My spiritual exercises
petak, 20.06.2014.
SARAJEVO ASSASINATION – TIMELINE
Septembar 1913 – General Oskar Potiorek, bosanski guverner, poziva Franza Ferdinanda na manevre 15. i 16. armijskog korpusa, koji će se održati narednog juna pod njegovom komandom
Januar 1914 – Razgovor u hotelu St. Jerome u Tolouse-u, koji vodi organizacioni vođa 'Mlade Bosne' Vladimir Gaćinović sa još dva člana organizacije
27 maj 1914 – Milan Ciganović (kao posrednik između majora Tankosića i atentatora) daje četiri revolvera i šest bombi, te nekoliko ampula sa otrovom
28 maj 1914 – Princip i njegova dva druga (Čabrinović i Grabež) napuštaju Beograd. Prvi dio puta, od Beograda do Šapca idu čamcem.
30 maj 1914 – Trojka je u Loznici, gdje stupaju u kontakt sa graničarima, te službenicima carine.
30 maj 1914 – Čabrinović ide odvojeno od druge dvojice; stiže u Mali Zvornik, na srbijanskoj strani granice, te pokušava doći do šefa carine; njega nema pa nalazi alternativnu vezu, učitelja Jakovljevića
31 maj 1914 – Čabrinović, nakon što je prespavao, ukrcava se ujutro na poštansku kočiju, te putuje za Tuzlu
31 maj 1914 – Princip i Grabež kontaktiraju narednika Grbića, srbijanskog graničara, koji im je dodijeljen kao vodič; oni spavaju u graničarskoj baraci, te ih on narednog jutra prebacuje skelom na Isakovića ostrvo; tamo ih preuzima novi vodič, Jakov Milović
1 juni 1914 – Principa i Grabeža vodi Milović do kuće svog prijatelja Obrena Miloševića; obojica ih prate pješke na putu do Priboja; Princip i Grabež ne ulaze u mjesto. Njihovi vodiči pronalaze vezu – Veljka Čubrilovića, koji će ih pratiti do kuće Mitra Kerovića
2 juni 1914 – Princip i Grabež čekaju do 11 navečer, da bi pod okriljem noći krenuli za Tuzlu; Neđo Kerović i još jedan drug prate ih; idu konjskom zapregom
3 juni 1914 – Princip i Grabež stižu rano ujutro u Tuzlu gdje se sastaju sa Čabrinovićem; navečer trojka ide vlakom za Sarajevo; Grabež kreće za Pale, Čabrinović ide familiji u Sarajevo, Princip kod jednog prijatelja
5 juni 1914 – Srbijanski ambasador u Beču Jovan Jovanović-Pižon ima neoficijelni razgovor sa austrijskim ministrom Bilinskim. Saopćava mu, da je čuo kako austro-ugarska vojska treba da održi manevre u istočnoj Bosni, na Vidovdan, kojima će prisustvovati i prijestolonasljednik Franz Ferdinand. Skreće pažnju kako bi neki građani srpske nacionalnosti to mogli shvatiti kao provokaciju, reagirati nepromišljeno, te izazvati neke incidente. Bilinski ne shvaća ozbiljno ovo upozorenje, te shodno tome ne poduzima nikakve daljnje korake.
12-13 juni 1914 – Nadvojvoda Franz Ferdinand prima njemačkog cara na svojem imanju Konopisht u Češkoj. Vrijeme je lijepo i park u punom cvatu, tako da ga nakon Wilhelmovog odlaska otvara za javnost.
14 juni 1914 – Sedmicu i pol nakon dolaska njegovih drugova u Sarajevo, Ilić zvoni na vratima kuće Miška Jovanovića u Tuzli (od kojeg dobija oružje za izvršenje atentata)
14 juni 1914 – Apis saziva sastanak Vrhovne centralne uprave 'Crne ruke' u Beogradu. Do sada su znali za zavjeru oko atentata samo on i još dvojica ili trojica; sada želi obavijestiti sve članove 'centralne uprave'
17 juni 1914 – Franz Ferdinand i Sophie dolaze na imanje grofice Haugwitz u Namiestu, u lov na prepelice. Ostaju do 20 juna, nakon čega odlaze u dvorac Chlumetz.
23 juni 1914 - Franz Ferdinand i Sophie opraštaju se sa djecom, te hvataju vlak za Beč. Dolaze u glavni grad u 7 sati uvečer. Voze se do oficijelne rezidencije, dvorca Belvedere. Nakon večere, Franz Ferdinand ide na Sudbanhof i hvata vlak za Trst.
24 juni 1914 – Sophie ujutro kreće na put prema Sarajevu (Ilidži), odvojeno od supruga. Za nju (kao suprugu iz morganatskog braka) nema oficijelne počasti na usputnim stanicama tokom putovanja, kao za Franza Ferdinanda.
24 juni 1914 – U Trstu se Franz Ferdinand ukrcava na bojni brod 'Viribus unitis' [ovim brodom će kasnije, pri kraju rata komandirati prvi jugoslavenski admiral, Janko Vuković von Podkapelski]
25 juni 1914 – Vojvotkinja stiže tačno u 9.20 ujutro na Ilidžu, po jakoj kiši. Odsjeda u hotelu 'Bosna'.
