LIVNOHBZ NEWS

Da su vjera i politika ušle u sve pore ljudskog života u BiH, to je manje-više svima poznato, jednako kao što je poznato da se u ime svevišnjeg Boga ili pak neke ideologije često pribjegava i takvim potezima...


... koji su, doduše, vrlo lako razumljivi, ali sa stajališta vremena i prostora običnom i ničim opterećenom današnjom čovjeku u najmanju ruku smiješni, prenosi današnja Slobodna Dalmacija.

Potvrđuje to i primjer livanjske mesnice "Mate" od čijeg vlasnika Mate Matića se traži da iz njezine ponude izbaci svinjetinu.

I da stvar bude još čudnija, iza takvog jednog zahtjeva ne stoji nikakav pojedinac, već ovdašnji Medžlis Islamske vjerske zajednice, koji u ovom slučaju podržavaju i zastupnici SDA u Općinskom vijeću.

Medžlis tvrdi kako se prodajom svinjskog mesa u toj mesnici vrijeđaju vjerski osjećaji Muslimana jer se mesnica nalazi u nacionaliziranom objektu koji je nekada njemu pripadao.

Međutim, istim tim dijelom objekta u kojemu se nalazi sama mesnica, a u kojemu je sve do listopada prošle godine funkcionirala prodavaonica mješovite robe, službeno još uvijek gospodari općina.

Preko javnog natječaja ona je taj prostor i iznajmila u zakup mesaru Matiću, ali mu, što sada očito spomenuti traže, nije propisala i sami asortiman buduće ponude u tom prostoru. I, naravno, Matić u toj svojoj mesnici od samog njezina otvaranja građanima nudi sve vrste mesa, pa tako i svinjetinu. Zapravo Matić se u ovom slučaju ponaša kao i svi livanjski mesari hrvatske nacionalnosti, no, eto, problem je samo u tome što se njegova mesnica nalazi u objektu čiji je pravi vlasnik Medžlis.

Budući da su se u tom istom prostoru u sklopu prodavaonice mješovite robe i prije prodavale mesne prerađevine, pa i one od svinjetine, a da nikakvih reakcija nije bilo, pravi problem je, čini se, negdje drugo.

Njegovo pravo ishodište čak izgleda da i ne treba tražiti u Livnu i glavama pojedinih Livnjaka, već u glavama onih koji su, pozivajući se na svetinje, spremni praviti i veći razdor među ljudima.

Kako bi, naime, bilo prokomentirano u javnosti da, primjerice, neka hrvatska institucija u Livnu zatraži od mjerodavnih u općini da se zabrani korištenje sportske dvorane ovdašnje Srednje strukovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića samo iz razloga jer je ta dvorana izgrađena na kostima nedužnih Prilučana koje su partizani u Drugom svjetskom ratu strijeljali na tome mjestu.

I takav zahtjev mogao bi se i te kako obrazložiti ne samo vjerskim nego i nacionalnim osjećajima, ali gdje je tu razum i što bi se time postiglo. Najmanje bi bilo što bi učenici u tom slučaju ostali bez nastave tjelesne kulture.

Problem bi bio u početku jedne prakse koja bi nas učas odvela na kolektivnu stranputicu...


www.bljesak.info

U većini zimskih turističkih središta u BiH snijega još ima dovoljno, priopćilo je danas Turističko udruženje u BiH. Na Kozari – Mrakovica sniježni pokrivač je nešto tanji, a na Jahorini ima snijega i do 140 cm.
Na Bjelašnici ga ima 55 cm, koliko i na Vlašiću. Na Blidinju i Kupresu visina snijega je 40 cm. Protekli vikend na Jahorini je boravilo oko 2.500 skijaša.

U hotelu Bistrica za naredni vikend već je rezervirano sto posto kapaciteta. Gosti su pretežno iz Hrvatske, Slovenije, SCG i Bosne i Hercegovine.

Popunjenost hotela Maršal na Bjelašnici bila je 90 posto, a do kraja mjeseca popunjenost će biti 80 posto.

Popunjenost u hotelu Adria ski na Kupresu je bila sto posto proteklog vikenda, a isto očekuju i za naredni vikend. Na planini je tijekom vikenda boravilo 250 skijaša.


www.bljesak.info

Ni nakon što se od Nove godine RTV pristojba u BiH počela naplaćivati putem zajedničkog računa za telefonske impulse, mnogi Livnjaci, a vjerojatno i drugi žitelji države koji nisu zadovoljni programom ...


