Prosječna primanja nezaposlenog/e Hrvata/ce

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske
za lipanj 2016. iznosila je 5 686 kune.
Broj zaposlenih je 1.554.000, broj nezaposlenih je 254.653.

Godišnja neto primanja u RH iznose 106,032 milijardi kuna (ili 14,137 milijardi €).
Za punu zaposlenost i osiguranje prosječnih mjesečnih primanja 7300 kn godišnja neto primanja bi bila 158,438 milijardi kuna (ili 21,125 milijardi €).
Rast BDP-a (na godišnjoj razini kako bi postigli punu zaposlenost i povećanje mjesečnih primanja) trebao bi iznositi 52,406 milijardi kuna (6,987 milijardi €) (ili 16,249 %) . Uz uvjet da su prosječna primanja stvarno primanja svakog zaposlenog.
BDP bi na godišnjoj razini samo za punu zaposlenost i povećanje neto primanja trebao rasti preko 16 % ...
Zaračunavanje bruto primanja povećava izračun na 26%, povećanje prihoda vlasnika povećao bi potrebu porasta BDP-a bar za 7 % .

Plaćanje kamata na dosadašnja dugovanja ili uz kamate otplaćivanje i glavnice zahtijeva dodatni porast (ako su zaduženja po 2% ili 4 %) veći od kamata po koji su zaduženja ostvarena.
Bez povećanja državnog proračuna (koji ostvaruje proračunski deficit, uz drastične mjere štednje).

I to sve zbrojno daje potrebu od 30 % porasta BDP-a (na godišnjoj razini).
Rasporedimo li to na razdoblje od 5 godina (što je krajnji rok strpljivosti mladog radnog kadra) BDP bi godišnje morao realno rasti barem 6 %. I računati na strpljivost nezaposlenih (socijalno ugroženih).
Kako bi postigli zaposlenost i uvjete za izlazak iz siromaštva. Bez vraćanja javnog duga, osiguranja državnog proračuna (koji je znatno smanjen zbog krize)(čitaj: komunjara).

Nevjernici komunizma su postali nevjernici kapitalizma i podjednako ga uništili.

Zavaravanje povratkom milanovića, izabirom novih (plenkovića) ili trećeg puta (velikih ili veliko malih koalicija), bez programa oporavka, rasčlanjivanja nastanka duga (nogiranja svih bespotrebnih uključujući besplatno školstvo, zdravstvo), stalnim nametanjem problema Zakona o športu (koji je beznačajan), bez vraćanja društvene i ekonomske pokretljivosti na temelju vlastitih rezultata (a ne političke podobnosti) ovo je društvo osuđeno na zlobu.
Uskraćivanje minimalnih uvjeta za opstanak politika je raseljavanja i uspostave kontrole nad teritorijem (u geostrateške svrhe).
Mogu li Hrvati/ce na vjetrometini (sukoba civilizacija) zadržati djedovinu ostaje upitno ...

(proračuni su okvirni i nemaju namjeru biti precizni ...)

Oznake: mjesečna neto plaća, broj zaposlenih, broj nezaposlenih, porast BDP-a, ras na godišnjoj razini, nevjernici komunizma, minimalni uvjeti za opstanak, politika raseljavanja, geostrateške svrhe, program oporavka, djedovina

Što s populizmom ...

Obećanje o povećanju mirovina na 60% od prosječnih plaća, koje je izrekao Plenković na predizbornom skupu za VII. izbornu jedinicu izaziva dvojbu.

Približavanje sadašnjih mirovina primanjima je neumitan (uz toliki broj nezaposlenih i snižavanje primanja zaposlenicima, uz istovremeno zamrzavanje ili neznatan porast mirovina). Za takvo što nije potrebno obećanje.

Ostaje dvojba. Postoji li želja za porastom broja zaposlenih, porasta primanja zaposlenih i kako to povezati s porastom mirovina?

Zašto bih ja radio prosječno kako bi netko (meni nepoznat) imao 60 % od moje plaće?
Zašto bih ja radio natprosječno (i tako povećavao prosjek) te omogućio da netko ima veću mirovinu od kolege koji još uvijek radi isti posao na kojem je netko umirovljen?
Zašto bih ja radio ispodprosječno, pa ću povećati postotak odnosa mirovine i primanja (te će mirovina biti veća od 60% primanja)? Hoće li u tom slučaju navedeni političar biti izuzetno uspješan (jer je povećao odnos mirovine i primanja)?

Zašto političari (uopće) spominju mirovine? (Jer je socijalistički krvolok nametnuo solidarnu štednju, umjesto životne štednje, i od mirovina napravio pitanje budućih (radnih) generacija koje nisu voljne prihvatiti tu obavezu. Nesposobnost bilo koje postsocijalističke vlasti razriješiti osnovno pitanje rada (pravična nadoknada), stvorilo je društvo potrošača umjesto društva proizvođača. Društvo potrošača nužno stvara socijalne uvjete (sirotinju koju je stvorio društveni poredak, a ne njihova nesposobnost osiguravati životne uvjete).
Ovim je dokaz o zločinačkoj naravi jugoslavenskog socijalizma i društva koje slijedi taj poredak jednoznačno iskazan.
Društvo društvene nepravde ne može popraviti partija/stranka koja je stvorila tu nepravdu. Ili je produžava.

O pravednosti ...

Gustave_Courbet_1819-1877_-_Poor_Woman_of_the_Village

Oznake: povećanje mirovina, prosječna plaća, Plenković, dvpjba, broj zaposlenih, porast primanja zaposlenih, prosječan rad, natprosječan rad, ispodprosječan rad, političari i mirovine, solidarna štednja, životna štednja, obaveze budućih radnih generacija, pravična nadoknada, društvo potrošača, društvo proizvođača, društveni poredak uzrok neimaštine, zločinačka narav socijalizma, društvena nepravda