11.02.2020., utorak

Desant „šatoraša“ na Samobor Umjesto uvoda u temu kopirao sam upis Dubravka Črnjaka napisan povodom zabraniteljskog prosvjeda protiv Kreše Beljaka održanog u nedjelju 09. 02. 2020. u Samoboru: „Nemam nekretnina, nemam privilegije niti ih tražim. Dao sam dio sebe za obranu Domovine i ne dozvoljavam hrpi kretena da govore u moje ime i ime mojih časnih suboraca. Nisam krao frižidere i televizore, antene iz srpskih i hrvatskih kuća. Nisam opustošio dubrovačke ''Vrtove sunca'' u Orašcu, gdje su vrli domoljubi čupali instalacije, žice, cijevi iz zidova, utičnice, prekidače, antene, regale, dvosjede, trosjede, kako bih ih kasnije prodavali. Kasnije su novinarima prodavali muda pod bubrege - kako su sve to opustošili četnici. Ne, dragi moji....sve su to opljačkali domaći lešinari iz 144. i 145. brigade, takozvane taktičke grupe, Tigrovi i ostale ''ultradomobljubne jedinice''. Govorim o pojedincima, koje zapovjednici nisu zaustavili u krađi, jer su i sami krali. I takvi danas dolaze prosvjedovati i prodavati maglu kako su svi branitelji svetinja! NE! NISU! Postoje časni i pošteni branitelji i kriminalna horda, ratnoprofiterski maloumnici, nepismeni divljaci koji bi nam određivali kako ćemo živjeti, što ćemo slušati, koga voljeti, a koga ne. Zašto se ne bune kad im kolega branitelj umire, bez ikakve pomoći, kao totalni invalid, kojem krov prokišnjava, koji je nepokretan? Zato jer to nisu ljudi nego izrod hrvatskog naroda! Mafijaška, kriminalna bagra! Znate kako su neki postali invalidi, heroji? Tako da su pijani išli pišat' u minsko polje, gdje su ostali bez nogu, a danas dobivaju po 50 000 kn mirovine! To su naši ''junaci''. Još jednom pozivam sve branitelje, normalne časne ljude, koji nisu ruke zaprljali krađom, da se ograde od horde povampirenih ratnih profitera, koji misle da su radili državu po svojoj mjeri. Gospodo, neće moći, nije vam ovo NDH! Nikad neće ni biti! Ovo je država svih građana, a ne privilegirane grupe nepismenjaka, masnobradih alkoholičara, koji su potkovani dobrim mirovinama i hrpom nekretnina.“ Naime, komentirajući svojedobno „kampiranje“ pod šatorom ispred Ministarstva branitelja u Savskoj ulici, Krešo Beljak se drznuo opisati protagoniste „kampiranja“, izreći svoj vrijednosni sud o njima i nazvati ih pravim imenom, što su potonji smatrali uvredljivim i odlučili izvršiti desant na Samobor, koji je rezultirao prosvjedom protiv Kreše Beljaka ispred Gradskog poglavarstva, kažu pod pokroviteljstvom psihijatra koji je proizveo više ratnih invalida nego JNA, SVK i sve desperadorske bande pridošle iz Srbije. Kako god je Rubala proizvodio umirovljenike, tako je i ovaj psihijatar proizvodio invalide. Kao na tekućoj traci! Govornici na prosvjedu izrekli su na Beljakov račun, ali i na račun svih onih koji im se ne dive, nisu im zahvalni i ne iskazuju im poštovanje, sve čega su se sjetili, a što nebo i zemlja drže, poentirajući zahtjevom da se Krešu Beljaka istjera iz Hrvatske. Ni više ni manje! Kao što rekoh, na tom okupljanju onih koje je general Nojko Marinović opisao kao one od „lošeg oca i gore matere“, a Marinović zna što govori, imao je priliku dobro ih upoznati u ratnom Dubrovniku, izrečeno je svašta, pa i to da su oni „porazili pobjednike iz 2. Svjetskog rata“, čime su urbi et orbi priznali da su upravo oni pod dirigentskom palicom Franje Tuđmana izvršili fašističku kontrarevoluciju u Hrvatskoj. Pa tko im se ne bi divio i iskazivao im čast. Ono što je Dubravko Črnjak napisao tužna je istina, a tragedija je što se na tu temu ne javlja više onih iz braniteljski redova koji raspolažu sličnim ili istim saznanjima kako bi se istinom o njima obuzdalo ovu preglasnu manjinu koja već četvrt vijeka maltretira narod, sramoti državu, a vlasti prijetećim tonovima čvrsto drži za muda. Pa iako Dubravko Črnjak nije sam i nije jedini koji se drznuo opisati neke i ne baš tako malobrojne svoje suborce, njegov vapaj se prije doima kao glas vapijućeg u pustinji, koji neće polučiti željeni rezultat, osim što može potaknuti druge kako bi se stvorila kritična masa onih koji više o pljački i zločinima „zaslužnih“ ne žele šutjeti. Tek tada bismo se mogli nadati da će se Hrvatska početi izvlačiti iz živog blata nacional-šovinizma i prestati biti „muljevito dno Evrope“.

- 09:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.