online

Zeljko Peratovic 21. 2. (prije 7 dana)
prima Dario Markus
datum 21.2.2008. 20:15
naslov prates
poslano domenom gmail.com

Bok Dario! Skinuli ste sliku Dragutina Frančiškovića s moga bloga i potpisali ju na Dnevnik.hr-u kao Krunoslava Pratesa. Navodno je Frančiškovićeva slika i u tv prilogu. Čovjek je poludio. Dajte to ispravite ;)

4. Posebni izvidi kaznenih djela privremenim ograničenjem ustavnih prava i sloboda

Članak 180.

(1) Ako se izvidi kaznenih djela ne bi mogli provesti na drugi način ili bi bili skopčani s nerazmjernim teškoćama, na zahtjev državnog odvjetnika istražni sudac može protiv osobe za koju postoje osnove sumnje da je sama počinila ili zajedno s drugim osobama sudjelovala u kaznenom djelu iz članka 181. ovoga Zakona odrediti mjere kojima se privremeno ograničavaju određena ustavna prava građana, i to:

1) nadzor i tehničko snimanje telefonskih razgovora, odnosno sredstava za tehničko komuniciranje na daljinu,

2) ulazak u prostorije radi provođenja nadzora i tehničko snimanje prostorija,

3) tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta,

4) uporabu prikrivenih istražitelja i pouzdanika,

5) simulirani otkup predmeta te simulirano davanje potkupnine i simulirano primanje potkupnine,

6) nadzirani prijevoz i isporuku predmeta kaznenog djela.

(2) Mjere iz točke 1. stavka 1. ovoga članka mogu se odrediti i prema osobama za koje postoje osnove sumnje da počinitelju ili od počinitelja kaznenih djela iz članka 181. ovoga Zakona prenose priopćenja i poruke u svezi s djelom, odnosno da se počinitelj služi njihovim priključcima na telefon, ili drugim telekomunikacijskim uređajem.

(3) Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, mjere iz stavka 1. točke 1., 2., 3., 5. i 6. ovoga članka, mogu se uz njegov pisani pristanak, primijeniti na sredstva, prostorije i predmete koji su vlasništvo oštećenika ili kojima se koristi oštećenik.

(4) U slučaju kada se ne raspolaže saznanjima o identitetu sudionika kaznenog djela mjera iz stavka 1. točke 6. ovoga članka može se odrediti prema predmetu kaznenog djela

(5) Počinjenje mjera iz stavka 1. točke 4. i 5. ovoga članka ne smije predstavljati poticanje na izvršenje kaznenog djela.

Članak 180.a

Tehničke snimke, isprave i predmeti pribavljeni pod uvjetima i na način iz članka 180. stavka 1. točke 1., 2., 3., 5. i 6. i članka 182. ovoga Zakona mogu se upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku. Prikriveni istražitelj i pouzdanik iz članka 180. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, te osobe koje su provele mjere iz članka 180. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona mogu se ispitati kao svjedoci o tijeku provođenja mjera.


ZKP, TIJEK POSTUPKA, A. Prethodni postupak, Glava XVI. PREDISTRAŽNI POSTUPAK

Štitila kolege pa joj prijeti otkaz


HND izrazio je prosvjed zbog šikaniranja članova tog društva angažiranih na zaštiti radnih prava novinara, navodeći kao posljednji u nizu takvih pritisaka slučaj novinarke tjednika Bussines.hr.

U tom tjedniku, pak, tvrde da se ne radi o pritiscima, već da se ''netko tko radi malo želi skriti iza svog ranijeg angažmana u sindikatu''.

HND navodi da se Danica Juričić Spasović zauzimala za kolege u redakciji kojima se prijetilo otkazima ili im se naposljetku i otkazao radni odnos, a sada tjednik Bussines.hr i njoj nudi raskid ugovora o radu iz sasvim nejasnih razloga.

U HND-u su uvjereni da je riječ o problemu koji se još može premostiti unutar redakcije te pozivaju poslovodstvo tog lista da kolegici Juričić Spasović bez odlaganja i ikakvih daljnjih posljedica po nju, omogući nastavak nesmetanog rada.

Novinarska udruga stoga je pozvala i glavnu urednicu Bussines.hr-a Đurđicu Klancir da uloži dodatni napor kako bi izgladila nesporazume s novinarkom koju je, kažu u HND-u, osobno preporučila za posao u redakciji Bussines.hr-a.

Đurđica Klancir izjavila da je Juričić Spasović ''zbog odbijanja tema i bezobrazluka u komunikaciji bila pismeno opominjana, a da je kap koja je prelila čašu laž koju je plasirala da se na nju vrši pritisak jer je uredništvo tjednika želi spriječiti u istraživanju rada TDR-a''.

Urednica tvrdi da se moraju zaštiti od laži koju je njihova novinarka plasirala jer Danica Juričić Spasović u zadnje vrijeme nije spominjala nikakvo istraživanje o TDR-u, pa je stoga pokrenuta procedura otkaza o radu u sklopu koje se traži i njezino očitovanje.

Juričić Spasović pak kaže da su joj usmeno predložili sporazumni otkaz, ne navodeći nikakve razloge, pa tako ni TDR.

''Ako nije u pitanju istraživačko novinarstvo onda se pritisak vrši isključivo zbog sindikalnog djelovanja'', ustvrdila je Juričić Spasović. Dodala je da su joj nakon što je odbila sporazumni otkaz rekli da će ''onda poduzeti drastičnije mjere''.

Hina|Net.hr, 20.02.2008.

