LIVNOHBZ NEWS

Osnivač Fakulteta za menadžment i poslovnu administraciju je "A.S.B. Akademie tur Entwicklung des Distleistungssektors in Sudeuropa Gmbh" iz Beča. Službeno je sjedište u Livnu, u Ulici Gabrijela Jurkića 8a. Tamo je, međutim, aščinica, a stvarna je adresa fakulteta u - Lištanima
piše Frano MIOČ

U posljednje vrijeme Livnjaci i te kako mnogo pridaju pozornosti obrazovanju u vlastitoj sredini. To se ipak ne bi moglo zaključiti po onome što se događa u ovdašnjim, kako osnovnim, tako i srednjim školama, gdje već odavno traje stanje uglavnom status quo, već jedino po onome što određene knjige kažu, i to ne bilo kakve, već one sudske.

Nigdje klupa

A u tim knjigama stoji kako u Livnu od 25. siječnja ove godine postoji Fakultet za menadžment i poslovnu administraciju. Osnivač "firme" je "A.S.B. Akademie tur Entwicklung des Distleistungssektors in Sudeuropa Gmbh" iz Beča. Sjedište te visokoobrazovne ustanove u Livnu je u Ulici Gabrijela Jurkića 8a.
To piše i u registru Općinskog suda u Livnu, no na toj adresi nama je jedino pošlo za rukom pronaći aščinicu stanovitog Emrulaia Sefedina. On, naravno, pojma nema o postojanju nekog fakulteta u Livnu, pogotovo ne u njegovoj aščinici.
I Sefedinijevi susjedi koje smo, tražeći fantomski fakultet posjetili, nakon što smo im objasnili što nas zapravo zanima, blijedo su nas promatrali. Aščinica je na broju 8 u Ulici Gabrijela Jurkića, ponavljali su nam neki od njih, no ulazna vrata na broju 8a, koja smo mi tražili, nitko nam nije mogao objasniti gdje se nalaze.
U potrazi za sjedištem spomenutog fakulteta u Livnu, čisto sumnjamo da bi i oni koji su izvršili njegovu sudsku registraciju bili uspješniji od nas.
No, u ovom slučaju čini se da smo mi dobro i prošli. Umjesto po Livnu, vrlo lako nam se moglo dogoditi da tragajući za istim tim fakultetom bauljamo po dvadesetak kilometara udaljenim Lištanima.
Naime, iz sasvim pouzdanih izvora doznajemo kako je sjedište iste te visokoškolske ustanove trebalo biti ne u Livnu, nego upravo u tom selu. Čak se ta adresa i našla u papirima za sudsku registraciju fakulteta, ali kako se i samom sucu to učinilo smiješnim, podnositelji zahtjeva za registraciju famozni fakultet su "preselili" u Livno.
Inače, za sada fiktivni bečki Fakultet za menadžment i poslovnu administraciju u Livnu zastupa i predstavlja aktualni tajnik vlade Hercegbosanske županije Zoran Semren, a da stvar bude još čudnija, o svemu tome pojma nisu imali ni mnogi u županijskoj administraciji, pa čak ni sam pomoćnik županijskog ministra za prosvjetu, kulturu i sport Filip Zrno.
Za registraciju fakulteta i on je, kao i mnogi drugi, doznao iz najnovijeg broja županijskih Narodnih novina.

Radna dozvola

Sada bi, prema riječima suca općinskog suda Veljka Kreića, fakultet trebao dobiti dozvolu za rad, ali tek nakon što mjerodavna inspekcija utvrdi da on posjeduje odgovarajuće prostorne uvjete.
I bez obzira na to što ga je nemoguće pronaći, fakultet je, dakle, tu, u Livnu. Novosadski Fabus sada se može slikati. Samo se postavlja pitanje da nije bilo Fabusa i fabusovaca, bi li bilo i ovoga bečkoga fakulteta u Livnu?

Skupština Eroneta donijela je odluku da se naziv Eronet-Pokretne komunikacije d.o.o. Mostar promijeni u HT MObilne komunikacije d.o.o. Mostar, priopćeno je iz Ureda za informiranje te tvrtke.


bljesak.info

Vlada Hercegbosanske županije će na godinu dana, preko natječaja koji je u tijeku, primiti u radni odnos 40 vježbenika s višom (VŠS) i visokom (VSS) stručnom spremom iz evidencije Županijskog zavoda za zapošljavanje. Prema informaciji iz Vladinih stručnih službi, s višom stručnom spremom bit će primljeno osam pravnika, troje ekonomista te po jedan kriminolog i informatičar, dok će vježbenici s visokom stručnom spremom biti primljeni nakon što Agencija za državnu službu Federacije BiH za ta radna mjesta objavi javni natječaj.

U evidenciji Zavoda za zapošljavanje Hercegobanske županije trenutačno ima 2.535 osoba sa srednjom, višom i visokom stručnom spremom, od čega 330 s višom i 173 s visokom, a u sklopu realizacije programa poticajnog zapošljavanja ta ustanova će za svakog vježbenika osigurati plaću u iznosu od 400 maraka u razdoblju do 12 mjeseci.

(NINA) nv

Na izbornoj skupštini Hrvatske kršćanske demokratske unije (HKDU) BiH Podružnica Livno izabrano je novo rukovodstvo stranke na općinskoj razini, javlja dopisnik NINA-e.
Za predsjednika Općinskog odbora HKDU-a izabran je Marko Ursa, dopredsjednici su Anto Mišković i Anto Popović, tajnik Velimir Čečura, a članovi Mladenka Pavić, Stipo Magić i Nediljko Rimac.

(NINA) nv

Načelnik općine Livno Luka Čelan izjavio je da priprema prijedlog odluke koju će na jednoj od idućih sjednica razmatrati Općinsko vijeće, a prema kojoj će Općina Livno realizaciju svih projekta infrastrukture u selima sufinancirati s 50 posto potrebnih sredstava. Načelnik Čelan istaknuo je da će se donošenjem i provedbom takve odluke stvoriti dobre pretpostavke za rješavanje brojnih problema infrastrukture u ruralnim područjima livanjske općine.

Naglasio je, također, da će Općina iz vlastitog proračuna osigurati polovinu sredstava za svaki projekt za koji će preostalu polovinu osigurati mještani ili drugi donatori.

(NINA) nv

Prema podatcima Centra za socijalni rad u Livnu, na području ove općine povećan je broj prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji, javlja dopisnik NINA-e.

U Centru se to tumači jačanjem svijesti građana o tom problemu i rušenjem tradicionalnih shvaćanja da je nasilje u obitelji tabu tema u kojoj javno ne treba govoriti i koja ne smije izići izvan četiri zida obiteljskog doma.

Zbog nasilja u obitelji u 2005. su prijavljene 34 osobe, što je za trećinu više u odnosu na godinu ranije, a evidentirane su sve vrste nasilja, od fizičkog i psihičkog do ekonomskog i emocionalnog, izjavila je ravnateljica Centra za socijalni rad Anica Vrdoljak.

Ona je istaknula da bi zbog sve većeg broja prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji općini Livno trebalo privremeno sklonište za žene i djecu, radi čega je pokrenuta inicijativa kod općinskih vlasti za otvaranje sigurne kuće ili osiguranje bar jednog dvosobnog stana do trajnog i kvalitetnog rješenja problema privremenog zbrinjavanja žrtava obiteljskog nasilja.

(NINA) nv

Udruga obitelji poginulih i nestalih branitelja Podružnica Livno jučer je održala sabor na kojem je jednoglasno potvrđen mandat dosadašnjem predsjedniku Franji Čačiji i ostalim tijelima udruge.

Sabor je, među ostalim, razmatrao izvješće o radu i financijskom poslovanju udruge u 2005., a obiteljima poginulih i nestalih hrvatskih branitelja uručeni su ukazi o posmrtno dodijeljenim činovima.

Predsjednik Franjo Čačija i ovom prigodom istaknuo je prioritete koje će Udruga obitelji poginulih i nestalih branitelja rješavati u idućem razdoblju, među koje spadaju aktivnosti na stambenom zbrinjavanju članova, završetak projekta stambene zgrade s 24 stana, čija je gradnja počela prije nekoliko godina, rješavanje mirovina i invalidnina koje još nisu riješene, te korištenje parking prostora u gradu koji su odlukom Općinskog vijeća dodijeljeni udrugama.

(NINA) nv

Krajem mjeseca lipnja ove godine Kuprešaci u suradnji s poznatim snimateljem i fotografom Šimom Strikoman, autorom “Milenijskih fotografija”, namjeravaju snimiti milenijsku fotografiju pod ...
...naslovom ''Kosci na Kupresu''. Namjera je organizatora da na jednome mjestu okupe stotine kosaca u narodnoj nošnji na Kupreškom polju, punom cvijeća i boja kako bi nastala milenijska fotografija.

Kako je Kupres već poznat, organizatori su uvjereni da će sa ovom milenijskom fotografijom dobiti i svoj ''vizualni identitet'' s kojim bi bili prepoznatljivi širom svijeta.

Organizatori su tim povodom pozvali sve Kuprešake i prijatelje Kupresa da se prijave za snimanje ove “povijesne milenijske fotografije". Točan datum snimanja objavit će se naknadno preko medija i web stranice birin-kupres.com

Prijavit se možete na slijedeće telefone:
00385 99 634 8230 ili miro.mioc@hrt.hr
00387 63 370 241 ili vilim@birin-kupres.com
te na radio Kupres.

(bljesak.info/poskok.info)

NI MJESTA NI OBROKA Prvi je problem što Carinska uprava BiH uopće nema terminala koji podrazumijeva da se kamion koji čeka na carinjenje može parkirati na određeno mjesto, a vozač imati topli obrok i mogućnost za tuširanje. Drugi je taj što carinici uopće nemaju "blokova" na kojima bi vozači uplatili "harač"
Pedesetak kamiona zastalo je u ponedjeljak na graničnom prijelazu Kamensko, a njihov se broj povećao tijekom utorka. Razlog je u odluci Carinske uprave BiH da od ponedjeljka 28. ožujka naplaćuje terminal, tj. taksu za parking u visini od 30 maraka po kamionu.

Ničega nema
Dodatni je problem sadržan u činjenici što Carinska uprava taj novac pokušava naplatiti od špeditera koji bi taj novac trebali uplatiti na račun Carinske uprave. Naravno da se špediterima digla kosa na glavi. A Toša mi je objasnio o čemu se radi.
Plaćanje terminala, odnosno parkinga na graničnim prijelazima nije novina, to se radi svugdje na graničnim prijelazima. No problem je u tome što Carinska uprava BiH uopće nema terminala koji podrazumijeva da se kamion koji čeka na carinjenje može parkirati na određeno mjesto, a vozač imati topli obrok i mogućnost za tuširanje. Na graničnom prijelazu Kamensko ništa od toga ne postoji.
Očito se Carinskoj upravi BiH svidjelo carevati i naplaćivati. Mudro su sračunali da godišnje preko toga prijelaza prođe više od dvadeset tisuća kamiona. Pomnoženo s trideset maraka, ta se brojka penje na 600.000 maraka. No, postavlja se pitanje kako to može naplaćivati Carinska uprava koja je po zakonu zadužena prikupljati javne prihode, a ne vlastite. Da bi mogla ubirati novac od terminala, Carinska uprava mora otvoriti vlastitu firmu. A kako kada uopće nema ne samo terminala nego ni zemljišta na kojemu bi taj terminal mogao biti lociran.
Napokon, Carinska uprava nije investirala ni novac za granični prijelaz, nego je to učinila Europska komisija. Pa se postavlja pitanje gdje je tu općina Tomislav Grad na čijem se terenu nalazi granični prijelaz.
Špediteri su mi objasnili da općina Tomislav Grad kao vlasnik toga prostora može izgraditi na svome terenu ne samo zgradu koju bi iznajmljivala carini, špedicijama, mjenjačnicama, sanitetskim i veterinarskim ustanovama, nego i terminal gdje bi se moglo zaposliti najmanje šest ljudi.

Bez uplatnica
Jer, terminal bi radio danonoćno, treba ga netko i održavati, a na njemu se može zaraditi 600 tisuća maraka godišnje na ime parkinga.
Želio sam se o svemu tomu bolje informirati, želio sam znati je li možda općina Tomislav Grad prodala teren Carini i zašto se Carinska uprava tako ponaša.
Pa sam pokušao telefonski dobiti Milana Bagarića, šefa ispostave Carinske uprave u Tomislav Gradu, i Zdravka Prku, gradonačelnika Tomislav Grada.
No, moji su pokušaji ostali bezuspješni, jer mi je telefonska sekretarica ponavljala da "korisnik ne odgovara na poziv".
Dok ovo pišem, kamioni i dalje čekaju. Zanimljivo je da kamiondžije, kojima je bilo dugo čekati, žele platiti terminal, ali se pokazalo kako Carinska uprava nema blokova na kojima se to uplaćuje. Nema uplatnica. Svašta...

piše Petar MILOŠ

slobodna dalmacija

LIVNO - Predstavnici javnih institucija, ustanova i medija okupljenih u radnu skupinu Vlade Hercegbosanske županije izradili su godišnji program borbe protiv ovisnosti o opojnim drogama. Strateški cilj programa su koordinirano, učinkovito i sustavno suzbijanje zlouporabe psihoaktivnih droga na području te županije. Županijsko Ministarstvo unutarnjih poslova, kako se navodi u programu, zadužit će se za evidenciju i analizu stanja na tržištu, smanjenje ponude te razne druge policijske mjere protiv zlouporabe droga. Edukacija policijskih kadrova te njihovo tehničko opremanje također je predviđeno ovim dokumentom, kao i hitno otvaranje posebne telefonske linije pri Odjelu za droge ovog ministarstva.

Ustrojiti psihijatrijsku službu

Za preventivni dio posla bit će odgovorno Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i sporta. U dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama to ministarstvo bi, prema programu, prije svega edukacijom, anketiranjem, otkrivanjem rizičnih skupina te izvannastavnim aktivnostima nastojalo spriječiti zlouporabu droga. Osim škola, Zavod za javno zdravstvo i Centar za socijalnu skrb pomogli bi ovom ministarstvu u obavljanju njegovih zadataka. Prema programu, županijsko resorno ministarstvo je zaduženo za pitanja utjecaja droge na zdravlje ljudi, liječenje, rehabilitaciju i resocijalizaciju ovisnika te županije, kao i informiranje nadležnih institucija o pojavi novih droga i njihova zdravstvenog utjecaja. Tim načinom izvršit će se ustroj bolničkog Odjela psihijatrijske službe i osiguravanje programa metadonske terapije za ovisnike.

Učinkovitije pravosuđe

U županijski Zakon o prekršajima ugradit će se mogućnost testiranja na korištenje psihoaktivnih droga i propisati odgovarajuće kazne, navodi se u programu o ulozi Ministarstva pravosuđa i uprave, koje bi trebalo predlagati učinkovitija rješenja u istražnom postupku. Za realizaciju programa iz županijskog proračuna potrebno je izdvojiti oko 147.200 maraka. Naime, riječ je o najmanjem mogućem iznosu, uzimajući u obzir financijsku situaciju u toj županiji, a potpora u realizaciji programa očekuje se i od međunarodne zajednice.

Crna statistika
Prema evidenciji MUP-a HBŽ-a od 1996. do 2000. uništeno je 20 zasada, a zaplijenjeno 3.000 stabljika indijske konoplje. Težina zaplijenjene marihuane iznosila je 100 kg. Od 2003. do kraja veljače 2006. otkriveno je i zaplijenjeno 1.200 grama marihuane, 2,2 grama heroina, pet tableta metadona, dva zasada indijske konoplje - teških 30-40 kg marihuane, dvije tablete ecstasyja i pet grama hašiša. Kriminalistički su obrađene 62 osobe. Podneseno je 19 kaznenih prijava protiv 23 osobe. Izvršeno je 25 pretresa obiteljskih kuća i stanova, 16 vozila i 38 racija ugostiteljskih objekata. Dvije osobe iz Tomislavgrada su preminule zbog zlouporabe opojnih droga. M. S.


livno1.blog.hr

Općinski ogranak Mladeži Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Livna uskoro će izdati "Vodič za buduće studente" namijenjen maturantima Hercegbosanske županije Kako je kazao predsjednik Mladeži HDZ-a Livno Josip Perković, vodič za buduće studente sadrži sve podatke o sveučilištima u BiH i Republici Hrvatskoj.Vodič nudi osnovne podatke maturantima koji bi se htjeli upisati na fakultet, kao i podatke dobivene od županijskog Zavoda za upošljavanje o broju neuposlenih osoba s višom i visokom stručnom spremom, pojasnio je Perković.Osim stranačkih aktivista u ovaj projekt aktivno su se uključili livanjski maturanti i profesori Gimnazije uredivši korice i tekst brošure, a financijsku pomoć obećali su i načelnici općina Livna, Kupresa i Tomislavgrada.



livno1.blog.hr

LIVNO (NINA) – Nepravomoćnom presudom tročlanog vijeća Županijskog suda u Livnu, kojim je predsjedavala sutkinja Ana Krstanović, danas je na kaznu zatvora u trajanju od osam godina osuđen Pero Radić (59), zvani Šumar, iz Glamoča, javlja dopisnik NINA-e.
Radića je optužnica teretila za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i ubojstvo pripadnika HVO-a Nikole Aničića 11. travnja 1992. Prema optužnici koju je zastupao glavni županijski tužitelj Milorad Barašin, osuđeni je u regiji sela Dolac na području općine Glamoč, prilikom zarobljavanja skupine vojnika HVO-a pripadnika brigade «Kralj Tomislav», postupao protivno pravilima međunarodnog humanitarnog prava i iz puške rafalom ubio Niklu Aničića iz Tomislavgrada, a potom u mrtvog vojnika HVO-a pucao iz pištolja. Osuđeni Pero Radić, pripadnik vojske bh. Srba, od početka suđenja negirao je kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret, tvrdeći da on nije ubio Nikolu Aničića, te da je pripadnika HVO-a ubio Dušan Jokić iz Glamoča. Nakon iskaza brojnih svjedoka optužbe i obrane, vijeće Županijskog suda utvrdilo je da je optuženi kriv za ratni zločin po optužnici glavnog županijskog tužitelja.
Zastupnik optužnice Milorad Barišin u završnoj riječi u cijelosti je ostao pri navodima optužnice, ustvrdivši da je kazneno djelo ratnog zločina protiv osuđenog potvrđeno izjavama svjedoka, dok je branitelj osuđenog potvrđeno izjavama svjedoka.
Branitelj osuđenog, odvjetnik Goran Bubić iz Banje Luke optužnicu i presudu je nazvao neutemeljenom i najavio žalbu na presudu.

Inače, osuđeni Pero Radić nakon raspisane međunarodne tjeralice dragovoljno se predao policiji u Glamoču u listopadu prošle godine, nakon što se vratio iz SAD-a gdje je boravio od 2001., i od tada se nalazi u pritvoru Kazneno–popravnog zavoda u Mostaru, gdje će ostati do pravomoćnosti presude.

(NINA) nv

Primjenom instituta sporazuma o priznanju krivnje koji je prethodno postignut između županijskog tuľiteljstva i optuľenih za kaznena djela, Općinski sud u Livnu u 2005. donio je 29 presuda, što je oko tri puta više nego godinu ranije, potvrdio je za agenciju NINA predsjednik tog suda Niko Cvitanović. Čelni čovjek Općinskog suda koji ima sedmero sudaca i pokriva općine Livno, Tomislavgrad, Kupres, Glamoč, Bosansko Grahovo i Drvar, izjavio je da se institut sporazuma o priznanju krivnje, koji je uveden novim Kaznenim zakonom FBiH, sve više primjenjuje u praksi, što ubrzava rješavanje kaznenih predmeta i smanjuje troškove sudskog postupka.

Objasnio je da u strukturi riješenih predmeta iz kaznene oblasti u prošloj godini, od 501 takvog predmeta primjenom sporazuma o priznanju krivnje i izricanjem pravomoćne presude riješeno je oko šest posto od ukupnog broja kaznenih predmeta, od kojih se većina odnosi na kaznena djela teške krađe i ugrožavanja sigurnosti prometa.

(NINA) nv

Ravnatelj županijske bolnice «Fra Mihovil Sučić» u Livnu Stipo Pavić izjavio je da ta zdravstvena ustanova u ovom trenutku ima dugovanja od oko sedam milijuna maraka. Kako je kazao, od toga za neuplaćene poreze i doprinose na plaće djelatnika duguje oko četiri milijuna maraka, te za neizmirene obveze prema dobavljačima oko tri milijuna maraka.
Prema njegovim riječima, poslovanje županijske bolnice bilo je predmetom kontrole Porezne uprave, koja je utvrdila da po osnovi neuplaćivanja poreza i doprinosa na stvarne plaće za posljednje četiri godine ta zdravstvena ustanova duguje oko četiri milijuna maraka, bez zateznih kamata.

Dodao je i da dugovanja prema dobavljačima na dan 31. prosinca 2005. iznose 2,911.000 maraka, a najveći dio tog duga, istaknuo je, odnosi se na lijekove i potrošeni medicinski materijal nabavljen od proizvođača iz BiH.

Govoreći o financijskim problemima s kojima je suočena županijska bolnica koja ima 311 djelatnika, čelni čovjek te zdravstvene ustanove rekao je da su dugovanja koja je zatekao, kad je početkom ove godine izabran na dužnost ravnatelja, dosta velika te da će biti veoma teško izići iz te situacije jer on kako je kazao, želi da se uz plaće, sukladno zakonu, uredno izmiruju i sve druge tekuće obveze.

Ustvrdio je da su u sličnoj situaciji sve zdravstvene ustanove tog tipa u FBiH te da je poboljšanje naplate doprinosa za zdravstveno osiguranje od obveznika uplate doprinosa, jedini način da se sadašnji financijski problemi u zdravstvenu prevladaju.

(NINA) nv

Oko stotinu članova Zajednice udruga Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a) Hercegbosanske županije mirnim prosvjedom ispred zgrade županijske Vlade u Livnu...jučer je upozorilo na svoj izuzetno težak materijalni položaj i izrazilo nezadovoljstvo zbog smanjenja primanja po novom federalnom zakonu o pravima braniteljske populacije, javlja dopisnik NINA-e.

Predsjednik HVIDR-e Herceg-Bosne Anđelko Barun izjavio je da se prosvjedom željelo ukazati na veoma težak materijalni položaj stradalnika HVO-a zbog neratificiranja međudržavnog ugovora između Republike Hrvatske i BiH o pravima branitelja o kojem će se do kraja ovog mjeseca očitovati Ustavni sud, a koji je Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta BiH proglasio štetnim po vitalne nacionalne interese bošnjačkog naroda.

Iako je prosvjed članova HVIDR-e u Livnu protekao posve mirno čule su se i riječi ogorčenja pojedinaca koji su tvrdili kako mnogi stradalnici i branitelji danas nemaju nikakvih primanja niti ih tko od županijskih vlasti želi vidjeti.

Čulo se i kako se zbog neriješenog materijalnog statusa mnogi pravi branitelji ubijaju dok oni koji to nisu šute, a poručeno je da će se poduzeti i radikalniji potezi koji uključuju blokadu prometnica i graničnih prijelaza, ako se na planu ispunjenja njihovih zahtjeva ništa ne uradi.

(NINA) nv

Jednodnevni seminar za suce i tužitelje općinskih i županijskih sudova o temi „Postupak optuživanja i glavni pretres – modul 2“ održan je 24.03. u Livnu, javlja dopisnik NINA-e. Inače, organizatori su bili Centar za edukaciju sudaca i tužitelja FBiH i Županijski sud Hercegbosanske županije u Livnu. U praktičnom dijelu seminara održanom u zgradi pravosudnih institucija, sucima i tužiteljima općinskih i županijskih sudova s područja FBiH predstavljen je hipotetički slučaj koji je pripremio edukator Centra i predsjednik Županijskog suda u Novom Travniku Zuhdija Ćosić.

Seminar je realiziran u sklopu projekta CARDS 2004., a sudionici su razmatrali i pristigle pisane radove sudaca i tužitelja, obradili su vježbu „Optužba i glavni pretres - hipotetički slučaj“ i raspravljali o drugim značajnim pitanjima iz djelokruga rada i ovlasti sudaca i tužitelja.

(NINA) nv

Poštovani Kuprešaci i prijatelji Kupresa! Ako Bog dragi da, krajem mjeseca lipnja 2006. godine u suradnji s našimpoznatim snimateljem i fotografom Šimom Strikoman, autorom “MILENIJSKIH FOTOGRAFIJA”, planiramo snimiti milenijsku fotografiju pod naslovom “KOSCI NA KUPRESU”.
Možete li samo zamisliti?

"STOTINU kosaca u narodnoj nošnji na Kupreškom polju, punom cvijeca i boja
kakve samo covjek poželjeti može."

Kako je Kupres vec poznat, uvjeren sam da ce sa ovom milenijskom
fotografijom dobiti i svoj "VIZUALNI IDENTITET" s kojim bi bili
prepoznatljivi širom svijeta.

Zato, dragi kuprešaci i prijatelji Kupresa, prijavite se za snimanje ove
“povijesne milenijske fotografije", i po mogucnosti obucite narodnu nošnju.
Ukoliko je nemate, možete doci u bijeloj košulji i hlacama.

Tocan datum snimanja objavit cemo u eteru Nebeskoga - Hrvatskoga radija –
Kupres. A naš dragi Rašo ce, preko njegovog i našeg radija, animirati sve
one do kojih bude dopirao njegov glas. Ove i sve ostale informacije moci
cete procitati i na svim Kupreškim internetskim stranicama.

Molim Vas,
prijavljujte se na slijedece telefone:

00385 99 634 8230 ili miro.mioc@hrt.hr

00387 63 370 241 ili vilim@birin-kupres.com
te na radio Kupres.

Ostavite slijedece podatke: ime i prezime i mjesto stanovanja, a ovi podaci
ce služiti samo u ovu svrhu: da mogu znati s kojim brojem kosaca mogu
racunati. "Podatke, bez vašeg znanja, necu davati trecim osobama!"