...kako federalne, tako i državne RTV, iznašli su način kako elegantno izbjeći izvršavanje te zakonske obveze.

Naime, kada je bio tek usvojen ovaj najnoviji dogovor o plaćanju RTV pristojbe, mnogi su na ovom području najavljivali kako će s ciljem izbjegavanja plaćanja te pristojbe jednostavno isključiti iz PTT mreže svoje fiksne telefone, te da će im potom jedina veza sa svijetom biti mobitel.

Međutim, to se ipak nije dogodilo, ili barem nama nije poznato da se netko odrekao svoga fiksnog telefona. Rekli bismo, zašto i bi kada se plaćanje RTV pristojbe, barem privremeno, može izbjeći na mnogo jednostavniji način. Stvar je u biti posve jednostavna.

Oni koji ne žele plaćati RTV pristojbu, iz ukupne novčane svote koja im je došla za telefon odbiju šest KM, koliko stoji pristojba, i posebnom uplatnicom izmire ostatak, plate, dakle, samo onaj iznos koji se odnosi na telefonske impulse. Ta "operacija" ih košta jednu KM poštarine, ali za mnoge je bolje i to nego platiti još pet KM, koliko košta RTV pristojba.

I što je također veoma bitno, samim tim potezom automatski se izbjegava opasnost od isključivanja telefona.

U livanjskoj pošti Slobodna Dalmacija doznaje kako na ovakav način mnogi izbjegavaju platiti RTV pristojbu. Samo, naime, rijetki prijašnji neplatiše pristaju na to da u sklopu telefonskog računa plate i RTV pristojbu.

"Pošti je svanulo", kaže jedan od onih koje smo zatekli u livanjskoj poštanskoj šalter dvorani.

Od svakog neplatiše RTV pristojbe pošta ubere po jednu KM poštarine.

I upravo zbog toga, premda mu se program kako državne, tako i federalne TV nimalo ne sviđa, on ukupan telefonski račun plaća u cijelosti.

Bilo kako bilo, RTV pretplata ne prolazi u Livnu. Razloge čini se ipak ne treba isključivo tražiti u svijesti i savjesti ovdašnjih žitelja, već i u činjenici da većina Hrvata ovoga kraja federalnu i državnu televiziju ne doživljava i kao svoju TV.

Zvuči doista nevjerojatno da na tako velikom prostoru od Drvara do Mostara niti državna, a niti federalna RTV nemaju niti jedno svoje organizirano dopisništvo. Ispada tako da odgovorne u tim kućama ovaj kraj veoma malo zanima.

Opravdanja koja se uglavnom svode na nedostatak novca nitko ozbiljan ne prihvaća. Jer, kada bi se isključivo radilo o financijama, spomenute televizije ne bi uopće mogle funkcionirati.

www.bljesak.info

Livanjska mljekara od 1. ožujka započet će s redovitom kontrolom kvalitete mlijeka koje otkupljuje od svojih kooperanata. "Na ovaj način dobit ćemo uvid u kemijsku i mikrobiološku kvalitetu mlijeka. Od ...
... ukupne količine mlijeka koje otkupi Livanjska mljekara 58 posto mlijeka ne udovoljava pravilniku o ispravnosti ", istaknuo je značaj ovih kontrola Zdravko Erceg, voditelj otkupa mlijeka u Livanjskoj mljekari.

"Mi još uvijek vršimo plaćanje po mliječnoj masti i tako će biti do donošenja pravilnika o kvaliteti mlijeka dok pravilnik o kvaliteti mlijeka Europske unije, u cijenu mlijeka uključuje mliječnu mast, proteine, somatske stanice i mikrobiologiju", dodao je Erceg.

Erceg je pojasnio da je cilj Livanjske mljekare stalno educiranje kooperanata o nužnosti higijene u proizvodnji što kvalitetnijeg mlijeka. Redovite analize mlijeka livanjskih kooperanata obavljat će se na Veterinarskom institutu u Banja Luci. (F)

Sukladno Zakonu o javnom RTV sustavu BiH korisnici fiksne telefonske mreže na području Hercegbosanske županije, kao i na drugim područjima koje pokriva JP Hrvatske telekomunikacije (HT) Mostar, uz...


