjete i ne pokazivati svoju ljubav primjerenim gestama. Voljeti, a to ne pokazivati, nije prava ljubav, naročito nije bezuvjetna ljubav.

Voljeti nekoga bez obzira na što ta osoba čini je prava rijetkost. Pod 'voljeti' mislimo pokazivati ljubav, a ne samo u sebi navodno voljeti, a da se to na van uopće ne vidi. Bezuvjetno voljeti može se jedino sve ili nikoga, jer bezuvjetna ljubav znači shvaćati da je svaka osoba dio nas samih, jer smo svi međusobno povezani u jednom kaleidoskopu i imamo isti izvor i istog stvoritelja/roditelja.

Zašto trebamo bezuvjetno voljeti
Najprije, zato što o tome ovisi naša osobna sreća i uspjeh u životu, naša mogućnost uspostavljanja blagostanja. Kad volimo bezuvjetno, naša se frekvencija povisuje, a to povisuje naše šanse za uspostavljanjem blagostanja. Kad volimo bezuvjetno, mijenjamo našu okolinu na bolje i kreiramo uvjete za rješenja. Dakle, ako postoje nesuglasice u obitelji, razredu, uredu ili bilo kojoj drugoj zajednici, samim činom širenja vibracija bezuvjetne ljubavi mijenjamo frekvencije, a time i podsvijest uključenih kao i sveukupnu atmosferu.

Bezuvjetno voljeti znači prihvatiti i negativnu stranu svega i svakoga.
Um, emocije i tijelo znaju biti vrlo varljivi i ne pokazuju istinsku dušu čovjeka. Većina ljudi nisu dovoljno snažni da se odupru napastima koje napadaju njihov um, srce i tijelo. Za takve ljude, uključujući i nas same, možemo osjećati suosjećanje jer su pali u neku napast, jer su bili preslabi da joj se odupru. Za takve ljude trebamo osjećati, osim suosjećanja, i ljubav kako bismo im pomogli da se izvuku od napasti.
Uglavnom ne želimo takvim ljudima pomoći, jer mislimo da nisu zavrijedili. Čak i da je stvarno tako, trebamo ih voljeti zbog sebe, jer time pomažemo sebi više nego njima. Ljubav transformira naše stanice i kreira u nama pozitivnu vibraciju koja utječe na pozitivne promjene u svim životnim aspektima.

Evo kako se bezuvjetno voli:
Kao prvo, bezuvjetno voljeti, ne znači tolerirati nečija nedjela, biti nečija žrtva ili popuštati. Bezuvjetno voljeti ne znači biti glup, već mudar.
to znači:
ne spuštati se na nivo druge osobe, ne prepustiti se napastima kritiziranja, prigovaranja, predbacivanja, žaljenja i sličnim. U situacijama u kojima je naša bezuvjetna ljubav najpotrebnija trebamo pokazati kakvog smo kova. Kad netko padne u neku napast, ne moramo i mi pasti u neku drugu, već se trebamo izdići iz situacije i sebi reći nešto kao: "Ne, neću dopustiti da zbog nekog ili nečeg padnem u napast da ga/je/to kritiziram, neću dopustiti da mi bilo tko ili što ukrade moju sreću/radost/mir/slobodu!"; u takvoj se situaciji treba suzdržati od uzvraćanja istom mjerom, biti cool i umjesto toga uzvratiti neočekivanom mjerom, uz osmijeh, smisao za humor, duhovitu opasku koja može dotičnu osobu izbaciti iz takta.
"Nitko nije tako bogat ili slavan da bi se mogao odreći ljubavi; niti toliko siromašan da je ne bi mogao dati"
– Talidari

Oznake: Talidari, bezuvjetna ljubav, duša, transformacija, ego, razum, suosjecanje

09.03.2015. u 14:58 • 0 KomentaraPrint#

Kako voliti i biti voljen

Voljeti ne znači trpjeti. Ne moramo i dalje trpjeti da bismo voljeli i/ili oprostili. Voljeti ne znači dopuštati drugome da nas vrijeđa. Voljeti ne znači biti budala i puštati zlobnike da nas gaze. Možemo voljeti, a da ne toleriramo tuđu pakost. Voljeti ne znači podilaziti. Ako na neko vrijeme napraviš odmak od voljene osobe koja ti čini bol, to ne znači da je ne voliš. Time joj daješ priliku da se zamisli nad svojim djelima i nešto poduzme kako bi se odnos vratio natrag na ono što je nekad bio - ispunjen ljubavlju s obje strane.

Da bismo voljeli, tj. ponovno uspostavili vezu s našom prirodom, s našom dušom, s Bogom, ponekad je potrebno suočiti se sa slabostima ili zlodusima koji nas sprečavaju u tome - strah, neznanje, mržnja, ponos, ego, taština, arogancija, nepovjerenje, sebičnost, okrivljavanje, kritičnost...

"Ljubav je puno veća i smionija pustolovina od plovidbe oko svijeta."
- Gilbert Keith Chesterton

To nije nimalo lako, ali je izvedivo i možemo si to predočiti kao avanturu u kojoj krotimo demone i u kojoj izlazimo kao junaci. Znamo već da su te naše slabosti negativci, no one nisu mi, niti su dio nas. To su samo stvorenja (uma) iz četvrte dimenzije, koja nas napadaju kad smo slabi, no kako imamo snage, volje i umijeće suprotstaviti im se umjesto da smo njihovi robovi, možemo ih učiniti svojim slugama.

Vjeruješ li u davanje druge prilike? Svi mi griješimo i podliježemo svojim slabostima, a posebno se radujemo kad nam se pruži druga šansa. Stoga i ti daj priliku onima koji su ti skrivili da to isprave.

"Ljudi čine pogreške – takav je život. No voljeti nikad nije pogrešno." - Romain Rolland

Kako biti voljen
Umijeće ljubavi podrazumijeva sposobnost voljenja. A što je sa sposobnošću primanja ljubavi?
Jedno je voljeti a drugo biti voljen. Nažalost, ne događa se uvijek da nas voli onaj koga volimo. Ako ne izazivaš uzvratnu ljubav, ne moraš biti nesretan/na jer ako ništa, barem voliš, što je jednako tako veličanstveno. Uživaj u voljenju bez opterećivanja voljene osobe.

Istovremeno, pitaj se koliko si sposoban/na pobuditi ljubav u drugome ili drugima.
Je li netko drugi kriv ako te netko ne voli?
Što je to što sprečava druge da te vole?
Koje su to tvoje slabosti koje umanjuju tvoju vrijednost u očima drugih?
Jesi li spreman/na i voljan/na se suočiti s tim svojim napastima? Ili misliš i dalje robovati tim slabostima po cijenu ljubavi?


Da te pitamo nešto: voliš li kukati i ogovarati? Iskreno. Padaš li često u napast da se žališ? Što misliš, je li lako voljeti takve osobe? Voliš li ti biti u društvu takvih ljudi koji stalno jadikuju i tračaju?

Jedan od velikih koraka u pridobivanju ljubavi je promjena karaktera od čangrizave do prijazne osobe - i u mislima, i na riječima, i na dijelu.

Svi do jednoga smo vrijedni ljubavi. Pogotovo ako svoje mane uspijemo ukrotiti, svoje nedostatke ukloniti, a iskrivljeno popraviti. Pa čak i ako ne uspijemo, vrijedni smo ljubavi zbog svih onih vrlina koje nas krase i najviše zbog toga što smo i sami sposobni voljeti.

Pružati ljubav je nekima lakše nego primati ljubav. I obrnuto. Bez obzira na prepreke u bilo kojem pravcu, one se mogu otkloniti. Promjena perspektive (kuta gledanja/stava) i o(t)puštanje su najučinkovitije metode osobnog preporoda.

Što o tome kako biti voljen imaju za reći drugi:

"Budi ljubavi dostojan ako želiš biti ljubljen." - Goethe
"Ljubav je nagrada za ljubav." - John Dryden
"Ako želiš biti ljubljen, ljubi!" – Seneka

"Slijedi ljubav, pa će ti bježati; bježi od ljubavi pa će te slijediti." - Engleska poslovica
¬
"Ljubav je kao rosa koja podjednako lako padne na koprivu kao na ljiljan." - Švedska poslovica

"Ljubav rađa ljubav." - Latinska poslovica

Suma sumarum: voli sebe i druge, pa će ti po zakonu uzroka i posljedica, po kojem žanjemo samo ono što sijemo, ljubav biti uzvraćena. Ako ne od strane one/onog/onih koje želiš, sigurno od one/onog/onih kojih to zavrijeđuješ.