Stavovi Zbora istraživačkih novinara izvučeni iz rasprave:


Budući se radi o članovima Zbora istraživačkih novinara, kojem je jedna od ključnih zadaća navedena i prilikom osnivanja Zbora, da će razmatrati, raspravljati i donositi sudove o svim aktualnim i budućim slučajevima, radnim i profesionalnim problemima u kojima se nađu njegovi članovi prilikom obavljanja svog posla, na sastanku su kroz raspravu izneseni sljedeći stavovi koje navodimo kao stavove Zbora istraživačkih novinara:

1. Slučajevi kolega Danice Juričić i Duška Miljuša samo su posljednji u nizu sličnih slučajeva radnog i profesionalnog šikaniranja novinara koji su izloženi, ne samo prijetnjama od strane osoba iz kriminalnog miljea (što se i do sada događalo), već i istovremenim napadima uredničko-upravljačkih struktura iz njihovih redakcija. Sve češće, u Hrvatskoj se sankcioniraju, otpuštaju ili smjenjuju oni novinari i urednici koji su otvorili opasne, istraživačke teme iz gospodarskog ili organiziranog kriminala, te oni koji su svojim novinarskim tekstovima razotkrivali podrijetlo imovine moćnih ljudi ili moćnih društvenih skupina. Ili pak oni koji se usuđuju privatno ili javno postavljati «nezgodna» pitanja. Teško je povjerovati da su takve pojave tek slučajnosti, jer ne treba biti posebno analitičan kako bi se zaključilo da redakcije sankcioniranjem svog novinara ili urednika koji se bavi opasnim temama, odašilju snishodljivu i jasnu poruku organiziranim kriminalnim i gospodarskim moćnicima o tome da su ti novinari laka meta, te da je na njih «otvorena sezona lova». A upravo to je vidljivo na primjeru kolege Miljuša koji se s dužnosti urednika smjenjuje nedugo nakon što mu je u tisku objavljena svojevrsna smrtovnica (tzv. čitulja) u kojoj mu organizirani kriminal šalje svojevrsni «žuti karton», odnosno posljednju, jezovitu opomenu zbog istraživanja podrijetla njihove imovine. I nije trebalo dugo čekati da podzemlje ispravno protumači takve poteze uredničko-upravljačkih struktura, što pokazuje i slijedeća činjenica: ovih je dana, povodom ubojstva Vinka Rodića, kolegu Miljuša pred drugim novinarima javno napao i izvrijeđao stanoviti Šiškić, kojeg dio javnosti percipira pripadnikom podzemlja.

2. Zbor istraživačkih novinara odbacuje sve lažne argumente i teze, o tome da se u slučajevima sankcioniranja, smjenjivanja ili otpuštanja kolega koji se bave istraživačkim temama, zapravo radi o radno-pravnim razlozima ili pak o međuljudskim, komunikacijskim ili karakternim nesuglasicama u odnosu novinar-novinar ili novinar-urednik. Riječ o puno dubljoj i opasnijoj pozadini, što uz ostale, pokazuje i slučaj kolegice Ivane Dragičević-Veličković, koju je Ravnateljstvo HRT-a sankcioniralo samo zato što je, nakon ubojstva Davora Zečevića čija je djevojka urednica u Informativnom programu HTV-a, u privatnoj mail poruci postavila načelno pitanje «Vlada li mafija HRT-om?». Pri tome je posebno indikativna činjenica da je tekst kolege Miljuša o slučaju ubojstva Zečevića prije objavljivanja u Jutarnjem listu dostavljen HTV-u i Ivani Šikić, djevojci ubijenog Zečevića, a da do danas nije javno razjašnjeno tko je, kako i zašto to učinio.

3. Važno je tu naglasiti da redakcija JL-a u slučaju Dušana Miljuša, nakon što mu je objavljena čitulja, niti nakon njegove smjene, nije nastavljala rad na temama koje je otvorio, čime bi dala dokaz da teme o kojima je pisao uistinu nemaju nikakve veze s njegovom smjenom. U istraživačkom je novinarstvu, naime, jedno od glavnih pravila, ne puštaj priču dok je živa. Kad se prestane to činiti radi se o jasnoj indikaciji da su upravo teme koje je novinar otvorio uzrok njegovog stradanja. Postoje nebrojeni primjeri iz područja istraživačkog novinarstva u europskim zemljama, i u Americi, koji govore u prilog toj tvrdnji. Kad novinar koji je otvorio neku priču i nastrada, svi novinari u toj novinarskoj disciplini u svim medijima se na neki način udružuju, nastavljaju istraživati dotičnu priču i otkrivati skriveno ne samo u cilju da javnost dozna punu istinu, već u ovom slučaju i u cilju svojevrsne kolegijalne urote radi zaštite dotičnog kolege i u konačnici obrane nezavisnosti profesije! U Hrvatskoj se to još nikada nije dogodilo. Događa se suprotno, teme se napuštaju, nastaje šutnja koja samo pogoduje i moćnim skupinama, ali i izdavačima da se lakše riješe novinara istraživača iz nekih svojih samo njima znanih interesa i sprega.

4. Mi smo kao novinari prisiljeni raditi i živjeti u «fazama» koje ne ovise o našem trudu, radu, otkrićima, strasti i profesionalnosti i drugim «alatima» koje ulažemo u posao, već ovise o trenutnim odnosima moći u društvu. Hrvatsko istraživačko novinarstvo tako živi u doziranoj demokraciji: smije se pratiti onoliko koliko određenom političkom ili gospodarskom centru moći odgovora. Radi se o doziranoj, kontroliranoj slobodi medija. Tko prekorači te granice koje veze nemaju s profesijom najčešće nastrada degradacijom ili otkazom.

ZIN, 14. veljače 2008.

Glavnoj urednici Đurđici Klancir Zbor je uputio molbu za informacijama vezano za najavu otkaza članu Zbora Danici Juričić. Glavna urednica se vrlo brzo odazvala molbi i uputila pisani odgovor na upit, koji je istodobno dat na uvid svim članovima Zbora. Članovi Zbora su razmotrili sadržaj pisanog odgovora i na sastanku zaključili kako o njemu ne mogu raspravljati, jer tu urednica Klancir navodi teške uvrede na račun novinarke Juričić, kojima kolegicu pokušava obazvrijediti i poniziti ne samo kao novinarku već i kao osobu.

Freelance journalist arrested and subsequently released

The Croatian freelance journalist Željko Peratovic, who publishes a political blog called ’45 lines’, was detained on 17 October for suspicion of revealing documents that contain a state secret. After interrogation, he was released next day. Peratovic, a former journalist of the Globus political weekly and Vjesnik daily, was investigated by the Police in co-operation with the Zagreb County Prosecutor's Office on request of the Security and Intelligence Agency (SOA).