...telefonske račune za siječanj 2006. prvi put moraju platiti i šest maraka za RTV pristojbu, javlja dopisnik agencije NINA.

Plaćanje RTV pristojbe do kraja prošle godine bilo je dragovoljno, odnosno korisnici fiksne telefonije uz račun za telefon nisu morali platiti i RTV pristojbu. Međutim, prema novom zakonu oni su obvezni plaćati RTV pristojbu, a ako to ne urade uslijedit će sankcije.

Prema podatcima Službe za naplatu RTV FBiH, na području HB županije do kraja prošle godine RTV pristojbu plaćalo je manje od jedne petine vlasnika radio i TV prijamnika, a Općinskom sudu u Livnu dostavljeno je više od 13.000 platnih naloga s prijedlogom za prinudno izvršenje protiv onih koji su izbjegavali plaćanje RTV pristojbe uz račun za telefonske usluge.

IZ HT-a su poručili da su oni, sukladno zakonu, dužni osigurati isti postupak naplate za RTV pristojbu kao i za telefonsku uslugu, što znači da odbijanje plaćanja pristojbe podrazumijeva i isključivanje telefona pretplatnika. S druge strane, ako ovakav način naplate ne bude davao pozitivne rezultate, prema riječima rukovoditelja naplate RTV pristojbe Mahmuta Jaganjca, RTV FBiH će svoja potraživanja naplaćivati sudskim putem.

Komentar: Eto ljudi moji...samo vi telefonirajte!!

Član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA BiH Sulejman Tihić, te Nedžad Brankvoić, federalni ministar prometa i veza, Zijad Mušić, ministar raseljenih osoba i izbjeglica, i Zijad Pašić, ministar prosvjete i znanosti, danas su boravili u radnom posjetu općinama Livno, Glamoč i Tomislavgrad, javlja dopisnik NINA-e.
U zgradi Vlade Hercegbosanske županije u Livnu susreli su se s predsjednikom Vlade Stipom Pelivanom, resornim ministrima, te načelnikom općine Lukom Čelanom i predsjednikom Općinskog vijeća dr. Edinom Brkićem, nakon čega su posjetili franjevački samostan i Galeriju Gorica.

Nakon Livna izaslanstvo je posjetilo općine Glamoč i Tomislavgrad, gdje su se susreli s čelnicima izvršne i zakonodavne vlasti i vijećnicima, a obišli su i povratnike u glamočkoj općini.


(NINA) ad

Livanjski kanton


Centar Livno
Premijer Ante Pelivan
Općine Bosansko Grahovo, Drvar, Glamoč, Kupres, Livno, Tomislavgrad
Površina 4934,1 km˛
Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća
84.239.
17,07/km˛



Livanjski kanton je jedan od ukupno deset kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, lokalno poznat i pod imenom Hercegbosanska županija. Njegov najznačajniji centar je grad Livno. Nalazi se na zapadnom dijelu Federacije, duž granice s Hrvatskom. Sjedište kantona nalazi se u Livnu. Livanjski kanton obuhvaća šest općina:

Drvar
Bosansko Grahovo
Glamoč
Kupres
Livno
Tomislavgrad

Džamija u Staroj čaršiji u Livnu
Buško jezero: S okusom mora
Pogled na Tušnicu s KamešniceKanton zaprema površinu od 4.934 km2 ili 19% površine Federacije BiH. Po popisu stanovništva iz 1991. godine na području kantona obitavalo je 115.726 stanovnika, s malom gustoćom naseljenosti (23 stanovnika/km2). Prijeratna recesija u privredi, a svakako i rat na ovim prostorima, rezultirali su značajnijim fluktuacijama stanovništva u vidu iseljavanja u zemlje zapadne Europe ili preseljenja na druga područja Bosne i Hercegovine. Budući da je u toku obrnuti proces povratka, mada ne i s istim intenzitetom, procjenjuje se da trenutno na razini kantona obitava 84.239 stanovnika, iako je tačne podatke o stanovništvu moguće dobiti jedino novim popisom stanovništva.