U nadi, da ce na Kupresu osvanuti najveci skup kosaca ikad viden,
srdacno vas pozdravljam!

SPONZORI, BOG VAS BLAGOSLOVIO!!!

Kako imam namjeru uz samo snimanje “milenijske fotografije” snimiti i film o
tom dogadaju, a i o svim ljepotama i turistickim blagodatima Kupreške
visoravni, svojim sponzorstvom bi pomogli ovom jedinstvenom projektu za naš
Kupres. Ime i znak (simbol) vaše tvrtke biti ce objavljeni. Možete se javiti
na gore navedene telefone.

Producent:

Miro Mioc

Trgovačko poduzeće „Izbor“ iz Gruda ovih je dana objavilo javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme jednog trgovca sa srednjom stručnom spremom u svojoj prodavaonici u Tomislavgradu, a na natječaj se prijavilo više od 50 kandidata, među kojima i šestero s visokom stručnom spremom, odnosno fakultetskom diplomom, javlja dopisnik NINA-e.

Prema podatcima Zavoda za zapošljavanje, na kraju veljače ove godine u evidenciji te ustanove na području općine Tomislavgrad bilo je 2.510 nezaposlenih, među kojima oko 600 sa srednjom i oko stotinu s višom i visokom stručnom spremom, a koliko je teško doći do bilo kakvog radnog mjesta potvrđuje i oglas za prijam u radni odnos jednog vozača u tamošnjem Domu zdravlja na koji se javilo više od stotinu kandidata, dok je za radno mjesto čistačice u jednoj općinskoj ustanovi stiglo tridesetak prijava.

Prema podatcima Zavoda za zapošljavanje, u šest općina HB županije trenutačno ima oko 8.000 nezaposlenih osoba, što je za oko deset posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a stopa nezaposlenosti dostigla je 45 posto.

(NINA) nv

Livanjska udruga "Iura Croatorum" objavila je zanimljiv "scenarij" mogućeg rješenja hrvatskog pitanja u BiH. Prenosimo dio iz tiska a autore molimo da nam proslijede originalni tekst.
Inače ta udruga uglavnom je sastavljena od akademski obrazovanih građana i primarni cilj joj je borba za ostvarenje osnovnih ljudskih i građanskih prava Hrvata u BIH.

Tekst iz Dnevnog lista:

Djelatnici MUP-a Hercegbosanske županije podnijeli su kaznenu prijavu Županijskom tužiteljstvu HBŽ-a protiv M. M., rođen 1962. u Livnu i M. V., rođen 1965., također u Livnu, zbog postojanja osnovane sumnje da su kao odgovorne osobe u Vladi HBŽ-a oštetili proračun za iznos od 50.667,97 KM.
Naime, postoji osnovana sumnja da su M. M. i M.V. u vremenskom razdoblju od 12. veljače 1999. do prosinca 2000., koristeći svoj službeni položaj, odobravali i davali suglasnost za nezakonitu isplatu novca s računa stručnih službi u Vladi HBŽ-a za račun Sunce osiguranja d.d. Livno, za što nisu imali zakonsko pravo koje bi bilo sadržano u odluci ili zaključku županijske Vlade.

Time su oštetili proračun za iznos od 50.667,97 KM, iz čega proizlazi da su navedeni počinili kazneno djelo „Zloporaba položaja ili ovlasti“ opisano u Kaznenom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine, priopćeno je iz MUP-a HBŽ-a.

(NINA) nk

Djelatnici MUP-a Hercegbosanske županije podnijeli su kaznenu prijavu Županijskom tužiteljstvu HBŽ-a protiv A. K., rođena 1977. u Livnu, zbog postojanja osnovane sumnje da je uz obavljanje svojih redovnih poslova u poduzeću Eventus d. o. o. Livno oštetila to poduzeće za oko 170.000 KM.
Ona je u više navrata od 2003. do drugog mjeseca 2006. doznačavala novčana sredstva na svoj račun preko banaka s kojima je poslovalo poduzeće, te novac podizala i koristeći se računalom to prikrivala, čime je Eventus oštetila za navedeni iznos.

Na taj način je počinila kazneno djelo "Računalne prijevare" iz Kaznenog zakona FBiH, priopćeno je iz MUP-a HBŽ-a.

(NINA) nk

Predsjednik Općinskog vijeća Livna dr. Edin Brkić izjavio je kako je broj zaposlenika u općinskim tijelima uprave i predstojeća primjena novog Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, pitanje koje trenutačno najviše zabrinjava zaposlenike Općine i najviše interesira građane Livna. Govoreći o racionalizaciji općinske uprave koja podrazumijeva osjetno smanjenje sadašnjeg broja zaposlenika, čelnik općinske zakonodavne vlasti rekao je da bi sukladno statističkim podatcima da općina Livno ima oko 32.000 stanovnika, te da prema europskim standardima na svakih 500 stanovnika dolazi jedan zaposlenik u općinskoj administraciji, stvarni broj zaposlenika u Općini trebao biti oko 70, uključujući i rukovodeće djelatnike.

Ustvrdio je da Općina Livno trenutačno zapošljava 122 djelatnika, te da bi općinske vlasti bile zadovoljne ako bi isplatom otpremnine u iznosu od 10.000 maraka svakom koji dragovoljno pristane na sporazumni prekid radnog odnosa taj broj bio smanjen za 15 djelatnika, jer su za toliko njih osigurana sredstva u proračunu općine za ovu godinu.

(NINA) nv

Voda iz većine seoskih vodovoda i bunara na području općine Livno i Hercegbosanske županije zagađena je, jer su rezultati laboratorijskih analiza uzoraka vode, koje je tijekom siječnja izvršio Županijski zavod za javno zdravstvo, pokazali prisustvo bakterije escherichia coli. Prema riječima direktora Zavoda Zorana Perkovića, stanje se u odnosu na prošlu godinu nije bitno promijenilo ni u ostalim općinama ove županije, ustvrdivši da su rezultati analize uzoraka vode uzeti iz nekoliko bunara u selu Čaić bili pozitivni te da je voda bakteriološki zagađena.

Pojasnio je da posebno zabrinjava to što je na području općine Livno prvi put utvrđeno fizikalno-kemijsko zagađenje vode prisustvom nitrata i više od 50 posto iznad maksimalno dopuštene vrijednosti, što se, kako je kazao, dovodi u vezu s velikom količinom oborina i ispiranjem tla u proteklom razdoblju.

Perković je potvrdio da će djelatnici Zavoda za javno zdravstvo još nekoliko puta izići na teren i uzeti uzorke vode radi analize na prisutnost nitrata i nitrita, poručivši da je nužno vršiti redovno kloriranje i dezinficiranje vodoopskrbnih sustava i bunara, te da osnovnu mikrobiološku i fizikalno-kemijsku analizu vode pravne osobe plaćaju 108 KM, a fizičke 50 KM po jednom pregledanom uzorku.

(NINA) nv

Djelatnici MUP-a Hercegbosanske županije podnijeli su kaznenu prijavu protiv Đ. K., rođen 1955. u Glamoču, zbog postojanja osnovane sumnje da je u svojstvu ovlaštene službene osobe u općini Glamoč oštetio JP Hercegbosanske šume d.o.o. Kupres, Šumarija Glamoč u novčanom iznosu od 18.617,00 KM. Naime, navedeni je kao službena osoba u toj općini sačinio i službeno ovjerio dokument u vidu kopije katastarskog plana za K.O. „Popovići“, vlasništvo M. K., a koji nije vlasnik predmetne parcele.

Takav dokument ima obilježja krivotvorine, koji je u daljnjem postupku poslužio za krivu razmjeru graničnog dijela državne šume od privatne, koja je zatim u državnoj šumi posječena i izvezena u količini od 214,6 četvornih metara, čime je napravljena šteta Javnom poduzeću Hercegbosanske šume u spomenutom novčanom iznosu.

Na temelju navedenog proizlazi da je Đ. K. počinio kazneno djelo «Krivotvorenja isprava» opisano u Kaznenom zakonu Federacije BiH, priopćeno je iz MUP-a HBŽ-a.

(NINA) nk

Zajednica udruga Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a) Hercegbosanske županije u ponedjeljak, 27. ožujka od 11 do 14 sati održat će mirni prosvjed ispred zgrade županijske Vlade u Livnu. Prosvjed se organizira radi blokiranja međudržavnog sporazuma o pravima branitelja HVO-a i njihovih obitelji između Republike Hrvatske i BiH.

(NINA) ad

Na području koje pokriva MUP Hercegbosanske županije evidentiran je prvi slučaj stavljanja u optjecaj krivotvorenog novca od početka 2006., a riječ je o jednoj novčanici u apoenu od 50 maraka, koja je stavljena u optjecaj na području općine Tomislavgrad 14. ožujka ove godine. Tu je informaciju za agenciju NINA potvrdio glasnogovornik Uprave policije MUP-a HBŽ-a Ivica Vrdoljak, koji je kazao da je nepoznata osoba lažnom novčanicom platila uslugu u fast food objektu „Dupli“ u Tomislavgradu, čija je vlasnica tek naknadno posumnjala u njezinu ispravnost i istu predala u PU Tomislavgrad.

Vrdoljak je objasnio da je sukladno zakonu krivotvorenu novčanicu Sektor kriminalističke policije MUP-a HBŽ-a poslao na vještačenje u nadležnu ustanovu u Ljubuškom, podsjetivši da su u 2005. na području te županije evidentirana 24 slučaja stavljanja u optjecaj krivotvorenog novca, te da počinitelji tog kaznenog djela u većini slučajeva policiji nisu poznati.

(NINA) nv

U sklopu operativne akcije Žetva građani Hercegbosanske županije u proteklih sedam dana policiji su predali veću količinu nelegalnog oružja, minsko-eksplozivnih sredstva, streljiva i druge opreme vojnog podrijetla. Glasnogovornik Uprave policije županijskog MUP-a Ivica Vrdoljak potvrdio je za agenciju NINA da su građani Livna, Tomislavgrada, Kupresa, Glamoča, Bosanskog Grahova i Drvara predali 13 automatskih pušaka, tri pištolja, jedan protuoklopni bacač RPG, jedan komad streljiva za pješačko naoružanje i 57 okvira za streljivo.

Predano oružje smješteno je u skladištu MUP-a i bit će uništeno pod nadzorom EUFOR-a.

(NINA) ad

U sklopu projekta integriranog održivog ruralnog razvoja regije pod nazivom „Okusi Hercegovinu“, počeo je proces kreiranja baze podataka o proizvođačima tradicionalnog livanjskog sira od nepasteriziranog mlijeka s područja livanjske općine. Inače, projekt realizira talijanska nevladina organizacija UCODEP u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije, Udrugom poljoprivrednih proizvođača iz Livna i Centrom mladih iz Livna.

Prema informaciji iz Udruge poljoprivrednika, u tijeku je faza rada na terenu, odnosno prikupljanju informacija o proizvođačima autohtonog livanjskog sira, a nakon toga svi podatci bit će obrađeni i kreirani u vidu baze podataka.

(NINA) nv

Vlada Hercegbosanske županije jučer je dala suglasnosti na plan prihoda i rashoda županijskog Zavoda zdravstvenog osiguranja prema kojemu su prihodi i rashodi u 2006. uravnoteženi i iznose 13,963.778 maraka. Glavna prihodovna stavka su doprinosi za zdravstveno osiguranje koje na plaće zaposlenika uplaćuju fizičke i pravne osobe – obveznice uplate doprinosa u privatnom i javnom sektoru, a najveća rashodovna stavka su izdatci za financiranje zdravstvenih ustanova u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Vlada je dala suglasnost i na Pravilnik o utvrđivanju koncesijske naknade kojim je reguliran način i obračunavanje koncesijskih naknada u postupku dodjele prava obavljanja gospodarskih djelatnosti, korištenja prirodnih resursa, dobara opće uporabe i obavljanje djelatnosti od općeg interesa.

(NINA) nv

Županijski odbor Socijaldemokratske partije (SDP) Hercegbosanske županije smatra da je potezanje vitalnog nacionalnog interesa u Domu naroda Parlamenta FBiH postalo «posljednje utočište pojedinaca čija je životna filozofija 'neka crkne i moja krava, ako će crknuti susjedova'». Ta stranka ističe da je najprije HDZ BiH blokirao donošenje Zakona o raspodjeli javnih prihoda, čime je ta stranka blokirala i sredstva od oko 300 milijuna maraka od PDV-a namijenjena financiranju korisnika proračuna u HBŽ-u i 79 općina u FBiH, a razlog je pronašla u neusklađenosti tog zakona s Daytonskim ustavom.

Na ovaj način, naglašavaju iz SDP-a HBŽ-a, županije gube privilegiju da raspodjela prihoda koji pripadaju općinama ide preko njih, što je u mnogim županijama, a posebno u HBŽ-u, korišteno za discipliniranje općina koje nisu po volji županijskim vlastima.

„Zbog takvog poteza HDZ nema novca ni za najosnovnije potrebe poput naknada za invalide i najteže socijalne slučajeve, nema lijekova za najsiromašnije ni plaća za nastavnike, policiju, zdravstvene djelatnike», tvrde iz te stranke te dodaju da odgovor koalicijskih „drugova“ nije trebalo dugo čekati jer su zastupnici SDA potegnuli vitalni nacionalni interes na ratifikaciju međudržavnog ugovora kojim bi Republika Hrvatska subvencionirala naknade za invalidnine i skrb pripadnika HVO-a.

SDP HBŽ-a pita zašto HDZ i SDA inzistiraju baš na takvom načinu zaštite vitalnih nacionalnih interesa i jesu li oni koji su podržali zakon i međudržavni ugovor «ludi, a samo su oni pametni i brinu za interese svog naroda».

(NINA) nv

Županijski odbor SDP-a Hercegbosanske županije smatra da je potezanje vitalnog nacionalnog interesa u Domu naroda Parlamenta FBiH postalo «posljednje utočište pojedinaca čija je životna filozofija 'neka crkne i moja krava, ako će crknuti susjedova'».

Ta stranka ističe da je najprije HDZ BiH blokirao donošenje Zakona o raspodjeli javnih prihoda, čime je ta stranka blokirala i sredstva od oko 300 milijuna maraka od PDV-a namijenjena financiranju korisnika proračuna u HBŽ-u i 79 općina u FBiH, a razlog je pronašla u neusklađenosti tog zakona s Daytonskim ustavom.

Na ovaj način, naglašavaju iz SDP-a HBŽ-a, županije gube privilegiju da raspodjela prihoda koji pripadaju općinama ide preko njih, što je u mnogim županijama, a posebno u HBŽ-u, korišteno za discipliniranje općina koje nisu po volji županijskim vlastima.

„Zbog takvog poteza HDZ nema novca ni za najosnovnije potrebe poput naknada za invalide i najteže socijalne slučajeve, nema lijekova za najsiromašnije ni plaća za nastavnike, policiju, zdravstvene djelatnike», tvrde iz te stranke te dodaju da odgovor koalicijskih „drugova“ nije trebalo dugo čekati jer su zastupnici SDA potegnuli vitalni nacionalni interes na ratifikaciju međudržavnog ugovora kojim bi Republika Hrvatska subvencionirala naknade za invalidnine i skrb pripadnika HVO-a.

SDP HBŽ-a pita zašto HDZ i SDA inzistiraju baš na takvom načinu zaštite vitalnih nacionalnih interesa i jesu li oni koji su podržali zakon i međudržavni ugovor «ludi, a samo su oni pametni i brinu za interese svog naroda».

(INA) nv

Načelnica općine Drvar Anka Papak–Dodik izjavila je da zbog prekida emitiranja programa Radiopostaji Drvar prijeti gašenje i stečajni postupak, o čemu će ovih dana odlučiti Općinsko vijeće, koje je osnivač te radiopostaje. Načelnica Papak–Dodik je u izjavi za agenciju NINA pojasnila da Sindikalna podruľnica Neovisnog novinarskog sindikata Javnog poduzeća Radiopostaje Drvar ne ľeli postupiti po zaključku Općinskog vijeća i prekinuti štrajk koji je počeo 16. veljače zato što općinske vlasti toj radijskoj postaji nisu doznačile predviđena novčana sredstva za siječanj ove godine.

Također je podsjetila da je Općina prošle godine, sukladno dinamici punjenja proračuna, izmirila sve dogovorene financijske obveze prema Radiopostaji Drvar, ustvrdivši da bi to uradila i za siječanj ove godine da nije poznatih problema oko primjene Zakona o raspodjeli javnih prihoda, što je prouzročilo financijski kolaps općine i katastrofalno loše punjenje proračuna zbog izostanka prihoda od PDV-a koji po zakonu pripadaju općini.

(NINA) nv

Direktor Agencije za državnu službu Federacije BiH Enver Išerić izjavio je da je odjel te Agencije za Hercegbosansku i Unsko–sansku županiju, čije je sjedište u Livnu, u prošloj godini u te dvije županije izvršio reviziju radnih mjesta u 35 državnih i tijela javne uprave kojom je obuhvaćeno 225 radnih mjesta, te da su 42 zaposlenika dobila rješenja o prestanku radnog odnosa.
Išerić je za agenciju NINA izjavio da je broj rješenja o prestanku radnog odnosa zbog nezakonitog zapošljavanja ili neispunjavanja uvjeta propisanih zakonom podjednak u obje županije, ustvrdivši da su neka rješenja konačna, a da će neka ponovno razmatrati Odbor za žalbe Agencije za državnu službu u drugostupanjskom postupku.

Govoreći o postupku revizije radnih mjesta u tijelima javne uprave, Išerić je kazao da veći broj općina u Hercegbosanskoj županiji još nije izvršio potrebne tehničke pripreme kako bi se moglo krenuti s revizijom radnih mjesta radi utvrđivanja zakonitosti zapošljavanja i zasnivanja radnog odnosa zaposlenika.

Naglasio je da je reforma državne službe «reforma svih reformi», da će revizija radnih mjesta u javnoj upravi Federacije BiH tijekom ove godine biti intenzivirana, te da državna tijela trebaju uskladiti svoje pravilnike o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji i nakon toga izvijestiti Agenciju da su spremni za reviziju.

Dodao je da će sukladno Zakonu o državnoj službi još jednom biti razmotrena sva rješenja o prestanku radnog odnosa državnih službenika, nakon čega će biti donesena konačna rješenja.

(NINA) nv

Načelnik općine Glamoč Rade Gvero izjavio je da je do kraja 2005. sredstvima uglavnom međunarodnih donatora na području te općine obnovljeno oko 750 stambenih objekata ili 47 posto u ratu uništenog stambenog fonda. Dodao je da je općina nadležnim državnim i federalnim ministarstvima za obnovu prijavila još 830 stambenih objekata, od čega 610 kuća i 220 stanova.

Čelnik općinske izvršne vlasti izjavio je za agenciju NINA da su u toj općini u ratu uništena i devastirana 1.582 stambena objekta, od čega 1.360 kuća i 222 stana, a do kraja prošle godine obnovljeno je 748 kuća prijeratnih stanovnika srpske, bošnjačke i hrvatske nacionalnosti i dva stana na kojima postoji stanarsko pravo ranijih korisnika.

Naglasio je da je nedovoljna i spora obnova stambenog fonda i dalje glavna prepreka masovnijem povratku prijeratnih stanovnika koji se žele vratiti u matičnu općinu, te da trenutačno u fazi realizacije nije ni jedan projekt obnove stambenog fonda na području te općine, koja je teško stradala u ratu.


(NINA) nv

Ministar obrazovanja Hercegbosanske županije Marin Ivić izjavio je da uopće ne sumnja u valjanost diploma s Fakulteta za uslužni biznis (FABUS) iz Novog Sada. Ministar Ivić je poručio onima koji sumnjaju ...
... u valajnost tih diploma da se obrate nadležnim vlastima Srbije i Crne Gore.

Kako Fena doznaje, neki županijski dužnosnici već posjeduju diplome s navedenog fakulteta, a do sada je na širokobriješkoj ispostavi FABUS-a diplome ekonomskog fakulteta steklo više od stotinu kandidata iz Hercegovine!

(Fena)

Ministarstvo pravosuđa Federacije BiH polovinom prošle godine općinskim vlastima Tomislavgrada dostavilo je zahtjev za gradnju objekta kazneno-popravnog zavoda, odnosno zatvora otvorenog tipa na području te općine, ali...se Općinsko vijeće još nije odredilo glede tog zahtjeva, javlja dopisnik NINA-e.

Razlog je podijeljenost vijećnika, ali i građana o tome koliko je uputno dopustiti gradnju ustanove u kojoj bi višegodišnje kazne zatvora izdržavali osuđenici s područja cijele BiH.

Radi toga, konačnu odluku o tome hoće li se na području općine Tomislavgrad graditi zatvor dat će sami Tomislavgrađani, jer je Općinsko vijeće odlučilo da se o tome organizira javna rasprava, a nije isključena ni mogućnost raspisivanja referenduma na kojem bi se građani izjasnili jesu li za realizaciju projekta koji bi u cijelosti bio financiran sredstvima državnog i federalnog proračuna.

(NINA) nv

Dopredsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) BiH i zastupnik te stranke u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Ante Čolak smatra da Ustavni sud FBiH uopće ne bi trebao razmatrati zahtjev...


...Kluba Hrvata u Domu naroda o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa u vezi sa Zakonom o raspodjeli javnih prihoda, javlja dopisnik NINA-e.

Prema njegovu mišljenju, FBiH je izravno nadležna za fiskalnu politiku u tom entitetu.

Govoreći o tome Čolak, koji je i član Odbora za ekonomsku i financijsku politiku federalnog Parlamenta, za agenciju NINA danas je izjavio da je „potezanje“ vitalnog nacionalnog interesa od HDZ-a BiH dovelo do potpune blokade funkcioniranja svih razina vlasti u FBiH jer sredstvima od PDV-a ne mogu raspolagati općine, županije i FBiH.

Objasnio je da će prolongiranje primjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda, kojeg su usvojila oba doma federalnog Parlamenta, u još težu situaciju dovesti sve korisnike proračunskih sredstava, te da se primjena tog zakona u najboljem slučaju ne može očekivati prije sredine sljedećeg mjeseca.

"Primjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda blokirana je zato što županije žele ucjenjivati općine za njihove novce od PDV-a jer vladajuća stanka hrvatskog naroda - HDZ u izbornoj godini želi manipulirati tim sredstvima", istaknuo je Čolak.

Dodao je da je glavni razlog opstrukcija HDZ-a BiH to što je taj zakon i prvi korak zakonskog uređivanja plaća u javnom sektoru, odnosno da svi proračunski korisnici za iste poslove budu jednako plaćeni.

Naveo je primjer profesora srednjih škola u Sarajevu koji sada imaju dvostruko veće plaće od profesora u Hercegbosanskoj županiji i nekvalificiranih djelatnika u pošti i elektrodistribucijama, koji, kako je kazao, imaju veće plaće nego profesori s 35 godina radnog staža.


Bljesak.info

Na javnoj tribini pod nazivom „Razmatranje isplate zaostalih poticaja za poljoprivrednike HBŽ-a“ poljoprivrednici su iznijeli niz podataka koji se bitno razlikuju od pokazatelja resornog županijskog ministarstva, što presudno utječe na umanjenje novčanih poticaja koji im po zakonu pripadaju. Inače, tribinu su organizirali Centar za promociju civilnog društva (CPCD) iz Sarajeva i njegov područni odjel za Hercegbosansku županiju, a na noj su bili nazočni članovi Udruge poljoprivrednika, predstavnici nevladinog sektora, petero zastupnika Parlamenta FBiH i trojica oporbenih zastupnika Skupštine HBŽ-a.

O stanju u oblasti poljoprivrede u HBŽ-a i BiH govorili su predstavnici CPCD-a Milan Mrđa i Fatima Ćefo, naglasivši, između ostalog, i evidentne nesuglasice između županijske Vlade i Udruge poljoprivrednika koji su, kako se čulo, uvijek na štetu poljoprivrednika, radi čega je dogovoreno da se za 15 dana u Livno održi sastanak predstavnika Udruge s resornim federalnim i županijskim ministrom.

Poljoprivrednici su izrazili ogorčenje ponašanjem resornog županijskog ministra Milana Bodrože koji uporno izbjegava svaki razgovor s njima, što je učinio i ovog puta, radi čega su zatražili od predsjednika Vlade Stipe Pelivana da svojim autoritetom i ovlastima utječe na svog ministra koji ignorira zahtjeve onih koji predstavljaju više od 2.000 obitelji koje u HBŽ žive isključivo od poljoprivrede.


(NINA) nv

Načelnici općine Drvar Anka Papak- Dodik izjavila je danas da je zbog poznatih razloga u vezi s raspodjelom prihoda od PDV-a situacija u općinskom proračunu od početka ove godine katastrofalna.. Prema njezinim riječima, zbog toga je dovedeno u pitanje financiranje osnovnih materijalnih troškova korisnika proračunskih sredstava i normalno funkcioniranje općinske izvršne vlasti.

Drvarska načelnica izjavila je za agenciju NINA da zbog izostanka prihoda od poreza na promet proizvoda i usluga u prva tri mjeseca ove godine korisnicima općinskog proračuna, među kojima i zaposlenima u općinskoj administraciji još nisu isplaćene plaće za studeni i prosinac 2005. i prva dva mjeseca 2006.

Kad je riječ o punjenju općinskih proračuna prihodima od poreza na promet proizvoda i usluga koji je 1. siječnja ove godine preimenovan u PDV, ista je situacija i u ostalim općinama Hercegbosanske županije koje su prema izjavi njihovih načelnika na rubu financijskog kolapsa, a korisnici općinskog proračuna u ovoj godini nisu primili ni jednu plaću.

Načelnik općine Bosansko Grahovo Duško Bilćar, glamočki načelnik Rade Gvero i čelnik izvršne vlasti općine Tomislavgrad Zdravko Prka, izjavili su da smatraju nedopustivim ponašanje državnih i federalnih vlasti u vezi s blokiranjem raspolaganja prihodima od PDV-a koji po zakonu pripadaju općinama, a zakazivanje sjednice Ustavnog suda FBiH na kojoj će se o tome odlučivati tek 30. ožujka nazvali su neozbiljnim.