Stressing that all the data in question has been publicly available in other media for the past two years; Peratovic believes he was arrested simply because he had ‘stepped on someone’s toes’. His detention, described as a severe attack on the freedom of speech, prompted the Croatian Journalists’ Association (HND), the Croatian Helsinki Committee on Human Rights Media Council (HHO), the Social Democratic Party (SDP), Democratic Centre (DC), Rapporteurs sans Frontičres and many individual journalists to protest, stressing that the officials leaking information should be targets, not the journalists.


The OSCE Representative on Freedom of the Media and the Special Representative on Freedom of Expression, noted that in accordance with the Joint Declaration by the UN Special Rapporteur of Opinion and Expression, journalists are not responsible for protecting state secrets and, therefore, should not be held accountable for publishing of classified information that was, for example, leaked to them. Normally, only the officials who have a specific legal duty to maintain confidentiality may be held liable if they allow disclosures.

In the Croatian media scene some felt that this case brought remembrance of things past, of the early nineties. But there is a significant difference in today’s situation compared to the early 90’s: media associations and human rights organizations in Croatia today have developed into potent and responsible institutions which react swiftly to any sort of pressure or harassment against journalists. The fact that reactions from the media corps, media associations and civil society circles were so prompt and loud, (and apparently effective in causing investigators to pull back from their actions, tell that public awareness of protecting this democratic value is high. It is per se a good sign, indicating that the achieved level of media freedom in Croatia will be preserved.

News in brief, OSCE Mission to Croatia, 17 – 30 October 2007

6. Novinara obvezuje zakonska odredba o čuvanju, državne tajne. Novinar poštuje embargo na objavljivanje informacije.
Ako su prema njegovoj procjeni, navedena ograničenja zloupotrebljena za zatvaranje informacija, novinar na to upozorava nadležne osobe.

KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA stupio na snagu na 47. Skupštini Hrvatskoga novinarskoga društva održanoj 17. studenog 2006. godine u Opatiji, Predsjednik HND Dragutin Lučić

1. Skupština ocjenjuje da je potrebno izmijeniti i osuvremeniti aktualni Kodeks časti, sukladno promjenama u društvu. Predlaže se promjena odredbi koje od novinara traže čuvanje državnih i drugih tajni, za kojima postoji stvaran društveni interes, a ne zadiru u intimu osobe ili u liječničku tajnu.

Zaključci 48. Izborne skupštine Hrvatskog novinarskog društva, Opatija, 14. prosinca 2007.

Pred kućom Rodićevih nešto poslije 11 sati pojavio se i Zdravko Šiškić, svjedok iz postupka u tzv. zločinačkoj organizaciji, u crvenom Audiju. Prošao je nekoliko centimetara od novinara. Po izlasku iz auta, nazvavši ih lešinarima, posebno se okomio na izvjestitelja Jutarnjeg riječima: “Smeće smrdljivo. Lešinaru jedan! Ružno si pisao o meni!”

Dušan Miljuš, Jutarnji.hr, 18.02.2008 19:37

Nacional je ranije, u više navrata, pisao kako je jedna od osoba iz tog miljea i Milovan Škorić, koji je bio više puta gost u Uredu Predsjednika, a da mu je tadašnji ministar unutarnjih poslova Šime Lučin isplatio 30.000 DEM iz MUP-ove kase za informacije koje je donosio iz Austrije.

Prema mojim izvorima, predsjednik Mesić je najmanje tri puta, preko Željka Bagića slao službeni automobil po Škorića u Austriju.

Škorić bi uskoro i otvoreno mogao postati sljedeća meta oštrih napisa Mesićeve medijske bojne.


45 Lines, Pollitika.com, 12/07/2007 - 13:55

DRAGUTIN CESTAR NOVA ŽRTVA HDZ-A

U ponedjeljak je s mjesta šefa krim-policije smijenjen Dragutin Cestar, jedan od najvećih profesionalaca u MUP-u. Cestar je optužen da je Nacionalu dostavio informaciju o pismu s devet zahtjeva britanske tajne službe kojim se hrvatskim vlastima naređuje ponašanje i ucjenjivanje ljudi, ne bi li se došlo do Ante Gotovine. Do Cestara je POA došla jer svaki korisnik te informacije ima nevidljivu šifru na svome primjerku. Prema POA-i, Nacional je objavio kopiju koja je išla MUP-u. No to je velika pogreška POA-e. Nastradao je čovjek ni kriv ni dužan. Umjesto što žrtvuje ljude, vlast bi se trebala zapitati o sadržaju tog sramotnog pisma.

Ivo Pukanić, Nacional, 19.04.2005.

Državno odvjetništvo "pliva" od kad mu je na čelu neprikosnoveni, od sviju hvaljeni Mladen Bajić. On je u slučaju Gotovina, po Mesićevu nalogu surađivao sa Ostojićevim protivnicima Turekom i Bagićem (potonjem je tek nedavno ukinuta zabrana kroćenja na tle EU). Bajić je sve informacije Ostojićeve skupine proslijeđivao Tureku i Bagiću. A Dragutin Cestar, bivši pomoćnik ministra za krim policiju, preko informacija koje su išle preko Bajića, progonio je suradnike skupine. Tip s inicijalima M. L. koji je surađivao s Državnim odvjetništvom na lociranju Gotovine, ali i sprječavanju terorizma, u tu svrhu zadržao je stanovitu količinu eksploziva koji je trebao poslužiti kao dokazni materijal, Turek, Cestar i Bajić natovarili su optužbu za terorizam. Došla ga je uhititi specijalna policija, ali je uspio pobjeći. A nedavno je na Općinskom sudu u Drnišu nepravomoćno osuđen za terorizam iako je jedan od članova Ostojićeve skupine svjedočio da je i Bajić bio upoznat o njegovom identitetu, odnosno ulozi koju je obavljao za državu...