25 juni 1914 – Nakon dugog puta Jadranom, nadvojvoda se ukrcava na manji ratni brod 'Dalmat', na ušću Neretve. Na palubi broda, dočekuje ga guverner, general Potiorek, sa svojim štabom. U Metkoviću se Franz Ferdinand ponovo ukrcava na vlak.
U 10.30, nakon razgledavanja Mostara, nadvojvoda sa pratnjom nastavlja vožnju vlakom, te tačno u 3 popodne stiže na Ilidžu. Kasnije istog popodneva, nadvojvoda i vojvotkinja idu u neplanirani shopping u Sarajevo. Tom se prilikom, gotovo licem u lice Franz Ferdinand susreće za trenutak sa Gavrilom Principom.
26-27 juni 1914 – Franz Ferdinand prisustvuje armijskim manevrima , oko 15 km zapadno od Ilidže.
27 juni 1914 – Učitelj Danilo Ilić upoznaje Mehmedbašića sa Principom, u sarajevskom kafiću. Sva trojica potpisuju razglednicu, koju šalju Gaćinoviću u Švicarsku.
Uvečer, nekoliko članova 'Mlade Bosne', među kojima i atentatori, na zabavi su u gostionici (vinariji) 'Kod Semiza'.
28 juni 1914 – 10.10 - Automobil u kojem je Franz Ferdinand sa suprugom ide Appelovim kejom; kada se približava mjestu na kojem stoji Čabrinović, bomba pada na zadnji kraj auta, te se otkotrljava na kolnik, eksplodira, te ranjava veći broj osoba, među kojima je i Potiorekov ađutant, potpukovnik von Merizzi
10.45 – U povratku iz Gradske vijećnice, povorka ide opet Appelovim kejom, pored Miljacke. Idu prema bolnici, da posjete ranjenog von Merizzija. Šofer Leopold Loyka pogrešno skreće desno u ulicu Franje Josipa, misleći da idu prema muzeju, kao što je bilo u prvobitnom planu. Gavrilo Princip izlazi iz delikatesne radnje Moritza Schillera. Koristi priliku što je auto usporio pa stao, (prije kretanja u rikverc), te iz neposredne blizine (1,5 m) ispaljuje dva metka
11.00 – Liječnici u Potiorekovoj rezidenciji ustanovljuju smrt prijestolonasljednika Franza Ferdinanda; supruga Sophie izdahnula je već ranije
29 juni 1914 – Ujutro, protesti i pobuna bijesnih građana Sarajeva protiv lokalnih Srba; svjetina uništava radnje čiji su vlasnici Srbi
29 juni 1914 – Nemiri su intervencijom policije okončani; vodeći ljudi bosanskog parlamenta objavljuju saopćenje kojim osuđuju počinjeno djelo, i pan-srpsku agitaciju koja stoji iza njega
1 juli 1914 – Srbijanski premijer Nikola Pašić šalje uputu diplomatskim misijama u inostranstvu, sa oficijelnim stavom vlade, koja izražava žaljenje zbog počinjenog djela
1 juli 1914 – Bojni brod 'Viribus unitis' stiže u Trst sa lijesovima nadvojvode Franza Ferdinanda i vojvotkinje Sophie. Po naređenju carskog komornika, princa Montenuova, lijesovi moraju doći ne prije 10 sati uvečer, odnosno moraju doći po mraku u glavni grad. Oficijelni protokol ne predviđa svečani doček.
1 juli 1914 – Hapšenja su bila stvar policijske rutine. Policija je već odranije sumnjala na Ilića i njegovo uplitanje u subverzivne aktivnosti. Učitelj Ilić je veoma uplašen, misli da policija zna više i odaje čitav niz imena drugova, koje policija redom privodi.
Policija hapsi Grabeža, koji se dao u bijeg, nekih 60 km od srbijanske granice.
Milan Ciganović, službenik srbijanskih željeznica, dobiva mig, da mora napustiti Beograd. Traži odsustvo, odnosno bolovanje, mijenja ime i odlazi u nepoznatom smjeru, nekamo u provinciju.
2 juli 1914 – Ni nadvojvoda ni supruga nisu bili osobito omiljeni u narodu, no zahvaljujući stavu princa Montenuova, odjednom imaju više simpatija, nego za vrijeme života. I bez oficijelnog protokola, novi prijestolonasljednik, nadvojvoda Karl, sa svim oficirima koji nisu bili na dužnosti te večeri, napravili su svečanu procesiju, u kojoj su otpratili pokojnike do kapele Hofburg.
3 juli 1914 – Održava se rekvijem u Beogradu za ubijeni par; prisutno je nekoliko članova Pašićevog kabineta; prisutan je i ministar obrazovanja Jovanović, te general Janković, predsjednik organizacije 'Narodna odbrana'
4 juli 1914 – Sprovod prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i vojvotkinje Sophie održava se u mjestu Artstetten. Ovdje i danas počivaju, a ne u uobičajenom mjestu sahrane članova dinastije Habsburg, Kapucinskoj kripti u Beču.