(NINA) nv

Predsjednik Općinskog suda u Livnu Niko Cvitanović izjavio je da je taj sud u 2005. potvrdio 24 optužnice Županijskog tužiteljstva Hercegbosanske županije protiv maloljetnih osoba, od kojih je 12 riješeno izricanjem presuda. Cvitanović je za agenciju NINA potvrdio da je uglavnom riječ o kaznenim prijavama za počinjena kaznena djela teške krađe i krađe, te zloporabe opojnih droga za koja su počiniteljima izrečene mjere pojačanog roditeljskog nadzora i nadležnih ustanova, prije svega centara za socijalni rad.

(NINA) nv

Vlada Hercegbosanske županije donijela je odluku da se svim studentima s područja općina Livno, Tomislavgrad, Kupres, Glamoč, Bosansko Grahovo i Drvar, čiji stupanj tjelesnog oštećenja prelazi 70 posto, dodijele stipendije za tekuću akademsku godinu. Prema informaciji iz županijskog Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih na području HBŽ-a evidentirano je pet osoba s tim stupanjem invalidnosti koje su upisane na visokoškolske ustanove, a stipendiju u iznosu od 250 maraka mjesečno će primati preko resornog županijskog ministarstva.

(NINA) ad

Gotovo 20 posto kućanstava u Bosni i Hercegovini posjeduje neku vrstu lakog naoružanja i to u velikoj većini slučajeva protuzakonito, upozorio je Stefan Priesner, rezidentni predstavnik Programa za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) za BiH.


Kako je u srijedu priopćeno iz sjedišta UNDP-a u Sarajevu, Prisener je ove podatke iznio na donatorskoj konferenciji posvećenoj prikupljanju sredstava potrebnih za uništavanje lakog naoružanja u BiH.

Informacije o količini oružja u BiH UNDP je prikupio tijekom istraživanja provedenih u proteklim mjesecima.

Anketa UNDP-a pokazala je da 19 posto anketiranih kućanstava posjeduje lako naoružanje pri čemu 16 posto njih nema potrebne dozvole za držanje oružja.

Nekontrolirano posjedovanje lakog oružja, podsjeća UNDP, predstavlja posebnu opasnost za opću sigurnost u svakoj zajednici, potičući sukobe i kriminal te širenje nasilja.

Ovom problemu, koji je u BiH posebno izražen, doprinosi i ratno nasljeđe o čemu svjedoče i velike količine pješačkog oružja koje su oružane snage BiH prijavile kao višak.

Samo u 2004. godini kao višak naoružanja u BiH prijavljeno je čak 370 tisuća komada pješačkog oružja i 33,5 tona streljiva.

(Hina)

Ako govorimo o ugroženosti Hrvata u BiH, ona nije ravnomjerno zastupljena. Imajući u vidu da su rasuti kao rakova djeca, najviše su ugroženi urbani Hrvati (Sarajevo, Zenica, Tuzla, Banja Luka i drugdje), zatim Hrvati u srednjoj Bosni, te Hrvati u Posavini, a najmanje Hrvati u Hercegovini



Sudjelovao sam u jednoj TV-anketi s pitanjem: "Jesu li Hrvati u BiH ugroženi?". Bez obzira na teoretičare koji kažu da je dobro pitanje polovica odgovora, spoznao sam da je puno lakše postaviti pitanje nego odgovoriti na njega. Stoga tema o ugroženosti Hrvata u BiH zaslužuje pomnjivo detektiranje.
Neću pretjerati ako kažem da je svatko danas u BiH ugrožen, ako ne na političkoj razini, jest na gospodarskoj, kulturnoj ili pak na ekološkoj. Činjenica je da je Bosna i Hercegovina još samostalno neodrživa država, pod protektoratom međunarodne zajednice, pa se na unutarnjem planu može govoriti o određenoj individualnoj, pa na kraju i o etničkoj ugoženosti.

Opća trauma
Agresija na BiH 1991. godine i rat sve do daytonskoga sporazuma 1995. godine ostavili su dubok pečat, veliku društvenu ranu i opću traumu. BiH je u tom razdoblju pucala po etničkim šavovima, osjetila se odjednom nacionalna ugroženost. Jesu li Hrvati u BiH danas ugroženi? Odgovor je kompleksan i nije lako reći DA ili NE. Ako pogledamo unatrag, negdje do 1990. godine i prvih višestranačkih poslijeratnih izbora, možemo reći da su za današnji položaj Hrvata u BiH odgovorni: prvo - sami Hrvati u BiH, drugo - hrvatska država i treće - Međunarodna zajednica.
Hrvati u BiH dobrim su dijelom kreirali svoju sudbinu, ali ta kreacija, promatrana na državnoj, političkoj, gospodarskoj ili kulturnoj razini, nije bila uspješna. Hrvati u BiH nisu stvorili političku, državnu ili kulturnu elitu, koja bi uspješno prebrodila sve Scile i Haribde u ratu i u miru.
S druge strane, Republika Hrvatska nije unijela potrebnu količinu strpljenja, vještine, diplomacije, pa i pameti u probleme bh Hrvata. Devedesetih godina puno je emisara i mesija iz Republike Hrvatske kružilo po BiH i miješalo se u unutarnje stvari, od lokalne pa do državne razine. Bilo je puno petljavine oko izbora predsjednika najveće hrvatske stranke u BiH (uh, sedam predsjednika izmijenilo se u osam godina!), dosta je hrvatskih političara i diplomata pregovaralo na međunarodnom planu, ali su ti pregovori često bili u iznudici, pravdanju ili u ublažavanju negativnih mjera i poteza.
Pomoć koja se upućivala nije uvijek dospjela u prave ruke, već do svakojakih meštara i mešetara. Nakon 2000. godine mnoge stvari u odnosima Hrvata s ove i one strane granice postale su transparentne, ali vrijeme je nepovratno iscurilo. Međunarodna zajednica također snosi veliku odgovornost za položaj Hrvata u BiH. Bilo je tu određenih predrasuda, krivih optužaba, insinuacija, pritisaka, nediplomatskoga kažnjavanja, suđenja i prozivanja, a za dobar dio krivih poteza nitko se nije ispričao ili barem posuo pepelom.
Ako govorimo o ugroženosti Hrvata u BiH, ona nije ravnomjerno zastupljena. Imajući u vidu da su Hrvati u BiH rasuti kao rakova djeca, može se utvrditi da su najviše ugroženi urbani Hrvati (Sarajevo, Zenica, Tuzla, Banja Luka i drugdje), zatim Hrvati u srednjoj Bosni, te Hrvati u Posavini, a najmanje Hrvati u Hercegovini.

Od Starog mosta do atentata
Pokušavalo se raznim organizacijskim modelima: hrvatskim zajednicama, republikama i samoupravama i nije se uspjelo. To je Hrvatima samo priskrbilo separatističku stigmu. Povučeno je puno krivih poteza u mnogim područjima i puno je negativnih slika o bosanskohercegovačkim Hrvatima otišlo u svijet.
Sjetimo se samo: zaustavljanja humanitarnih konvoja, rušenja Staroga mosta, atentata na Hansa Koschnicka, otmice biskupa Perića, zazidavanja crkvi, lažiranja izbora, megalomanskih aukcija itd., itd.


Surova statistika
Ali na čemu graditi teoriju ugroženosti? Možda najviše na statistici. Na 800 tisuća hrvatskih adresa u BiH danas ne prebiva trećina, ili možda polovica Hrvata iz 1990. godine. Tek će sljedeći popis pučanstva donijeti pravi odgovor na to.
Politički i državnički hrvatski političari i dužnosnici bore se s puno jačim protivnicima i najčešće napuštaju parlamentarne sjednice, svejedno uzdignute ili pognute glave.
Na kulturnoj razini stalno mrmljaju na televiziju, programe, kanale, jezičnu politiku, i što sve još ne. Ni crkveni oci nisu se baš najbolje snašli u turbulentnim vremenima prošloga stoljeća. Ipak, presmiono je reći da su Hrvati u BiH ugroženi. Možda su tjeskobni, pesimistični ili zabrinuti za budućnost. Ja sam umjereni optimist, a vi?

piše Radoslav Dodig / Slobodna Dalmacija

"Hrvatski državljani koji žele posjetiti Veliku Britaniju od srijede više ne trebaju vizu", priopćilo je u utorak veleposlanstvo Ujedinjenoga kraljevstva nakon što je takvu odluku početkom ožujka objavio ...


...veleposlanik Sir John Ramsden. No, "važno je naglasiti", kaže se u tekstu, "da će i oni, kao i svi državljani zemalja koje nisu članice Europske unije, i dalje prolaziti uobičajenu imigracijsku kontrolu na ulasku u Veliku Britaniju. Morat će uvjeriti imigracijske službenike da je razlog njihova posjeta uistinu onaj koji su naveli i da je sukladan imigracijskim zakonima Velike Britanije".

Veleposlanik Ramsden je, objavljujući 1. ožujka odluku o ukidanju viza, rekao da godišnje oko 15.000 hrvatskih državljana podnosi zahtjev za vizom za Veliku Britaniju. Oni koji žele studirati u Velikoj Britaniji ne trebaju vizu za boravak do šest mjeseci, a za zapošljavanje u toj zemlji viza je potrebna, uz unaprijed dobivenu radnu dozvolu.

Britansko ministarstvo unutrašnjih poslova donijelo je odluku o uvođenju viznoga režima za Hrvatsku 19. studenoga 1999. godine "nakon primitka velikoga broja zahtjeva hrvatskih državljana za azilom u Velikoj Britaniji", kaže se u priopćenju i dodaje da je broj takvih zahtjeva "drastično smanjen".

Viza je hrvatskim državljanima dosad bila potrebna i za tranzitna putovanja preko zračnih luka u Britaniji, ali je London u listopadu 2003. donio odluku o ukidanju obveze posjedovanja vize za direktni tranzit. Ta se odluka odnosila na hrvatske državljane koji putuju preko Velike Britanije, odlaze i dolaze preko iste zračne luke i pritom ne prolaze kroz kontrolu putovnica.

(Hina)

Ministar obrazovanja Hercegbosanske županije Marin Ivić izjavio je da uopće ne sumnja u valjanost diploma Fakulteta za uslužni biznis (FABUS) iz Novog Sada, javlja dopisnik NINA-e. Naime, neki županijski dužnosnici već posjeduju diplome s navedenog fakulteta. Ministar Ivić je poručio onima koji sumnjaju u valjanost diploma da se obrate nadležnim vlastima Srbije i Crne Gore.

Do sada je na širokobriješkoj ispostavi FABUS-a diplome ekonomskog fakulteta steklo više od stotinu kandidata iz Hercegovine.

(NINA) nv

Na području Hercegbosanske ľupanije u 2005. evidentirano je 900 korisnika stalne novčane pomoći u iznosu od 50 maraka mjesečno, kojima je resorno ľupanijsko ministarstvo preko općinskih centara za socijalnu skrb isplatilo ukupno 455.165 maraka. Prema informaciji iz Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih u Vladi Hercegbosanske ľupanije, to ministarstvo je prošle godine ľupanijskom Zavodu za zdravstveno osiguranje uplatilo i 12.383 maraka za isplatu naknada za porodiljski dopust zaposlenim majkama u općinama Livno, Tomislavgrad, Kupres, Glamoč, Bosansko Grahovo i Drvar.

(NINA) nv

Caritas Banjolučke biskupije od početka ove godine donirao je 300 stolova i 230 stolica za potrebe područnih osnovnih škola u livanjskoj općini, izjavio je Miroslav Perković, ravnatelj Osnovne škole ...


... "Fra Lovro Karaula" u Livnu. Ta je donacija dobro došla, s obzirom na najavu da će od sljedeće školske godine biti uvedeno obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje, kazao je ravnatelj Perković.

Po njegovim riječima, donirani stolovi i stolice predviđeni su za djecu predškolskog uzrasta, odnosno za učenike koji će pohađati prvi razred devetogodišnjeg obrazovanja.

Ova je škola prije nekoliko dana dobila i dva računala s opremom od tvrtke Western union, a prošle godine Općinsko vijeće Livna i EUFOR darovali su joj petnaestak računala, kazao je Perković. (F)





Bljesak.info

Zbog sve većeg broja siromašnih i egzistencijalno ugroženih osoba, u Glamoču će uskoro biti otvorena još jedna pučka kuhinja. Naime, riječ je o kuhinji namijenjenoj socijalno najugroženijim osobama koju namjeravao otvoriti Muslimansko dobrotvorno društvo Merhamet, koje djeluje na području Hercegbosanske županije. Načelnik općine Rade Gvero potvrdio je za agenciju NINA da su ga u povodu toga nedavno posjetili predstavnici Merhameta, te da je načelno dogovoreno da se pronađe odgovarajući prostor i kuhinja u kojoj bi jedan obrok dnevno bio osiguran za 60 do 70 novih korisnika.

Gvero je podsjetio da u Glamoču već pet i pol godina postoji pučka kuhinja koju je otvorila međunarodna humanitarna organizacija Misija bez granica, u kojoj jedan topli obrok dnevno dobiva 85 korisnika, te da je zbog pogoršavanja gospodarske i socijalne situacije broj korisnika te kuhinje u odnosu na prošlu godinu veći za oko 50 posto.

(NINA) nv

Vodstvo Hrvatske kršćanske demokratske unije (HKDU) BiH u Livnu je imenovalo tročlano stranačko povjerenstvo koje će pripremiti izbornu skupštinu livanjske podružnice te stranke koja je nedavno raspuštena. Na čelu tog povjerenstva je Anto Popović, a članovi su Marko Ursa i Velimir Čečura.

Govoreći o razlozima raspuštanja livanjske podružnice predsjednik HKDU-a BiH Ivan Musa rekao je kako se dosadašnje vodstvo te stranke vrlo oportuno ponašalo, te kako je svoju političku opciju promijenilo iz čisto osobnih interesa.

Poručio je da će HKDU u Livnu djelovati u skladu s dogovorenom stranačkom politikom i svojim stranačkim dokumentima ili ga u toj općini neće ni biti.

Čelnik HKDU-a BiH ovom prilikom upozorio je na vrlo težak položaj u kojem se nalazi hrvatski narod u BiH, ustvrdivši da su Hrvati svedeni na najnižu razinu od prestanka postojanja Herceg Bosne.

Hrvatske političke stranke pozvao je da „prestanu s razbacivanjem glasova“ i svoje aktivnosti podrede interesima hrvatskog naroda, a kritike je uputio i HDZ-u BiH koji, prema njegovu mišljenju, nema jasnog stava u pogledu aktualnih ustavnih promjena.


(NINA) nv

Tržišna inspekcija Hercegbosanske županije koja pokriva općine Livno, Tomislavgrad, Kupres, Glamoč, Bosansko Grahovo i Drvar u 2005. izvršila je 97 nadzora fizičkih i pravnih osoba koje obavljaju različite gospodarske djelatnosti i donijela osma rješenja o zabrani rada nelegalnih poslovnih objekata. Prema podatcima nadležnog ministarstva, tržišni inspektori tijekom prošle godine donijeli su 19 rješenja za otklanjanje nedostataka i nepravilnosti utvrđenih u postupku inspekcijskog nadzora i podnijeli 53 zahtijeva za pokretanje prekršajnog postupka sudovima za prekršaje u Livnu, Tomislavgradu, i Drvaru, koji su pravnim i fizičkim osobama izrekli novčane kazne u ukupnom iznosu od 49.500 maraka, a izvan prometa rješenjima su stavili i razne robe u vrijednosti od 2.235 maraka.

(NINA) ad

Livno na ljeto postaje urbana europska kolonija budući da će ga tada europska i hrvatska mladež kolonizirati, točnije okolicu rijeke Sturbe. Ante Dolić jedan je od organizatora Rumpeltanzchen festivala i prema najavama prodaja karata u Europi već je krenula. U BiH će cijene biti oko 60KM.



Najavljuje se preko 25 DJ-a, kampiranje, kupanje, pentranje na planine i jednom rječju nekoliko dana nezaboravnog druženja sa mladima iz cijele Europe.

Sve informacije o ovome za sjevernu Hercegovinu nesvakidašnji događaj možete pronaći na adresi : Sve informacije možete pronaći na web adresi: RUMPELTANZCHRN.DE

Isječak :

Naš šatorski logor nalazi se uglavnom u sjeni drveća...okolo cijeloga logora teče Sturba, rijeka koja izvire par kilometara dalje, voda bistra, hladna pogodna za kupanje. Podloga je zelena trava.



Planiran je i Obiteljski kutak

Zahodi kao i mjesto za pranje, postavit će se centralno u dovoljnom broju.

Tuširanje će biti omogućeno na obali rijeke…

Naš šatorski logor se otvara već u ponedjeljak 24.07.2006

Preko tjedna ponudit ćemo mješani muzički program.

a za to će se pobrinuti DJ,i iz cijeloga svijeta.

Pogledati pod Artists…tamo možete puno toga saznati o našim umjetnicima.

U petak naveče otvara se Mainfloor.

do ponedjeljka popodne.

Znači…sedam dana slavlja…sunce, ples, susreti s prijateljima…upoznavanje novih…odmor, smijeh, kupanje, pijanka, ljubav… ponekada i spavanje.

Od ponedjeljka(24.7)otvaraju se prodajna mjesta za piće kao i jelo.

Ponuda će biti…jela iz regije….bosanski, hrvatski bugarski specijaliteti…. kao i ona po cijelom svijetu poznata…pizza, thai, sandviči…falafel, etc.

Za one koji žele malo bolje upoznati Livno i okolicu...te poduzeti nešto pripremili smo čitav niz ponuda.

Kao prvo…u blizini mjesta održavanja nalazi se Avio-klub Livno…let i razgledanje odozgo je moguće.

Paragleiding takodje.

Desetak km. dalje je Buško blato…izleti mogući.

Za one koji vole visine bit će organizirano penjanje na Cincer ili Kamešnicu…2005 i 1800 metara NN.

Od Jadrana smo udaljeni nekih šezdesetak km…izleti mogući.

Rafting-Touren kanjonom Cetine je isto tako u programu.

www.poskok.info

Novoizgrađeni 110–kilovoltni dalekovod od Rame do Tomislavgrada, koji je prije šest godina financiran uglavnom donacijama španjolske vlade, još nije pod naponom, a kako stvari stoje ne zna se ni kada će biti iako je završeno 99 posto tog kapitalnog infrastrukturnog projekta. Puštanjem dalekovoda u funkciju konačno bi bilo riješen problem kvalitetne opskrbe općine Tomislavgrad električnom energijom, koja sada ovisi o starom dalekovodu iz Mostara i često je zbog kvarova na mreži u mraku, što je bilo predmetom zadnje sjednice Općinskog vijeća kojoj je bio nazočan i predstavnik JP Elektroprivrede HZ HB.

Kako se čulo, jedini razlog što dalekovod nije pod naponom jest spor koji postoji između Elektroprivrede i vlasnika zemljišta na kojem je izgrađeno trafo područje i preko kojega trebaju ići elektrovodovi, a za koje vlasnici traže visoku naknadu koju to poduzeće po zakonu ne može isplatiti.

Predstavnik Elektroprivrede HZ HB tvrdi da vlasnici traže visoku novčanu naknadu jer je početkom gradnje dalekovoda to zemljište bilo poljoprivredno, a u međuvremenu Općinsko vijeće Tomislavgrad donijelo je odluku da se predio iznad grada proglasi građevinskim zemljištem, pa bi sada Elektroprivreda trebala nagodbom s vlasnicima ili cijenom koju odredi sud, otkupiti cjelokupno zemljište kojim prolazi sporna trasa dalekovoda.

(NINA)nv

Došlo je do manjih promjena što se tiče Rumpeltanzchen Festivala. Dobili smo novi raspored nastupa.

To znači da će od Live Act-ova biti:
D-Tek (Planet B.E.N./Mind Funk - Mexico)
Altöm (Neurobiotic - France)
Blackout ((Planet B.E.N . - Israel)
FM (Planet B.E.N. - Germany)
Planet B.E.N. (Flying Rhino - Germany)
Goma (Spliff Music - Switzerland)
Dari Sana (Simato - Indonesia)
Lani (Kairoo - Belgium)
Motion 040 (Get Physikal - Germany)
Pinkpowderpuff (Germany)
Dj-ovi:
Planet B.E.N. (Planet B.E.N./Flying Rhino - Germany)
Shawnodese (Mindfunk/Planet B.E.N. - Holland/Venezuela)
T-ground (Planet B.E.N. - Albania)
Sabaii Sabaii (Spirit Zone, Thailand)
Axel (Spirit Zone, Germany)
Wedran (Triptonite /radio 202/ , Bosna i Hercegovina)
Arronax (Symbiosis Label , Bosna i Hercegovina)
Taurus Gemini (Bosna i Hercegovina)
D-Nox (Sproud - Germany)
Bisturi (Planet B.E.N. - Albania)
Space Safari (Polaroid - Germany)
Doc (Candyflip - Greece)
Jay Pauli (Force Sense - Germany)
Da Hosh (Paloma - Germany)
D-Tek (Planet B.E.N./Mind Funk - Mexico)
Magical (Planet B.E.N. - Germany)
Fabio (Planet B.E.N. - Germany)
Jackomo (Sound of earth, Switzerland)
Blackout (Planet B.E.N. - Israel)
El Tani (Planet B.E.N. - Albania)
Vanja (Liquid and Solid - Macedonia)
Sid Gautama (Simato - Indonesia)
Björn (Germany)
Polypsyphunk (Germany)
Jumanji (Germany)
Club Dich Tod - DJ-Team (Germany)
Daywalker (Germany)
Alice-D (Germany)
Sve daljen informacije oko Festivala mozete dobiti na Rumpeltanzchen.de

Bugojno "zona sumraka" za Hrvate

U Bugojnu je jučer navršeno 12 godina od oslobođenja, odnosno razmjene 294 zatočena Hrvata, koji su osam mjeseci proveli po bugojanskim logorima. Oni su bili zatočeni od strane pripadnika Armije RBiH.
Prema izjavama svjedoka, u Bugojnu je postojalo mnogo logora u kojima su bili zatočeni hrvatski civili i vojnici, koji su u njima proživjeli razne torture od premlaćivanja, izgladnjivanja, nasilnog vađenja krvi, pa sve do odvođenja na prvu liniju ratišta, ranjavanja i ubojstava.

Predsjednik bugojanske HVIDRA i bivši logoraš Miroslav Zelić rekao je da je pet osoba ubijeno ili u logoru ili na prvoj liniji ratišta gdje su kopali rovove, 20 osoba ih odvedeno i za njih se još ne zna gdje su odvedeni i gdje se nalaze njihova tijela, a oko 10 osoba je ranjeno na prisilnom radu.

Prema izjavama svjedoka, najzloglasniji logori, osim "Stadiona" gdje su na kraju smješteni svi preživjeli zatočenici, bili su "BH banka", "Gimnazija" i "Salon namještaja", a pored njih bilo je još oko 10 manjih logora gdje su bili zatočeni Hrvati.

Nezavisne novine, prenoseći mišljenje bivših logoraša, pišu kako je za postojanje logora i katastrofalno stanje u njima odgovornost bi trebao snositi upravnik logora "Stadion" Nisvet Gasal, a najveću odgovornost za situaciju za vrijeme rata i predsjednik ratnog predsjedništva Bugojna Dževad Mlaćo, koji nikad nije procesuiran i protiv koga nije bila podignuta optužnica.

"Prvih mjesec dana u logoru bili su najteži, dolazili su najokorjeliji pripadnici Armije RBiH da nas svakodnevno premlaćuju. Nije prošao nijedan dan da nisu nekog izvodili, ali su se maltretiranja s vremenom smanjila", rekao je Zekić i istakao da postoje stotine izjava svjedoka.

Tajnik Udruge obitelji poginulih i nestalih Bugojno Vanda Havranek rekla je jučer tim povodom da je položaj Hrvata u Bugojnu, kao i u cijeloj Federaciji BiH vrlo loš i da je taj grad danas "prava zona sumraka".

"Nikakav napredak u Bugojnu nije postignut. Hrvati nisu dobili nikakva prava, a očito je da napadi i nedavno ubojstvo povratnika Ilije Šute pokazuje kakvo je pravo stanje u tom gradu", rekla je Havranekova.

Prema njenim riječima, s vremena na vrijeme napadi na Hrvate u Bugojnu budu učestali kao što je to slučaj u posljednje vrijeme.

"Incidente najčešće uzrokuju oni koji su i u ratu to radili", rekla je Havranekova i dodala da bi se Hrvati osjećali sigurnije kada bi određene osobe bile procesuirane za počinjene zločine nad Hrvatima u Bugojnu.

Govoreći o 12. godišnjici od izlaska zatočenih Hrvata iz logora "Stadion", Havranekova je pojasnila da su i civili za vrijeme prošlog rata u BiH bili maltretirani i da je "cijeli grad u to vrijeme bio jedan logor, odnosno da su i civili odvođeni iz svojih kuća u neke male lokalne zatvore".

"U Bugojnu je prije rata u gradu živjelo 12.500 Hrvata, a sada ih živi 4.199", rekao je jedan od župnika iz Bugojna fra Mario Jelić i dodao da se nastavljaju pritisci na Hrvate.


Pincom.info

Vjetrenjače su, što se tiče izgleda, divne - tko se razumije u arhitekturu. U nekim zemljama služe kao turistička atrakcija, što će vjerujem i kod nas biti slučaj. Obišao sam polja u Prinzedorfu, Simonsveldu, bio pod elektranom. Nove Westasove vjetrenjače na 100 metara proizvode zvuk od 40 do 45 dB, što je niše od ljudskog glasa. To su vjetrenjače nove generacije koje imaju suvremenije dijelove i materijale i ne proizvode buku. Problem je u tome što Zapad, tj. Njemačka, Danska i Nizozemska, stare modele ukidaju, postavljaju nove, a ove prodaju siromašnim državama. Ali mi nećemo dozvoliti instaliranje tih tipova. Naš krajnji cilj je postavljanje suvremenih vjetrenjača
Prva faza velikog projekta postavljanja vjetroelektrana na platou Podveležja ulazi u svoju završnu fazu. Nakon dvije godine mjerenja te kalkulacija o proizvodnji električne energije, Mostar ima priliku da uspostavom vjetroparka, u različitim fazama, riješi opskrbu grada iz tog alternativnog izvora energije. Cilj je u prvoj fazi dosegnuti proizvodnju od 60 MW, a ta investicija bi stajala 69 milijuna eura. Austrijska tvrtka Windkraft Simonsfeld GmbH spremna je uložiti početnih 4,8 milijuna eura za izgradnju dvije vjetroturbine, snage po 2,3 MW. O tome smo razgovarali s prof. dr. Mehmedom Behmenom, jednim od pokretača ovoga projekta.