45 Lines, Pollitika.com Sri, 23/01/2008 - 00:08

M.L. iz Drniša je na preporuku jedne osobe koja je radila za Bajića i Ranka Ostojića sačuvao eksploziv koji mu je poslao I.Z. poduzetnik iz BiH i RH. Taj je poduzetnik prema M.L-u, ali i bosanskim službama odgovoran za dizanje u zrak jedne konkurentske bosanske benzinske crpke, a ekslpoziv koji je zadržao M.L. trebao je poslužiti za jednu diverziju u RH. Iako su Bajić i Ostojić znali da M.L. radi za hrvatsku vlast Dragutin Cestar iz MUP-a je poslao specijalce u Drniš da uhite teroristu. M.L. je uspio zbrisat, a "pronađeni" ekslpoziv upotrijebljen je kao dokazni materijal protiv njega kao dokazni materijal na suđenju u Drnišu koje je nedavno završilo osuđujućom presudom. Tip koji je M.L-a držao na vezi osobno je protestirao kod Bajića, ali on nije povukao kaznenu čak ni kada je ta osoba na sudu izjavila da je M.L. preko njega radila za državu.


45 Lines, Pollitika.com, Pon, 06/08/2007 - 20:54

Zamolba državnom odvjetniku Mladenu Bajiću

Štovani, ne posjedujem spominjane dokumente označene oznakon tajnosti i molim Vas ne šaljite mi policiju da mi iznova uznemirava obitelj. A znate i sami da Vam neću odati svoje izvore, zato me nemojte pozivati ni na obavjesni razgovor!

Nakon susreta s predsjednikom Mesićem, predsjednica SABA rekla je novinarima da su u siječnju dvojicu članova SABA posjetili, kako su se pritom predstavili, po dvojica članova kriminalističke policije, bez naloga. Takvih je ispitivanja bilo i ranije, u posljednjih par godina, ali su ih na reakciju potaknula posljednja dva u siječnju, dodala je.

Ti su inspektori tražili od članova SABA da im kažu gdje su bili i gdje su se borili za vrijeme NOB-a, navela je Čulinović Konstantinović.

- Oni nisu ni jednom našem članu rekli svoja imena te im nisu predočili nekakav nalog za ispitivanje, a to je protuzakonito jer protiv tih naših članova ne postoji nikakva optužba - upozorila je.

Hina, Javno.com, 08.02.2008.

Na upit novinara osjećaju li se članovi SABA nesigurnima zbog tih posjeta, Čulinović Konstantinović je rekla kako se nemaju zašto osjećati nesigurno, jer nemaju putra na glavi ni dlake na jeziku, ''ali ljudima koji imaju 90 godina nije nimalo ugodno''.

- Osjećaju se automatski kao na nekakvom ispitivanju koje liči na ustaška ispitivanja od 1941. do 1945. godine. Tada se upadalo u stanove i ispitivalo bez ikakvog dokumenta, a ljudi su nestajali. Čim se na nekog pokazalo prstom, sutradan vam više glava nije bila na ramenu i to liči na to - rekla je predsjednica SABA.

Hina, Javno.com, 08.02.2008.

U priopćenju iz Ureda Predsjednika, nakon susreta s čelnicima SABA RH, navodi se da predsjednik Mesić smatra kako je policijska akcija ispitivanja pripadnika NOV-a protuzakonita i slaže se s idejom ''da treba formirati saborsko povjerenstvo koje će u najkraćem mogućem roku ispitati tko je dao incijativu za tu akciju, tko je naredio njezino provođenje, te s kojim ciljem se ona vodi''.

Hina, Javno.com, 08.02.2008.

Piše danas u Feralu Ivica Đikić da je šef POA-e Tomislav Karamarko, ugledni član hrvatske ispostave turbokatoličke organizacije Opus Dei. On bi kao takav trebao ispitivati navode isusovca dr. Vladimira Horvata da je Karamarkov prethodnik Franjo Turek držao pod nadzorom neke ljude KC-e u Hrvata.


Karamarko je i osobni Horvatov prijatelj i često ga se znalo vidjeti kako mu hodočasti u Palmotićevu ulicu u Zagrebu.


peratovic.blog.info, čet - 22.06.2006

1. Paparela je kratko pred Bušićevu smrt izazvao svađu između Brune i mene. Budući da smo Bruno i ja uspješno surađivali trebalo ga je odvojiti od mene, to je izvršio Paparela.
2. Paparela je i smjestio Brunu te kobne noći 16.10.78. da stanuje u sumnjivoj arapskoj četvrti gdje i policija ulazi samo u grupama.
...

Ivan Cerovac, Pollitika.com, Sri, 17/10/2007 - 06:38

Nedavno je u SOA-u stigao zahtjev obrane generala Mladena Markača da se dva djelatnika agencije (Ante Letica i Svibora Kikerec) pojave na haškom suđenju kao ekspertni svjedoci kako bi potvrdili autentičnost nekih HIS-ovih dokumenata o "Oluji". Krugovi biski ICTY-u pretpostavljaju da je taj zahtjev diktirao Miroslav Šeparović, odvjetnik kojem je Haag zbog sukoa interesa zabranio Markačevo zastupanje. Šeparović je bio i šef HIS-a i upoznat je tko je što radio u toj službi.

Karamarko je odbio zahtjev da Ante Letica ekspertno svjedoči u Haagu jer je sin admirala Svete Letice trenutno na položaju koordinatora rada centara SOA-e i jer je riječ o špijunu odanom Josipu Perkoviću, alfi i omegi svih hrvatskih špijuna.

Ante Letica je špijunsku karijeru započeo osamdesetih u splitskoj UDBA-i gdje su mu nadređeni bili Ladislav Pivčević, aktualni šef Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost i Stipe Perković, umirovljeni brat Josipa Perkovića.