Prirodne i geografske karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, te drvnoj industriji. Ekološki čista i netaknuta priroda, umjerena kontinentalna klima, zemljopisni položaj te blizina i dobra prometna povezanost sa ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, te susjedne Hrvatske, napose Dalmacijom, kojoj gospodarski i tradicionalno gravitira, bitni su faktori za privredni razvoj ovog kraja.

Vlada Hercegbosanske županije na zadnjoj sjednici dala je suglasnost na odluku Upravnog odbora Šumsko-gospodarskog društva Hercegbosanske šume d.o.o. Kupres o usvajanju novog cjenika glavnih šumskih proizvoda te tvrtke.Donesene su i odluke o metodi privatizacije državnog kapitala u poduzećima Tvornice boja i lakova Unimax u Livnu, Tvornica za proizvodnju kožne obuće u Bosanskom Grahovu i GT „Prijevoza“ u Tomislavgradu.

Vlada je dala suglasnost Agenciji za privatizaciju na plan rada i financijski plan za 2006. godinu prema kojem će aktivnosti Agencije biti usmjerene na pripremu preostalih poduzeća za vlasničku transformaciju i praćenje realizacije potpisanih kupoprodajnih ugovora.

(NINA) ad

Povodom obilježavanja 80. godišnjice kluba, livanjski novinar Muharem Španja izdao je knjigu o nogometnom klubu Troglav. Kako i sam pisac kaže, ova knjiga je drugo, proširenjo izdanje knjižice koja je izašla u lipnju 1968. godine pod nazivom "50 godina Troglava", autora Svetozara Ljuboje.

U knjizi su sažeti svi uspjesi Troglava, tako da čitatelj kroz statističke podatke može pratiti uspon kluba od osnivanja 1918. do prvog nastupa u Premijer ligi BiH 2001. godine. Dobro grafički opremljena, knjiga zaista obiluje podacima: obilježene su sve utakmice kluba, uključujući i one prijateljske, kao i popisi igrača, trenera, tajnika, predsjednika...


"Moj miljeniče, sretan Ti rođendan! Osamdeset godina navršilo se ovih dana otkako je osnovan i službeno registriran najtrofejniji nogometni klub jugozapadne Bosne. O 80-godišnjem 'Troglavu', koji je u kolovozu i skromno kao i uvijek proslavio još jedan svoj jubilej, najljepše stranice ispisale su generacije njegovih igrača i ne mali broj stručnjaka i članova uprave među kojima je bila većina onih što su kormilareći klubom, u bezbroj prigoda iskazali svoju vještinu i mudrost. A ne bismo pogriješili kada bismo ustvrdili i - najpopularniji. Ako ništa drugo, Troglav je u ovom dijelu naše Republike jedinstven. Na prostorima balkanske vjetrometine, mijenjajući tek prefikse kraj svog slavnog imena, nanizao je osam desetljeća kontinuiranog trajanja i nikada ga neće prestati. Tek je počelo..." - riječi su autora koji zaslužuje sve pohvale za svoj doprinos popularizaciji ne samo nogometa, nego i cjelokupnog livanjskog sporta.


www.nk.troglav.com

GLAMOČ (NINA) – Dvije naoružane maskirane osobe su jutros u 9.35 sati izvršile pljačku poslovice LT Gospodarske banke u Glamoču i tom prilikom pod prijetnjom oružjem otuđili zasad nepoznatu količinu novca, javlja dopisnik NINA-e.

Glasnogovornik Uprave policije MUP-a Hercegbosanske županije Ivica Vrdoljak izjavio je za agenciju NINA da su se u trenutku pljačke u banci nalazile tri djelatnice i dvije stranke, te da nitko od njih nije ozlijeđen.

Dodao je da je potraga za počiniteljima koji su se nakon pljačke tamnim Golfom uputili cestom prema Banjoj Luci u tijeku, te da su djelatnici MUP-a i županijski tužitelj izvršili očevid na mjestu događaja.