Nedavno je u Mostaru predstavljena prva faza projekta izgradnje vjetroelektrana na platou Podveleľja, vrijednog 4,8 milijuna eura. Možete li nam reći nešto o toj prezentaciji te što prva faza obuhvaća?
- Centar za alternativne izvore energije, zajedno s Federalnim meteorološkim zavodom i austrijskim tvrtkama Windkraft Simonsfield i Energiewerjstatt, još od 2001. istražuje karakteristike vjetropotencijala na području Podveleľja kod Mostara. Trebali smo razviti model istraživanja i projektiranja, milijarde informacija je došlo, pa je kolega Zlomušica zajedno s kolegama iz Federalnog meteorološkog zavoda, paralelno radeći i s Austrijancima, projektirao farmu vjetroelektrana od 60 MW. Dali smo da se uradi i jedan doktorat iz te oblasti koji će uskoro biti pred obranom. U svojim istraživanjima utvrdili smo da postojeći softveri, tj. oni koje koriste Danci i Nijemci, nisu toliko adaptivni za naša područja. Naime, postoje dva tipa vjetroelektrana - kontinentalne, koje su na blago brežuljkastim terenima, i tzv. offshore vjetroelektrane pozicionirane na moru. Softver koji smo imali bio je namijenjen za offshore elektrane. Što je hrapavost, odnosno brdovitost terena veća, softver ima veću grešku u mjerenju. Budući da su Austrijanci zainteresirani za instaliranje 60 MW u Podveleľje, odlučili smo da po postojećem softveru vidimo koja je mogućnost pogreške. U pitanju su velika ulaganja, ako softver “laže” od pet do osam posto, to su milijuni eura godišnje štete. Iz tih razloga bilo je neophodno realizirati pilot postrojenja zbog provjere energetskog kapaciteta lokacije, ali i primijenjenih softvera u projektiranju.
Kako spriječiti tu pojavu? Ponovnim istraživanjima?
- Mi, tj. strojari, imamo običaj uvijek napraviti prototip kada nešto projektiramo. Poštujemo proračune, softvere, ali dok se ne napravi prototip stroja, pa se ne ispita i vidi je li to ono što je zamišljeno i je li potrebno nešto doraditi, ne pristupa se serijskoj proizvodnji. Taj princip smo i ovdje poštivali. Htjeli smo postaviti dvije vjetrenjače s 5 MW da se na njima uvjerimo je li to, što je teorija rekla, ispravno. Zadovoljava li konstrukcija, energetski kapacitet, krajnji profit. Radili bismo jednu-dvije godine i izvršili istodobno i korekciju programa. Na taj način bismo postali vlasnici softvera, što je jako bitno za Centar za alternativne izvore energije da se bavi znanošću, a investitor bi dobio sigurnost u vrijednosti profita.
Obuhvaća li prva faza istraživanja na još nekim područjima?
- Ovaj prototip se testira i za buduća polja koja će biti u Bosni i Hercegovini. Tu mislim na Livanjsko i Duvanjsko polje koje istražuje Elektroprivreda Herceg Bosne, zatim Glamočko polje, Hrasno, pa područje Bihaća gdje sada idemo s Austrijancima, područje Kupresa, Nevesinja, itd. - cijeli taj kapacitet zapadne, srednje i istočne Hercegovine gdje se očekuje nekih 1.200 MW instalirane snage. To je ogromna investicija.
Kada bi se trebali postaviti prvi prototipi na zemljište?
- Prvi prototipi bi trebali proraditi u listopadu ili studenome ove godine, pod uvjetom da sve bude normalno. Međutim, sada smo u situaciji da se neke nenormalne stvari pojavljuju.
Problemi s birokracijom?
- Ne bih rekao birokracije jer ako su voljni nešto uraditi, oni imaju adekvatnu zakonsku normativu koja se rješava “u hodu” i tu ne bi bilo problema. No, već se pojavio sukob nekih interesa pojedinaca, što iz politike ili bivše politike, koji pokušavaju biti implementatori ovog projekta.
Vi ste već odavno predlagali mogućnost iskorištavanja vjetra. Kako ste došli na tu ideju u našim krajevima?
- Cijela ideja je počela 1999. S kolegama u Splitu smo u stalnom kontaktu, a prošle godine smo imali stručni skup u hotelu Ero u organizaciji jedne privatne tvrtke i Dalekovoda iz Zagreba. To je bio jednodnevni skup koji je okupio sve energetičare iz BiH. Razmijenili smo rezultate i “zaljuljala” se ideja.
U Hrvatskoj se spominjala buka koju proizvode vjetrenjače ili, pak, sam izgled koji ugrožava okolinu?
- Ma, što se izgleda tiče, vjetrenjače su divne - tko se razumije u arhitekturu. U nekim zemljama sluľe kao turistička atrakcija, što će vjerujem i kod nas biti slučaj. Obišao sam polja u Prinzedorfu, Simonsveldu, bio pod elektranom. Nove Westasove vjetrenjače na 100 metara proizvode zvuk od 40 do 45 dB, što je niľe od ljudskog glasa. To su vjetrenjače nove generacije koje imaju suvremenije dijelove i materijale i ne proizvode buku. Problem je u tome što Zapad, tj. Njemačka, Danska i Nizozemska, stare modele ukidaju, postavljaju nove, a ove prodaju siromašnim drľavama. Ali mi nećemo dozvoliti instaliranje tih tipova. Naš krajnji cilj je postavljanje suvremenih vjetrenjača.
Znači li to da projekt obuhvaća i izgradnju infrastrukture te otvaranje novih radnih mjesta?
- Naravno, cilj nam je da Westas i Enercom, koji i imaju takvu politiku, prebace dio proizvodnje u BiH. Na primjer, vertikalni čelični stup, koji je visok od 70 do 100 metara, može se raditi u tvornici TAT u Sarajevu, reduktor se može raditi u tvornici TTU u Tuzli, vratilo i ležajevi u Bratstvu Travnik, a propeler se može raditi u Sokolu uz određeno dopremanje opreme. To su vrlo teški elementi, otprilike oko 300 tona, te konstrukcije ogromnih gabarita. Samo je jedna grana propelera duga 40 metara i to je potrebno iz Danske transportirati u Podveleľje. Moram naglasiti da su to specijalni tereti na brodovima i Dancima se kao proizvođačima više isplati ovdje otvoriti tvornicu za ove kapacitete na Balkanu. Danci su tu filozofiju prenijeli u Španjolsku, a ta zemlja je sada treća u svijetu i druga u Europi po instaliranim kapacitetima. Zahvaljujući Westasu, koji je pokrenuo tvornice u Španjolskoj, transportni troškovi su s 18 posto pali na tri posto, što bitno utječe na cijenu objekta. Preko federalne Vlade, koja koordinira naše kompanije koje su u procesu privatizacije, pokušavamo ih na neki način povezati s proizvođačima opreme da s novom tehnologijom dođu na ovo područje.
Ipak, vladajuće strane postavljaju određene prepreke i ovom projektu. Prema Vašem mišljenju, koji je njihov motiv u svemu tome i kako komentirate činjenicu da ministar Sunagić nije došao na prezentaciju?
- Ministar Sunagić je strojarski inženjer, moj bivši student, i nadao sam se da će dati apsolutnu podršku ovom projektu. Naime, što je problem? Problem je to što Sunagić pokušava obrnuti nekakav zacrtani proces koji je definirala federalna Vlada kroz svoje zakone i dala upute kako se uvodi investitor u energetski sustav, bez obzira o kojem se radi. Međutim, Sunagić i županijska Vlada donose uredbu, koja je u suprotnosti s federalnim Zakonom o energetici, za razliku od federalne Vlade i njezinih resornih ministarstava, Ministarstva prostornog uređenja i okoliša i Ministarstva energetike, koja su od samog početka pratila i naša istraživanja, čak i donirala sredstava. To nisu bila neka velika sredstva, ali su ipak pomogla da nabavimo softvere za projektiranje. Kažem, za razliku od njih, županijska Vlada nije imala interesa, ali promatrajući strukturu, ni mi nismo prema njima bili toliko agresivni. Jedino smo prošle godine tražili da kroz gradski fond educiramo profesore fizike u srednjim i osnovnim školama o ovim tehnologijama kako bi u okviru tog mladog naraštaja stvorili kadrove i za projektiranje i proizvodnju elemenata za ovu djelatnost. Nikada nismo dobili odgovor na tu našu aplikaciju županijskoj Vladi, ni pozitivan ni negativan.
Prema riječima Žarka Markića, temeljni problem je to što županijska Vlada nije formirala povjerenstvo za koncesije. Može li se dogoditi da se na ovaj način investitori otjeraju te imate li informacije je li Vlada nešto učinila od prezentacije do danas po pitanju tog povjerenstva?
- Natječaj za to povjerenstvo je okončan prije nekoliko dana. Na razini županije i Federacije broji ukupno osam članova, što znači da se radi nešto i na tom planu.
Što onda trenutačno predstavlja najveću prepreku? Je li to uredba koju je donio ministar Sunagić?
- Federalni zakon je tu bio jasan. Svi energetski resursi do 5 MW su u sferi županijskih tijela, a svi veći od 5 MW su u federalnoj ingerenciji. Objekti na Podveleľju prelaze 100 MW, što znači da županija apsolutno nema ingerencije u tome, ali donosi uredbu. Pazite, to je uredba, a ne zakon koji je u suprotnosti s federalnim zakonom. Prema toj uredbi, svatko može sudjelovati u koncesioniranju aplikacije zemljišta. Postoji određeni redoslijed koji nalaže zakon, a to je izrada studija. Da bi se napravile te studije, moraš imati istraživanja, a da bi istraživanja bila valjana, moraju trajati od jedne do tri godine, s određenim brojem mjernih stanica. Na bazi toga se radi projekt energetskog polja, pa projekt infrastrukture, projekt ekologije, da bi se tek onda dobila građevinska suglasnost. Austrijanci su ulagali dvije i pol godine, Slovenci ulažu pola godine i ulagat će još godinu dana, a sada imaju ravnopravan status s osobama i organizacijama koji u toj sferi nisu uopće sudjelovali. Potrebno je dobiti certifikat ako se otvara poduzeće od Federalne regulatorne agencije za energiju, a ne da svatko sudjeluje na otkupu zemljišta. To je ujedno i zadnja odrednica zakona, ako su ispunjeni svi prethodni uvjeti. Nadamo se da će ova uredba biti poništena jer ne definira kriterije za koncesiju. I prema odluci županijskog pravobranitelja Jure Jukića, ova uredba nije po zakonu.

www.danas.ba

Stranka za BiH i Parlament građana BiH danas su u Mostaru organizirali potpisivanje peticije za ustavne promjene, tj. za jedinstvenu, demokratsku i funkcionalnu BiH bez etničkih i entitetskih podjela.
«Do sada smo prikupili otprilike 500 potpisa i zadovoljni smo reakcijom građana na tu akciju, iako ima i onih koji smatraju da potpisom ne mogu ništa promijeniti», rekla je aktivistica Lejla Količić.

Inače, akcija se provodi treći dan, a potpisi se još prikupljaju u mostarskim naseljima Zalik i Tekija, te u Fejićevoj ulici.

(NINA) ad

Načelnik općine Kupres Stjepan Herceg izjavio je da su početkom ožujka tu općinu posjetili poslovni ljudi iz Zagreba, koji su zainteresirani za gradnju jednog hotela na Kupreškoj visoravni, te da postoji neočekivano veliko zanimanje investitora iz Republike Hrvatske i BiH za ulaganja u gradnju određenih objekata na podruju te općine. Govoreći o ovogodišnjoj zimskoj sezoni koja još traje, načelnik Herceg je kazao da općina Kupres ove godine očekuje oko 60.000 noćenja u hotelskom i privatnom smještaju i ukupan prihod od turizma od oko sedam milijuna maraka, ustvrdivši da je ovo jedna od najboljih zimskih sezona, posebice siječanj i veljača koji su nadmašili sva očekivanja i zabilježili rekordan posjet ljubitelja skijanja i zimskog odmora.

Herceg je podsjetio da je Općinsko vijeće prošle godine usvojilo strategiju razvoja općine Kupres u kojoj su turizam, poljoprivreda i prerada drveta okosnice budućeg razvoja, jer su to glavni prirodni resursi i gospodarski potencijali općine, naglasivši da ove godine očekuje značajan broj novih investicija u oblasti turizma.

Čelnik izvršne vlasti Kupresa istaknuo je da je u vikend naselju Čajuša 2 već izgrađeno oko 80 novih vikendica, te da će u ovoj i nekoliko idućih godina biti izgrađeno ukupno oko 350 novih objekata s kompletnom komunalnom infrastrukturom, pa će s oko 500 takvih objekata u starom vikend naselju, koje je u ratu bilo razrušeno, na Kupreškoj visoravni uskoro biti oko tisuću vikend kuća čiji su vlasnici mahom iz susjedne Hrvatske i Hercegovine.

Govoreći o kamenolomu Lupoglav u neposrednoj blizini planinskog bisera Kukavčijeg jezera, Herceg je rekao da to pitanje više nije sporno ni aktualno, te da od otvaranja kamenoloma definitivno nema ništa jer je to područje odlukom OV-a i prostornim planom općine predviđeno isključivo za gradnju objekata za sport i rekreaciju.

(NINA) nv

Agencija za državnu službu FBiH u 2005. izvršila je reviziju radnih mjesta u 125 tijela državne službe i utvrdila da je od 2.002 radna mjesta predviđena pravilnicima o sistematizaciji popunjeno 1.254, odnosno oko 63 posto namještenicima i oko 37 posto državnih službenicima. Od toga broja 1.045 državnih službenika uspješno su prošli reviziju, dok ih je 210 ili oko 18 posto dobilo rješenje o prestanku radnog odnosa uglavnom zbog nezakonitog postupka zapošljavanja ili neispunjavanja uvjeta propisanih Zakonom o državnoj službi.

Tu je informaciju za agenciju NINA potvrdio direktor Agencije za državnu službu FBiH Enver Išerić, koji je kazao da ta agencija prije okončanja postupka revizije ne raspolaže preciznim podatcima o broju službenika u državnoj upravi BiH niti o broju zaposlenih u tijelima državne službe FBiH, ali da je neslužbeno u FBiH zaposleno oko 11.000 namještenika i oko 6.000 državnih službenika.

Ustvrdio je da je pravilnicima o sistematizaciji predviđeno daleko više zaposlenika od popunjenog broja radnih mjesta te da prema analizama koje je izvršila Agencija za državnu službu FBiH, ako bi se popunila sva radna mjesta u javnoj upravi, broj zaposlenika u državnim tijelima FBiH bio bi povećan za oko 70 posto.

Županijsko tužiteljstvo u Livnu prošle godine sklopilo je 40 sporazuma o priznanju krivnje s počiniteljima kaznenih djela na području Hercegbosanske županije, što je dvostruko više u odnosu na godinu ranije. Tu je informacija za agenciju NINA potvrdio glavni županijski tužitelj Milorad Barašin, koji je kazao da su sporazumi postignuti s počiniteljima raznih kaznenih djela iz prošle i ranijih godina, te da su sve sporazume o visini kazne između tužiteljstva i okrivljenih potvrdili Općinski i županijski sud.

Barišin je objasnio da je riječ o raznim kaznenim djelima, među kojima su i najteža poput ubojstava i pokušaja ubojstava, razbojstava, sigurnosti prometa itd., za koja su počiniteljima u većina slučajeva izrečene kazne zatvora, te da su svi takvi predmeti okončani.

Naglasio je da Institut sporazuma o priznanju krivnje, koji je uveden novinom Kaznenim zakonom FBiH, sve više saživljava u praksi jer njegova primjena ubrzava sudski postupak i smanjuje troškove, što i jest svrha tog instituta.

(NINA) nv

Komandant EUFOR-a general-major Gian Marco Chiarini posjetio je u petak objekt za skladištenje municije u Jahorinskom potoku na Palama, a u četvrtak i lokaciju za skladištenje municije u Livnu tokom stalnih provjera da li se napuštena municija širom BiH čuva na siguran način po civilno stanovništvo, saopćeno je iz EUFOR-a. Obje lokacije su donekle u lošem stanju. Dijelovi lokacije na Palama su bombardirani tokom rata i objekti nisu podobni za skladištenje, pa predstavljaju izvjesnu opasnost za civilno stanovništvo naseljeno u neposrednoj blizini, zaključeno je.
Komandant EUFOR-a je na Palama napomenuo da je "zbog šume stražarima teško uspostaviti adekvatnu zaštitu, ali je očito da stražari Ministarstva odbrane BiH osiguravaju objekt najbolje što mogu". Mada je za sigurnost i zaštitu lokacije prvenstveno odgovorno Ministarstvo odbrane BiH, EUFOR je odlučan da pomogne BiHMOD u sigurnom skladištenju i odlaganju napuštene municije i preostaloga ilegalnog naoružanja u BiH, navodi se u saopćenju.

(Fena)

Iz ovogodišnjeg proračuna općine Kupres za realizaciju projekta izgradnje vodocrpilišta Hajdarevac bit će izdvojeno 600,000 maraka. Ova sredstva bit će namijenjena za realizaciju prve faze spomenutog ...


... projekta, istaknuo je načelnik kupreške općine Stjepan Herceg, dodavši da će u ovoj godini biti elektrificirana i neka rubna područja općine za što je Šumsko-gospodarsko društvo "Hercegbosanske šume" iz Kupres doniralo 100,000 maraka.

Po Hercegovim riječima, radi se o južnim dijelovima općine Kupres i selima Brda, Ilići i Vukovsko u koja se vratio značajan broj prijeratnih stanovnika koji još nemaju električnu energiju u svojim domovima.

Općina će osigurati sredstva za financiranje radova na obnovi elektromreže i planirano je da se taj projekt ostvari do konca godine, kazao je načelnik Herceg. (F)

Livanjski rudnik Tušnica u 2006. isporučit će 32.000 tona ugljena Termoelektrani Kakanj, koja je u zadnjih deset godina najveći kupac livanjskog ugljena s više od 50 posto ukupne proizvodnje. Prema riječima direktora rudnika Jakova Konte, to poduzeće bez isporuka ugljena za TE Kakanj odavno bi stavilo ključ u bravu.

Konta je potvrdio da je Tušnica jedini rudnik ugljena u FBiH čiji je vlasnik županija, a ne država, odnosno u ovom slučaju FBiH, radi čega ni status poduzeća nije riješen dugoročno i na odgovarajući način, a posljedice trpi oko 130 djelatnika od kojih je njih 50-ak tehnološki višak.

Čelni čovjek rudnika tvrdi da Hercegbosanska županija kao vlasnik ima maćehinski odnos prema rudniku za razliku od FBiH koja godinama osigurava najvećeg kupca ugljena TE Kakanj, a iz federalnog proračuna svake godine što izravno, što neizravno, pomogne i s pola milijuna maraka, dok s druge strane od županije godinama imaju samo opomene za plaćanje koncesija za eksploataciju ugljena koje godišnje iznose oko 50.000 maraka, a koje radnik nije u mogućnosti platiti.

(NINA) nv

Sporazum o dvojnom državljanstvu između BiH i Republike Hrvatske potpisat će se tijekom dvodnevnog zasjedanja Međudržavnog vijeća za suradnju, koje se danas i sutra održava u Sarajevu. Taj sporazum ...


...u kolovozu prošle godine parafirali su hrvatski ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin i Safet Halilović, ministar civilnih poslova BiH.

"Što se tiče potpisivanja dokumenta, parafirali smo ga tijekom posjeta izaslanstva Vijeća ministara BiH Vladi Hrvatske, ali budući da je bilo potrebno dosta vremena da prođu određene procedure, nije bilo prilike da se on ranije potpiše", rekao je Halilović za Dnevni list, ali nije mogao dati informaciju tko će u Sarajevu potpisati taj sporazum.

Ovaj sporazum, unatoč željama mnogih, kako u BiH, tako i u Hrvatskoj, ostavlja mogućnost građanima koji posjeduju dvojno državljanstvo da ga i ubuduće zadrže te mogućnost stjecanja istog na dosadašnji način.

"Što se tiče ugovora o dvojnom državljanstvu, standardiziran je na način da odražava odredbe unutarnjeg prava pojedinih zemalja", rekao je Halilović.

Ta odredba odnosi se na obveze državljana primarnih mjestu prebivališta, a to se odnosi prvenstveno na služenje vojnog roka.

"Sporazum ne mijenja ništa kada su u pitanju buduće relacije oko EU-a, međutim tu može doći do različitih interpretacija odredbi, koje će se morati standardizirati s europskim standardima u pogledu državljanstva", rekao je Halilović.

Samim tim morat će doći do preciznijih određenja u pogledu prava i dužnosti građana s obzirom na mjesto stalnog prebivališta i postojanje mogućnosti dvojnog državljanstva.

"U ovoj fazi ne očekujemo radikalne promjene, ali kako bude tekao proces integriranja Hrvatske u Europsku uniju, moguća su određena reduciranja tih prava, točnije usklađivanja s europskim standardima", istaknuo je Halilović.

Te odredbe često nisu u suglasnosti s državnim odredbama, počevši od načina glasovanja pa nadalje. Međutim, način za stjecanje državljanstva ostaje isti.

Što se tiče prava osoba iz BiH, koje posjeduju hrvatsko državljanstvo, na putovnice EU-a kada Hrvatska pristupi toj zajednici, Halilović je rekao kako još uvijek ne može reći što će se dogoditi jer odredbe tu stavku još uvijek nisu jasno precizirale, naglasivši da je možda još uvijek prerano o tome govoriti. Razlike u pogledu tog pitanja postoje.

"U slučaju da bh. građani koji posjeduju hrvatsku putovnicu nakon ulaska Hrvatske u EU automatski dobiju i putovnice EU-a, to bi moglo dovesti do različitih situacija za pojedine kategorije građana i mogli bi se javiti određeni problemi", istaknuo je Halilović.

Naša zemlja je u fazi pregovora o stabilizaciji i pridruživanju i vidjet ćemo kojim će tempom teći proces regulacije viznog režima.

Državljanstvo EU-a je komplementarno, što znači da ono ne zamjenjuje nacionalno državljanstvo, nego ga dopunjuje. Svaka država članica isključivo sama, a u skladu sa svojim unutarnjim pravom, odlučuje kome će dodijeliti svoje državljanstvo.

Uz to, države članice EU-a ne smiju ni na koji način ograničiti prava državljana drugih država članica koja proistječu iz državljanstva koje su osobe stekle sukladno nacionalnim propisima države članice.

Prema sadašnjoj situaciji, Hrvatska dopušta mogućnost da državljani drugih država, pa tako i Hrvati iz BiH, mogu imati i državljanstvo Hrvatske, uz to Ustav RH propisuje da se državljanima Republike Hrvatske hrvatsko državljanstvo ne može oduzeti.

Bljesak.info

Izvještajna godišnja skupština Medžilisa Islamske zajednice Livno potvrdila je priče islamskih vjernika o velikim nesuglasicama, raskolu i potresima unutar te vjerske institucije koja je godinama zatvorena za novinare...

Na površinu je isplivao i višemjesečni sukob između čelnog čovjeka Medžilisa Muhameda Pivčića i glavnog livanjskog imama Dževada Hadžića, te nekih članova Izvršnog odbora i čelnika Stranke demokratske akcije (SDA) na čelu s predsjednikom Seadom Hadžijahićem.

Glavni imam Dževad Hadžić, inače prvi teološki visokoobrazovani imam u livanjskom kraju, na skupštini Medžilisa rekao je da mu je to vjerojatno posljednje obraćanje jer ga neki žele otjerati iz Livna, te da predsjednik Medžilisa s njim uopće ne komunicira niti je sudjelovao u izradi izvješća i pripremanju godišnje skupštine.

Ustvrdio je da predsjednik i cijeli Medžilis IZ-a rade po direktivama predsjednika SDA Seada Hadžijahića, kao da se u tu vjersku instituciju duboko uvukla politika.

Mučne i netolerantne rasprave prekinuo je Nazif ef. Garib, generalni tajnik mostarskog Muftijstva i izaslanik mostarskog muftije Seida ef. Smajkića, ustvrdivši da izvješće o radu Medžilisa nisu potpuna i urađena po propisnim obrascima te da je u interesu Bošnjaka i Medžilisa da se odmah prevladaju nesuglasice između predsjednika i glavnog imama.

(NINA) nv

Predsjednik HKDU-a BiH Ivan Musa tijekom posjete općini Glamoč sastao se s predsjednikom podružnice ove stranke u Glamoču Antom Miloševićem. Milošević je upoznao Musu s radom podružnice i ...


... eškoćama sa kojima se susreću Hrvati u Glamoču. Milošević je istaknuo da u Glamoču sada živi oko 3,500 stanovnika, od čega tisuću Hrvata, dok je odmah poslije završetka rata živjelo oko 3,500 Hrvata. To su uglavnom žrtve etničkog čišćenja iz Mrkonjić Grada i još 45 drugih mjesta u Bosni i Hercegovini, kazao je predsjednik glamočkog HKDU-a.

"Teško i mukotrpno se snalaze. Gotovo zaboravljeni te izloženi pritiscima i životnim problemima Hrvati u Glamoču dovedeni su na margine odlučivanja u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. U posljednje vrijeme upošljavaju se isključivo Srbi, a Osnovna škola i Dječji vrtić funkcioniraju na granici opstojnosti zbog trenutačne nepovoljne političke situacije u općini", dodao je Milošević.

