Prosječna primanja nezaposlenog/e Hrvata/ce

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske
za lipanj 2016. iznosila je 5 686 kune.
Broj zaposlenih je 1.554.000, broj nezaposlenih je 254.653.

Godišnja neto primanja u RH iznose 106,032 milijardi kuna (ili 14,137 milijardi €).
Za punu zaposlenost i osiguranje prosječnih mjesečnih primanja 7300 kn godišnja neto primanja bi bila 158,438 milijardi kuna (ili 21,125 milijardi €).
Rast BDP-a (na godišnjoj razini kako bi postigli punu zaposlenost i povećanje mjesečnih primanja) trebao bi iznositi 52,406 milijardi kuna (6,987 milijardi €) (ili 16,249 %) . Uz uvjet da su prosječna primanja stvarno primanja svakog zaposlenog.
BDP bi na godišnjoj razini samo za punu zaposlenost i povećanje neto primanja trebao rasti preko 16 % ...
Zaračunavanje bruto primanja povećava izračun na 26%, povećanje prihoda vlasnika povećao bi potrebu porasta BDP-a bar za 7 % .

Plaćanje kamata na dosadašnja dugovanja ili uz kamate otplaćivanje i glavnice zahtijeva dodatni porast (ako su zaduženja po 2% ili 4 %) veći od kamata po koji su zaduženja ostvarena.
Bez povećanja državnog proračuna (koji ostvaruje proračunski deficit, uz drastične mjere štednje).

I to sve zbrojno daje potrebu od 30 % porasta BDP-a (na godišnjoj razini).
Rasporedimo li to na razdoblje od 5 godina (što je krajnji rok strpljivosti mladog radnog kadra) BDP bi godišnje morao realno rasti barem 6 %. I računati na strpljivost nezaposlenih (socijalno ugroženih).
Kako bi postigli zaposlenost i uvjete za izlazak iz siromaštva. Bez vraćanja javnog duga, osiguranja državnog proračuna (koji je znatno smanjen zbog krize)(čitaj: komunjara).

Nevjernici komunizma su postali nevjernici kapitalizma i podjednako ga uništili.

Zavaravanje povratkom milanovića, izabirom novih (plenkovića) ili trećeg puta (velikih ili veliko malih koalicija), bez programa oporavka, rasčlanjivanja nastanka duga (nogiranja svih bespotrebnih uključujući besplatno školstvo, zdravstvo), stalnim nametanjem problema Zakona o športu (koji je beznačajan), bez vraćanja društvene i ekonomske pokretljivosti na temelju vlastitih rezultata (a ne političke podobnosti) ovo je društvo osuđeno na zlobu.
Uskraćivanje minimalnih uvjeta za opstanak politika je raseljavanja i uspostave kontrole nad teritorijem (u geostrateške svrhe).
Mogu li Hrvati/ce na vjetrometini (sukoba civilizacija) zadržati djedovinu ostaje upitno ...

(proračuni su okvirni i nemaju namjeru biti precizni ...)

Oznake: mjesečna neto plaća, broj zaposlenih, broj nezaposlenih, porast BDP-a, ras na godišnjoj razini, nevjernici komunizma, minimalni uvjeti za opstanak, politika raseljavanja, geostrateške svrhe, program oporavka, djedovina