(NINA) ad

Odluka Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije da obustavi ovjeru zdravstvenih iskaznica i pružanje zdravstvene zaštite umirovljenicima povratnicima iz Republike Srpske zbog neizmirenih obveza Fonda PIO RS-a za ovu kategoriju osiguranika, najgori je primjer ugrožavanja osnovnih ljudskih prava populacije koja živi ispod svakog minimuma egzistencije i kršenja Ustava BiH, izjavio je zastupnik SNSD-a u Domu naroda federalnog Parlamenta Velimir Kunić iz Drvara.
Komentirajući istupanje županijskog Zavoda zdravstvenog osiguranja iz sporazuma o načinu i postupku korištenja zdravstvene zaštite osiguranih osoba koje žive na području jednog entiteta, a pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruju u drugom entitetu, Kunić je u programu livanjskog radija Studio N rekao kako nitko ne vodi računa o posljedicama koje će takva odluka prouzročiti i koliko će ljudi biti ugroženo zbog uskraćivanja zdravstvene zaštite zato što nemaju novca da plate usluge liječenja.

Objasnio je kako je ovo najbolji primjer nebrige nadležnih institucija na razini entiteta i države koji ovaj problem ne žele riješiti već četiri godine zbog čega, ni kriva ni dužna, ispašta jedna kategorija stanovništva iako imaju zakonsko pravo na zdravstvenu zaštitu na teret Fonda PIO RS-a.

Kunić je naglasio kako umirovljenici povratnici iz FBiH u RS nemaju takvih problema, iako se ni za njih ne uplaćuju doprinosi za zdravstveno osiguranje, ustvrdivši kako je to najbolji način da se zaustavi proces povratka, te da će mnogi umirovljenici povratnici u HB županiji zbog uskraćivanja prava na zdravstvenu zaštitu biti dovedeni u situaciju da ranije napuštaju ovaj svijet, odnosno da umiru.

Prema informaciji iz Zavoda zdravstvenog osiguranja HB županije u Livnu, Fond PIO RS-a ovoj ustanovi u posljednje četiri godine nije uplatio ni jednu marku na ime doprinosa za zdravstveno osiguranje oko 2.100 umirovljenika povratnika iz Republike Srpske, tako da je dugovanje po toj osnovi doseglo iznos od oko 100.000 maraka.


www.nina.ba

Zastupnički dom PSBiH na jučerašnjoj je sjednici usvojio proračun institucija BiH za 2006. u iznosu od 954,599.220 KM, javlja dopisnik NINA-e. Od tog iznosa 660,490.000 KM otpada na financiranje...


...institucija BiH, a 288,109.202 KM na servisiranje vanjskog duga.

Proračun je usvojen zahvaljujući glasovima SNSD-a, koji su svoj prelazak iz opozicije u poziciju platili s četiri milijuna KM, jer su odustali od svog zahtjeva da 4,5 milijuna KM iz tekuće rezerve bude izdvojeno Agenciji za statistiku BiH za izradbu projektnog zadatka za metodologiju i otpočinjanje aktivnosti na popisu stanovništva.

Umjesto zahtijevanog iznosa, zastupnici SNSD-a pristali su na ponudu Ministarstva financija i trezora BiH da u svrhu popisa bude izdvojeno svega 500.000 KM.

Općinsko vijeće Kupresa na posljednjoj sjednici nije prihvatilo izvješće Agencije za privatizaciju Hercegbosanske županije o presjeku stanja privatiziranih poduzeća i dijelova poduzeća sa stanjem na dan 30. lipnja 2005.Izvješće je, po ocjeni većine vijećnika, «frizirano» i nevjerodostojno, te ne odražava pravo stanje u procesu vlasničke transformacije bivše društvene imovine na području kupreške općine.Vijećnicima je predstavljen i Prostorni plan općine Kupres koji je uradio nezavisni stručni tim Zlatka Lazarevskog iz Sarajeva, a nakon rasprave općinskom povjerenstvu ostavljen je rok od 30 dana da primjedbe, prijedloge i sugestije iznesene u raspravi dostavi autorskom timu koji će ih ugraditi u prijedlog prostornog plana, a potom dostaviti na novo razmatranje i usvajanje OV-u.

Vijećnici su zatražili i uspostavljanje redovite autobusne linije između Kupresa i središta Hercegbosanske županije – Livna, a o tom zahtjevu bit će odlučeno na jednoj od idućih sjednica Općinskog vijeća.

(NINA) nv

Za početak htjela sam sviju pozdraviti i reći da će biti puno zanimljivih vijesti koji su vezani za Livno i Herceg-bosansku županiju. Izvijestiti ćemo i ponekim drugim zanimljivim događajima koji nisu vezani za nas grad i županiju!!Uglavno....nadam se da ce vas se sviđati moj blog!!