Vodstvo HKDU-a smatra kako ta stranka uživa visoku popularnost što daje optimizam za predstojeće izbore. Iz HKDU poručuju da samo promjena sadašnje vlasti jamči bolju perspektivu hrvatskom puku Glamoča.

(Fena)

Ako je suditi po onome što čine i kako se ponašaju narodni predstavnici u zakonodavnim tijelima vlasti, konkretno u Hercegbosanskoj županiji, onda bi se za one koji su im dali te zastupničke mandate jednostavno moglo konstatirati da su u najmanju ruku gotovani, lijenčine i neradnici. Međutim, logika kakav narod, takvi predstavnici, ovdje ipak ne stoji, ako ni zbog čega drugog onda zbog toga što za aktualne vladare u Hercegbosanskoj županiji nisu glasovali samo vucibatine i neradnici, već i oni koji sebi i svojima «krvavim» radom zarađuju kruh svakidašnji. A kako već odavno stvari stoje, upravo ovi posljednji izgleda da u parlamentu ove županije imaju ponajmanje svojih istinskih i pravih predstavnika.



Jer, kako drugačije objasniti činjenicu da se u dosadašnjem dijelu ove godine, Skupština Hercegbosanske županije samo jednom sastala i da se u prognoze njezinog novog zajedanja nitko pametan ne želi upuštati. Da stvar bude čudnija, iz redova narodnih zastupnika doznajemo kako pripremljenih materijala za održavanje jedne takve sjednice jednostavno nema i kako , što se tiče ovog problema, upravo u «tom grmu» odavno «leži zec». Ovo i ovakvo obrazloženje možda i stoji, ali kako s druge strane objasniti činjenicu da županijska vlada normalno radi i redovito održava svoje sjednice, a materijala za Skupštinu nema. Nije valja po srijedi strah od parlamentarne procedure. S obzirom na sastav županijskog parlamenta i ne baš uvijek sigurnu većinsku podršku zastupnika, vladi Hercegbosanske županije sigurno i nije uvijek lako izići s nekim svojim prijedlogom. To je u jednu ruku i razumljivo, no ipak neke stvari se ne mogu odugovlačiti u nedogled. Jedan od primjera je i imenovanje novog županijskog ministra zdravstva. Odlaskom Stipe Pavića na mjesto ravnatelja Županijske bolnice, to mjesto u vladi od Nove godine stoji upražnjeno. Interesantno, taj manjak u županijskoj vladi gotovo nitko ne primjećuje, čak ni stranka HDZ kojoj to isto mjesto pripada. A da stvar bude još čudnija, Stipu Pavića koji već treći mjesec obnaša funkciju ravnatelja Županijske bolnice, Skupština Hercegbosanske županije još nije razriješila ministarske dužnosti. Kakvi li se tu skupštinski materijali čekaju, a da ne spominjemo niz drugih mnogo životnijih i mnogo značajnijih problema s kojima se suočava ova jedna od najsiromašnijih županija u Federaciji BiH, počevši od stanja u gospodarstvu, školstvu i zdravstvu do problema konzumiranja i rasturanja opojnih droga. Ispada da zastupnici u županijskoj Skupštini čekaju samo servirane stvari, a da oni sami nešto iniciraju i pokreću, to je nešto što je svojstveno samo rijetkima od njih.

Sada se naravno postavlja pitanje što je glavnim razlogom takvog ponašanja zastupnika u Skupštini Hercegbosanske županije? Odgovor baš i nije jednostavno dokučiti, ali da bi se on mogao jednim dovesti i u izravnu vezu sa dosta konfuznim stanjem, pa čak i jednim rasulom koje vlada u većini ovdašnjih političkih stranaka to je nešto što se baš i nije teško primijetiti.


Ipak, i Skupština Hercegbosanska kao takva itekako je isplativa njezinim članovima, posebice onima koji u njoj slove kao profesionalci. A takvih, barem kada je riječ o zastupnicima, ima osam. Skupština radila ili ne radila, svakome od njih mjesečno donosi najmanje tisuću KM plaće, pardon, mirovine. Kako se, s obzirom na približavanje lokalnih izbora tim mirovinama ipak bliži kraj, svakako je za očekivati njihovo skoro buđenje i to ne radi općenarodnog dobra, već radi toga kako bi i u idućem mandatu osigurali sebi duboku hladovinu.

Tomislavcity.com

HBŽ: PROŠLE GODINE EVIDENTIRANE 1.092 PROMETNE NESREĆE
LIVNO (NINA) – Na području koje pokriva Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) Hercegbosanske županije u 2005. evidentirane su ukupno 1.092 prometne nesreće, od čega 174 s nastradalim osobama i 918 s materijalnom štetom, što je za 13,7 posto više u odnosu na godinu ranije, javlja dopisnik NINA-e.

Prema podatcima MUP-a, u tim prometnim nesrećama smrtno je stradalo jedanaest osoba, što je za 42 posto manje u odnosu na 2004. a u prošloj godini evidentiran je i najmanji broj smrtno stradalih i najmanje teže ozlijeđenih u posljednjih devet godina.

Najčešći uzroci prometnih nesreća prošle godine bili su neprilagođena brzina uvjetima i stanju prometnica, nepropisno pretjecanje i vožnja u alkoholiziranom stanju, a najviše prometnih nesreća (oko 70 posto) evidentirano je na području općine Livno i Tomislavgrad.

Od 1997. u prometnim nesrećama na području Livna, Tomislavgrada, Kupresa, Glamoča, Bosanskog Grahova i Drvara smrtno je stradala 161 osoba, a najveći broj stradalih je životne dobi do 30 godina.

(NINA) nv

SARAJEVO, Komandant EUFOR-a general-major Gian Marco Chiarini posjetio je u petak objekt za skladištenje municije u Jahorinskom potoku na Palama, a u četvrtak i lokaciju za skladištenje municije u Livnu tokom stalnih provjera da li se napuštena municija širom BiH čuva na siguran način po civilno stanovništvo, saopćeno je iz EUFOR-a.
Obje lokacije su donekle u lošem stanju. Dijelovi lokacije na Palama su bombardirani tokom rata i objekti nisu podobni za skladištenje, pa predstavljaju izvjesnu opasnost za civilno stanovništvo naseljeno u neposrednoj blizini, zaključeno je.
Komandant EUFOR-a je na Palama napomenuo da je "zbog šume stražarima teško uspostaviti adekvatnu zaštitu, ali je očito da stražari Ministarstva odbrane BiH osiguravaju objekt najbolje što mogu". Mada je za sigurnost i zaštitu lokacije prvenstveno odgovorno Ministarstvo odbrane BiH, EUFOR je odlučan da pomogne BiHMOD u sigurnom skladištenju i odlaganju napuštene municije i preostaloga ilegalnog naoružanja u BiH, navodi se u saopćenju.

(Fena)

Na području općine Glamoč do kraja 2005. vratilo se oko 4.100 prijeratnih stanovnika srpske nacionalnosti i oko 960 Bošnjaka, a u općini živi i oko 1.000 Hrvata, od kojih većina raseljenih osoba iz središnje Bosne, izjavio je za agenciju NINA načelnik te općine Rade Gvero. Prema njegovim riječima, na području te općine trenutačno živi oko 50 posto prijeratne populacije, a najveći problem je teška situacija u gospodarstvu i nemogućnost zapošljavanja, te činjenica da je zaposleno sama oko 300 osoba ili pet posto ukupne populacije u općini.

Gvero je kazao kako Vlada Hercegbosanske žpanije tu povratničku i u ratu teško stradalu općinu nije pomogla ni jednom markom, ustvrdivši kako je to „privatna vlada“ koja ne radi u interesi svih građana, te da je ukupno stanje u županiji gore nego prije nekoliko godina kada je tadašnji medijator za Federaciju BiH, a sadašnji visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling tu županiju nazvao „crnom rupom“.

ZLOČINCI KAO KRIVOKRADICE Iza pripadnika postrojbi Trećeg korpusa i Sedme muslimanske brigade ostali su nekažnjeni zločini u Miletićima, Maljinama, Travniku, Bugojnu, Rostovu, Šušnju, Bilivodama, Crkvicama, Gućoj Gori, Križančevu Selu... Ostala su pusta i uništena sela, a krivci su kažnjeni kao da su krivokradice ili su skrivili neku tešku prometnu nesreću
U srijedu su Hrvati u srednjoj Bosni s nestrpljenjem čekali vijesti iz Haaga i visinu izrečenih kazni oficirima Armije BiH, generalu Enveru Hadžihasanoviću, zapovjedniku Trećeg korpusa, i brigadiru Amiru Kuburi, zapovjedniku Sedme muslimanske brigade iz sastava tog korpusa.
No, vijesti su dočekali s nevjericom jer ova dva visoka oficira Armije BiH, u ratu na području srednje Bosne gospodari života i smrti, kažnjeni su s pet, odnosno s 2,5 godine zatvora. Kazne su doslovno smiješne, ako se zna zašto su optuženi (po zapovjednoj odgovornosti za kršenje ratnoga prava i običaja, za ubojstva, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje naselja, pljačku, uništavanje vjerskih objekata...) i ono što su činile postrojbe kojima su zapovijedali.

Ostavili pustoš
— Takve kazne — kaže nam jedan sudac iz srednje Bosne — dajemo ozbiljnijim šumokradicama, ili pak krivcima težih prometnih nesreća.
A "junaci" ove smiješne i tužne haaške priče, "haaške pravde", Enver Hadžihasanović i Amir Kubura i postrojbe kojima su zapovjedali iza sebe su u srednjoj Bosni ostavile pravu pustoš. Hrvati su na tom dijelu BiH od "Armije koja brani Bosnu" doživjeli najveću tragediju u svojoj povijesti.
Prognano je više od 100.000 Hrvata, poginulo ih je i ubijeno više od četiri tisuće, a među njima i više stotina civila, staraca, žena, djece, zarobljenih i ranjenih pripadnika HVO-a.
Kroz muslimanske logore pod nadzorom pripadnika Trećeg korpusa i Sedme muslimanske brigade u Zenici, Travniku, Busovači, Fojnici, Bugojnu..., maltretiranja, ponižavanja, mučenja..., prošlo je više od 2000 Hrvata. Jednom broju zatočenih izgubio se svaki trag. Imovina prognanih Hrvata je opljačkana, uzurpirana ili potpuno uništena, a brojka potpuno uništenih stambenih objekata prelazi 20.000. Uništeno je ili teško oštećeno više desetaka sakralnih objekata i više tisuća nadgrobnih spomenika. Maltretirani su i ubijani svećenici i časne sestre, pljačkana je crkvena i samostanska imovina i kulturno-povijesno blago.
Iza pripadnika postrojbe Trećeg korpusa i Sedme muslimanske brigade (osnovao je Alija Izetbegović, a zapovjednik Amir Kubura bio je njegov čovjek od iznimnog povjerenja) i odreda El Mudžahid, ostali su nekažnjeni zločini u Miletićima, Maljinama, Travniku, Bugojnu, Rostovu, Šušnju, Bilivodama, Crkvicama, Gućoj Gori, Križančevu Selu, Buhinim Kućama, Zabilju, Kiseljaku (općina Žepče) u Kaknju, Kraljevoj Sutjesci, Fojnici, Varešu...!
Ostala su pusta i potpuno uništena sela u koja se još uvijek nitko nije vratio, a od 100.000 prognanih Hrvata vratilo ih se tek tridesetak posto. Ništa bolje, samo u manjem opsegu (zbog malobrojnosti), nisu prošli ni Srbi, a posebno su teško stradali u naselju Vozuća (općina Zavidovići), kada su postrojbe Trećeg korpusa i Sedme muslimanske brigade, te poglavito odreda El Mudžahid ubile više stotina Srba, civila i zarobljenih vojnika. A za osvojenu pušku i drugo vatreno oružje nagrađivani su sa 100, a za ubijenog Srbina nagrada je iznosila 50 DEM.

Tužne usporedbe
I za sve to i još mnoga nedjela koja su počinili potčinjeni Enveru Hadžihasanoviću i Amiru Kuburi na području srednje Bosne pet i 2,5 godine zatvora. Kazne kao za stotinjak posječenih bukava, ili za jednu težu prometnu nesreću. Tužno i nečuveno, posebno ako se zna da su, primjerice, Vitežani Drago Josipović, iako mu sudjelovanje u ubojstvu jednog zarobljenog Bošnjaka uopće nije dokazano, osuđen na dvanaest godina zatvora, a Vitežanin Anto Furundžija na deset godina zatvora jer nije spriječio silovanje jedne Bošnjakinje.
A kazne i Josipoviću, i Furundžiji, i Hadžihasanoviću, i Kuburi izrekao je isti — Haaški sud.


Travničaninu odsjekli glavu

Po svireposti posebno su se isticali pripadnici Sedme muslimanske brigade, zapovjednika Amira Kubure.
U sastavu ove brigade bio je zloglasan odred "Alahovih ratnika", El Mudžahid (sjedište u Zenici), sastavljen od "uvezenih branitelja Bosne i islama", ali i od domaćih mudžahedina koji su za ispite sposobnosti, odanosti i pripadnosti činili teške zločine, čak i ritualna klanja (Travničaninu Draganu Popoviću je ritualno sabljom odsječena glava u logoru u Orašcu u općini Travnik).

DVOSTRUKI KRITERIJI TRIBUNALA

ANTO FURUNDŽIJA
10 GODINA
Dobio je deset godina zatvora jer nije spriječio silovanje jedne Bošnjakinje
DRAGO JOSIPOVIĆ
12 GODINA
Osuđen na dvanaest godina zatvora iako mu uopće nije dokazano sudjelovanje u ubojstvu jednog zarobljenog Bošnjaka

Vecernji list

Predsjedništvo Udruge hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a) Herceg Bosne na sjednici odrľanoj u srijedu u Livnu definiralo je zahtjeve i usvojilo zaključke, te formiralo pregovarački tim koji će voditi pregovore s hrvatskim predstavnicima u strukturama vlasti Bosne i Hercegovine i Federacije BiH. Pregovori se odnose na materijalni status stradalnika Domovinskog rata i na međudrľavni ugovor o pravima braniteljske populacije potpisan krajem prošle godine između BiH i Republike Hrvatske.

Predsjednik HVIDR-e Herceg Bosne Anđelko Barun izjavio je da su usvojeni i zaključci o poduzimanu mjera i dinamici najavljenih prosvjeda članova udruga proisteklih iz Domovinskog rata, dodavši da će se blokada prometnica i graničnih prijelaza na području FBiH odrľati vjerojatno 27. oľujka, o čemu će se definitivno znati sljedećeg tjedna.

Podsjetio je da je glavni razlog najavljenih prosvjeda članova HVIDR-e međudrľavni ugovor o pravima stradalnika rata koji nije ratificiran, zatim federalni Zakon o pravima braniteljske populacije koji se ne primjenjuje, te zatraľene izmjene Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju i ľupanijskih zakona koji reguliraju prava stradalnika rata.

«Zaključke Predsjedništva HVIDR-e sada ćemo spustiti na ľupanijsku i općinsku razinu s kojima vršimo konzultacije i vjerujem da najavljeni termin prosvjeda neće biti promijenjen“, rekao je čelnik HVIDR-e Herceg Bosne, dodavši da će javnost sa svim što bude vezano za prosvjede biti upoznata sljedećeg tjedna.

(NINA) nv

Fabus je izgleda pronašao sjedište. Upise možete obaviti na Ski centru u Kupresu. Tamo ćete dobiti sve ostale informacije. Gdje su predavanja i profesori i dalje ostaje tajna....
Ukoliko bude nejasnoća obratite se hercegbosanskom ministru obrazovanja M.Iviću. On je naime ovih dana izjavio kako je svaki fakultet pa tako i Fabus dobro došao u Livno.

Krasne li izjave!

Ne žurite, broj polaznika je neograničen!

poskok.info

Don Ilija Miškić, župnik u bugojanskoj župi Kandija spriječio je pljačku crkve Svetog Ilije te pomogao policiji da uhiti pljačkaše na doista neuobičajen način. Osobno se fizički obračunao s pljačkašima te pozvao policiju koja ih je privela. Kako nam je ispričao sam župnik, pokušaj pljačke dogodio se u utorak, u dva sata popodne. Župnika, koji je vani čistio snijeg, njemu dvojica sumnjivih muškaraca nisu primijetila i taj detalj za njih je bio poguban.
- U blizini crkve uočio sam dvojicu muškaraca sumnjivih namjera. Promatrao sam najprije što će uraditi, a tek onda reagirao. Nakon što su se uvjerili da nema nikoga u župnom uredu i crkvi, jedan od njih je ušao u crkvu, a drugi je ostao vani pratiti hoće li tko naići putom i omesti ih - ispričao nam je don Ilija Miškić. S lopatom za snijeg don Ilija se odmah zaputio u crkvu gdje je zatekao pljačkaša kako pokušava otvoriti crkvene tabernakule koje podsjećaju na kasu, a budući da je riječ o osobi bošnjačke nacionalnosti, on to nije mogao znati.

Don Ilija je reagirao tako što je lopatom udario muškarca, a potom potrčao i za njegovim pomagačem. Njega je udario pesnicom te pozvao policiju koja je ubrzo uhitila obojicu. Jedan je uhićen ispred crkve, a dugi nedaleko od nje u pokušaju bijega preko Vrbasa. Župniku je dakle za obračun s pljačkašima poslužila lopata za snijeg, a ni dobra fizička kondicija nije ostala neiskorištena. Župnik vjeruje da su pljačkaši koje je omeo željeli odnijeti vrijedan crkveni kalež te novac iz blagajne karitativne udruge "Kruh Svetog Ante", koja se nalazi u crkvi.

Naravno, crkva bi tako bila oskrnavljena, a da ih nije omeo u nakani bila bi to druga pljačka kandijske crkve od kako je ovo sakralno zdanje obnovljeno, a vjernici i njihov župnik se vratili u Kandiju. Kandija je inače, druga po broju vjernika bugojanska župa. Od prijeratnih 1990 vjernika do danas ih se u tu župu vratilo 600. U posljednje vrijeme u BiH zabilježeno je nekoliko slučajeva pljački i uništavanja crkvene imovine.

U samo posljednjih 20 dana razbijeni su vitraji na crkvi u Ilijašu, opljačkana je crkva na Stupu te župni ured u Vogošći.

Autor Ana DRMAČ
Vecernji list.hr

Općinski odbor SNSD-a Drvar osudio je način na koji je izvršeno zapošljavanje u Šumsko-gospodarskom društvu Hercegbosanske šume Kupres, RJ Šumarija Drvar.Istaknuli su da se radi o supruzi ministra poljoprivrede u Vladi Hercegbosanske županije Milana Bodrože, te supruzi inspektora kriminalističke policije u PU Drvar, koje su primljene na radna mjesta administratora sa srednjoj stručnom spremom.

U priopćenju SNSD-a navodi se kako se u evidenciji Zavoda za zapošljavanje općine Drvar nalazi veći broj osoba s istom stručnom spremom, te da protiv takvog zapošljavanja oštro prosvjeduju jer se radi o osobama koje nisu ni prijavljene s mjestom boravka u Drvaru, pa se samim time ne nalaze ni u evidenciji nezaposlenih.

Ta stranka zahtjeva od nadležnih da postupe sukladno zakonu, a od direktora Šumsko-gospodarskog društva Hercegbosanske šume Kupres da poništi nelegalan prijam navedenih osoba u radni odnos te da se na upražnjena mjesta prime stvarni povratnici.

Uz konstataciju da svatko ima pravo na zaposlenje, u priopćenju se navodi kako je Drvar sredina u kojoj vlada opća nezaposlenost i u kojoj cijele obitelji ne rade, te da takav postupak odgovornih izaziva nezadovoljstvo i tenzije među građanima.

„Zbog toga najoštrije osuđujemo takav način zapošljavanja i ograđujemo se od ponašanja resornog ministra od kojeg će SNSD zatražiti odgovornost“, zaključuju iz SNSD-a Drvar.

Zamjenik predsjednika Hrvatske seljačke stranke (HSS) BiH Ante Čolak na današnjoj konferencija za novinare istaknuo je da određene političke grupacije žele zadržavanjem ratifikacije sporazuma o pravima pripadnika HVO-a dovesti situaciju do apsurda... da bi se riješila neka otvorena pitanja između Hrvatske i BiH, javlja dopisnik NINA-e.

“Ovo pitanje se politizira jer se želi ishoditi situacija u kojoj bi se rješavala drugi problemi dviju zemalja kao što je Luka Ploče, izgradnje mosta na Pelješcu, potpisivanje ugovora o imovinsko-pravnim poslovima između Hrvatske i BiH i privatizacije Energopetrola od konzorcija INA-MOL”, smatra Čolak.

On ocjenjuje da je ovakva ucjena Bošnjaka na štetu najugroženije kategorije stanovništva hrvatske nacionalnosti, nehumana.

Čolak naglašava da je žalosno što invalidi, branitelji pripadnika HVO-a i njihove obitelji još uvijek nisu došli u poziciju da ostvaruju svoja prava.

Predsjednik HSS-a Mato Tadić pozvao je HDZ i HNZ da ne potpišu ustavne promjene ako su na štetu hrvatskog naroda.

On je zabrinut što se zadržava entitetsko glasovanje jer to praktično znači da Hrvati u Zastupničkom domu neće moći braniti vitalni nacionalni interes.

(NINA) mz

Načelnik općine Tomislavgrad Zdravko Prka izjavio je da je na području te općine trenutačno u tijeku realizacija dvaju kapitalnih infrastrukturnih projekata koji imaju veliko značenje za sve žitelje.
Prema riječima načelnika Prke, glavni kapitalni projekt je gradnja vodoopskrbnog sustava „Duvanjsko polje“, koja je počela prije tri godine, a u... sklopu koje se grade vodocrpilišta, bazen i distribucijski cjevovodi od mjesta Letke prema Mokronogama, Srđanima i dalje.

Prka je rekao da će realizacija tog projekta trajati, te da je Općinsko vijeće donijelo odluku o kreditnom zaduženju Općine kako bi taj projekt bio što prije završen i kako bi u što kraćem roku doveli vodu do svih kućanstava na području općine.

Istaknuo je da je drugi važan kapitalni projekt gradnja kanalizacijske mreže za koju pripreme teku usporedo s vodoopskrbnim sustavom, a čija realizacija će pričekati zbog nedostatka sredstava za financiranje tog projekta.

Kao treći važan projekt čija je realizacija u tijeku, Prka je naveo rekonstrukciju zgrade Općine u sklopu reforme općinske uprave i projekta GAP, naglasivši da se potpunoj obnovi zgrade pristupilo nakon 105 godina od njezine gradnje, te da će u zgradi biti i suvremena šalter dvorana gdje će građani moći obavljati sve svoje potrebe na jednom mjestu.

(NINA)

Načelnik općine Livno Luka Čelan izjavio je da će početkom građevinske sezone na lokaciji Stupe kod Livna početi gradnja doma za smještaj starih i osamljenih osoba, te da će taj projekt u cijelosti financirati dvojica kanadskih biznismena podrijetlom iz livanjskog kraja. Prema Čelanovim riječima, gradnja doma više nije ideja nego konkretna i gotova stvar, a prva faza gradnje te ustanove počet će u travnju ili svibnju ove godine, ovisno o vremenskim prilikama.

Livanjski načelnik je kazao da se prošlog tjedna sastao s dvojicom Kanađana koji su općinskom Odjelu graditeljstva i prostornog uređenja podnijeli zahtjev za izdavanjem lokacijske dozvole za gradnju doma u kojem će u prvoj fazi biti izgrađeno 50 apartmana, odnosno dvokrevetnih soba, te da će oni ovih dana ponovno doći u Livno i podnijeti zahtjev za dobivanje građevinske dozvole.

Naglasio je da za ustanovom toga tipa u Livnu odavno postoji potreba, dodavši da je realizacija takvog projekta od velikog značaja ne samo za ovu općinu nego i za Hercegbosansku ľupaniju i širu regiju zbog sve većeg problema smještaja starih i osamljenih osoba.

«Općina će sa svoje strane učiniti sve da pomogne gradnju doma, a to znači da će općinske vlasti ubrzati izdavanje lokacijske i građevinske dozvole, te osigurati potrebnu komunalnu infrastrukturu“, kazao je livanjski načelnik dodavši da je gradnja doma predviđena u dvije faze te da je kompletna projektna dokumentacija već urađena.



(nina)

Ministar graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša u Vladi Hercegbosanske ľupanije Hikmet Hodľić potvrdio da je Europske komisija u BiH ovoj ľupaniji donirala 53 kontejnera za odlaganje metalnog, plastičnog i papirnog otpada. Kontejneri će biti podijeljeni općinama Livno, Tomislavgrad, Kupres, Glamoč, Bosansko Grahovo i Drvar.

Govoreći o ovoj vrijednoj donaciji, resorni ministar je kazao da je Vlada HB®-a 23. siječnja dobila pismo Europske komisije kojim se donacija kontejnera regiji Livno potvrđuje uz obrazloľenje da je ta regija aktivno sudjelovala u implementaciji Programa regionalnog pristupa upravljanja otpadom u BiH.

Podsjetio je da su istom odlukom Europska komisija donirana i 24 kontejnera Zapadnohercegovačkoj ľupaniji, koja je u sastavu regije Livno, te da je navedena raspodjela kontejnera dogovorena između resornih ministara Hercegbosanske i Zapadnohercegovačke ľupanije.

(NINA) nv

Predsjedništvo Općinskog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) Bosanskog Grahova oglasilo se priopćenjem u kojem navode da su stanovnici te općine ovih dana svjedoci očajničkih pokušaja nekolicine bivših vlastodržaca i oporbenih vijećnika u Općinskom vijeću (OV) da sruše legalno izabrano općinsku vlast, kako bi se vratili na pozicije koje su izgubili na lokalnim izborima 2004.
Čelništvo stranke koja ima većinu u OV-u i iz koje su aktualni načelnik općine i predsjednik OV-a, ističe da „bivši vječiti vlastodršci“ i vijećnici Socijalističke partije RS-a, SNSD-a i Seljačke stranke Gordana Vidović, sada hodaju Bosanskim Grahovom i uz lažna obećanja, novac i prijevare prikupljaju potpise za raspisivanje izvanrednih općinskih izbora.