Promjena vlasti ga je zatekla na službi u Zagrebu, a operativci zagrebačkog SZUP-a su ga 1991. uhitili na Zrinjevcu kada je određene dokumente UDBA-e otuđio iz sjedišta SZUP-a i namjeravao ih predati Branku Traživuku, jednom od KOS-ovih "Labradora". Darko Starčević i Darko Domišljanović koji su ispred zagreačkog SZUP-a rukovodili hvatanjem "Labradora" ostali su raočarani kada je Ante Letica na intervenciju Josipa Perkovića, Šuškovog glavnog SIS-ovca oslobođen i eksprsno zaposlen u MUP-u.
Neposredno nakon toga, Ante Letica je, prema tvrdnjama Doboroslava Parage, ispred MUP-a sat vremena prije atentata na Antu Paradžika poslao priopćenje da je dopresjednik HSP-a smrtno stradao. To se sasvim lijepo uklapa u jedno svjedočenje po kojem su Josip Perković, Zoran Udiljak i Krešo Bralić pola sata prije Paradžikova ubojstva pod punom ratnom opremom napustili SIS odvezli se na mjesto budućeg zločina.
Osobe koje namjeravaju dati iskaz o ovome Državnom odvjetništvu čim se sa čela te institucije maknu Mladen Bajić i Dragan Novosel, kažu da nema nikakve sumnje da su Perković i Letica koordinirano djelovali u slučaju Paradžik, s tim da je Letica, obzirom na svoj dokazani kukavičluk zbog treme poranio s priopćenjem "da je slučaj Paradžik stavljen ad acta".

Da se Letica, koji inače ne slovi za osobito visprenog špijuna, ne bi iskomprimitirao u Haagu, Karamarko je odlučio da haaškim istražiteljima mora dati iskaz Svibor Kikerec, koji je u HIS-u bio i pomoćnik, pa kasnije akreditirani redstanik OA-e u Moskvi, a danas zamjenik veleposlanika Bože Kovačevića, u rangu ministra savjetnika.

Briga Karamarka što na taj način ugrožava funkcioniranje hrvatske diplomacije, posebno na tako osjetljivom mestu kao što je Rusija. Glavno je da Letica ne iskompromitira njegovu firmu i špijunskog "Tatu" Josipa Perkovića...

45 lines, 13.09.2007., četvrtak

Sloboda novinarima, ali i informacijama

Tihomir PONOŠ

Hrvatske vlasti mogu, ako baš žele, biti sasvim zadovoljne Godišnjim izvještajem Reportera bez granica (RSF). Istina, Hrvatska je opet svrstana u skupinu balkanskih zemalja, ali RSF je ovom zgodom na Balkan vratio i Sloveniju. Za Hrvatsku se navodi »tek« jedan negativan slučaj. Onaj novinara Željka Peratovića koji je jesenas uhićen zato što je na svom blogu objavio dokumente s oznakom tajnosti, a te iste dokumente neki drugi mediji objavili su znatno prije Peratovića. Što je zapravo cijeli taj slučaj, koji još nema pravosudni epilog, tek ćemo vidjeti: ili je riječ o nečijoj znatnoj političkoj gluposti ili je, pak, riječ o ekstremnoj policijskoj bedastoći. Što god da bilo, zasad su svi koji su kašu (jedinu zbog koje RSF proziva Hrvatsku) zakuhali, prošli lišo. Jedino još Peratović ne zna hoće li i on proći lišo.
Političari u Hrvatskoj se danas neće tek tako odlučiti proganjati nekog novinara i tu je situacija znatno poboljšana usporedimo li stanje s onim otprije nekoliko godina. Istina, slučaj Joška Podbevšeka koji je mjesto ravnatelja POA-e nakon što je prije četiri godine stvorio »slučaj Helene Puljiz«, a kojega je ista država koja ga je smjenila odlično uhljebila u Janafu baš i ne budi nadu u to da se politička odgovornost povećava, a politička neodgovornost kažnjava.
Danas je ponajveći problem novinara u Hrvatskoj sve prisutnija zatvorenost tijela javne uprave na svim razinama. Naprosto, informacije i podatci koji ni po čemu nisu tajni, počesto su teško dostupni. Umjesto da informaciju dobiju brzo, novinari ponekad i tjednima čekaju da bi im se neki činovnik zadužen za odnose s javnošću javio s odgovorom na upit. Umjesto otvorenosti i proničnosti, vlasti bivaju sve zatvorenije i tajnovitije.

Novi list, ČETVRTAK, 14.2.2008.

Vinko Sindičić za ubojstvo Đurekovića tereti i Perkovića

- MÜNCHEN - Vinko Sindičić, jedan od glavnih likvidatora Službe državne sigurnosti bivše Jugoslavije, u Njemačkoj je postao krunski svjedok optužbe u slučaju ubojstva Stjepana Đurekovića 1983. godine kod Münchena. Pritom nije teretio samo optuženog Krunoslava Pratesa, nego i Josipa Perkovića kao organizatora.

Prije nego što je dao detaljan iskaz o ovoj, ali i nizu drugih Udbinih likvidacija, Sindičić je sklopio nagodbu s njemačkim vlastima i ušao u Savezni program zaštite svjedoka. Potvrđeno nam je to iz visokih njemačkih pravosudnih krugova, a isto se dalo zaključiti i na prvoj raspravi u ponovljenom suđenju optuženom Krunoslavu Pratesu na Visokom zemaljskom sudu u Münchenu.

Pratesa se tereti da je pomogao u likvidaciji. Optuženi je dobio upozorenje suca da mu je bolje da sve prizna. Savezni tužitelj pročitao je optužnicu kojom se Pratesa tereti da je pomogao u likvidaciji na način da je svom nadređenom u SDB-u Josipu Perkoviću dao ključ tiskare u Wolfratshausenu u kojoj su ubojice dočekale Đurekovića. Prije nego što je Prates počeo iznositi svoju obranu, predsjednik sudskog vijeća prof. dr. von Heintschel-Heinegg dao je Pratesu jasno upozorenje kako bi za njega možda bilo bolje da sve prizna.