Kako to da ponekad ipak ne dobivamo ono što volimo? Zato što volimo glavom, a ne srcem i svom dušom svojom.

Ako se u govoru i razmišljanju više baviš onime što ne voliš, svaka od tih stvari će ti se manifestirati u tvom životu. Ne možemo dobiti ili postići ono što volimo ako uglavnom mislimo i pričamo o tome kako nam to nedostaje. Negativne emocije i misli kao što su frustracija, razočaranje, očajavanje, prigovaranje, kritičnost, samosažaljenje, žaljenje, nepovjerenje, sumnju, tvrdoglavost i slično nas sprečavaju u postizanju i i dobivanju svega onog što volimo.

"Svaki put kada govorite o tome što ne volite, dodajete još jednu šipku na svoj kavez i time se sami zaključavate podalje od svega što volite"
- Rhonda Byrne

To možemo odmah promijeniti tako što ćemo odlučiti i svjesno zaokupiti naše misli, riječi i dijela onim što volimo. Za početak je dovoljno da 51% naših misli, riječi i dijela budu pozitivne i pune ljubavi. S vremenom će se one umnožavati same od sebe, a da se ne moramo posebno truditi. Dakle, ne moraš brinuti ako ne uspiješ postići da su sve tvoje misli, riječi i dijela u skladu s tvojim ciljevima i željama, jer dovoljno je da se potrudiš da je većina - 51%.

"Ma koliko se činila nemogućom nečija želja, ostvarit će se uz pomoć vatre ljubavi. Ako se pak ne ostvari, to znači da vatra nije bila dovoljna jaka." – Talidari

Anegdota:
Vrata ljudskog srca
Postoji jedna čuvena slika koja predstavlja Isusa u jednom tamnom vrtu. Lijevom rukom pridiže svjetiljku koja osvjetljava scenu, desnom kuca na čvrsta i masivna vrata.

Kada je slika prvi put predstavljena na jednoj izložbi, jedan se posjetitelj obratio slikaru (William Hunt) s primjedbom.
“Na vašoj je slici jedna greška. Vrata su bez brave i ručki.”
“Nije to greška,” odgovori slikar. “To su vrata ljudskog srca. Otvaraju se samo iznutra.”

Oznake: ljubav, duša, osho, viša svijest, transformacija, Erich Fromm, ego, razum, negativne misli, negativne emocije

09.03.2015. u 14:43 • 0 KomentaraPrint#

Ne trebamo razlog - biti sretni i veseli da bismo voljeli, već trebamo voljeti da bismo bili sretni i veseli

Ja volim sebe.
Volim sebe i prihvaćam sebe upravo takvim kakav/va jesam.
Bezuvjetna ljubav koja se manifestira u meni, kroz mene i oko mene, privlači sve što je potrebno za najveću dobrobit moje duše.
Svakog dana mi je sve lakše otpustiti stvari i jednostavno biti ljubav.
Ja imam sve što mi je potrebno da bih bio/bila sretan/na i voljen(a).
Voleći sebe, ja volim druge.
Prihvaćam život s ljubavlju.

Tko poznaje ljubav, nema potrebe za meditacijom ni bilo kojom drugom tehnikom za ostvarenje blagostanja. Meditacija (kao bilo koja druga tehnika, učitelj i škola) nam je potrebna samo zato jer nemamo ljubavi. Ako imamo ljubavi, nema potrebe išta vježbati ni učiti, jer smo s ljubavlju već postigli svrhu. A svrha je nestajanje ega. Voljeti znači otkloniti ego. Gdje nema ega, ima blagostanje.

Ljubav se ne ograničava razumom, već svoju moć zahvaljuje Višoj svijesti koja je njezin izvor.
"Postoji jedna riječ koja nas oslobađa od svakog tereta i svake boli u životu. Ta riječ je ljubav"
- Sofoklo


Kako voljeti kad smo tužni i nesretni?

"Ono što slomi školjku ne šteti biseru"
- Mevlana Rumi

Tako da shvatimo da: ljubav nije suprotnost tuzi, nego lijek za tugu.
Za ljubav ne trebamo razlog ne trebamo biti sretni i veseli da bismo voljeli, već trebamo voljeti da bismo bili sretni i veseli. Razlog za ljubav ne tražimo samo u veselju, nego razlog za veselje možemo naći u ljubavi.
Jer ljubav je prevencija, a ne samo simptom. Jer je ljubav uzrok, a ne samo posljedica.
Razlog za tugu moze da ima i svoju pozitivnu stranu - mnogi koji su recimo nešto i/ili nekoga izgubili, poslije su uvidjeli da im je to donijelo i mnoge pozitivne promjene u životu. Kada srce plače za onim što je izgubilo, duh se smije zbog onog što je pronašao.

"Ni jedna osoba ne zaslužuje tvoje suze, a ona koja ih zaslužuje neće te nikada rasplakati."
– Gabriel Garciá Márquez


"Tamo gdje ljubav vlada nema ni velikih ni malih."
- Japanska poslovica

Oznake: ljubav, duša, osho, viša svijest, transformacija, Erich Fromm, ego, razum, negativne misli, negativne emocije

09.03.2015. u 14:38 • 0 KomentaraPrint#

Kada te obuzme bijes

Pokušaj ovo. Kada te obuzme bijes, ne radi ništa, samo sjedi i promatraj. Ne budi protiv toga, ne budi za to. Ne surađuj s time, ne potiskuj to. Samo promatraj, budi strpljiv(a), samo gledaj što se događa. Čekaj da te prođe. Proći će, jer sve je prolazno. Ne poistovjećuj se s tom emocijom. Ti nisi bijes, ti si samo trenutno bijesan. Pogledaj se u ogledalu, vidjet ćeš crveno lice, crvene oči, primijetit ćeš da to nisi ti, da te je nešto obuzelo. Ne daj se, ne čini što bijes od tebe želi. Umjesto toga, strpljivo pričekaj da te prođe. Ni jedna emocija ne može zauvijek trajati. No traje duže ako je 'hranimo'. Stoga svaku negativnu emociju pusti da ode, ne daj joj snage, nemoj joj robovati, a svaku pozitivnu emociju prigrli kako bi što duže ostala.

Oznake: bijes, negativna energija, negativne emocije

09.03.2015. u 14:10 • 0 KomentaraPrint#

Kako za-voliti

Pripitomi svoj ego - ako te tvoj ego sprečava da se prepustiš ljubavi ili da zavoliš nekoga za koga misliš da nije vrijedan tvoje ljubavi, onda je vrijeme da ukrotiš svoj ego tako da uspostaviš harmoniju između razuma i srca. Ego je plod razuma, ljubav je plod srca. Dopusti srcu da te vodi kad je riječ o ljubavi. Pa čak i pod cijenu da se 'opečeš'. Čim počne razum sa svojim 'računicama', osluhni svoje srce, svoje osjećaje i neka te oni vode. Ne moraš odbaciti razum, samo ego. Ili ga barem pripitomi.

Budi otvoren(a) za ljubav, onda je nećeš propustiti kada se pojavi.
Budi sada i ovdje - jer je ljubav moguća samo sada i ovdje. Zaboravi prošla loša iskustva i stare ljubavi, i ne odgađaj ljubav za neka druga, bolja vremena. Voli sad i ovdje.

"Kada si vodjen egom, ljubav nestaje. Ljubav i ego ne mogu zajedno."
- Osho

Transformiraj svoje slabosti u vrline. Ljubav ne može opstati ako je zatrovana raznim otrovima - mržnjom, ljubomorom, ljutnjom, posjedništvom, sebičnošću, prigovaranjem, kritiziranjem i sličnim otrovima. Svaku svoju negativnu emociju preobrati u pozitivnu - uz pomoć odluke, smijeha, prirode, umjetnosti, meditacije...
Ili, dopusti da se transformacija dogodi sama od sebe - uz pomoć strpljenja. Kod nekih destruktivnih emocija ne trebaš ništa činiti, samo trebaš biti strpljiv(a). To je jedna od najvećih spoznaja - pozitivno i negativno se prirodno stalno izmjenjuju. Suprotnosti se prema zakonu polariteta neprestano izmjenjuju. Kao plima i oseka, dan i noć, ljeto i zima, radost i tuga... Negativno trebamo pustiti da prođe, a pozitivno prigrliti.