Predsjedništvo OO SDP-a pozvalo je stanovnike Bosanskog Grahova da ne dopuste da ih izmanipulira nekoliko pojedinaca koji sebe nazivaju predstavnicima naroda, te da ne nasjednu na prijevaru i daju svoj potpis inicijativi koja će biti zlouporabljena u svrhe koje odgovaraju tim pojedincima i «samozvanim zaštitnicima» interesa naroda.

(NINA) nv

Predsjedništvo Udruge hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a) Herceg Bosne na sjednici održanoj u srijedu u Livnu definiralo je zahtjeve i usvojilo zaključke, te formiralo pregovarački tim... koji će voditi pregovore s hrvatskim predstavnicima u strukturama vlasti Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, javlja dopisnik NINA-e.

Pregovori se odnose na materijalni status stradalnika Domovinskog rata i na međudržavni ugovor o pravima braniteljske populacije potpisan krajem prošle godine između BiH i Republike Hrvatske.

Predsjednik HVIDR-e Herceg Bosne Anđelko Barun izjavio je da su usvojeni i zaključci o poduzimanu mjera i dinamici najavljenih prosvjeda članova udruga proisteklih iz Domovinskog rata, dodavši da će se blokada prometnica i graničnih prijelaza na području FBiH održati vjerojatno 27. ožujka, o čemu će se definitivno znati sljedećeg tjedna.

Podsjetio je da je glavni razlog najavljenih prosvjeda članova HVIDR-e međudržavni ugovor o pravima stradalnika rata koji nije ratificiran, zatim federalni Zakon o pravima braniteljske populacije koji se ne primjenjuje, te zatražene izmjene Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju i županijskih zakona koji reguliraju prava stradalnika rata.

«Zaključke Predsjedništva HVIDR-e sada ćemo spustiti na županijsku i općinsku razinu s kojima vršimo konzultacije i vjerujem da najavljeni termin prosvjeda neće biti promijenjen“, rekao je čelnik HVIDR-e Herceg Bosne, dodavši da će javnost sa svim što bude vezano za prosvjede biti upoznata sljedećeg tjedna.

(NINA) nv

Bivši predsjednik Općinskog vijeća, a sadašnji vijećnik i djelatnik Doma zdravlja u Tomislavgradu dr. Josip Perić izjavio je da zbog nezadovoljstva svojim materijalnim statusom sve više kvalitetnih liječnika napušta ili najavljuje odlazak iz Županijske bolnice „Fra Mihovil Sučić“ u Livnu i odlaze u Republiku Hrvatsku. Perić je kazao kako radi boljeg i legalnijeg rada u zdravstvu Hercegbosanske županije neke stvari odavno pokušava pokrenuti, ali da u tome ne uspijeva, ustvrdivši da je stanje u toj oblasti sve gore.

Objasnio je da liječnici imaju minimalne plaće i da nikoga ne zabrinjava što odlaze, te da HB županija već nekoliko mjeseci nema ni ministra zdravstva jer je ministar Stipo Pavić iz Livna ponovno otišao na funkciju ravnatelja Županijske bolnice „svjestan da nakon izbora neće zadržati ministarsku fotelju“.

„Liječnici specijalisti odlaze zbog mizernih plaća, ali i poremećenih međuljudskih odnosa, dok se veoma mali broj mladih liječnika koji su poslani na specijalizaciju po završetku prakse vraća u Županijsku bolnicu i Dom zdravlja u Tomislavgradu“, kazao je dr. Perić, dodavši da pacijenti zbog negativne selekcije kadrova i nepovjerenja sve više koriste nelegalne privatne liječnike ordinacije, gdje za svoj novac dobivaju kvalitetnije usluge.

Ukoliko Vlada Hercegbosanske županije do 15. ožujka u pisanoj formi ne potvrdi da će ispuniti najvažnije zahtjeve Sindikata Ministarstva unutarnjih poslova te županije, djelatnici će svoja prava koja im pripadaju po zakonu, a koja se odnose na njihov materijalni status tražiti tužbom protiv Vlade, poruka je Sindikata nakon sastanka s ministrom unutarnjih poslova Darinkom Mihaljevićem. Čelnici Sindikata MUP-a poručili su da nakon prošlotjednog sastanka i razgovora nisu dobili nikakva konkretna obećanja glede njihovih zahtjeva, izuzev obećanja da će ministar Mihaljević razgovarati s resornim ministrima u Vladi HBŽ-a o njihovim zahtjevima koji se tiču primjene kolektivnog ugovora koji je potpisan prije godinu dana, a koji još nije objavljen u službenom glasilu HB županije niti se primjenjuje.

Tu su i zahtjevi djelatnika za isplatu naknada za prekovremeni i noćni rad te rad u dane blagdana i državnih praznika, isplata naknada za topli obrok i uplata doprinosa za zdravstveno i mirovinsko-invalidsko osiguranje, ali i jubilarne novčane nagrade koje djelatnicima MUP-a pripadaju za godine rada provedene u MUP-u, a koje im se ne isplaćuju.

(NINA) nv

Već sam prije govorila o RUMPELTÄNZCHEN FESTIVAL 2006 pa bi me sad zanimalo koliko ljudi je zainteresirano za ovakav festival, odnosno je li slušate ovakvu glazbu!

Od 28-31 Jula/srpnja 2006 godine, najavljen je prvi progressive/psytrance festival na našim prostorima , dakle na prostoru BiH, i to u Livnu, pod nazivom "Rumpeltänzchen 2006"
Riječ je o veoma ozbiljnom projektu kojeg je pokrenuo Planet BEN zajedno sa njemačkom organizacijom Goabase, i može se reći da je riječ o velikoj manifestaciji, svjetskog karaktera! Festival je zamišljen kao mjesto gdje će se spojiti ljudi bez obzira na boju koze, religijsku ili etničku pripadnost, seksualnu ili neku drugu opredijeljenost. Kroz svijet bajki , snova i plesa, trance muzike i predivne open air atmosfere, svi će postati jedno u tih nekoliko predivnih ljetnih noći.. Magiju koju će prenijeti ljudi sa stage-a na publiku, osjetit će oni koji budu tu... a nadam se da će ih biti mnogo!
preko dana će biti organizirana razna druženja, eventualno i neki workshopovi, a naravno tu je i neizostavni camp site, u kojem ćete moći postaviti vlastiti šator za relativno nisku cijenu... Naravno grad Livno je u blizini lokacije festivala, tako da ce uglavnom biti "sve na jednom mjestu" bez nekog hodanja unaokolo...

Da se zaista radi o smjelom i "opasnoM" projektu, govori i sam line up, koji se sastoji od jako kvalitetnih artista i dj-a :

Live Act :

Blackout (Israel)
Lani (Belgium)
Altöm (France)
FM (Germany)
Goma (Switzerland)
Dari Sana (Indonesia)
Motion 040 (Germany)
Planet B.E.N. (Germany)
D-TeK (Mexico)

DJ Set :

Doc (Greece)
Vanja (Macedonia)
Plenet B.E.N. (Germany)
D-TeK (Mexico)
Blackout (Israel)
Sabaii Sabaii (Thailand)
Jackomo (Switzerland)
Jay Pauli (Germany)
Space Safari (Germany)
Axel (Germany)
Sid Gautama (indonesia)
Shawnodese (Netherlands/ Venezuela)
T-Ground (Albania)
E-Tani (Albania)
Bisturi (Albania)
D-Nox (Germany)
PolyPsyPhunk (Germany)
Da-Hosch (Germany)
Bjoern (Germany)
Magical (Germany)

S obzirom da je Line-up zatvorenog karaktera, moglo bi se reći da je ovo i konacan line up, ali nikad se ne zna koga će organizatori uključiti , a koga isključiti.. Uglavnom, navedeni artisti i dj-i su pod okriljem renomiranog Planet BEN Records-a iz Njemačke..

Pojedini detalji, kao što je cijena ulaznice, i pretprodaja ulaznica, možete vidjeti na web stranicama
http://www.rumpeltaenzchen.de/, kao i sve ostale informacije o festivalu.
Siguran sam da će ovaj festival , ako bude uspješan, doprinijeti u mnogome našoj elektronskoj sceni, ne samo trance sceni, već kompletnoj sceni.. Zato pozivam sve istinske ljubitelje elektronskog zvuka da podrže ovaj događaj, kad bude vrijeme, i da se pridruže nama trancerima u pohodu osvajanja bosansko hercegovačke javnosti elektronskom glazbom!
Arronax
web: http://www.rumpeltaenzchen.de/
Livno1.blog.hr

Snijeg i niske temperature početkom ožujka nisu rijetkost u Herceg-bosanskog županiji, iako se, općenito, smatra da s ožujkom dolazi toplije vrijeme, proljeće.Vatra se ovdje često loži i u svibnju, a nerijetko i u lipnju. Poznata je priča jednog Mostarca kojemu se život u Kupresu svidio, ali «Pa tu ljudi cijelu godinu provedu cijepajući drva i ložeći ih, tri mjeseca cijepaju, a devet mjesecu u godini lože».
Zato se u mnogim domovima i ovih dana čulo : «Pa što ako je mećava, naloži, a zatvori!», što je dobro za onoga tko ima dovoljno ogrijeva, a komu je prikratilo može otići kod susjeda ili, što je bolja opcija, u gostionicu ,gdje je uvijek toplo.
Misli tako i skupina Brišnjičana, okupljenih u seoskog gostionici, a uvijek spremnih na šalu:»Sreća naša pa smo rano jutros izašli iz kuće, žalimo one koje je nevrijeme zapušilo u vlastitom domu. Ne bismo im bili u koži», komentiraju Brišnjičani dok sjede za stolovima s olovkom u ruci i listićima kladionice ispred sebe. Neupućeni bi zaključili kako se radi o vrijednim polaznicima večernje škole?!
A kada se, u dugim zimskim noćima, odrasli raskomote na sijelima, pričama i potpalicama nikad kraja. Bilježimo neke od njih.


Tomislavcity.com

Iako privatna poduzeća rijetko javnim natječajem traže radnike, jedan takav natječaj nedavno je objavljen u Tomislavgradu. Privatno poduzeće «Izbor» iz Gruda tražilo je dvoje trgovaca u novootvorenoj trgovini obuće i kozmetike u Tomislavgradu. A onda se gradom proširila priča da se na natječaj javilo više od 300 kandidata, što je doista zvučalo senzacionalno. Jest da je u Tomislavgradu na Zavodu zapošljavanja oko 2700 osoba, jest da ih još najmanje dvostruko koji traže posao, ali…
-Ne, nije istina da ih se prijavilo tristo. Na natječaj se javilo njih oko pedesetak, istina ,mnogo više nego smo očekivali. No, zanimljivije je da se na mjesto trgovaca prijavilo i pet-šest osoba s visokom stručnom spremom, među njima i diplomirani inženjeri. Dakako, da nisu dolazili u obzir, jer mi smo tražili sa SSS i primili smo dvoje trgovaca- demantirao je glasine o 300 kandidata , vlasnik «Izbora».
A zašto su Duvnjaci povjerovali u toliki broj kandidata na jedno radno mjesto nije teško dokučiti. Naime, nedavno je i duvanjski Dom zdravlja bio raspisao natječaj za vozača kola hitne pomoći i javilo se više od stotinu kandidata, slično je bilo i s natječajem za čistačicu. Novih radnih mjesta je malo, a onih koji traže posao sve više.



Tomislavcity.com

Cijelu zimu, usprkos i nedavnim sibirskim hladnoćama, radnici Livnoputova neprekidno, uz pomoć teških strojeva, izvode zemljane radove na prva tri kilometra buduće županijske ceste Livno - Sinj, koja put do Splita skraćuje za 20 kilometara. Riječ je o prvoj fazi rekonstrukcije stare prometnice, za koju je u prošloj godini uloženo 856.000 maraka, ističu u Ministarstvu gospodarstva Hercegbosanske županije. Naime, dionica ove ceste rađena je još u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, objašnjava pomoćnik ministra gospodarstva za promet i veze Ivica Kuliš i dodaje da je do 70-tih godina ta cesta bila jedina poveznica između središnje Bosne i Dalmacije. Blizina Jadrana te ogromni zimsko-turistički potencijali planine Kamešnice potaknuli su županijsku vlast da krene u ovu kapitalnu investiciju. “Prometnica će imati treći, uzlazni trak. Najviša točka bit će na 1.170 metara nadmorske visine. Dužina ceste je nešto više od 13 kilometara. Ukupna vrijednost radova je 12 milijuna maraka. Završetak poslova se očekuje u 2008. Osim županijskog proračunskog novca, očekuje se i financijska potpora FBiH”, rekao je Kuliš. U Općini Livno naglašavaju kako je u posljednje vrijeme, otkad je počela izgradnja ceste preko Vagnja, naglo porastao interes za kupnju parcela na toj lokaciji. “Zbog toga uskoro krećemo u izradu detaljnog prostornog plana i parcelizaciju cijelog područja”, rekao je Tihomir Lauš, pomoćnik načelnika za imovinsko-pravne poslove.
“Svi oni koji su se interesirali za kupnju zemljišta imaju namjeru graditi kuće za odmor i rekreaciju, što im ovaj prostor nesumnjivo može i ponuditi”, dodao je na kraju Lauš. Nakon izgradnje ova cesta bi ubrzo mogla postati i dionica regionalnog prometnog pravca koji bi spajao hrvatski koridor 10, koji kod Okučana ima petlju, s Banja Lukom, odakle bi nastavljao do Livna i preko Vagnja bi završavao u Splitu. Naime, podsjetimo, prošle godine u Livnu je održan sastanak na kojem su predsjednik Vlade HBŽ-a Stipo Pelivan, ministar prometa i veza Branko Dokić i bivši pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza Mijo Bezer izrazili ogromno zanimanje za navedeni cestovni projekt.

M. S/Dnevni list

Nadbiskup Vrhbosanski kardinal Vinko Puljić pozvao je predsjednika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića i hrvatskoga člana BiH Predsjedništva Ivu Miru Jovića da ne prihvate ustavne promjene ...


...koje bi bile na štetu Hrvata, doznaje Večernji list.

"Kardinal je jasno rekao da nema potpisa na sporazum ukoliko je na štetu Hrvata", potvrdio je Jović, koji je u ponedjeljak zajedno s Čovićem razgovarao s kardinalom Puljićem u Sarajevu.

Jović je dodao da rješenja koja zagovara HDZ idu u pravcu jačanja jednakopravne pozicije Hrvata. Predsjednik HDZ-a izrazio je optimizam prije završnog kruga pregovora, unatoč razlikama u stajalištima koje postoje između predstavnika triju naroda.

Čović se u ponedjeljak u Sarajevu susreo i s američkim veleposlanikom u BiH Douglasom McElhaneyom i predsjednikom Stranke demokratske akcije Sulejmanom Tihićem.

O tome je sastanku telefonski konzultiran i čelnik SNSD-a Milorad Dodik.

Čović je potvrdio da i dalje postoje različita gledanja na posljednju spornu točku načina biranja članova Predsjedništva.

U slučaju neizravnog biranja kroz Parlament, što podupire i Venecijanska komisija, predsjednik SDA uvjetuje da se članovi Predsjedništva biraju u Zastupničkom domu, gdje dominiraju bošnjački zastupnici.

Čović pak traži da kandidate za Predsjedništvo predlaže poseban nacionalni klub zastupnika te da ih potvrdi Dom naroda, gdje Hrvati imaju jednak broj zastupnika.

Čelnik HDZ-a očekuje da će se dogovor postići jer bi, kako tvrdi, promjene bile bolje od zadržavanja sadašnjeg stanja.

Ne usklade li se stajališta propast će pregovori, a sljedeći izbori održat će se po starom režimu kojim se jača podjela zemlje na dva entiteta.


BLJESAK.INFO

Ante Gotovina je preko svog odvjetnika Luke Mišetića poručio kako nije potpisao nikakvu osmrtnicu Slobodanu Miloševiću. Odvjetnik Ante Gotovine proslijedio je dopis portalu Index.hr u kojemu piše:


Nisam potpisao nikakvu osmrtnicu "haškom suborcu" Slobodanu Miloševiću, stoji u dopisu koji je potpisao Gotovina.

"Povodom smrti Slobodana Miloševića u skladu s kršćanskom vjerom i katoličkim odgojem, čiji se duh jasno vidi u očenašu, gdje vjernici mole da Bog "oprosti duge naše kako mi opraštamo dužnicima našima" i u duhu humanosti jedino sam uputio sućut obitelji čiji je član umro u ćeliji do moje", dodaje Gotovina.

"Za vrijeme rata ponašao sam se kao vojnik, u skladu s kršćanskim i humanim načelima prema neprijateljskim vojnicima i prema civilnom pučanstvu. Oni koji danas i dalje žele širiti mržnju i nehumanost, isti su oni koji su širili mržnju i osvetoljubljivost za vrijeme rata i zbog kojih se ja danas nalazim ovdje gdje jesam", zaključio je u dopisu general Ante Gotovina.

U strukturi ostvarene naplate županijskih 26,799.950 maraka javnih prihoda, livanjska općina sudjeluje s 12,799.841 marku, što čini 47,76 posto proračuna, navodi se u izvješću Ministarstva financija HBŽ-a za prošlu godinu.


Slijedi Tomislavgrad s 8,481.553 marke ili 31,65 posto. Kupres je prošle godine osigurao županijskom proračunu 2,073.041 marku ili 7,74 posto. U ostalim općinama Glamoču, Drvaru i Bosanskom Grahovu prikupljeno je ukupno 3,445.213 maraka ili 12,85 posto. Najmanje je ostvarila bosanskograhovska općina, svega 427.227 maraka ili 1,59 posto.

U Drvaru je prošle godine prikupljeno 2,427.873 marke, što čini 8,86 posto od ukupnih prihoda Hercegbosanske županije. Prema analizi rashoda proračuna, također i prema podatcima resornog županijskog ministarstva za 2004., općine Bosansko Grahovo i Glamoč nisu samoodržive.

Tako je iz županijske blagajne u 2004. za financiranje bosanskograhovske općine uplaćeno 629.743 marke, što u usporedbi s prihodima predstavlja manjak od 250.719 maraka. Glamoč je u 2004. od županije dobio 2,059.600 maraka ili 6,71 posto proračuna, dok je u istu blagajnu donio samo 1,061.909 maraka. Dakle, zabilježen je minus od 997.691 marku. M. S.

U osmrtnici u današnjim dnevnim listovima "Politika" i "Večernje novosti" 34 haška optuženika raznih nacionalnosti izrazila su sućut Miloševićevoj obitelji. Sućut su izrazili: Momčilo Krajišnik, Ante Gotovina, ...


...Vojislav Šešelj, Mladen Naletilić, Veselin Šljivančanin, Mile Mrkšić, Miroslav Radić, Drago Nikolić, Milomir Stakić, Blagoje Simić, Savo Todorović, Dušan Fuštar, Zoran Žigić, Stanislav Galić, Momčilo Gruban, Vidoje Blagojević, Radoslav Brđanin, Milan Lukić, Milan Martić, Mitar Rašević, Milorad Trbić, Ljube Boškoski, Ivica Rajić, Paško Ljubičić, Milorad Krnjojelac, Ljubiša Beara, Dragomir Milošević, Sredoje Lukić, Vujadin Popović, Vinko Pandurević, Duško Knežević, Željko Mejakić i Ljubiša Borovčanin, javlja beogradski B92.

List "Politika" prenosi kako je Miloševićeva kćer Marija osmrtnicu objavila u listu "Pobjeda" te da je to bila jedina osmrtnica za Slobodana Miloševića u tom listu. Socijalistička partija Srbije, kako prenosi portal Index, dala je osmrtnicu u kojoj piše:

"Braneći Srbiju, tragično je preminuo naš predsjednik Slobodan Milošević. Srbija i SPS su ponosni što nas je vodio i ponosni smo što smo bili njegovi suvremenici. Povijest nam nikada ne bi oprostila ako napustimo ono za što se borio. Do konačne pobjede!".

Informacijama ove vrste ipak je potrebno pristupati s dozom opreza, jer je smrtovnicu objavila Miloševićeva udovica, vjerojatno bez pitanja navedenih optuženika, pa ne bi bilo čudno da se nekoliko dana pojavi demanti. Na popisu očito nedostaju Vinko Martinović Štela i Rasim Delić.

(Bljesak.info)

Policijska stanica Livno zaprimila je dojavu da je izvršena provala u džamiju u Mejtefskoj ulici u Livnu. Ekipa za očevid utvrdila je da su oštećena ulazna vrata na džamiji te drvena kasa, u kojoj nije bilo novaca, ...

...stoji u priopćenju iz MUP-a Hercegbosanske županije. (F)

U sklopu borbe protiv gospodarskog kriminala i zloporabe opojnih droga, Federalna uprava policije proteklog je tjedna dostavila nadležnim tužiteljstvima dva izvješća o počinjenom kaznenom djelu protiv dvije osobe. Tužiteljstvu BiH dostavljeno je izvješće protiv E. K., rođen 1971. u Tuzli, nastanjen u Tuzli, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštenog prometa opojnim drogama.

Postoji osnovana sumnja da je E. K. u razdoblju od 2004. do 2006., s ciljem preprodaje opojnih droga, angažirao veću skupinu osoba kako s prostora Republike Srpske, tako i s prostora Federacije, na način što je preko osoba iz Republike Srpske nabavljao veće količine opojnih droga, najčešće heroin, koju je zatim uz pomoć osoba iz FBiH prodavao na prostoru FBiH.

Županijskom tužiteljstvu Livno dostavljeno je izvješće protiv J. B., rođen 1954. u Livnu, stalno nastanjen u Livnu, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo porezne utaje.

Naime, nastavljajući s daljnjom istragom o poslovanju jedne fiktivne tvrtke s prostora Hercegovačko-neretvanske županije, za što je dosad Federalna uprava policije nadležnim tužiteljstvima prijavila ukupno 17 osoba, postoji osnovana sumnje da je J. B. tijekom 2001. u namjeri da izbjegne plaćanje poreza na promet, kroz poslovnu dokumentaciju prikazao veleprodaju nafte i naftnih derivata ovoj fiktivnoj tvrtki i na taj način oštetio proračun Hercegbosanske županije u iznosu veće od 125.000 KM.

(nina)

Potrošačka korpa u siječnju skuplja za 6.8 posto

Cijene 53 proizvoda, koji su obuhvaćeni potrošačkom korpom u Federaciji BiH, u siječnju ove godine ukupno su povećane za 6,8 posto u odnosu na prosinac prošle godine. Kod industrijskih prehrambenih proizvoda najveći rast cijene registrova je kod jogurta, za 18,1 posto, maslaca za 12,6 posto, ulja za 12,4 posto, džema za 8,6 posto, mlijeka za 6,8 posto i ostalih proizvoda iz ove grupe za oko 4 do 5 posto. Također, porasle su i cijene telećeg mesa za 9,8 posto, junećeg za 6,9 posto, janjećeg za 10,4 posto, pilećeg za 6,7 posto i svinjskog za 2,1 posto. Od poljoprivrednih proizvoda koji ulaze u korpu više su cijene krumpira za 11,7 posto, crnog luka za 19,4 posto, mrkve za 17,8 posto, špinata za 63,1 posto, svježeg kupusa za 10,4 posto, jabuka za 17,1 posto, banana za 26,1 posto itd. - Na rast cijena poljoprivrednih proizvoda u siječnju utjecala je i smanjena snabdjevenost tržišta, kazao je Đurđević. Potrošačka korpa u FBiH u siječnju iznosila je 492,16 KM, što je za 31,41 KM ( 6,8 posto) više u odnosu na prosincu. Posmatrano po sjedištima kantona, za potrošačku korpu je siječnju 2006. godine najviše trebalo izdvojiti u Širokom brijegu 537,55 KM, Livnu 533,27 KM, u Mostaru 531,19 KM, a najjeftinija potrošačka korpa je bila u Goraľdu i koštala je 450,81 KM.

livno1.blog.hr

GLAMOČ Snježno nevrijeme koje je ovih dana zahvatilo Hercegbosansku županiju zamalo je stajalo života Savu Kaurin iz Glamoča. Ona se s mužem, sinom i sestrom uputila iz Modriče u rodni Glamoč kako bi obilježila 40 dana od majčine smrti. Teški vremenski uvjeti koji su ih pratili cijelo vrijeme postajali su sve nepodnošljiviji kako su se približavali Glamoču. Drama se dogodila na prijevoju Mliništa, na cesti Banja Luka - Glamoč.
Budući da ralica nije prošla, mi i još nekoliko automobila doslovce smo se probijali kroz snježne nanose. Zbog mećave nije se ništa vidjelo. U jednom trenutku nismo mogli dalje, a kad smo malo bolje razgledali ispred nas je bio zameten još jedan automobil gotovo u jednom dahu, još vidno uzbuđena, ispričala nam je Sava Kaurin.

Znali su da nemaju puno vremena za razmišljanje, morali su što prije pokušati izgurati svoj "fiat uno" kako ga mećava ne bi još više zatrpala. Možda se nekako moglo proći jednim kolničkim trakom, no ne onim u kojem su bili.

Dok je sin bio za upravljačem, muž, sestra i ja pokušali smo izgurati automobil unatrag da bismo zaobišli ono ispred nas. Patili smo se tu neko vrijeme pokušavajući ga izgurati. U tom trenutku iz suprotnog smjera naišao je autobus, mislim da je bio banjalučki. Ja sam bila krajnje desno i doslovce me je prikliještio uz naš auto. Svojim koljenom razbila sam svjetlo na našem autu.

Pri tom udaru slomljena mi je lijeva ruka i nagniječena desna noga, na kojoj imam velike posjekotine. Srećom, liječnici su izvadili staklo iz koljena. Osim mene, autobus je udario u još dva automobila opisivala je Sava. Kaže kako je sigurna da je vozač autobusa nije vidio, jer ni oni zbog gustog snijega nošenog vjetrom nisu vidjeli autobus. Kolnik je bio sužen, a kako bi izbjegao zastajanje na uzbrdici vozač je brzinom od oko 40 km/h pokušao prevladati prijevoj.