- Nakon što je svjedok Sindičić dao iskaz, izdan je nalog za vaše uhićenje jer vas je svjedok teško teretio. Ako Sindičić svoje tvrdnje iznese i pred ovim vijećem i ako ih budemo smatrali vjerodostojnima, za ovo vijeće možda više ne bi došla u obzir osuda samo za pomaganje izvršiteljima ubojstva, nego možda i za sudjelovanje u Đurekovićevu ubojstvu.

Krunoslav PratesTo bi ujedno značilo i mogućnost izricanja bitno veće kazne, koju bi vaše priznanje moglo dosta ublažiti. No, budući da ne znamo što se sve može dogoditi u ovom postupku, ne želim vam ništa nametnuti i možete se, naravno, braniti kako želite - rekao je predsjedavajući sudac Pratesu.

Osim toga, napomenuo je Pratesu kako ima mogućnost, ako smatra da bi se našao u životnoj opasnosti, obratiti se tužiteljstvu te i sam možda ući u program zaštite svjedoka.

Međutim, Prates je ostao pri svojoj ranije iznesenoj obrani u kojoj je potvrdio da je surađivao s Perkovićem i izvještavao ga o radu istaknutih emigranata u ovom dijelu Njemačke, ali je izričito negirao da je znao za likvidaciju Đurekovića.


Željko Petrušić, Jutarnji list, 13.02.2008 21:00

Neprihvatljiv mi je razlog „da su urednici rekli da ne mogu samnom komunicirati i raditi“, tim više što na upit „koji urednici?“ nisam dobila odgovor od glavne urednice Đurđice Klancir.

S urednikom Ratkom Boškovićem i Gordanom Grgas komuniciram oko niza tema. A što se tiče mogućeg etiketiranja oko konfliktnosti otišla sam se kod psihologa i testirati, i imam na papiru od ovlaštene osobe i ustanove – da nisam konfliktna osoba. Nemam ništa protiv i da se istome testiranju podvrgne i moja urednica.

Želim kolegama samo naglasiti da me doista već iscrpljuju navodni i nedefinirani i neizrečeni „osobni razlozi“ koji bi mogli biti razlog da mi se nudi otkaz.
U Business.hr-u sam neprekidno izložena šikaniranju glavne urednice, i zbog toga što sam se u suradnji s pravnicima SNH-a protivila protuzakonitim otkazima još nekim kolegama u Business.hr-u. Trenutačno sam i bez zaštite sindikalnoga mandata koji mi je istekao. O tome sam već pisala u Novinaru.

Ne znam je li urednicu dodatno mogla isprovocirati moja kratka izjava za pretprošlu HTV-ovu emisiju „Nedjeljom u 2“ – (za izjavu za HTV od kuće sam tražila i dobila dozvolu ) – a rekla sam samo to „da se novinari istraživači koji otvaraju teme o korupciji istjeruju iz redakcija, pa iz profesije, i to iz nekih sasvim banalnih razloga koji se svode na neke nategnute povrede radnih obveza, te da ostajemo bez jasne i glasne zaštite cehovskih udruga, uslijed čega onda prihvaćamo zaštitu od predstavnika nevladinih udruga (Munira Podumljaka)“. U toj se emisiji ponovno otvorila tema o TDR-u i švercu cigareta, što me je tek posredno moglo dovesti i s tim u vezu.

Međutim, sporazumni otkaz koji mi je usmeno, vrlo ozbiljno i formalno ponuđen u četvrtak 7. veljače, koincidira s nedavno objavljenom temom o Zagrebačkoj banci na naslovnici Business.hr-a 17. siječnja 2008. Najavljene su mi „drastičnije mjere“ od glavne urednice jer sam odbila prihvatiti usmeno ponuđeni sporazumni raskid radnog odnosa.

Primjećujem, nakon dugogodišnjeg novinarskoga iskustva, da je ovo potpuno novi model šikaniranja istraživačkih novinara. Kada ti temu ne objave, sve je jasno, zar ne? Kontrola, cenzura.... Ali kada ti temu objave, i to na naslovnici, citiraju te, i nitko je ne demantira, a dva tjedna kasnije ti u vlastitoj redakciji nude da odeš „sporazumno“, nešto ne štima. Posebice, što teme o kojima je ovdje riječ (TDR i Zaba, duhanski i bankarski lobi) kriju iza sebe nimalo bezazlene skupine u društvu udružene s navodnim poslovnim elitama. Jesu li one izvršile pritisak na Business.hr? Ja to ne znam. Jednostavno, ne znam zašto mi se nudi otkaz. I to u trenutku, kada tjednik Business.hr prelazi u poslovnu dnevnu novinu, u startu ima konkurenciju, zapošljava još ljudi, a među naslovnicama kojima se hvali u reklamama dobar je dio mojih naslovnica (oprostite na ovoj samohvali, ali držim da je u ovome slučaju taj podatak bitan).

Zbor istraživačkih novinara HND-a Zagreb, 13. veljače 2008.




Poštovani članovi Zbora,


neugodno me iznenadio dopis vaše predsjednice jer insinuira da je razgovor koji sam vodila, zajedno sa šeficom kadrovske službe, gđom Đurđom Stilin, s novinarkom Business.hr-a Danicom Juričić u vezi s njezinim naporima na području istraživačkog novinarstva.

Možda bi se i mogao dovesti, ali samo ovako: da, kao glavna urednica bila bih izuzetno sretna da je novinarka Danica Juričić pokazivala interes da ozbiljno, predano i angažirano novinarski radi, pa i istražuje. Ne znam kojom metodom utvrđujete koji novinar je novinar istraživač ili je dovoljno da se novinari sami prijave, ali moram vam iskreno reći, i to se neovisnom analizom stručnjaka za istrživačko novinarstvo nesumnjivo može utvrditi: novinarka Danica Juričić ne ubraja se u vodeće novinare istraživače u Business.hr-u. Osobno bih voljela da je drugačije jer sam je ja zvala da se pridruži našem timu prije dvije i pol godine s uvjerenjem da se može novinarski razvijati, ali, na žalost, uredništvo Business.hr-a razočarano je novinarskim dometima novinarke Juričić.