Budi zahvalan/na - zauzmi stav zahvalnosti - kad osvijestimo koliko bismo u stvari trebali biti zahvalni za i najmanje pojedinosti u životu, onda nam je lakše uzvratiti s ljubavlju.
Daruj - ljudi vole darove i darovatelje. Velikodušnim davanjem osjetit ćeš radost onih kojima poklanjaš svoj novac, vrijeme, pažnju, hranu ili nešto deseto. Njihova radost i ljubav će te dotaći, pa ćeš i sam(a) zavoljeti njih i samo davanje.

Najbolji način da budemo voljeni je taj da volimo druge.

Igraj se s djecom - ona su puna ljubavi.
Nabavi štene ili mačića - teško je ne voljeti ih. Ako je to neizvedivo, igraj se s tuđim psima ili macama, još bolje - budi baby-sitter nečijem psiću ako možeš.

Okruži se ljudima punim ljubavi - zrake ljubavi kojima zrače, pa čak i ako nisu usmjerene direktno prema tebi, neće te mimoići. Druži se s voljenim osobama. Izbjegavaj one koji te ne vole.

Okruži se ljepotom ili posjećuj mjesta s lijepim stvarima - teško je ne voljeti nešto što je lijepo.
Boravak u prirodi - teško je ne voljeti prirodu. U njezinom zagrljaju lako se raznježiti i osjetiti univerzalnu ljubav. U priručnicima za pridobivanje ljubavi, autori preporučuju odvesti osobu u prirodu, po mogućnosti pored vode (rijeka, jezero, more), jer to izaziva romantične osjećaje.
Pronalazi stvari i ljude koje možeš zavoljeti i uživaj u/s njima. Otkrij novu ljubav prema nekim novim vrstama jela, prema novom žanru filmova ili knjiga, prema nekim životinjama i biljkama...
Zarazi se ljubavlju - Svaki put kad čuješ da netko nešto ili nekog (novo) voli, pusti neka te zarazi tom ljubavlju. Recimo da čuješ kako netko sa strašću i ljubavlju govori o nekom umjetniku za kojeg ne znaš, za neki nepoznati začin, za neku putničku destinaciju i slično, raspitaj se više o tome, što je to u tome što voli. Tko zna, možda i ti to zavoliš!

"Ljubav čini da prolazi vrijeme, vrijeme čini da prolazi ljubav."
- Francuska poslovica

Oznake: ljubav, duša, osho, ljutnja, transformacija, Erich Fromm, ego, razum, negativne misli, negativne emocije

09.03.2015. u 14:06 • 0 KomentaraPrint#

Kako se voli (sebe) i kako se pokazuje ljubav

"U muškarca ljubav ulazi kroz oči, a u ženu kroz uši."
- Poljska poslovica

"Ako šutiš - šuti iz ljubavi.
Ako govoriš - govori iz ljubavi.
Ako opominješ - opominji iz ljubavi.
Ako opraštaš - oprosti iz ljubavi.
Unutrašnji korjen neka bude ljubav,
Iz ovog korjena može izrasti samo dobro.”
- Sv. Augustin

KAKO VOLJETI OVDJE I SADA
Kako se voli, kako se pokazuje ljubav

Geste ljubavi:
Nježni pogledi puni ljubavi
Zagrljaji, pogotovo u teškim trenucima (umjesto prigovaranja)
Milovanje
Poljupci
Dodir ruke
Neočekivane, lijepe geste za koje znaš da će usrećiti voljenu osobu
Velikodušnost
Tolerancija i razumijevanje


Volimo tako da:
smo prema objektu ljubavi osjećajni, nježni, ljubazni, susretljivi, srdačni, plemeniti, velikodušni, iskreni, pošteni..;
odašiljamo osjećaje ugode, topline;
imamo suosjećanje, razumijevanje i poštovanje;
želimo objektu ljubavi samo najbolje;
ne očekujemo ništa zauzvrat
;
rado slušamo;
izražavamo ljubav lijepim riječima;
smiješimo se i smijemo;
pokazujemo objektu ljubavi koliko je važan i vrijedan, pridajući svu svoju pažnju;
ništa ne namećemo;
ne gledamo na sat.

Kad želimo nešto ili nekoga zavoljeti što ili koga inače ne volimo, potrebno je uočiti njegove ili njezine pozitivne strane, umjesto da gledamo samo na negativne strane te pronaći ono vrijedno ljubavi. No, prije svega potrebno je uočiti povezanost s time ili s tim bićem. Naime, sve u Svemiru je povezano i svi smo mi duše koje imamo isti Izvor. Lako nam je voljeti kad upoznamo tuđu dušu. Kad ograničeno vidimo samo nečije tijelo, um i emocije, onda je i naša ljubav ograničena i uvjetna. No, ako iza nečije fasade prepoznamo dušu koja je savršena, onda nam je sasvim lako voljeti dušu. Ne moramo voljeti nečiji um, tijelo ni narav, no uspijemo li otkriti dušu te osobe, onda nam ju je lako zavoljeti. Svi su ljudi u duši dobri, samo ih njihov um, tjelesni porivi i emocije znaju "umrljati". Nažalost, većina ljudi su duhovno preslabi da bi se umjeli suprotstaviti raznim napastima, pa im treba pomoći, pružiti podršku i suosjećanje, čak i kad se tome opiru zbog tih napasti koje ih tlače (ego i ostale mane i slabosti).

Kad naučiš voljeti kišu, a ne samo sunce, noć, a ne samo dan, nizine, a ne samo visine i drugu stranu mnogih drugih stvari, tada će ti biti lakše voljeti i drugu stranu svih bića. Savršenstvo nije izražena pozitivnost, već sklad između pozitivnosti i negativnosti. Inače bi nam dosadili oni koji su samo očekivano pozitivni u svemu. Stoga, ne očekuj od drugih da pokazuju dobre osobine u onome što ti želiš, nego ih voli zbog toga što su mnogostruki, izazovni, uzbudljivi zahvaljujući upravo tome što imaju i svoje negativne osobine.

Kako voljeti sebe
Tako što upoznamo svoju dušu, koja je savršena, puna ljubavi i vrijedna ljubavi. Ne moramo odmah i uvijek voljeti svaki dio svoga tijela, sve svoje umne sposobnosti, svoju narav u svim situacijama, ali iza svega, svih fasada je naša jezgra, naša duša koja zaslužuje ljubav jer je ona taj dio tebe koji je stvoren na sliku i priliku savršenog Stvoritelja.

Tko je taj u nama koji voli? Fizičko srce? Mozak? Um? Čime volimo? Što volimo kad sebe volimo? Zašto se ne bismo voljeli? Pronađi ove odgovore u dubini svoje duše i otkrit ćeš neutaživ izvor ljubavi.

Svatko ima svoje dobre i loše strane, jer se u svemu očituje zakon polariteta, koji je prirodan, normalan i koristan. Ako misliš da nemaš razloga za voljeti se, to je samo zato jer je tvoj um ograničen i uvjetovan time da uočava pretežito negativnosti, a ne pozitivnosti. Svatko u sebi ima iskru vrijednu ljubavi. Za mnoge je taj dio sebe toliko zatomljen da ga je teško uočiti, ali s malo volje moguće je razotkriti sebe kao nikad dosad. Upoznaj sebe tako da se otvoriš svojoj duši, onome što je nerazumno i nelogično. Pronađi taj dio sebe i voli to te širi svoju ljubav polako na cijelo svoje biće. Dopusti svojoj duši da vlada tvojim umom, emocijama i tijelom, pa će se oni preobraziti u ono najbolje, pa ćeš i njih lako zavoljeti.