Sve to se dogodilo u nekakvom usjeku, tako da nitko nije imao prostora za manevriranje. No, time drama Save Kaurin nije niti izbliza bila završena. Onako polomljenu i nagnječenu, praktično bez spoznaje koliko su zapravo teške njezine ozlijede, unijeli su je u autobus, gdje je čekala dolazak hitne pomoći koja se, pak, bez ralice za snijeg nije mogla probiti.

Ne znam koliko sam tako, uz nepodnošljive bolove, čekala da dođe hitna pomoć. Teško mi je reći, jer je svaka sekunda bila kao godina. Kasnije su mi rekli da je bilo duže od pola sata, ali vjerujem da je prošlo više vremena kazala je Sava, dodavši kako su jedva pronašli vozilo hitne pomoći koje se probilo na oko 20 metara od autobusa.

U jednom trenutku na pola puta nismo vidjeli ni autobus niti vozilo hitne pomoći. Drama je, na sreću, sretno završila, Savine ozlijede su sanirane, a njezina se obitelj sretno prebacila do Glamoča. Jučer je prijevoj Mliništa bio zatvoren za promet za sva vozila.


Autor Dražen MAMIĆ
Vecernji list

-Na jučerašnjoj sjednici tomislavgradskog Općinskog vijeća, usvojena je Odluka o kućnom redu u stambenim zgradama, Odluka o subvencioniranju prijevoza učenika i Odluka o imenovanju članova Upravnih odbora u ustanovama kojima je osnivač općina. Najviše rasprave o članovima Upravnih odbora bilo je o tomu priznati nekima diplome» s nogu» , one novosadskog fakulteta.

Najzanimljivija točka dnevnog reda, kao i obično, bila je prva, vijećnička pitanja i odgovori općinskog poglavarstva. Što je s privatizacijom Robne kuće «Duvanjka», bilo je pitanje na koje Duvnjaci deset godina čekaju odgovor.

Načelnik Zdravko Prka je odgovorio kako je to problem Županijske agencije za privatizaciju i kako je to doista problem. Po njegovim riječima i informacijama koje je dobio iz Agencije, natječaj za prodaju Robne ponovno je prolongiran jer se odjednom pojavila do sada nepoznata hipoteka od oko 900.000 KM a , navodno, na ime nekakvih poreza. Gdje je taj račun i ugovor o hipoteci bio do sada i zašto hipotekom nije opterećen neki drugi objekt «Delme», recimo veliko skladište, na to načelnik nije mogao odgovoriti, pa je i on postavio pitanje: tko koči prodaju Robne kuće, ruglo od zgrade u središtu grada. Odgovor se čeka od Županijske agencije za privatizaciju, iz koje je donedavno dolazila informacija kako je sve spremno za natječaj i kako ima zainteresiranih kupaca.

Vijećnik Josip Perić u pismenom je obliku dostavio više pitanja na koje mjesecima čeka odgovor, među inima: kada će autobusni kolodvor dobiti uporabnu dozvolu, kada sportska dvorana, kako je privatizirana benzinska crpka u gradu, a kako LT banka…

Vijećnica Ivica Pašalić Lhotak kazala je kako na neka postavljena pitanja već godinu dana čeka odgovor, među inima financijski izvještaj o izgradnji sportske dvorane, o troškovima službenih načelnikovih službenih putovanja…

Sve su to pitanja koja su i na ovoj sjednici ostala bez odgovora, ali sudeći po upornosti vijećnika koji ih postavljaju, odgovori na njih morat će doći.

Na sjednici je donesena i Odluka o provođenju javne rasprave o izgradnji Zatvora u Tomislavgradu, a počet će se s organiziranjem okruglih stolova, do moguće, raspisivanje referenduma.

Posljednja točka dnevnog reda podigla je burnu raspravu među vijećnicima. Naime, u nazočnosti predstavnika HE»Herceg-Bosna»pokušalo je iznaći rješenje spora koji godinama postoji između Elektroprivrede i vlasnika zemljišta na kojima je izgrađena trafostanica i preko kojega trebaju ići trase dalekovoda. Zbog tog problema samo je duvanjska općina ostala bez priključenja na 110KW dalekovod i samo s jednim napajanjem el. energijom. Predstavnik HE tvrdi da vlasnici traže visok iznos naknade koji Elektoprivreda ne može, po zakonu, isplatiti. Naime, može samo platiti naknadu na poljoprivredno, a ne građevinsko zemljište. A u Tomislavgradu se radi upravo o zemljištu u građevinskoj zoni. Kako je na dalekovodu urađeno 99% radova, a da nisu riješeni imovinsko pravni odnosi s vlasnicima, pitanje je za odgovorne u Elektroprivredi. Nakon dulje rasprave u kojoj se pokazalo da je Elektroprivreda učinila neke «greške u koracima», a da je duvanjska vlast uvijek bila spremna na dogovore, zaključeno je da se pokuša , po tko zna koji put, razgovarati s vlasnicima zemljišta da smanje potraživanja. To će, znaju to dobro i vijećnici i predstavnici HE «Herceg-Bosna», biti teško, ako ne i nemoguće!?



Tomislavcity.com

Općinski sud u Livnu potvrdio je optužnicu županijskog tužiteljstva protiv prim. dr. Žarka Mišića (46), ginekologa županijske bolnice «Fra Mihovil Sučića» u Livnu, koja ga tereti za teško djelo protiv zdravlja ljudi, a u vezi s kaznenim djelom nesavjesnog liječenja te krivotvorenja isprava.
Tu je informaciju za agenciju NINA potvrdio predsjednik Općinskog suda u Livnu Niko Cvitanović, koji je kazao da je optužnica potvrđena 13. veljače 2006., te da je za prvo kazneno djelo zapriječena kazna zatvora od jedne do osam godina, a za drugo od šest mjeseci do pet godina.

Prema optužnici, dr. Žarko Mišić je 5. rujna 1999. primio rodilju Nevenku Pavičić, koja je u županijsku bolnicu u Livnu došla s potrebnom medicinskom dokumentacijom iz Doma zdravlja u Jajcu, i kao dežurni ginekolog pokušao ju poroditi, a kako mu to nije pošlo za rukom, rodilju je u teškom stanju poslao u KBC Split.

Do Splita je dijete već bilo mrtvo, a i majka se našla u životnoj opasnosti, pa se u optužnici navodi kako se u ovom slučaju radilo o neadekvatnom načinu liječenja, te da je iz nehata nastupila smrt novorođenčeta.

Optuženi liječnik na uputnici Doma zdravlja Jajce za županijsku bolnicu u Livnu kao zdravstvenu u ustanovu u koju je rodilja upućena prekrižio je Livno i napisao KBC Split, naredivši dežurnoj medicinskoj ekipi da tu rodilju izbriše iz protokola pacijenata, iako je nesretna žena u livanjskoj bolnici provela punih devet sati.

Prim. dr. Žarko Mišić predsjednik je Sindikata liječnika HB županije, a na izborima 2002. bio je kandidat HKDU-a BiH za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i nezavisni kandidat za načelnika općine Livno na izborima 2004. Zbog nesavjesnog liječenja MUP HB županije protiv njega je podnio još dvije kaznene prijave županijskom tužiteljstvu u Livnu.

(NINA) nv

Zadnji broj tjednika Slobodna Bosna najtraženija je roba u Livnu ovih dana. Međutim do njeg se jednostavno ne može doći. Livanjski HDZ-ovci su naime pokupovali sve primjerke koji su se nekako uspjeli probiti do Livna....

i to iz razloga što se u ovm broju detaljno opisuju krupni kriminal kojim su pljačkani Livnjaci prošlih godina kao i glavni protagonisti tog kriminala koji dolaze iz zna se koje "omiljene i državotvorne" stranke.
Stoga ne čudi ovakva promptna reakcija pojedninih livanjskih HDZ-ovaca. Love za tisak barem ne fali...

Gotovo identična stvar dogodila se i u Posušju nakon objave teksta o poslovima posuške HDZ vrhuške u tjedniku Danas.

E-mailom smo od Livnjaka koji je po svoj broj morao ići u susjednu općinu dobili skenirane stranice Slobodne Bosne. Ukoliko nemate oštećen vid uspjet ćete pročitati o čemu se radi.

Kliknite sliku za povećanje ili desni miš nad slikom i "Save target as" za download:

Isjecak iz slob.bosne
Isjecak iz slob.bosne2
Isjecak iz slob.bosne3

Tajkunizacija Livna: Građevinskom mafijom upravlja federalna ministrica pravosuđa Borjana Krišto
piše:Suzana Mijatović

U velikoj, nezapamćenoj pljački livanjskog kraja sudjelovali su vladajući HDZ-ovi političari i tajkuni; naša novinarka otkriva pozadinu uspjeha vodećih livanjsko-duvanjskih tajkuna.
Nakon što je tri puta odgađan zbog nedolaska optuženog Marijana Filipovića, vlasnika korporacije Finvest iz Čabra u Hrvatskoj, prije dvadesetak dana je na Županijskom sudu u Livnu započeo sudski proces protiv nekadašnjih čelnika županijske Vlade i Javnog poduzeća Hercegbosanske šume.

Prema optužnici koju je Tužiteljstvo podiglo još koncem kraja prošle godine, bivši se predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Mirko Mihaljević, direktor JP Hercegbosanske šume Ivica Čobanac i prerdsjednik Upravnog odbora tog poduzeća Ile Krezo terete za kazneno djelo zloporabe službenog položaja ili ovlasti. Po istoj se točki optužnice tereti i hrvatski tajkun Marijan Filipović (koji se još uvijek nije odazvao na sudski poziv), dok je Ivivca Čobanac dodatno optužen za kazneno djelo zaključivanja štetnog ugovora.

Pomoćnica direktora JP Hercegbosanske šume Mirjana Vila (njoj će se, kao i Filipoviću suditi odvojeno budući da je trudna) i rukovoditelj komercijalne službe Draško Brnić optuženi su zbog nesavjesnog rada u službi. Prema nalazima vještaka Financijske struke, svi zajedno su, tijekom dugogodišnjeg upravljanja Hercegbosanskim šumama, ovo javno poduzeće oštetili za više od devet milijuna KM!?

Podsjetimo, kada su u kolovozu 2004. Uhićeni Mihaljević, Čobanac i Krezo, a nedugo poslije i direktor županijske Agencije za privatizaciju Draško Krišto, te njegov pomoćnik Ivan Stipić, erija istraga koje su tada pokrenute upućivala je kako u Hercegbosanskoj županiji konačno došlo vrijeme da se ispostave računi za višegodišnje kriminalno poslovanje njezinih "upravitelja".

Krišto i Stipić su, baš kao i prva trojica, osumnjičeni za kaznena djela zlouporabe službenog pložaja ili ovlasti, odnosno, nezakonitosti u procesu privatizacije više poduzeća koja su, u krajnje sumnjivim poslovnim aranžmanima, prodana lokalnim, ili tajkunima iz bližeg susjedstva. Međutim, premda su sva petorica županijskih dužnosnika u pritvoru u Mostaru proveli mjesec dana, te unatoč najavama glavnog županijskog tužitelja Milorada Barašina i obilju dokaznog materijala, protiv Draška Krište i Ivana Stipića, ni do dan danas nije podignuta optužnica.

No, ovdje se "crna kronika" Hercegbosanske županije ne završava.



PRAVO I PRAVDA

Koncem rujna prošle godine član Općinskog odbora HDZ-a u Livnu Jakov Perković podnio je Županijskom tužiteljstvu kaznenu prijavu protiv nekolicine svojih stranačkih kolega, i to po više osnova.

Prva prijava se odnosila na događanja prilikom izbora članova u Općinski odbor HDZ-a u Livnu 30.travnja 2005 kada je nekadašnji županijski premijer Ante Omazić javno optužio Matu Franjičevića, sadašnjeg zastupnika te stranke u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH za nestanak dva milijuna KM iz LT Gospodarske banke. Pojasnimo da je Franjičević, poratni načelnik općine Livno, ranije bio predsjednik Upravnog odbora te banke u kojoj su, između ostalog, bila i deponirana i sredstva HVO-a.


Livanjski su novinari, još prije osam godina, razotkrili da su, u vrijeme kada je donesen federalni Zakon o privatizaciji banaka, odlukom članova Upravnog odbora, novac HVO-a prebačen na račune nekoliko, netom osnovanih udruga. Tako je na račun Udruge za zaštitu spomenika Kralj Tomislav uplaćeno pola milijuna maraka, 400 000 KM prebačeno je na račun Udruge za zaštitu ptica (?), Župnom uredu u Livnu 'pripalo' je 50 tisuća KM, dok je ostatak sredstava plasiran kroz kredite s iznimno niskim kamatama.

Dodajmo tome da je Udrugu za zaštitu spomenika predstavljao Tihomir Marinčić, u to vrijeme tajnik lokalnog HDZ-a u Livnu, Udrugu za zaštitu ptica je zastupao tadašnji predsjednik općinske organizacije HDZ-a Draško Brnić, a predstavnik Župnog ureda bio je Mate Franjičević. Ugovore o raspodjeli sredstava su potpisali Franjičevićev nasljednik na dužnosti općinskog načelnika (i prvi rođak) Stipe Barun i direktorica Banke Vinka Vrdoljak.

"Prema mojim saznanjima, tadašnji je predsjednik Upravnog odbora LT Gospodarske banke Mato Franjičević, bez znanja i odluke Skupštine banke, i ne poštujući Statut i pravnu proceduru, oštetio općine Livno, Tomislavgrad i Kupres za, otprilike, dva miljuna KM," navodi se, između ostalog, u kaznenoj prijavi Josipa Perkovića.

Taj je livanjski HDZ-ovac koji je, poslije sukoba sa stranačkim kolegama, čak pet puta fizički napadnut, još tražio da se ispita gdje je završio novac od prodaje dionica LT Gospodarske banke. Perković, naime, tvrdi da je dionice LT Gospodarske banke, čiji je vlasnik bila Općina Livno, bivši načelnik Stipe Barun, 13.listopada 2003. prodao po nminalnoj vrijednosti za 380 000 KM.

Baruna koji je dužnost načelnika općine obavljao u dva mandata ( u jeen 2004. zamijenio ga je Luka Čelan), Josip Perković je optužio i zbog nezakonitog i netransparentnog trošenja proračunskih sredstava. Zanimljivo je da su teške optužbe koje je Ante Omazić izrekao na račun Mate Franjičevića tada čuli federalna ministrica pravde Borjana Krišto i županijski ministar policije Darinko Mihaljević, koji su bili prisutni na prošlogodišnjoj Izbornoj skupštini lokalnoh HDZ-ovaca.

Budući da, barem zvanično, na njih nikada nisu reagirali, Perković je protiv ministrice Krišto i ministra Mihaljevića također podnio kaznene prijave.



ISTRAGA PROTIV MINISTRICE

Međutim, ako je suditi prema najnovijim građevinskim podhvatima dugogodišnjih županijskih i općinskih čelnika u Livnu, kaznene prijave, pa i potvrđene sudske optužnice, njih odveć ne zabrinjavaju.

Nekadašnji predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Mirko Mihaljević koji je, prije nekoliko godina u Livnu dobio dva stana (kasnije spojena u jednu cjelinu), nedavno je kupio i plac na kojem će, kako se pretpostavlja, graditi obiteljsku kuću. U neposrednom susjedstvu su luksuzne kuće već sagradili raniji direktor županijske Agencije za privatizaciju Draško Krišto i načelnik za urbanizam u Općini Livno Tihomir Lauš.

U novu je obiteljsku kuću u Livnu, također, preselio i bivši županijski premijer (a prijeratni nastavnik tjelesnog odgoja) Ante Omazić. Njihove stranačke kolege Ile Krezo, Stipe Barun i nekadašnji direktor Elektroprivrede u Livnu Branko Antunović su za sebe uzeli stanove u jednoj od novosagrađenih livanjskih višekatnica, na svega nekoliko stotina metara od zgrade županijske Vlade.

Stipe Barun je ,pored ovog stana, još dok je bio na dužnosti načelnika, kupio stan u zgradi preko puta Općine Livno, kako bi u tim prostorijama otvorio informatičku školu koju vodi njegova supruga!? Prema, istim nepotvrđenim informacijama, novu kuću u Livnu gradi i federalna ministrica pravde Borjana Krišto.


Kompromitirani policajci koje je prozvala SB i dalje vladaju Livnom


Bivši općinski načelnik ( a prije toga načelnik policije u Livnu) Stipe Barun odskora je i vlasnik jednog od najatraktivnih placeva u gradu, površine veće od 600 četvornih metara, na kojem planira izgraditi novi stambeno-poslovni objekat. Nakon što su općinske vlasti, koncem prošle godine, raspisale javni natječaj za prodaju te parcele, među četiri zainteresirana kupca, Barunova ponuda ocijenjena je kaonajpovoljnija.

Iako je formalno pristao da za to zemljište plati 41 550 KM. Baruna je, na koncu, ova koštala manje od 30 tisuća maraka, budući da je "iskoristio" tzv. vojni popust za pripadnike HVO-a. Na ovu povlasticu Barun, inače, nije imao pravo, budući da je vojni popust, također nezakonito, već iskoristio kada je od Općine Livno kupio novi stan. Podsjetimo, u jednom od prošlih brojeva Slobodne Bosne smo objavili da su kod Stipe Baruna (trenutačno savjetniku direktora Zavoda za zdravstvo Hercegbosanske županije), na graničnom prijelazu Strmica, hrvatski carinici početkom listopada pronašli 750 000 eura.

Objavljeno u novinama "Slobodna Bosna" 23.02.2006




www.Poskok.info

Nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u općinu Drvar, koja je teritorijalno pripala Federaciji BiH i Hercegbosanskoj županiji, naseljeno je oko 10.000 hrvatskih prognanika iz više od 40 općina u ...


... BiH, a danas ih u toj općini, prema riječima načelnice Anke Papak-Dodik, živi manje od tisuću. Drvarska načelnica potvrdila je za agenciju NINA da zbog teške gospodarske situacije i nemogućnosti zaposlenja Hrvati sve više napuštaju tu općinu, da su odlasci najčešći po završetku školske godine, te da ekshumiraju i posmrtne ostatke svojih umrlih koje premještaju na novu lokacije, uglavnom u mjestima gdje su živjeli prije rata.

Tu je informaciju potvrdio i drvarski župnik don Žarko Vladislav Oštap, koji je kazao da Hrvati koji napuštaju općinu Drvar na nove lokacije premještaju i posmrtne ostatke onih koji su bili sahranjeni na katoličkom groblju u Drvaru, da je većina grobnica već ''ispražnjena'' te da se pokojnici odvoze u prijeratna prebivališta ili tamo gdje im žive djeca i rodbina.

(Nina)

Članovi HVIDRA-a HRHB počet će od 27. ožujka s blokadama prometnica te održavanjem prosvjeda ispred županijskih institucija vlasti u županijskim sjedištima gdje postoje organizacije te udruge.


Kako je u izjavi za FENU kazao predsjednik HVIDRA-e Anđelko Barun, tim se prosvjedima želi ukazati javnosti BiH i Republike Hrvatske na to koliko je "jadna hrvatska politika u BiH".

Po njegovim riječima, prosvjedi će se održati ispred županijskih institucija vlasti zbog neusvajanja županijskog zakona o dopunskim pravima stradalnika.

Komentirajući stav bošnjačkih političara da je ugovor između BiH i Republike Hrvatske o rješavanju pitanja pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji destruktivan po vitalne nacionalne interese bošnjačkog naroda, Barun je kazao da je to odraz zavisti bošnjačkih političara.

"Mi njima ne smetamo da osiguraju pomoć svojim stradalnicima iz nekih arapskih zemalja, u čemu oni nisu uspjeli, pa to pokušavaju osporiti i Hrvatima", istaknuo je Barun.




Bljesak.info

Nakon skoro tri tjedna Livno-online je opet s nama! Opet su nam na dohvat ruke puno vijesti koji su vezani za Livno i našu županiju!!!

Sve vijesti i zanimljivosti na Livno online

Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) u povodu napisa u pojedinim medijima o organiziranju javne rasprave o ustavnim promjenama u Parlamentu BiH, smatra da bh. građani imaju pravo sudjelovati u pravljenju...


...i donošenju Ustava svoje zemlje. Dodali su i da građani imaju pravo zahtijevati da se o donošenju Ustava njihove zemlje raspravlja u Parlamentu, a ne "u uskim i polutajnim stranačkim i stranim krugovima".

"Novinar koji zlorabi prostor u medijima i usudi se masovno okupljanje građana u Parlamentu nazvati političkim cirkusom treba za takvu zloporabu i manipulaciju činjenicama odgovarati pred redakcijom svoga lista, pred Vijećem za tisak, a po potrebi i pred redovnim sudom", mišljenja su toj stranci.

Iz SBiH-a ističu da okupljanje građana u Parlamentu ni na koji način ne može predstavljati zloporabu zgrade Parlamenta, kada ta zgrada, kao i sam Parlament "pripadaju jedino građanima".

"Zgrada Parlamenta služi za potrebe građana i izaslanika koji predstavljaju građane", poručili su iz te stranke.

(nina)

Pojava virusa ptičje gripe u BiH zabrinula je i stanovnike općine Livno i Tomislavgrad, posebice one koji žive uz najveću vještačku hidroakumulaciju Buško jezero... a prema riječima člana monitoring tima Ureda za veterinarstvo BiH za Hercegbosansku županiju Igora Gromilića, upravo zbog te bolesti pojačan je nadzor ptica na vodama i kanalima Buškog jezera na kojima do sada nije bilo sumnjivih slučajeva.
Gromilić je za agenciju NINA potvrdio da na Buškom jezeru nije bilo labudova, te da ni na ostalim pticama poput divljih pataka i galebova nije uočeno ništa sumnjivo. Istaknuo je da se krajem ožujka očekuju dolazak ptica selica na područje oko jezera radi čega će i nadzor biti pojačan.

Inače, stanovnici općine Livno i Tomislavgrad pozvani su da sve sumnjive pojave u vezi s uginućem ptica prijave veterinarskim stanicama kako bi se poduzele obvezne radnje, a putem lokalnih radiopostaja upoznati su i s naputcima Ureda za veterinarstvo kako se ponašati u sadašnjoj situaciji radi sprečavanja zaraze virusom ptičje gripe.

(NINA)

Vršitelj dužnosti ravnatelja veterinarske stanice u Livnu Boro Krišto izjavio je kako se veterinarska kontrola mesa u klaonicama na području te općine vrši, ali da bi to moglo biti i više i bolje. Krišto je kazao kako meso koje se prodaje u mesnicama nije uvijek sto posto veterinarski pregledano, ustvrdivši da je postotak izvršenih ...
kontrola zadovoljavajući, te da je obveza vlasnika klaonica da pozovu veterinara koji će pregledati živu stoku prije klanja, a nakon toga i meso koje se šalje u prodaju.

Objasnio je da je za nadzor žive stoke i mesa koje se stavlja u prodaju nadležna veterinarska inspekcija, te da sve količine mesa koje se nađu u mesnicama bez pečata veterinarske stanice nisu veterinarski pregledane, radi čega se takvo meso ne može stavljati u promet.

„Imamo dosta slučajeva da vlasnici klaonica i mesnica zbog plaćanja veterinarskih pregleda izbjegavaju preglede“, kazao je Krišto, dodavši da je obvezna i kontrola suhomesnatih proizvoda koji se prodaju u mesnicama od općinske veterinarske inspekcije i veterinarske granične inspekcije, ako je riječ o uvoznim suhomesnatim proizvodima.


(nina)nv

Zbog jake bure koja stvara snježne nanose, od 13 sati za promet svih vozila zatvorena je dionica magistralnog puta M-15 Livno - Šuica (preko prijevoja Borova glava). Zbog prometne nezgode i ...


... popriječenja autobusa, od 13 sati obustavljen je saobraćaj i na prijevoju Mlinište (Glamoč -Mrkonjić Grad).

Snježnih nanosa, zbog jakog vjetra, ima i na području Kupreške visoravni, na putnim pravcima koji od Bosanskog Petrovca vode prema Ključu i Drvaru (preko prijevoja Lanište i Oštrelj), kao i na prijevoju Čemerno (Tjentište-Gacko).

I na ostalim dionicama u višim planinskim predjelima upozoravamo na ugaženi snijeg ili led na kolniku.


Bljesak.info

U športsko-rekreacijskom centru "Čajuša" na Kupreškoj visoravni jučer je održano četvrto Prvenstvo osnovnih i srednjih škola Hercegbosanske županije u alpskom i nordijskom skijanju. Na ovom natjecanju ...


... sudjelovao je više od 200 učenika iz 6 osnovnih i 4 srednje škole i to iz Tomislavgrada, Kupresa i Livna, istaknuo je Boro Zrno, predsjednik Udruge "Adria-ski" Kupres, koja je bila tehnički organizator natjecanja.

Po njegovim riječima, natjecatelji su bili podijeljeni u kategoriju profesionalaca koji su činili aktivni članovi ski-klubova u ovim gradovima i u kategoriju rekreativaca, a svake godine se povećava interes djece za takva natjecanja.

"Najuspješnija osnovna škola po broju osvojenih medalja je Osnovna škola "Ivan Mažuranić" iz Tomislavgrada, a najuspješnija srednja škola bila je Gimnazija iz Kupresa", kazao je Zrno.

Organizator i pokrovitelj natjecanja je Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i sporta Hercegbosanske županije.

(Fena)

Ukoliko bi imali višak novaca i mogli ga potrošiti na bilo što, najveći broj građana BiH (47 posto) taj bi novac potrošio na putovanja i odmor. Zanimljivo je da se na drugom mjestu našlo zdravlje, na koje bi čak 40 posto građana potrošilo taj svoj zamišljeni višak novca, a na trećem mjestu (36 posto) je uređenje ili kupnja stana, odnosno kuće.
Želja za odmorom
Što bi se zaista dogodilo kada bi imali to “nešto više novca”, na što bi to građani BiH potrošili novac? Upravo je to pitanje postavljeno reprezentativnom uzorku građana BiH u sklopu Omnibus istraživanja GfK BH - Centra za istraživanje tržišta i rezultati pokazuju da bi gotovo polovica naših sugrađana (47 posto) taj novac potrošila na putovanja i odmor.