Razgovor s novinarkom Danicom Juričić vodio se isključivo zato što ona radi gotovo upola manje od drugih kolega novinara koji su istog novinarskog ranga kao i ona, zato što su joj urednici s deska morali vraćati tekstove na doradu, zato što su imali problema s njom oko kreiranja najjednostavnijih vijesti tijekom dežurstava, zato što je u komunikaciji često znala biti drska, bez spremnosti za normalnu komunikaciju, zato što su i brojni kolege novinari protestirali da ih demotivira svojim odnosom prema radu, zato što je trošila službeni telefon na beskrajne privatne razgovore do te mjere da je njezin telefon imao račun dvostruko veći od drugih... O svemu tome je novinarka Juričić bila opominjana pismeno, urednici su pisali i njoj i meni, tu su i statistike objavljenih tekstova. Tu je i njezin navod u jednom njezinom pismu kako ne vidi svoju budućnost u Business.hr-u. Nakon toga ljubazno smo pokušali razgovarati s njom o mirnom razlazu, dogovaranju otpremnine itd. Tražila je pismeni otkaz te smo cijeli predmet prepustili pravnoj službi. Ni u jednom trenutku nije se vodio razgovor o profesionalnim pitanjima, niti ima razloga za to. Business.hr treba i želi prave novinare istraživače.

Poštovani istraživački novinari, može li glavna urednica razgovarati s novinarkom koju je osobno zaposlila i od koje je imala velika očekivanja o njezinu statusu u novinama?

Gospođi Danici Juričić nikada nije zabranjena neka tema i nikada joj ni jedan tekst nije završio u ladici. U Business.hr-u nema zabranjenih tema ili osoba. Dapače, u protekle dvije i pol godine, gđa Danica doista je imala nekoliko tekstova koji su nakon znatnih uredničkih napora doista i zavrijedili svoje mjesto na naslovnici. Bilo bi i meni i cijelom uredništvu izuzetno drago da je toga bilo mnogo više, u skladu sa statusom, plaćom itd. Ali nije: novinari Daničinog ranga „proizveli“ su mnogo više istraživačkih tema i naslovnica od nje. Zapanjio me jučer navod na blogu cijenjenog novinara Željka Peratovića da se radi pritisak na Danicu zbog njezina istraživanja rada tvrtke Adris. To nije točno: Danica nije najavila nikakvo istraživanje na temu Adrisa. Svi kolegiji su vrlo otvoreni i svi kolege novinari mogu posvjedočiti koje teme Danica doista predlaže Business.hr-u.

Žao mi je ako Danica sada Zbor pokušava instrumentalizirati za prikrivanje vlastitog nerada, ali uvjerena sam da ugledni članovi, pravi i odgovorni istraživački novinari ni u kojem slučaju to neće dopustiti.



Srdačan pozdrav!

Đurđica Klancir,

glavna urednica Business.hr-a

Journalist Zeljko Peratovic was arrested at his home in Croatia in October for “revealing state secrets” after posting documents on his blog (peratovic.net and peratovic.blog.hr) about war crimes committed in the southeastern Croatian village of Gospic in the 1990s. He said a vice-president of parliament as well as the defence minister at the time, Gojko Susak, were involved. He faces up to three years in prison. He was freed a day after his arrest thanks to international pressure.

RSF, Balkans - Annual Report 2008, 13. 01. 2008

Dušan Miljuš je ovaj tjedan smijenjen s mjesta urednika crne kronike JL-a u okolnostima kad je kolega upravo u ovom razdoblju od dva mjeseca doživio prijetnje od strane ljudi koje se javno percipira pripadnicima krim miljea, a zbog čega mu je narušeno i zdravlje, završio je na bolovanju više od mjesec dana, a na dan povratka na posao uručeno mu je razriješenje

Danici Juričić su u četvrtak, 7. veljače, glavna urednica Business.hr i direktorica kadrovske službe iste izdavačke kuće usmeno priopćile da Uprava s njom želi razriješiti radni odnos, drugim riječima da Danica Juričić više ne može raditi u Business.hr-u.

Anonimno kaže...
...
jućer navećer 06.02.2008 sve rute prema blogovima na blogspot.com su preko T-coma bila zatvorene do danas 07.02.2008 ujutro, moglo se sa vodatela i drugih providera ali ne sa t-coma, recite mi da sam paranoićan

7/2/08 11:39
...
Anonimno kaže...

Friški Šibenski list:
"Policijska uprava pokrenula disciplinski postupak - Horvatović suspendiran zbog blaćenja na blogu
Na temelju poduzetih izvida utvrdili smo da je policijski službenik Damir Horvatović vlasnik i autor spornog bloga, te da je na radnom mjestu u vrijeme radnog vremena doista pisao postove u kojima je vrijeđao i omalovažavao javne osobe grada i županije i policijsku službu čiji je i on pripadnik – kazao je Branko Peran, načelnik PU šibensko-kninske."
Broj: 2301 - 07.02.2008.

7/2/08 20:39
...
Komentari na sibenskakonoba.blogspot.com

dr. sc. Tomislav Dragun
ovlašteni revizor
predsjednik
Udruge za zaštitu prava građana
HRVATSKI ULJUDBENI POKRET
osnovana: 16. prosinca 2002. – registrirana: 18. veljače 2003.
Pete poljanice 7
10000 ZAGREB – HRVATSKA
e-mail: tomislav.dragun@gmail.com
www.hrvatskauljudba.hr

Zagreb, 6. veljače 2008.


VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE SLOVENIJE
U HRVATSKOJ
Odjel za politički azil
Alagovićeva 30
10000 ZAGREB
Co:
Veleposlanstvo Republike Austrije u Hrvatskoj
Ured za ljudska prava Vlade RH
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH
Psihijatrijska bolnica Vrapče
(prof. dr. sc. Vlado Jukić, ravnatelj)

Predmet:
Intervencija uz zamolba za
azil br. K-4735/07.- traži se.-


Cijenjeni,

Dne 7. studenog 2007. godine Vašem Veleposlanstvu podnio sam zamolbu za odobrenje političkog azila u Republici Sloveniji (alternativno u Republici Austriji – 9. siječnja 2008. godine i Republici Italiji) zbog političkih, sudsko-imovinskih i psihijatrijskih progona kojima sam izložen sa strane hrvatskih vlasti i njihovih operativnih tijela.