Nemoj samo tako preći preko ovoga, nemoj se sramiti sebe zavoljeti, nemoj biti preskroman/na - nemoj odlagati ljubav prema sebi, misleći da je to manje važno od bilo čega drugog, jer sve drugo će ti biti teško ostvariti i uskladiti ako ti nedostaje ljubavi prema sebi. Ako ti sebe ne voliš, teško će te drugi moći voljeti. Zato upoznaj i zavoli svoju dušu SADA!

Zavoli sebe - ako se ne voliš, obavezno se zavoli. Nitko nije savršen, i svi imamo mane, ali imamo i vrline. Voli se jer to zaslužuješ isto toliko kao i svaki drugi čovjek. U stvari, ljubav se ne zaslužuje, ona je prirodno stanje. Neprirodno je ne voljeti se. Ako se ne voliš, nećeš na sebe ni paziti kako treba, pa ćeš na sebe privući bolesti, ljude koji te isto neće voljeti i ostale neprilike.

Prisjeti se svih svojih vrlina i vrijednosti. Voli se i kad ti ne ide. Prakticiraj bezuvjetnu ljubav prema sebi.

Ovo je izvadak-sazetak rečenica i mudrosti koje su me dirnule i inspirirale da ih objavim.
by Rigi d

Oznake: ljubav, duša, Erich Fromm, ego, razum

09.03.2015. u 13:24 • 0 KomentaraPrint#

Mašta/kreativnost - ljubav - uspjeh u poslu

U poslovnom okruženju:
Za ostvarenje uspjeha i blagostanja, kako osobnog tako i tvrtke za koju radimo, od izuzetne važnosti je da (za)volimo posao koji radimo, svoje kolege, šefa/ove i klijente. Na prvu loptu, mnogi će se oduprijeti pomisli da trebaju voljeti klijente a pogotovo svoje kolege i šefa/ove, naročito ako su dotični neugodne osobe. Takvi misle da je dovoljno da ih trpimo. Pritom se služimo opravdanjem da nisu zaslužili našu ljubav, pa stoga podsjećamo na najosnovniju maksimu na putu do blagostanja - trebamo ih voljeti ne zato što oni to zaslužuju nego zato što to mi zaslužujemo. Održavanjem vibracija ljubavi, kako smo opisali u uvodu u blagostanje, činimo prije svega dobro sebi, a tek onda drugima jer kreiramo magnetno polje oko sebe koje privlači pozitivnosti (dobre prilike, ljude...) u naše živote, a odbija negativnosti (stres, zlobne ljude, nesreće, viruse...). Bez obzira u kojem smo trenutno okruženju (poslovnom ili privatnom), za vlastito dobro je od izuzetne važnosti što više održavati vibraciju ljubavi - pronaći ono nešto što možemo voljeti u onome čime se bavimo i u onima s kojima dolazimo u doticaj. Isijavajući ljubav (umjesto negativne vibracije) na sebe privlačimo ljubav, sijemo dobro sjeme kako bismo mogli dobro žeti, kreiramo si dobru karmu i bližimo se stanju blagostanja. Bez ljubavi na poslu nema nam blagostanja. Ljubav je put i ključ uspjeha.

Kako voljeti ono čime se bavimo
Ako se ne možemo baviti onime što volimo, onda bismo svakako trebali zavoljeti ono čime se bavimo. Što više provodimo život u osjećajima ljubavi, to će nam život više uzvratiti prilikama i okolnostima vrijednim ljubavi. Otvori se mogućnosti da ima nešto vrijedno ljubavi u onome čime se baviš.
Uvjeri se u to da si sposoban/na voljeti ne samo jednu već i drugu stranu onoga čim se baviš. Prisjeti se nečega što ti se ne sviđa u onome čime se baviš i probaj to voljeti, samo tako, bez logike, bez nagrade - uvjeri se da je moguće. Možeš se uvjeriti i tako da saznaš ima li tko to voli, zašto to voli i kako.
Pronađi sve moguće pozitivnosti u onome čime se baviš. Otvori se svim stranama, pogledaj iz svih kuteva. Proširi svoje horizonte, uvidi ono što dosad nisi.
Pronađi novu asocijaciju za ono čim se baviš. Ako si dosad uz ono čim se baviš asocirao/la pojam kao što je dosada, teško, besmisleno, nekorisno, komplicirano ili bilo što drugo što nosi negativne konotacije, sad pronađi neku novu uzbudljiviju i pozitivniju asocijaciju, koja ne mora biti oprečna od prethodne. Dovoljno je da ono čime se baviš asociraš uz nešto pozitivno, umjesto negativno, koje otežava ili onemogućava uživanje u onome čim se baviš.
Pronađi koje vrijednosti se jačaju onim čime se baviš. Čak i ako ti ono čim se baviš ne pruža neku satisfakciju samim time što obavljaš, kad uvidiš da svojim poslom doprinosiš nekoj višoj svrsi, da se tvojim činom promiče neka vrijednost, onda će ti biti lakše to zavoljeti. Recimo, ako trebaš peglati, a to ti je dosadno, sjeti se kako će, recimo, tvoje djeca sutra u školi ili na nekoj priredbi izgledati lijepo i uredno i tako prezentirati vašu obitelj kao obitelj koja drži do tih vrijednosti.
Pronađi koje vrline jačaš kroz to čime se baviš. Neki poslovi nemaju toliku vrijednost u samom rezultatu, koliko u onome što u nama budi, koje vrline u nama pobuđuje. Recimo, ako se baviš peglanjem, a nije ti pretjerano stalo do ispeglanog i urednog izgleda, pronađi onda koje vrline time jačaš, pa ubuduće gledaj na peglanje kao na priliku da ojačaš te svoje vrline koje ti trebaju za ostvarenje uspjeha u nečem drugom. Npr. peglanjem se jačaju vrline pedantnosti, strpljivosti, koncentracije, snalažljivosti itd.
Budi kreativan/na i stvori uvjete u kojima možeš zavoljeti ono čime se baviš. Uredi i uljepšaj prostor u kome obavljaš to čime se baviš, stavi omiljenu glazbu, akvarij, koju biljku s prekrasnim cvjetovima...
Pojednostavi što se da u okolnostima vezanim za ono čim se baviš. Mi, ljudi, znamo previše komplicirati i unijeti stres tamo i gdje ne treba. Što je nešto jednostavnije, to je lakše voljeti.
Probaj vidjeti možeš li neke nepoželjne dijelove onoga čim se baviš delegirati nekom drugome. Recimo, ako se baviš peglanjem i mrziš peglati košulje, dok ti peglanje drugih stvari nije toliko mrsko, otpeglaj to sve, a za košulje probaj naći nekog drugog da to odradi.
Vidi možeš li prilikom bavljenja svojim poslom istovremeno nešto činiti što ti pruža ugodu - slušati glazbu ili audio knjige, sanjariti, planirati u glavi, upoznati zanimljive ljude, naučiti nešto korisno...
Izbjegavaj zadržavati se u negativnim mislima i emocijama vezanim za ono čim se baviš. Uvijek će biti razloga za nezadovoljstvo u svemu čime se bavimo, pojavit će se pokoja negativna situacija, misao i emocija, što ne možemo izbjeći. Ali možemo izbjeći dugo zadržavanje u tome. Pomoću svoje slobodne volje i pokoje vrline oslobodi se tih misli i emocija - prebaci se na drugi kanal, preneseno rečeno. Čim primijetiš da si ušao/ušla u neko negativno stanje, odmah odluči to promijeniti i prebaciti se u neko drugo poželjno stanje. Ti imaš moć utjecati na sebe i svoje reakcije. Prisjeti se nečeg pozitivnog, nečeg što voliš i nastoj se zadržati u tome što duže, sve dok ne prođe okolnost koja je izazvala prethodne negativne misli i emocije.

"Jadna je ona ljubav kojoj mašta prestaje biti prijateljica."
- Arturo Graf

"Mašta je izvor svega stvorenog"
- G. B. Shaw

Ljubav je produktivna sila. S ljubavlju je sve moguće.

Ljubav ima moć da generira željenu stvarnost.

Ljubav ima kreativnu moć - kreativnost izvire iz ljubavi.

Ljubav i mašta su najmoćniji par na svijetu. Oni kreiraju sve ostalo dobro.

Zamisli. Osjećaj. Primi.