4 juli 1914 – Nesretni Ilić odaje ime Miška Jovanovića, poslovnog čovjeka iz Tuzle, od kojeg je primio oružje kojim je izvršen atentat.
5 juli 1914 – Policija je uspjela uhapsiti i Čubrilovića, kojem se dva dana kasnije pridružuje u zatvoru i Cvjetko Popović.
9 juli 1914 – Austrijska vlada odlučuje imenovati nekog, tko bi istražio sve raspoložive činjenice, te sačinio dosije, koji bi dao potpunu sliku čitave zavjere u vezi atentata. Čovjek kojem je povjeren ovaj zadatak zvao se Friedrich von Wiesner, radi se o visokom službeniku Ministarstva vanjskih poslova.
12 juli 1914 – Mehmedbašić, koji je pobjegao u Crnu Goru, nepromišljeno se hvalio svojim učešćem u atentatu; crnogorska policija ga hapsi. Slijedećeg dana ta vijest dospijeva do austrijskih vlasti.
13 juli 1914 – Wiesner sastavlja svoj izvještaj, koji Beč nestrpljivo iščekuje. U njemu piše da, iako je atentat bio nesumnjivo isplaniran u Beogradu, ne postoji nikakav opipljivi dokaz o umiješanosti srbijanske vlade u njega.
15 juli 1914 – Austrijski ministar vanjskih poslova zahtijeva od crnogorskog kolege izručenje Mehmedbašića. Dobiva neočekivani odgovor, da je Mehmedbašić uspio pobjeći – upravo prethodne noći
23 juli 1914 – Devet dana nakon Wiesnerovog povratka iz Sarajeva (usprkos navodima izvještaja), Austrijanci uručuju Srbiji ultimatum, zahtijevaju odgovor do 25 jula u 18.00 sati.
25 juli 1914 – Dvije minute prije isteka ultimatuma austrijski izaslanik u Beogradu dobija Pašićev odgovor. On prihvaća sve austrijske zahtjeve, izuzev dvije tačke (jedna se tiče austrijske istrage na tlu Srbije, a druga hapšenja Ciganovića), pošto ih smatraju ih povredom srbijanskog suvereniteta.
28 juli 1914 – Austrija objavljuje rat Srbiji
1 august 1914 – Njemačka zahtijeva zaustavljanje ruske mobilizacije, pošto ne dobiva odgovor, objavljuje rat Rusiji
3 august 1914 – Uvjerena da će Rusija zazvati francuske saveznike u pomoć, Njemačka ne čeka, te i Francuskoj objavljuje rat
4 august 1914 – Velika Britanija, razljućena njemačkom povredom neutralnosti Belgije, objavljuje rat Njemačkoj, te se pridružuje Francuskoj i Rusiji
12 oktobar 1914 – Tačno u osam sati ujutro započinje proces protiv Principa i drugova, na okružnom sudu Sarajevo.
23 oktobar 1914 – Zadnji je dan suđenja učesnicima zavjere u vezi atentata na prijestolonasljednika Franza Ferdinanda. Završnu riječ zahtijevaju, i dobivaju Veljko Čubrilović, Nedjeljko Čabrinović i Gavrilo Princip.
29 oktobar 1914 – Sudac Alois (Luigi) von Curinaldi saopćava presude. Princip, Grabež i Čabrinović dobivaju 20 godina zatvora, dok Vaso Čubrilović dobija 16 godina. Popović dobija 13 godina zatvora. Na smrt su osuđeni Ilić, Veljko Čubrilović i Miško Jovanović.
3 februar 1915 – Izvršena je smrtna kazna nad trojicom učesnika atentata.
2 novembar 1915 – U bolnici u Trsteniku umire major Voja Tankosić, od posljedica teškog ranjavanja u borbama oko Požarevca
Maj 1917 – Pred vojnim sudom u Solunu sudi se Dragutinu Dimitrijeviću-Apisu, te grupi oficira i civila, za veleizdaju i učestvovanje u zavjeri protiv regenta Aleksandra Karađorđevića. Apis i šestorica drugova su osuđeni na smrt, ostali na dugogodišnje kazne zatvora. Muhamed Mehmedbašić dobio je 15 godina zatvora. Kasnije su drugostepenom presudom preinačene 4 smrtne kazne na dugogodišnje kazne zatvora.
26 juni 1917 – Strijeljani su pukovnik Dragutin Dimitrijević-Apis, pukovnik Ljubomir Vulović, načelnik srbijanske graničarske službe, te Rade Malobabić, glavni operativac srbijanske vojne tajne službe u Austro-Ugarskoj.
Januar 1916 – U zatvoru u Theresienstadtu umire Nedjeljko Čabrinović, bombaš u sarajevskom atentatu, od tuberkuloze
Februar 1916 – Za Čabrinovićem, uskoro umire od iste bolesti i Trifko Grabež
28 april 1918 – U zatvorskoj bolnici Theresienstadt umire Gavrilo Princip, atentator; kao i ostala dvojica, od tuberkuloze