Navedeni progoni intenzivno se nastavljaju.

Večeras sam tako dobio brzojav (koji prilažem), a kojim me se za dne 11. veljače 2008. godine u 12 sati poziva na vještačenje u Psihijatrijsku bolnicu Vrapče u Zagrebu. Brzojavni poziv nitko nije potpisao, a nije niti naznačeno tko bi trebao obaviti dotično vještačenje. Moj ambulatni liječnik opet je zaobiđen.

Živio drug Staljin! Živio drug Mao Tze Tung! Živio drug Fidel Castro! I njihova hrvatska braća i sljednici.

Molim Vas, s obzirom na moja prava kao tražitelja azila, Vašu hitnu i bezuvjetnu intervenciju.

Sa štovanjem

dr. sc. Tomislav Dragun
predsjednik

...
Ninoslav Pavić, o čijim se poslovima dnevno može pronaći gomile podataka, a najzanimljiviji su oni na blogovima i web portalima (npr Pollitka ili Peratovićev blog krenuo je u ona šuplja, ali perspektivna vremena u biznisom sa uvozom nekakvih sokova i do sada, osim što je ostvario zavidno poslovno carstvo, postigao je ono za što je njegovim literarnim prototipovima, Glembajevima i Budenbrookovima trebalo nekoliko generacija....

H-alterov investigativni tim (HIT)

Javnosti je poznato da je u slučaju Lovrić 2004. godine došlo do nagodbe između tužiteljice i tuženoga, po kojoj će se njoj dio naknade štete isplaćivati u vidu autorskih honorara za tekstove u Globusu. Iz izvora bliskih Ninoslavu Paviću, većinskom vlasniku EPH-a, a koji su željeli ostati neimenovani, saznajemo da je tom prigodom dogovoren i transfer novinarke Jelene Lovrić iz Novog Lista, sa plaće od oko 25 000 kuna, u tjednik Globus na plaću od oko 60 000 kuna. Tajni anex ugovora o transferu navodno sadrži i trajno odustajanje tužiteljice od zakonom propisanog objavljivanja sudske presude. Nažalost, nismo uspjeli pronaći pravnog stručnjaka koji bi nam objasnio što o slučajevima odustajanja od zakonom pripisanih obveza, što zakon uopće ne predviđa, misli hrvatsko pravosuđe.

HIT

Oštećenik i svjedok Radovan Smokvina dipl. ing.

Im Steig 7 CH-5432 Neuenhof / Švicarska

e-mail rsmokvina@bluewin.ch ; rsmokvina@yahoo.de

29. siječnja 2008.

REPUBLIKA HRVATSKA

Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić

USKOK

Znak: HUKOK-182 od 29.1.2008.

POŽURNICA više POŽURNICA


Poštovani i cijenjeni naslov

Prilažem Vaš dopis broj: UKR-54/03 od 24.1.2008. koji bi se trebao odnositi na moj prilaženi dopis označeni brojem: UKOK-31 od 25.6.2006. (ili nije? jer se iz Vašeg dopisa ne vidi na koji moj dopis odgovarate). U međuvremenu poslana je najnovija Požurnica HUKOK-181 od 24.1.2008.

Nažalost nisam u posjedu vašeg cijenjenog rješenja od 4.9.2003. pod brojem UK-108/03 te Vas ovime molim da mi pošaljete kopiju.

Zakonski rok za odgovor institucija RH je 15 dana a Vi mi niste odgovorili na moj dopis UKOK-31 od 25.06.2006. u tom zadanom roku već čekate 18 mjeseci što je protuzakonito.

Moja kaznena prijava (KP) o kojoj je riječ nije od 3.1.2003. kako Vi navodite u dopisu URK-54/03 od 24. siječnja 2008. već se radi o KP od 21.11.2003.

Ako ste navodno odbacili moju KP od 3.1.2003. (nažalost nisam pronašao tu KP) onda što se desilo s KP od 21.11.2003.?

Dakle moja požurnica još nije odgovorena, a u kojoj molim naslov da me obavijesti o poduzetim radnjama u vezi KP predane još davne 20.11.2003. u vezi «Pljačke i otimačine iseljeničkog novca u Villachu».

Zato prilažem opet dopis UKOK-31 od 25.6.2006.

Vaši kolege u Austriji pišu u nizu dopisa o teškoj pljački i pranju novca i organiziranom kriminalu u Villachu a USKOK ne odgovara na dopise i ne obrađuje KP, zar to nije neobično i vrlo čudno?

Molim naslov da mi se u zakonskom roku odgovori na požurnicu i to razumljivo i suvislo.

Vaši dopisi koje šaljete građanima i ustanovama bi trebali (prema EU standardima i drugih civiliziranih država) na memorandumu imati čitku adresu Vaše ustanove ,broj telefona, fax-a i mail adresu, a to nemate.


Radovan Smokvina

Prilažem:

Ukupno 5 stranica www.hrvatsko-pravo.hr od 18. listopad 2006. pod naslovom «HDZ ILI KAKO SMO PLJAČKALI HRVATSKU» koji sadrži:

1. Dopis zemaljskog suda u Klagenfurtu od 20.1.2003. (hrvatski prijevod)
2. Odgovor Županijskog suda u Zagrebu od 20.1.2003.
3. Kaznena prijava od 21.11.2003. koju je podnio USKOKU Radovan Smokvina



Nadalje Vam prilažem članke iz Jutarnjeg lista od 26.siječnja 2008. pod naslovom «Uhićen šef ruske mafije s hrvatskim pasošem» Semjon Mogiljević: kojemu je Hrvoje Šarinić osigurao putovnicu…dakle pune ruke posla za državno odvjetništvo, ali nažalost Vama je jednostavnije odbaciti KP bez obrazloženja.

Radovan Smokvina



Kopije EU ; TIH ; i drugim institucijama i udrugama