Sve što želimo ostvariti ili manifestirati u životu, možemo postići pomoću mašte i konstruktivnih emocija. One će nas ponukati da bez napora poduzmemo poteze potrebne za ostvarenje. Bez mašte popraćene ljubavlju nema ostvarenja snova. Uz maštu i ljubav nemoguće postaje moguće.

"Sudbina nije stvar sreće. Ona je stvar izbora." (hm, ????????)
- W.J. Bryan
Biraj što voliš.
Sve što možeš zamisliti, možeš i ostvariti i voljeti punom snagom. Sve ostalo - znanja, novac, podrška, vrijeme, trud - sve će se to stvoriti ako su mašta/misli i ljubav/osjećaji usklađeni i u punoj snazi.

Oznake: ljubav, posao, uspjeh, negativne misli, introspekcija, samokontrola

09.03.2015. u 11:41 • 0 KomentaraPrint#

petak, 06.03.2015.

Sattva, Rajas, Tamas; znanje i djelovanje

Tri vrste milosrđa – milodara:
Kad daruješ nešto kao milodar, potaknut pozitivnim osjećajem dužnosti, bez osjećaja obveze i ne očekujući ništa zauzvrat, ako to činiš u pravo vrijeme i na pravom mjestu prema osobi koja to zavređuje i koja ne može ničim uzvratiti, takvo je davanje izraz satvičke prirode.

Ako se milodar daje s osjećajem vezanosti, osjećat će se neugodno i onaj tko daje i onaj tko prima. Milosrđe učinjeno sa željom da se dobije nešto zauzvrat, sada i ovdje ili nekom drugom prilikom izraz je rajasičke prirode.

Milodari davani u pogrešno vrijeme i na krivom mjestu, upućeni onima koji ih nisu vrijedni, onima sumnjiva karaktera, koji potrate svoj novac i ne pomažu drugima, ili milodari predani bez osjećaja poštovanja ili popraćeni uvredom – takvo je milosrđe izraz tamasičke prirode.

Odricanje nije negativan proces, već pozitivan čin odustajanja od nečega. (npr. Sunce sve vrijeme odustaje od svoje topline i svjetlosti da bi darovalo život, plodovi voća koji dozrijevaju odbacuju stablo na kojem su izrasli, Duša se odriče svjetovnih veza kako bi se pridružila Bogu).

Kako sile prirode međusobno djeluju s aktivnostima –
Postoje tri opća sastavna djela: znanje, aktivnost i onaj koji obavlja aktivnost. Promatrajući ta tri elementa s gledišta svake od tri gune; Sattva, Rajas i Tamas, postoje tri vrste znanja, tri vrste djelovanja i tri vrste onih koji obavljaju neku aktivnost.

Čovjek cjelovitog znanja – sattva spoznao je božanskost Sebstva. On vidi Boga u svim bićima, zna za jednost svih bića u univerzumu i ne vidi odvojenost koju drugi vide.

Čovjek nepotpunog znanja – rajas primjećuje odvojenost posvuda i vidi svakog čovjeka drukčijim od ostalih. On vjeruje da postoji toliko odvojenih duša koliko i tijela.

Onaj koji ne zna – tamas zapravo ne posjeduje nikakvo znanje, već živi u neznanju i zabludi te se priklanja vjerovanju da je čovjek samo tijelo. Za takvoga gubitak tijela predstavlja gubitak svega. U tomu nema nikakve suptilnosti razumnog razmišljanja.


Djelovanje bez očekivanja rezultata – sattva je ona vrsta djelovanja koja se obavlja bez vezanosti. Onaj tko tako djeluje, čini to kao svetu dužnost zbog same dužnosti, a ne radi zadovoljstva ili osobne nagrade. U takvom djelovanju nema težine.

Djelovanje koje je izraz želje za rezultatima – rajas uvlači čovjeka u težnje koje su namijenjene tomu da ugađa sam sebi a to zahtijeva veliku količinu egističnog nastojanja. Ova vrsta djelovanja onemogućava duhovni razvoj i dovodi do patnje.

Djela koja se provode bez razmišljanja, slijepo – tamas, ne uzimaju u obzir posljedice. Nikakva se pažnja ne posvećuje cijeni ili dobrobiti takvog djelovanja, a onaj tko djeluje nema pojma o svojoj sposobnosti da tu aktivnost provede.

Satvički ljudi sve promatraju kao Božji posao, a sebe vide jedino kao Božje instrumente. Tako potpuno oslobođeni ega, oni su oslobođeni i želja i vezanosti. Oni samo žarko žele obaviti posao, a uspjeh ili neuspjeh tog posla na njih ne djeluje.

Oni koji obavljaju rajasička djela, potaknuti su željom za osobnim dobitkom, pohlepni su i destruktivni do okrutnosti te su radosni ili ogorčeni što ovisi o uspjehu ili neuspjehu njihovih djelovanja. Oni su pretjerano revni i skloni povrijediti druge koji im se nađu na putu. Duhovni uspjeh nije namijenjen takvim ljudima.

Oni čije je djelovanje pod utjecajem lijenosti i inertnosti – tamas nepažljivi su, nemarni, bezvoljni i lijeni. Neznanje i odgađanje su njihova najvažnija obilježja, uz podmuklost, pakost i nepoštenje.

Tako s gledišta triju guna promotrimo i dva dodatna obilježja: intelekt i staloženost uma. Intelekt se odnosi na sposobnost razlučivanja – buddhi, dok se staloženost uma – dhrti odnosi na snagu uvjerenja, odrješitost, moralnu čvrstoću i odvažnost na duhovnom putu.

Satvički intelekt razlučuje između onoga što je istina i što nije istina, onoga što je stvarno i što nije stvarno. On zna razliku između djelovanja i nedjelovanja. Zna što pomaže a što sprečava duhovno napredovanje. On uočava razliku između straha i neustrašivosti i razumije što oslobađa dušu a što je zarobljava. Satvički intelekt vodi čovjeka prema Bogu.

Intelekt koji je rajasički također razlučuje, ali pogrešno. On ima iskrivljeno poimanje o ispravnom i neispravnom djelu, smatrajući da cilj opravdava sredstvo neovisno o tome kako sebičan i poguban bio način njegova ostvarenja. Ova vrsta intelekta može pretvoriti istinu u neistinu i obrnuto. Pohlepa, strast, ljutnja i strah zamagljuju njegovu viziju. On ostaje zapleten u temelje svjetovnog života umjesto da povede čovjeka prema višem cilju.

Tamasički, tupi intelekt koji je ovijen neznanjem i zaogrnut tamom naprosto ne može razlučivati. Tom se intelektu božanskost čini lošom dok mu se ono što je loše čini dobrim. On shvaća život na iskrivljen način. Intelekt kojim prevladava neznanje vuče uvijek pojedinca prema dolje.

Satvička sreća predstavlja smirenost uma koji donosi meditacija, slatku radost koja dolazi zbog sebeostvarenja. Kao i sve ostale dobre stvari, u početku to predstavlja napor, ali kasnije dovodi do prave radosti. Izvor trajnog blaženstva teče iz atmana, istinskog Sebstva koje je u nama. To blaženstvo možeš pronaći u sebi uz pomoć vježbe.

Rajasička sreća predstavlja upravo suprotno: u početku je slatki nektar, a na kraju se pretvara u otrov. To je privremeno zadovoljstvo koje se ostvaruje putem vezanosti osjetila za predmete svjetovne prirode. Predaš li se ovakvoj vrsti sreće, prizvat ćeš i bol koja ju uvijek prati. Osloniš li se nagonski na svoja osjetila kako bi doživio zadovoljstvo, zarobit ćeš svoju snagu, ustrajnost i sposobnost za rast. Tvoja duhovna mudrost blijedi. Ugoda i njezina prirodna posljedica – bol, su napitak koji se pije u svijetu.
Pravo blaženstvo se u malim gutljajima pijucka iz nutrine.

Tamasička sreća nastala je iz tamne zablude, predstavlja postojanje koje nije razumljivo i slično je snu, gorko i na početku i na kraju. Jedino zadovoljstvo ovakvog oblika „sreće“ je slabašno zadovoljstvo spavanja ili izopačeno uživanje koje proizlazi iz ispraznih težnji ili zanemarivanja dužnosti.