Pozdrav

Ako je suditi po onome što čine i kako se ponašaju narodni predstavnici u zakonodavnim tijelima vlasti, konkretno u Hercegbosanskoj županiji, onda bi se za one koji su im dali te zastupničke mandate jednostavno moglo konstatirati da su u najmanju ruku gotovani, lijenčine i neradnici. Međutim, logika kakav narod, takvi predstavnici, ovdje ipak ne stoji, ako ni zbog čega drugog onda zbog toga što za aktualne vladare u Hercegbosanskoj županiji nisu glasovali samo vucibatine i neradnici, već i oni koji sebi i svojima «krvavim» radom zarađuju kruh svakidašnji. A kako već odavno stvari stoje, upravo ovi posljednji izgleda da u parlamentu ove županije imaju ponajmanje svojih istinskih i pravih predstavnika.



Jer, kako drugačije objasniti činjenicu da se u dosadašnjem dijelu ove godine, Skupština Hercegbosanske županije samo jednom sastala i da se u prognoze njezinog novog zajedanja nitko pametan ne želi upuštati. Da stvar bude čudnija, iz redova narodnih zastupnika doznajemo kako pripremljenih materijala za održavanje jedne takve sjednice jednostavno nema i kako , što se tiče ovog problema, upravo u «tom grmu» odavno «leži zec». Ovo i ovakvo obrazloženje možda i stoji, ali kako s druge strane objasniti činjenicu da županijska vlada normalno radi i redovito održava svoje sjednice, a materijala za Skupštinu nema. Nije valja po srijedi strah od parlamentarne procedure. S obzirom na sastav županijskog parlamenta i ne baš uvijek sigurnu većinsku podršku zastupnika, vladi Hercegbosanske županije sigurno i nije uvijek lako izići s nekim svojim prijedlogom. To je u jednu ruku i razumljivo, no ipak neke stvari se ne mogu odugovlačiti u nedogled. Jedan od primjera je i imenovanje novog županijskog ministra zdravstva. Odlaskom Stipe Pavića na mjesto ravnatelja Županijske bolnice, to mjesto u vladi od Nove godine stoji upražnjeno. Interesantno, taj manjak u županijskoj vladi gotovo nitko ne primjećuje, čak ni stranka HDZ kojoj to isto mjesto pripada. A da stvar bude još čudnija, Stipu Pavića koji već treći mjesec obnaša funkciju ravnatelja Županijske bolnice, Skupština Hercegbosanske županije još nije razriješila ministarske dužnosti. Kakvi li se tu skupštinski materijali čekaju, a da ne spominjemo niz drugih mnogo životnijih i mnogo značajnijih problema s kojima se suočava ova jedna od najsiromašnijih županija u Federaciji BiH, počevši od stanja u gospodarstvu, školstvu i zdravstvu do problema konzumiranja i rasturanja opojnih droga. Ispada da zastupnici u županijskoj Skupštini čekaju samo servirane stvari, a da oni sami nešto iniciraju i pokreću, to je nešto što je svojstveno samo rijetkima od njih.



Sada se naravno postavlja pitanje što je glavnim razlogom takvog ponašanja zastupnika u Skupštini Hercegbosanske županije? Odgovor baš i nije jednostavno dokučiti, ali da bi se on mogao jednim dovesti i u izravnu vezu sa dosta konfuznim stanjem, pa čak i jednim rasulom koje vlada u većini ovdašnjih političkih stranaka to je nešto što se baš i nije teško primijetiti.



Ipak, i Skupština Hercegbosanska kao takva itekako je isplativa njezinim članovima, posebice onima koji u njoj slove kao profesionalci. A takvih, barem kada je riječ o zastupnicima, ima osam. Skupština radila ili ne radila, svakome od njih mjesečno donosi najmanje tisuću KM plaće, pardon, mirovine. Kako se, s obzirom na približavanje lokalnih izbora tim mirovinama ipak bliži kraj, svakako je za očekivati njihovo skoro buđenje i to ne radi općenarodnog dobra, već radi toga kako bi i u idućem mandatu osigurali sebi duboku hladovinu.

TOMISLAVCITY.COM