Broj onih koji bi na taj način rado potrošili višak novca u svome džepu osjetno je veći u RS-u, njih čak 53 posto, za razliku od FBiH, gdje takvih ima 43 posto. Ipak, i u jednom i u drugom entitetu su putovanja i odmori na prvome mjestu po broju građana koji bi na njih potrošili višak novca. Svakako je zanimljiv i podatak da bi čak 40 posto građana, kad bi imalo višak novca, taj novac potrošilo na - zdravlje.

Novac za više hrane
Među vodećim stvarima na koje bi BH građani potrošili zamišljeni višak novca su također i odjeća (22 posto), ali i hrana (21 posto). Podatak koji veseli je taj da bi 17 posto građana BiH višak novca, kad bi ga imali, uložili i u neko dodatno obrazovanje.

Tome treba dodati još jedan podatak koji nas je začudio, a to je da najmanje onih koji bi bili spremni uložiti novac u dodatno obrazovanje nalazimo među poljoprivrednicima i privatnim poduzetnicima, navodi GfK.


vecernji list.hr

Bosna i Hercegovina je u veljači 2006. ostvarila robni promet s inozemstvom jednu milijardu KM, od čega se na izvoz odnosi 359,8 milijuna KM ili 34,7 posto, dok na uvoz 674,7 milijuna KM ili 65,3 posto.


Postotak pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 53,3 posto, priopćila je u petak na konferenciji za novinare zamjenica direktora Agencije za statistiku BiH Maida Hasanbegović. BiH je u robnom prometu s inozemstvom u prva dva mjeseca ove godine ostvarila trgovinski deficit 516,1 milion KM.

Najviše se u veljači izvozilo u Hrvatsku u vrijednosti od 69,5 milijuna KM (19,3 posto od ukupno ostvarenog izvoza), a značajan je izvoz u istom periodu ostvaren i u Srbiju i Crnu Goru i u vrijednosti 38,7 milijuna KM (10,7 posto).

U veljači se najviše uvozilo iz Hrvatske u vrijednosti od 113,4 milijuna KM (16,8 posto) od ukupno ostvarenog uvoza, a značajan uvoz u istom periodu ostvaren je iz Srbije i Crne Gore i u vrijednosti od 59,8 milijuna KM, ili u postotcima 8,8 posto.





Bljesak.info

BUGOJNO - 10-godišnjeg Brunu Kuna, učenika četvrtog razreda Prve hrvatske osnovne škole “Jaklić” u Bugojnu (jedine u tom gradu u kojoj se nastava izvodi na hrvatskom jeziku), u ponedjeljak popodne na povratku iz škole kući fizički su napala dvojica dječaka bošnjačke nacionalnosti. Riječ je o učenicima starijih razreda 3. Osnovne škole koji nastavu pohađaju u istoj zgradi s hrvatskom djecom. Policija je utvrdila identitet jednog od dvojice napadača, a riječ je o sinu Beče Bambura.

Bez saslušanja
Iako su od napada prošla tri dana, otac agresivnog dječaka kao ni sam dječak nisu još uvijek saslušani jer ih policija nije našla na kućnoj adresi, stoji u službenoj policijskoj zabilješci. U njoj se, između ostalog konstatira da će policija poduzeti zakonske mjere tek u slučaju da se slični napadi na hrvatsku djecu ponove.

Uz ovakav odnos policije nažalost ništa se drugo ne može ni očekivati, kažu ogorčeni hrvatski povratnici u Bugojno. Nedavno napadnuti dječak Bruno Kuna ovaj put je srećom prošao bez ozbiljnijih fizičkih ozljeda jer je na sebi imao zimsku jaknu koja ga je zaštitila od udaraca, ali će dugo nositi traume od ovog kao i ranijih napada koje je on kao i druga djeca hrvatske nacionalnosti svakodnevno doživljavaju u Bugojnu.

Potvrdila nam je to Greta Kuna, majka napadnutog dječaka, inače predsjednica bugojanskog HDZ-a. “Moj je sin napadnut već nekoliko puta, u školskom dvorištu, toaletu i na putu od putu od škole do kuće i nije jedini kojeg svakodnevno vrijeđaju jer je Hrvat. Nakon verbalnih uvreda djeca su postala žrtve i fizičkih napada “, kaže Greta Kuna koja i sama radi u Osnovnoj školi “Jaklić” u Bugojnu.

Nećemo šutjeti!
Kako dosadašnje intervencije roditelja hrvatske djece nisu rezultirale njihovom zaštitom od napada, predsjednica bugojanskog HDZ-a i majka dječaka koji je najnovija žrtva bošnjačke netrpeljivosti prema bugojanskim Hrvatima, odlučila je slučaj prijaviti policiji i prekinuti šutnju bugojanskih Hrvata čija su djeca svakodnevno žrtve nasilja u tom gradu, a koji su dosad šutjeli iz straha od osvete i novih napada na njihovu djecu.

Serija napada
Tu je i sama doživjela neugodnosti jer su se djelatnici Policijske uprave Bugojno prema njoj i suprugu ponašali arogantno. “Zamjenik komandira policije Ibro Bajraktarević mene i supruga je izbacio iz svog ureda kada smo došli prijaviti napad na našeg sina”, ispričala nam je Greta Kuna, inače majka petoro djece. Istog dana kada je na putu iz škole fizički napadnut 10-godišnji Bruno Kuna, još jedan dječak hrvatske nacionalnosti u Bugojnu bio je žrtva napada.

U naselju Gaj gdje je nedavno okrutno ubijen 78- godišnji povratnik Ilija Šuta,a zasad nepoznat napadač vezao je 11-godišnjeg dječaka koji se zatekao sam u obiteljskoj kući koju je napadač potom opljačkao.


vECERNJI LIST.HR

Državna komisija za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana u BiH u narednih 12 mjeseci izvršit će reviziju statusa osoba naturaliziranih od 6. travnja 1992. godine do 1. siječnja 2006. Prema informacijama ...


... Dnevnog avaza, bit će provjereno tisuću naturaliziranih osoba većinom afro-azijskog porijekla. Ukoliko se utvrdi da je neko na nelegalan način stekao državljanstvo, Komisija će u skladu s novim ovlastima odmah izdati rješenje o njegovom oduzimanju i ta osoba će kao stranac biti protjerana iz BiH.

Poništeno 40 državljanstava iz rata

Prva komisija koja je provjeravala državljanstva izdana od travnja 1992. godine do potpisivanja Dejtonskog sporazuma donijela je 40 rješenja o njihovom oduzimanju. Nakon nje formirana je još jedna komisija za reviziju državljanstva izdanih od 1996. godine naovamo, ali nije imala ovlasti oduzimati ih. Ta komisija mogla je samo sugerirati entitetskim MUP-ovima da isprave uočene nepravilnosti i da se, shodno tome, "nekome i oduzme to pravo".

U BiH je, inače, evidentirano oko 11.000 naturaliziranih osoba što uključuje i građane iz SCG koji su, prema zakonu, imali pravo na dobivanje i bh. državljanstva.

Inače, doći do službene informacije o ovoj komisiji koju je imenovalo Vijeće ministara na prijedlog Ministarstva civilnih poslova u sferi je nemogućeg. Osim priopćenja za javnost Ministarstva civilnih poslova kojim se javnost obavještava da je održana konstiturajuća sjednica Komisije, novinari Dnevnog Avaza nisu mogli doznati, službeno, koji broj državljanstava će biti provjeren te podliježu li reviziji državljani SCG i Hrvatske.

Predsjednik Komisije je Vjekoslav Vuković iz Ministarstva sigurnosti, njegov zamjenik je Miodrag Pandurević iz Ministarstva civilnih poslova, a članovi su Nikola Sladoje iz Ministarstva pravde, Fevzija Bećirović iz Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara, Ermin Pešto iz Ministarstva sigurnosti i Zlatko Horvat iz Ministarstva civilnih poslova.


Bljesak.info

Prema nama dostupnim informacijama, friških stručnjaka s FABUS diplomom ima u svim općinama Hercegbosanske županije, ima ih u županijskome MUP-u, a od našeg izvora bliskog samom vrhu vlasti doznali smo da i u županijskoj vladi već sjedi jedan fabusovac

Na palubi napola potonulog Titanika jedan uspaničeni mornar u prolazu upita Hercegovca znade li plivat. Ne znam, ali, ako baš treba, mogu nabavit potvrdu da znam, odgovori mu Ero.
Ovom kratkom, ali znakovitom šalom o Hercegovcu na Titaniku, odlučili smo započeti nastavak naše jučerašnje priče o fantomskom FABUS fakultetu o kojemu svi sve znaju, samo nitko živ ne zna gdje njegovi brojni "studenti" slušaju predavanja, te kad i pred kim polažu ispite.
Naš jučerašnji tekst, naime, izazvao je dvojake reakcije među čitateljima. Jedni su, tako, u svemu vidjeli dobar novinarski pokušaj da se još jednom javno progovori o jednoj pomalo škakljivoj, ali iznimno zanimljivoj temi, dok su oni drugi, pod motom "ne talasaj u bazenu punom neplivača", u svemu vidjeli tek novinarski senzacionalizam koji Kupresu i Hercegbosanskoj županiji može donijeti, kažu, samo negativan imidž.
No, vratimo se mi našoj uvodnoj priči o Hercegovcu na Titaniku. Naime, s pojavom medijskih napisa o mobilnom novosadskom FABUS-u, koji vam za nešto novca i malo potrošenog vremena zajamčeno osigurava diplomu ekonomskog fakulteta, mnogi su se zapitali kako je jedan tako sumnjiv projekt našao plodno tlo baš u Hercegovini. Odgovor, naravno, leži u našoj pričici s početka teksta kojom smo na zgodan način samo željeli dodatno osnažiti žalosnu činjenicu da ovdje još uvijek nije važno znanje, nego je važna potvrda.
Što se pak FABUS-ovih diploma tiče, javna je tajna da su njih uglavnom pokupovali općinski, županijski i državni službenici kojima je, na temelju važećih propisa, za ostanak na dobro plaćenim položajima iznenada zatrebala i nekakva diploma o završenom fakultetu. Prema nama dostupnim informacijama, friških stručnjaka s FABUS diplomom ima u svim općinama Hercegbosanske županije, ima ih u županijskome MUP-u, a od našeg izvora bliskog samom vrhu vlasti doznali smo da i u županijskoj vladi već sjedi jedan fabusovac. Jedni, dakle, pojavu FABUS-a u svom rodnom kraju vide kao spas u zadnji trenutak, dok velika većina običnoga puka u tako kupljenim diplomama vidi veliku opasnost.
U cijeloj priči, naime, problem nisu sitni službenici koji će kupnjom diplome možda i zadržati posao koji ionako godinama rade, nego kao potencijalno golemi problem treba gledati vojsku fabusovaca koja bi se uskoro mogla početi pojavljivati na sve legalno raspisane natječaje za poslove koji zahtijevaju visoku stručnu spremu.
Osim opravdanog straha od inflacije "visokoobrazovanih" kadrova s FABUS diplomama, ovdje svakako valja spomenuti i one koji najveći problem vide u činjenici da FABUS dolazi iz države s kojom smo donedavno ratovali. Takvi, naime, u cijeloj priči vide nastavak rata drugim sredstvima, a svoju pomalo apokaliptičnu teoriju brane tvrdnjom da bi nam se uskoro moglo dogodit da nam cjelokupnu ekonomiju vode stotine stručnjaka s FABUS diplomama.

Piše Milan Vukadin

Slobodna dalmacija.hr

BOSANSKO GRAHOVO (NINA) – Načelnik općine Bosansko Grahovo Duško Bilćar izjavio je da je zbog poznatih problema u vezi s primjenom Zakona o pripadnosti javnih prihoda onemogućeno normalno funkcioniranje izvršne i zakonodavne vlasti u toj općini jer je priljev sredstva u općinski proračun u prva dva mjeseca ove godine bio svega 6.500 maraka, što se nije dogodilo nikada ranije, javlja dopisnik NINA-e.

Bilićar je za agenciju NINA izjavio da općina nema sredstva za pokriće osnovnih materijalnih troškova kao što su troškovi električne energije, telefona i prijevoza učenika koji mjesečno iznose oko 10.000 maraka, ustvrdivši da su zaposleni u općinskoj administraciji zadnju plaću primili u svibnju 2005.

„Ukoliko do kraja ožujka ne počne doznaka sredstava s jedinstvenog računa Uprave za neizravno oporezivanje BiH po osnovi PDV-a koji po zakonu pripada općinama, mi možemo proglasiti financijski bankrot i staviti ključ u bravu“, kazao je grahovski načelnik, ustvrdivši da bi 8,42 posto prihoda od PDV-a koji pripada općinama za tu siromašnu općinu značilo znatno više novca nego od ranijeg poreza na promet.

Nina.ba

Radno-pravni status za 53 bivša djelatnika tvrtke "Cincar" d.o.o. Livno uskoro će biti riješen. Zaključeno je to na sastanku u Livnu kojem su nazočili ministar gospodarstva Hercegbosanske županije (HBŽ) ...


... Ante Matić, direktor županijske Agencije za privatizaciju Jozo Jakić, direktor županijskog Zavoda mirovinsko-invalidskog osiguranja Branko Ivković, novi direktor tvrtke "Hrast" kao pobjednik na neposrednoj pogodbi bivšeg poduzeća DI "Cincar" Ivan Bralo te predstavnici ombudsmana Livna.

Prema informaciji iz Ureda ombudsmana Livna, Ministarstvo gospodarstva HBŽ-a će nakon prethodno obavljenih predradnji, a to podrazumijeva zaključivanje radnih knjižica i izrade obrazaca M-2 zaključno s 1999. godinom do kada su djelatnici bili u radnom odnosu i primali plaću, podnijeti zahtjev za odjavu djelatnika firme "Cincar" županijskom Zavodu mirovinsko-invalidskog (MIO) osiguranja u Livnu.

Resorno županijsko ministarstvo će, nakon obavljenih konzultacija na županijskoj i federalnoj razini, uputiti zahtjev Zavodu MIO HBŽ-a i o načinu izmirivanja zaostalih obveza prema bivšim djelatnicima pilane "Cincar", a koje se odnose na uplatu doprinosa.

(Fena)

Vlasnici TV prijamnika i usluga fiksne telefonske mreže na području koje pokrivaju Hrvatske telekomunikacije (HT) Mostar, a koje obuhvaća i općine Hercegbosanske županije, dosjetili su se kako da izbjegnu ...


...plaćanje RTV pristojbe od šest maraka koja je od siječnja ove godine uključena u iznos računa za telefonske usluge, a da im zbog toga operater ne isključi telefone, javlja dopisnik NINA-e.

Naime, većina pretplatnika u općinama Livno i Tomislavgrad umjesto da plate cijeli iznos računa koji su za siječanj ovih dana dobili od HT-a, uzimaju posebnu uplatnicu kojom plaćaju račun umanjen za iznos RTV pristojbe.

Za nepoštivanje Zakona o javnom RTV sustavu BiH nije odgovoran operater, odnosno HT Mostar, jer zakonom nije propisan način na koji će korisnici plaćati račune, a operater ih nema pravo isključiti sve dok uredno plaćaju njegove usluge.

Prema podatcima Službe za naplatu RTV-a Federacije BiH, na području Hercegbosanske županije RTV pristojbu plaća manje od jedne petine vlasnika radio i TV prijamnika, radi čega je Općinskom sudu u Livnu prošle godine podneseno više od 13.000 platnih naloga protiv onih koji su izbjegavali plaćanje spomenute pristojbe.



Bljesak.info

LIVNO - Nekoliko godina stara inicijativa livanjskih svećenika te općinskih i županijskih vlasti o gradnji katoličkog školskog centra u Livnu nikako da doživi realizaciju. Inicijativu je prihvatio i banjalučki biskup Franjo Komarica. No, dobre namjere općinskih vlasti i biskupa Komarice zapele su oko zemljišta na kojemu bi se gradio taj školski centar. Po riječima livanjskog načelnika Luke Čelana, KŠC bi se gradio na trenutačno neiskorištenom općinskom zemljištu u blizini OŠ Ivana Gorana Kovačića i Komunalnog poduzeća.
No, kako bi spomenuto zemljište mogao staviti na raspolaganje za gradnju potrebno je pokrenuti to pitanje na Općinskom vijeću. Za to je od biskupa Komarice zatražen projekt kako bi se na osnovi njega pokrenula procedura dodjele zemljišta. S druge strane, biskup Komarica nam je u razgovoru kazao kako mu je potrebno zemljište 1/1 jer bez toga ne bi imao na osnovi čega krenuti u potragu za dobrotvorima koji bi financijski pomogli gradnju KŠC-a.

U Livnu žele graditi dječji vrtić, osnovnu i srednju školu te đački dom za djecu iz udaljenijih rubnih dijelova općine. Iz razgovora sam razumio da će Općina pokrenuti pitanje projekta. Sada smo došli do onoga poznatog pitanja što je starije, kokoš ili jaje. No nadam se da će Livnjaci ustrajati u svojoj namjeri gradnje KŠC-a kazao je biskup Komarica. Inače, katolički školski centri u BiH za svoj rad, kvalitetu obrazovanja, multietičnost i multikulturalnost dobivaju pohvale domaćih, ali i međunarodnih predstavnika.

Za nedavna posjeta voditelja Europske komisije u BiH Michaela Huphreysa i povjerenika Europske unije za proširenje O. Rehna banjalučki KŠC dobio je sve pohvale. Biskup Komarica kazao je da bi se, na osnovi njegovih saznanja, za gradnju sličnih ustanova mogli natjecati i u europskim fondovima.

I livanjski KŠC mogao bi se uključiti u lanac desetak europskih škola, kao što je već banjalučki uključen. Potrebno je još razgovarati kako bismo spoznali što u svemu tome mogu učiniti općina i županija, a za što sve bismo trebali tražiti pomoć dobrotvora zaključio je na kraju biskup Komarica.

Autor Dražen MAMIĆ
Vecernji list.hr

LOKALI Jesu li livanjski vlasnici kafića počeli raditi selekciju svojih gostiju
LIVNO – Čini se da vlasnici kafića u Livnu ne biraju sredstva kad je u pitanju borba za goste. Posljednje mjere koje poduzimaju kako bi napunili svoje lokale najlakše bi se mogle opisati kao diskriminacija. Sudeći po borbi za srednjoškolce kao goste, čini se da je većini kafića smještenih na središnjem gradskom trgu upravo to ciljana klijentela. S druge strane, oni stariji gosti, osobito stariji momci, postaju nepoželjni.




Stari momci
Kako bi napravili selekciju poželjnih i nepoželjnih gostiju vlasnici pojedinih kafića uveli su nekakve članske iskaznice. Na taj način uz osiguranje na vratima rade izbor gostiju koji mogu ući.
Pritom, po svjedočenju onih koji su vraćeni s ulaza, postoji samo jedan kriterij, a to su godine i izgled. Mlade djevojke i mladiće puštaju u kafić i bez članske iskaznice, dok oni stariji bivaju vraćeni uz obrazloženje da nemaju člansku iskaznicu.

Takve situacije obično su za organiziranih partyja i u vrijeme vikenda. No, kako doznajemo, i radnim danima, kada je gostiju u pravilu manje, postoje oni nepoželjni. U pojedinim lokalima konobari su, premda to ne žele reći javno, od vlasnika dobili naputke da ne poslužuju ili pak sporo poslužuju nepoželjne goste kako bi oni što manje dolazili u taj kafić. U nekoliko slučajeva doznali smo kako su goste u nekoliko kafića konobari uporno ignorirali.

Djevojke će pobjeći
Od konobara, koji su u pravilu dobro informirani o događanjima u gradu, doznali smo da je razlog takva ponašanja pojedenih vlasnika kafića isključivo zarada. Mlađa klijentela ima manje novca, ali su zahvalniji gosti i troše u pravilu sve što imaju.

Stariji gosti uz kavu mogu sjediti satima i uopće nisu isplativa klijentela. Konobari tvrde da je bit svega privući djevojke, za njima će doći momci, i imate pun kafić. S druge strane, mladi, osobito djevojke, ne žele se opuštati tamo gdje ima starijih gostiju.

U tome leže razlozi takvog šikaniranja i diskriminacije uvjetno rečeno starijih gostiju. Uz to, po svjedočenjima konobara, pojedini stariji momci znaju biti kadikad neugodni, osobito prema djevojkama.

– Nerijetko sam bio svjedok da ovi stari momci, osim neprestanog zurenja, znaju i zadirkivati ili pokušati dirati djevojke. U takvim slučajevima jasno je da će takav lokal ostati bez djevojaka, a samim time i bez gostiju – kazao je jedan od konobara.

Doznajemo da za izdavanje članskih iskaznica kafići nemaju niti pravno uporište jer se ne radi o klubovima.

vecernji list.hr i livno1.blog.hr

TOMISLAVGRAD - Prošlo je više od godinu dana kako su raspisani natječaji za izbor članova upravnih vijeća i ustanova čiji je osnivač i vlasnik Općinsko vijeće.
Ta užasno spora procedura rezultat je različitog tumačenja zakona i vježbanja stranačkih snaga u vijeću što je rezultiralo s nekoliko propalih pokušaja.

Uz sve moguće nesuglasice, nedorečenosti i različita tumačenja, konačnom izboru su zaprijetile kandidature dvaju kandidata koji su do VSS-om uvjetovanog natječajem došli nedavno polažući ispite na kontroverznom novosadskom fakultetu “Fabus”.

Taj dvojac je razliku ispita s VŠS na VSS položio vrlo brzo i s nešto novca, a zbog novoga zakona po kojemu državni službenici moraju imali VSS. Povjerenstvo za predlaganje kandidata ih je stavilo na listu izabranih uz argumentaciju da su im diplome legalne.

Na primjedbu da su to diplome strane države i da moraju biti nostrificirane odgovoreno je da je i to učinjeno u Republici Srpskoj. Nikome nije jasno vrijedi li ta nostrifikacija na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine ili valja tumačiti kako su u Federaciji za obrazovanje nadležne županije. Da bi se izbjegle buduće nedoumice iz Poglavarstva će zatražiti mišljenje ministarstva.

Ovo dvoje, kako ih jedan vijećnik nazva “novosadskih studenata” su ipak skinuta s popisa.

Svi su nerado prihvaćali da se tretiraju kao i oni koji su redoviti završili fakultete, pa je svima laknulo kada su se pozvali na odredbu po kojoj je potrebno trogodišnje radno iskustvo, navodno sa stručnom spremom koja se natječajem traži. Naravno, “Novosađani” su svježe diplomirani ekonomisti.

www.vecernji list.hr

Direktor distribucijskog područja Hercegbosanske županije Marko Ivan Blažević izjavio je da je protiv neplatiša električne energije s područja ove županije prošle godine podneseno oko 7.000 tužbi Općinskom ...

... sudu u Livnu, jer se dugovanja po toj osnovi iz ranijeg razdoblja nisu mogla naplatiti na drugi način.
Blažević je objasnio da je dio tih tužbi riješen donošenjem pravomoćnih sudskih presuda po kojima se postupa radi naplate utuženih potraživanja, izrazivši nadu da će Elektrodistribucija imati sve manje razloga za isključivanje potrošača s elektromreže, jer ta nepopularna mjera, kako je kazao, ne samo da je najteža, nego najčešće pogađa siromašne.
Govoreći o tom problemu, Blažević je kazao da su dugovanja kako pravnih tako i fizičkih osoba prema JP Elektroprivreda HZ Herceg-Bosne sve manja, te da u toj oblasti ima sve više discipline i građanske svijesti da je električna energija roba koju kao i svaku drugu treba platiti.
Kao još jedan problem naveo je neovlaštenu potrošnju, odnosno krađu električne energije, dodavši da su pojačane ekipe koje obilaze potrošače na terenu u općinama gdje je ta pojava više izražena, te da će uskoro biti nabavljeni uređaji za efikasno otkrivanje krađe električne energije, a oni koji budu uhvaćeni u toj nezakonitoj radnji morat će platiti prosječnu potrošnju struje za godinu dana.
(Nina)

U 2006. godini od turizma očekuje prihod oko sedam milijuna maraka, što je rekord u posljednjih petnaest godina, izjavio je kupreški načelnik Stjepan Herceg. Kupreška visoravan ove zimske sezone ...


... zabilježit će oko 60 tisuća noćenja u hotelskom i privatnom smještaju, a potražnja za smještajnim kapacitetom ove je zime, kako ističe Herceg, premašila sva očekivanja.

Brojni ljubitelji skijanja i snijega uglavnom su iz Dalmacije - od Dubrovnika do Zadra, a mnogi od njih već su izgradili ili su kupili zemljište za gradnju vikendica.

Kupreški načelnik dodaje da je u starom vikend naselju Čajuša do sada parcelizirano i prodano oko 500, a u novom naselju Čajuša 2 više od 300 parcela, gdje je izgrađena i kompletna infrastruktura.

Uz ova dva vikend naselja, prostornim planom općine Kupres predviđena je i gradnja naselja Čajuša 3, gdje će biti dopuštena gradnja samo luksuznih vila i hotela.

On je dodao da zbog iznimno velike potražnje cijena građevinskog zemljišta u kupreškoj općini vrtoglavo raste, pa je samo u odnosu na prošlu godinu porasla sto posto.

Četvorni metar stambenog prostora dostigao cijenu od 500 eura, pa je gotovo sve zemljište predviđeno za stambenu izgradnju pokupovano radi gradnje stanova za tržište.

Na proljeće počinje gradnja triju kolektivnih stambenih objekata, a brojni investitori iz Republike Hrvatske zainteresirani su za gradnju hotela, skijaških staza i ski liftova, kazao je kupreški načelnik Stjepan Herceg.

(Fena)