Oznake: sreća, hrana, strast, inertnost, nestrpljenje, pohlepa, težnja, smrt, gune, bog, um, osjetila, zelja, zudnja, ceznja, tjelesni uzici, ljutnja, Atman, patnja, vezanost, karma, ego, oslobođenje, Sattva, Rajas, Tamas, Bhagavatgita, Karmayoga, obrasci, strah

06.03.2015. u 16:12 • 0 KomentaraPrint#

Pročišćenje; značaj hrane i duhovnost

Svatko je rođen s jednom od tri gune: s uravnoteženošću (sattva), nemirom (rajas) ili inertnošću (tamas) što ovisi o njegovom temperamentu.

Duhovno značenje hrane –
Suptilni elementi u hrani u znatnoj mjeri utječu na um i zbog toga oblikuju mentalno ponašanje. Prije ili kasnije, ozbiljni duhovni tražitelji morat će se suočiti s pitanjem vrste hrane koju uzimaju.

Ljudi koji su po prirodi satvički uzimaju hranu koja je čista, blaga i hranjiva i koja ih tjelesno jača, donosi im čiste misli i mentalnu radost. Njihova je hrana svježa, sočna, umirujuća i ugodna probavnom sustavu tijela. Doručak je lagan, dnevni obrok je hranjiv onoliko koliko je potrebno i ništa više, dok je večera laganija kako bi se tjelesni organi mogli odmoriti tijekom noći. Jedino takav čovjek poznaje pravi okus hrane.

Rajasičke ljude koji su po prirodi nemirni i strastveni privlači začinjena, ljuta, gorka,slana, kisela i vruća hrana. Poput ljudi koji takvu hranu uzimaju, i ona u njima uzrokuje bol, patnju i bolest te sprečava njihov duhovni razvoj.

Tamasički ljudi koji su po prirodi inertni i lijeni uzimaju staru, prekuhanu, ustajalu, bezukusnu, nečistu, konzerviranu hranu bez ikakve hranjive vrijednosti. Takva hrana vraća onomu tko je uzima ista ta obilježja.

Vrste i djelotvornost duhovnog pročišćenja – tapas
Postoje tri temeljna načina pročišćavanja: oplemenjivanje misli, riječi i djela, odnosno pročišćavanje instrumenata uma, govora i tijela. Kad uspiješ preoblikovati to troje, automatski postaješ boljim.

Vježba: govoriti istinu, ne vrijeđati druge, ne ulagivati se
Uvijek govori istinu, i iznesi ju na najugodniji način. Ako to ne možeš učiniti, radije šuti. Ako je nešto neizostavno potrebno reći, moraš se pridržavati istine, ali pronađi nježan i obziran način. Nemoj vrijeđati druge grubim riječima. Riječi mogu biti bolnije nego fizičko nasilje a i nanesena povreda duže traje. Riječi kojima je svrha potaknuti negativnost predstavljaju čin nasilja, kloni se takvih riječi. Izuzetno je važno izbjegavati riječi koje vrijeđaju.

Pročišćavanje misli – važniji je nego pročišćenje riječi i djela, jer dobre riječi i djela nastaju spontano u umu koji je ispunjen dobrim mislima. Održavaj smireno i vedro stanje uma pa nećeš izgovarati nepotrebne riječi niti činiti neželjena djela. Da bi razvio staloženost uma, dopusti da se pojave samo dobre misli i plemeniti osjećaji.


Kad postojano, s čvrstom vjerom i bez očekivanja nagrade, provodiš u djelo ove načine pročišćavanja misli, riječi i djela, tvoja su djela izraz čistoće – sattva.

Kad provodiš ove načine pročišćenja zato da pobudiš divljenje ili poštovanje, tvoja djela izražavaju strast – rajas.

Kad provodiš ove tri vježbe pročišćenja, a ne razumiješ njihovo značenje ni zašto ih činiš, ili ako su one usmjerene na tijelo ili ako su vračarije pa štete tebi ili drugomu – tvoja su previše kruta nastojanja izraz inercije – tamas.

Oznake: hrana, strast, inertnost, nestrpljenje, pohlepa, težnja, smrt, gune, bog, um, osjetila, zelja, zudnja, ceznja, tjelesni uzici, ljutnja, Atman, patnja, vezanost, karma, ego, oslobođenje, Sattva, Rajas, Tamas, Bhagavatgita, Karmayoga, obrasci, strah

06.03.2015. u 15:52 • 0 KomentaraPrint#

Iz knige Bhagavatgita; Uzviseni -ljudi čista srca i oni zarobljeni u vlastite ovisnosti zadovoljavanja osjetila

Postoje dvije razine života na ovom svijetu. Na jednoj razini žive smrtna, privremena, prolazna bića, a na drugoj besmrtni, vječni, neuništiv Duh. Sva stvorenja su uništiva. Duh je neuništiv. Ali različit i iznad njih – viši čak i od smrtnika i Duha, viši i od najviših božanstava – postoji Bog kao vrhovni atman, nepromjenjiv, vječan, neuništiv Bog.

Dvije sudbine: božanska i demonska –
Božanska obilježja ljudskih bića: neustrašivost, čistoća srca i osjećaja, milosrđe – davanje milodara i nadzor nad osjetilima, poštenje – ispravnost, iskrenost, ne pozlijediti nikoga (ahimsa), ne povrijediti nikoga mentalno, tjelesno i duhovno. Na popisu božanskih osobina nalaze se i: istinoljubivost, odsutnost ljutnje, povlačenje, odricanje od svjetovnih privlačnosti, smirenost i neogovaranje. Biti suosjećajan, ne čeznuti za materijom, biti bez želja, biti ljubazan i skroman, postojan, neuznemirena uma i vitalan. Opraštati, biti odvažan, hrabar, ustrajan, podnositi teškoće, biti čista uma i tijela, ne mrziti nikoga, ne biti ohol.

S druge strane postoje obilježja izopačenosti, načini ponašanja i raspoloženja koja obilježavaju osobu nižu od čovjeka: to je oholost (razmetljivost, licemjerje), pompoznost (arogancija), taština (uobraženost), ljutnja, osornost (kruto prosuđivanje i nedostatak sposobnosti razlučivanja –između ispravnog i neispravnog, istine i neistine, stvarnog i nestvarnog).
Ta bića vjeruju da je zadovoljenje njihove pohote sve za što je vrijedno živjeti. Sa svih strana oni su vezani spletkama, pohlepom i ljutnjom, jer povređujući druge, oni privlače ljude koji i sami povređuju. Gomilaju i zgrću bogatstvo samo da bi zadovoljili svoja osjetila i hirove. Kako se obogatiti – to upravlja svakom njihovom mišlju i kretnjom. Ti su ljudi, izopačeni, izbezumljeni i zarobljeni u vlastite ovisnosti zadovoljavanja osjetila.

Oznake: strast, inertnost, nestrpljenje, pohlepa, težnja, smrt, gune, bog, um, osjetila, zelja, zudnja, ceznja, tjelesni uzici, ljutnja, Atman, patnja, vezanost, karma, ego, oslobođenje, Sattva, Rajas, Tamas, Bhagavatgita, Karmayoga, obrasci, strah

06.03.2015. u 15:40 • 0 KomentaraPrint#

Sattva Rajas i Tamas iz knjige BHAGAVADGITA

Temeljne komponente poredane redoslijedom od grube tvari, što su fizički i kemijski elementi, do suptilnijih i profinjenijih kao što su um, intelekt i ego koji predstavlja osnovni osjećaj da si ti fizičko tijelo. Sve komponente, čak i one najsuptilnije, pripadaju svijetu prirode. Iznad toga svijeta prirode postoji duhovno područje – životna snaga, izvor svijesti svih bića i pokretač cjelokupnog života. Ova tajanstvena sila podržava i održava sav univerzum. Zajedničko tim dvama područjima, to jest prirodi, koja predstavlja inertnu materiju, i duhu koji predstavlja životnu svijest, jest utroba svih bića. Sam život nastaje iz toga jedinstva prirode i duha.

Tri temeljna svojstva prirode koja nastaju iz niže prirode Boga: dobrota – sattva, strastvena aktivnost – rajas i tama, lijenost, inercija – tamas.

Čovjek mješavina svih triju promjenjivih svojstava prirode, ono svojstvo za koje je čovjek najviše vezan počinje prevladavati i on postaje određeni tip osobe, ponaša se različito, doživljava osjećaje i zablude svojstvene tom obilježju – postaje općenito uravnotežen – sattva, aktivan – rajas ili inertan – tamas. Kako je sada dio prirode, on se mora ponovno rađati i umirati, podložan je bolnoj sudbini svega materijalnoga.

Kako nadvladati tri sile prirode – Tri gune materijalne prirode - biti iznad vremena, prostora i okolnosti, stici do mjesta na kojem je um smiren a ego nestaje.
Svatko ima sve tri sile u sebi u različitim omjerima i odražavat će način ponašanja koji je u skladu s osobinom koja prevladava. Guna znači i isprepletenost (doslovno).

Cilj života je preoblikovati karakter pojedinca u traženju višeg ideala – promijeniti ga od neznanja i lijenosti (tamas) do strastvenog nastojanja (rajas), a nakon toga usmjeriti ga u smirenost i uravnoteženost (sattva). Tijekom dana sve tri osobine poput plime i oseke struje u svakom čovjeku. Čovjek bi trebao znati koja osobina u njemu prevladava.

Kada se pojavi uravnoteženost, čini se kao da svjetlost istinskog Sebstva zasvijetli kroz sva tvoja vrata, tj. osjetila. Tvoj vid postaje oštriji, sluh bolji, mišljenje i djelovanje odmjerenije, savjesnije.

Kad prevladava osobina nemira u tvojoj osobnosti, kao da nestrpljenje, pohlepa i težnja izviru na površinu, kao da te tvoj vlastiti nemir prisiljava na djelovanje.

Kad se tvoj um osjeti lijenim, zbunjenim i nezainteresiranim, znači da je inertnost preuzela prevlast.

Djelovanja uravnoteženosti imaju za posljedicu mudrost, čistoću i sreću. Strast uvijek donosi pohlepu, ljutnju i veliku bol. Inertno ponašanje vodi do neznanja i tupe tromosti.

Ljutnja, patnja (koja uvijek prati djelovanja potaknuta željama) i bol mogu biti dar s neba i pokrenuti čovjeka da ispravi način ponašanja. Patnja je vježbalište na kojem se oblikuje dobar karakter i ispravan način ponašanja (dharma). Život temeljen na Istini, uzdiže čovjeka do smirenosti što je obilježje uravnoteženog stanja. Oni koji nadvladaju osobine prirode u osnovi su promatrači, oni su iznad svjetovnog.

Oznake: strast, inertnost, nestrpljenje, pohlepa, težnja, smrt, gune, bog, um, osjetila, zelja, zudnja, ceznja, tjelesni uzici, ljutnja, Atman, patnja, vezanost, karma, ego, oslobođenje, Sattva, Rajas, Tamas, Bhagavatgita, Karmayoga, obrasci, strah

06.03.2015. u 15:27 • 0 KomentaraPrint#

Bog i vječnost - stanje besmrtnoti_ iz knjige BHAGAVADGITA

Postoje četiri vrste ljudi koji traže povezanost s Bogom: jedni, koji su izmoreni svijetom – ljudi koji štuju Boga radi ublažavanja svoje mentalne ili fizičke napetosti, ili da se oslobode straha i nesreće. Drugi, koji su u potrazi za srećom kroz svjetovne stvari – ljudi koji se mole Bogu da im osigura bogatstvo, obitelj, moć, ugled i sl. Treći, koji traže duhovno napredovanje – ljudi kojima je poticaj za povezivanje s Bogom stjecanje znanja i iskustva kako bi im pomoglo u sebeostvarenju. Četvrti su mudri – ljudi koji su istinski spoznali Sebstvo, atmana, koji znaju da postoji samo Bog, i čiji je jedini poticaj Bog i ništa drugo.

Neuništivi Bog –
...nije smisao u tome da se nadaš dobrom rođenju već da težiš dobroj smrti.
Zbroj svih misli i osjećaja tijekom cijeloga tvog života zgusnut će se u samo jedno stanje uma u trenutku kada budeš napuštao tijelo. Prihvatit ćeš određeni mentalni stav u trenutku smrti. Sve što je privlačilo tvoju pozornost tijekom života, neizbježno će biti u tvojoj svijesti u trenutku smrti – i na tu razinu svijesti ti ćeš prijeći. Nakon nekog vremena ista ta mentalna struktura vratit će se natrag u svijet. To se naziva ponovnim rođenjem. Tijekom života pripremaj se za trenutak smrti. Bilo koji trenutak može biti tvoj posljednji, zato se odnosi prema svakom trenutku kao da ti je posljednji, jer je tvoja misao u tom trenutku temelj na kojem će se graditi tvoje sljedeće rođenje. Živi u stanju stalne duhovne svijesti.
Oni koji ne napreduju dalje od predodžbe raja i pakla osuđuju sebe na među svjetove i na taj se način vežu uz smrt i ponovno rođenje. Jedini način da se dosegne vječnost, besmrtno stanje, je ljubav, nepokolebljiva odanost samo Bogu. Odvojena duša ne može opstati odvojena od Boga, univerzalne Duše.
„Onima koji mi potpuno predaju svoje srce ja dajem buddhi, intelekt koji je iznad svjetovnog intelekta, moć razlučivanja stvarnoga od nestvarnoga.“
...ja volim onoga tko je iznad osjećaja „ja“ i „moje“, kojega bol ne uznemiruje niti zadovoljstvo ushićuje.

Ako odbaciš očekivanja, to će te istog trenutka dovesti do mira.

Volim onoga tko ne gaji u duši nikakvo zlo prema bilo kojem živom biću, već s ljubavlju uzvraća na mržnju, koji se prijateljski i sa suosjećanjem odnosi prema svakomu, onoga koji se uzdigao iznad osjećaja „ja“ i „moje“, kojega ne dira bol niti ushićuje zadovoljstvo. Volim one koji su slobodni od straha, zavisti i drugih uznemirenosti što ih svijet sa sobom nosi, a udarce na koje nailaze prihvaćaju kao prikrivene blagoslove. Volim one koji ne očekuju apsolutno ništa. Oni koji su čisti iznutra i izvana također su mi vrlo dragi. Volim poklonike koji su spremni biti mojim instrumentima i ispunjavaju zahtjeve što ih pred njih postavljam, a od mene ne traže ništa. Ja volim one koji se niti raduju niti osjećaju odbojnosti, ne tuguju niti teže da nešto posjeduju, na koje ne utječe ništa što im se događa, bilo loše ili dobro i koji su mi unatoč svemu odani. Oni su ravnodušni prema počasti ili sramoti, toplini ili hladnoći, pohvali ili osudi – oni ne samo da nadziru svoj govor, već su tihi u sebi. Veoma su mi dragi i oni koji su općenito zadovoljni životom i nisu vezani za svjetovne stvari, čak niti za dom.

Oznake: smrt, bog, um, osjetila, zelja, zudnja, ceznja, tjelesni uzici, ljutnja, Atman, patnja, vezanost, karma, ego, oslobođenje, Bhagavatgita, Karmayoga, obrasci, strah

06.03.2015. u 15:12 • 0 KomentaraPrint#

Prolazna priroda svjetovnih zadovoljstava

Put Djelovanja – Karmayoga
...izvršavaj svoje svjetovne dužnosti, ali nemoj se za njih vezati ni težiti za njihovim plodovima. ... pusti da se to događa samo od sebe, poput disanja ili kucanja srca.
Sve je djelovanje – uzimanje hrane, spavanje, disanje, kucanje srca, čak i podsvjesne mentalne aktivnosti. Svatko je neminovno doveden u stanje djelovanja po svojoj prirodi i od strane same prirode. Upusti se u djelovanje, obavljaj svoj posao, ali strogo nadziri svoj um i osjetila. I budi svjestan da bi posao koji obavljaš trebao na neki način doprinjeti, izravno ili neizravno, većem boljitku čovječanstva.
Čovjekova je zadaća djelovati nesebično, ne razmišljati o vlastitoj dobrobiti. Kad se baviš nesebičnim služenjem koje je požrtvovnost, priroda ispunjava tvoje želje, ne trebaš ju za to ni moliti.

I put znanja ili promišljanja, i put djelovanja vode k istom cilju, a to je oslobođenje. Kad se oslobodiš ega, oslobađaš se i karme. Ne možeš se odreći djelovanja, prije nego ga izvršiš (spoznaja izravnim iskustvom).

Mudri prepoznaju prolaznu prirodu svjetovnih zadovoljstava pa stoga ne traže sreću na području osjetila. Osjetilna zadovoljstva izvor su patnje. Zemaljska zadovoljstva, iako izgledaju ugodna, prolazna su i zapravo su bolna. Mudri znaju da patnja neizbježno, bez iznimke ide ruku pod ruku sa svjetovnim zadovoljstvima. Želja i ljutnja dopunjuju jedna drugu. Ljutnja je odgovor na nezadovoljstvo zbog neispunjenih želja. Kad uspiješ nadzirati ili transcendirati želju i ljutnju, koje se javljaju u tijelu, ali ne u atmanu, moći ćeš pronaći istinsku, trajnu sreću. Oni koji pronalaze radost i mir samo u sebi, istinski su sretnici.

Postupak nadvladavanja uma i osjetila sastoji se u isključivanju vanjskog svijeta. Treba se usredotočiti na središte duhovne svijesti koje se nalazi između obrva i postupno uravnotežiti udah i izdah. Tada, nakon što su tijelo, um, osjetila i intelekt pod nadzorom, kada su oslobođeni želje, straha i ljutnje, dolazi do ostvarenja stalne slobode i blaženstva s Bogom.

Ukrotiti um i osjetila
Održavanje fizičke, mentalne i intelektualne ravnoteže, neovisno o tome kako su teški izazovi, dovodi do trajne radosti, što je pouzdano obilježje jednog jogina. Istinski jogin nije duhovni pustinjak, već je discipliniran, Bogu posvećeni čovjek koji potpuno živi u svijetu.
Znanje se stječe osjetilima i umom – to jest putem onoga što vidiš i misliš. Mudrost se stječe izravnim shvaćanjem, unutarnjim uvidom i intuicijom. Znanje nešto zna na intelektualnoj razini. Mudrost to u potpunosti „spoznaje“ i može to primjeniti u svakodnevnom životu.

Oznake: um, osjetila, zelja, zudnja, ceznja, tjelesni uzici, ljutnja, Atman, patnja, vezanost, karma, ego, oslobođenje, Sattva, Rajas, Tamas, Bhagavatgita, Karmayoga, smrt, obrasci, strah

06.03.2015. u 15:10 • 0 KomentaraPrint#

Oslobađanje od nasilja parova suprotnosti - iz knjige BHAGAVADGITA


Ako odlučiš promatrati sebe kao svjetovno tijelo koje umire, zašto proživljavati tu tjeskobu? Tvoja malodušnost ti oduzima snagu. Smrt je neizbježna za sve što živi. Ti znaš da je smrt sigurna za sve što postoji u prirodi, zašto onda tugovati za nečim što je sasvim prirodno? Ništa – apsolutno ništa u prirodi nije trajno. Sva bića su prolazne prirode.
U životu/ratu izvojevati ćeš pobjedu ako ćeš se na isti način odnositi prema bolu i zadovoljstvu, dobitku ili gubitku, pobjedi ili porazu.
Biti vezan za stvari svjetovne prirode ni u kom slučaju nije svrha života. Bolje je usredotočiti se na ono vječno i na ono iznad svjetovnosti. Usredotoči se na oslobađanje od nasilja takozvanih parova suprotnosti. Oslobodi se pokušaja da uvijek sve vrednuješ i prosuđuješ. Oslobodi se obrazaca navike da stvari promatraš kao dobre i loše, kao nešto što voliš ili ne voliš, kao nešto što ti stvara ugodu ili ti nanosi bol.
Pobrini se da ne težiš za priznanjem ili gomilanjem zemaljskih dobara. Želja za plodovima djelovanja donosi brigu zbog mogućeg neuspjeha – um koji strepi. Kad si previše zaokupljen krajnjim rezultatima, povlačiš se iz stvarnosti u nestvarnu budućnost, obično ispunjenu strahom.

Prosvijetljen je onaj čiji je um neuznemiren tugom ili nesklonošću, koji ne žudi za ugodom i oslobođen je triju obilježja koja u najvećoj mjeri kaljaju um – vezanost, strah i ljutnja.

Oznake: vezanost, Bhagavatgita, smrt, obrasci, patnja, strah

06.03.2015. u 14:54 • 0 KomentaraPrint#

Naucite da budete sami

Osjecaj odbacenosti stvara dozivljaj praznine. Javlja se osjecaj usamljenosti.
Taj osjecaj pokusavamo odagnati novom dozom droge; ohrabrenje, prihvacenost i tako i dalje ostajemo pod kontrolom drugih.
Hocete da se oslobodite droge? Trebate se oduprijeti iskusenjima ovog sistema. Kada uspijete, ostat cete u svijetu ali mu vise necete pripadati. To je tesko, to je kao da biste nekom narkomanu rekli; Ostavi se droge. Zasto ne pojedes neki dobar i hranjiv obrok, napijes se svjeze vode sa izvora i nadises se cistog jutarnjeg zraka. On nebi uspio ni da smisli tako nesto jer ne moze da zivi bez svog narkotika.
Kako izaci? Treba se suociti sa strahom. Trebate shvatiti zasto ne mozete da zivite bez potvrde drugih. Hocete da volite druge? Umrite za njih. Neka umre vasa potreba za njima.

Naucite da budete sami

Zelite li stvarno da osjetite okus zivljenja? Izostrite svoja cula. Cijenite svoj posao, volite prirodu, idite na planinu ili na more, neka vas osvoji drvece i zvjezdano nebo. Naucite da budete potpuno sami. Iz samoce ce se roditi ljubav. Staza koja vodi ka zemlji ljubavi prolazi kroz zemlju smrti. I shvatit cete da vas je vase srce dovelo u beskrajnu pustinju. U pocetku cete patiti od usamljenosti. Niste navikli da ne volite druge, da ne zavisite od njih.
Odjednom cete primjetiti da se pustinja pretvata u ljubav.
Nazovite stvari pravim imenom i budite strpljivi.

Meester Eckhart, najveci njemacki mistik, rekao je; Manje brini o tome sta treba da radis a vise misli o tome sta treba da budes. Bit ce ti sudjeno ne na osnovu onoga sto cinis, vec onoga sto jesi.

Ovo je izvadak-sazetak rečenica i mudrosti Antonia de Melo-a koje su mene dirnule i inspirirale da ih objavim.
by Rigi

Oznake: samoca, ljubav, veza, ovisnost, usamljenost, sloboda

06.03.2015. u 14:11 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.



Veljača 2019 (1)
Kolovoz 2018 (2)
Srpanj 2018 (1)
Lipanj 2018 (1)
Svibanj 2018 (1)
Veljača 2018 (1)
Studeni 2017 (2)
Rujan 2017 (1)
Srpanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (4)
Ožujak 2017 (1)
Veljača 2017 (2)
Siječanj 2017 (1)
Ožujak 2016 (3)
Veljača 2016 (1)
Siječanj 2016 (3)
Studeni 2015 (1)
Listopad 2015 (3)
Kolovoz 2015 (1)
Srpanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
Ožujak 2015 (22)
Veljača 2015 (13)
Siječanj 2015 (11)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (1)
Kolovoz 2014 (3)
Veljača 2014 (4)
Siječanj 2014 (1)
Prosinac 2013 (1)
Studeni 2013 (2)
Rujan 2013 (5)
Kolovoz 2013 (8)
Srpanj 2013 (4)
Lipanj 2013 (3)
Svibanj 2013 (2)
Travanj 2013 (5)
Ožujak 2013 (21)
Veljača 2013 (9)
Siječanj 2013 (4)
Prosinac 2012 (5)
Studeni 2012 (5)
Listopad 2012 (8)
Kolovoz 2012 (14)
Srpanj 2012 (7)
Svibanj 2012 (1)
Veljača 2010 (1)
Prosinac 2009 (1)

Moj Pinterest

Visit Davor's profile on Pinterest.



View Davor Gasparac's profile on LinkedIn