Zašto je MOST antireformatorska snaga ..?

Što je tranzicija ...?
Što je birokratizirana reforma ...(reforma koju potiču državni službenici)?


Reforma propalog socijalističko-samoupravnog nesvrstanog društva (prikrivene sovjetske terorističke filijale, koja je kroz organizaciju nesvrstanih širila sovjetsko-ruske militantne ciljeve) (na unutarnjem planu promjena sustava ovisničke privrede, nesloboda (tržišta, rada, osobnih i nacionalnih), jednopartijskog jednoumlja, ...) nazivala se tranzicija.
Odlaganje početka tranzicije zbog nametnutog (rata (agresije na RH), kašnjenje tranzicije zbog opstrukcije račanove koalicije, mesićeva i josipovićeva mandata ... temeljno je pitanje svih reformi koje su potrebne hrvatskom društvu.
S protureformama (s namjerom zaustaviti izlazak hrvatskog društva iz prorusko-prosrpskog zagrljaja i povratak Hrvatske zapadnom civilizacijskom krugu) su krenuli Račan, Mesić(i), Josipović. Nastavio Milanović (koji nije osvojio 2/3 saborsku većinu (kako bi izmjenio Ustav RH). Josipović je u drugoj predsjedničkoj predizbornoj kampanji (napuštajući obaminu retoriku novve pravednosti) ponudio ustavne promjene ((protu)reformu). I izgubio izbore.
MOST je u tri mjeseca (užurbanih priprema tajnih (prorusko usmjerenih) službi) utemeljio pojam (protu)reformi.
Nikad nitko nije prozivao ili rasčlanjivao tranziciju. Niti je spominjao uspjeh/neuspjeh tranzicije (reforme koja nas je trebala potaknuti na odbacivanje prorusko-prosrpske despotske nakaradne tvorevine zlouporabe državne vlasti protiv vlastitog naroda/nacije).

Zaustavljanje demokratizacije i razvoja Hrvatske. Zaustavljanje tranzicije i oslanjanje na birokratizirane refome (specijalnost rusko-srpskih službi). MOST, koji mora snositi posljedice svoje (birokratizirane) protureforme. Prepreka istinskom oslobađanja Hrvatske.

Tranzicija je reforma koja (iako nedovršena, upravo stoga ...) prokazuje antidemokratske snage (oslonjene na otuđenje političke moći i zamršenu proceduru uvećavanja svoje političke (zatim financijske) moći na štetu i političke i financijske moći Hrvata).

Borba za bolje (protiv krvoloka i zločinaca kojima je laž svakodnevno sredstvo ubijanja slobode).


Tranzicija (prijelaz) je pojam kojim se označavaju tzv. tranzicijske zemlje, zemlje koje su u prijelazu iz komandnog gospodarstva u tržišno gospodarstvo, tj. iz socijalizma u parlamentarnu demokraciju.

Tranzicijske zemlje su imale brojne karakteristike pogodne za korupciju:sveprisutne države, nevladavine prava i nepoštivanja vlasničkih prava. Iz toga razloga su rezultati pro-tržišnih reformi svugdje manjkavi. Klijentelizam, kao posljedica desetljeća provedenih u planskoj ekonomiji, je bio i ostao sveprisutna pojava u tranzicijskim društvima, i upravo je on motor korupcije, kao i traženje rente. Neuspjeh tranzicijskih zemalja međutim često se pripisuje "ekonomskom izrabljivanju" od strane moćnih, neokolonijalizmu, globalizaciji...
Ključ opstanka u ekonomiji je prilagodba svijetu i danim okolnostima.

Brojni visoki komunistički dužnosnici su tijekom pretvorbe počeli posao bespravno stećenim početnim kapitalom imovine komunisticke partije. Tako su nastali brojni oligarhi ili tajkuni.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Tranzicija


Najbolje razloge stalnih reformi (reforme reformi) ilustrira grafikon koji je objavljen u Tranzicija Prvih deset godina Analize i lekcije za istočnu Evropu i bivši Sovjetski Savez Svjetska Banka ...

Oznake: most, antireformatorska snaga, birokratizirana reforma, proruska politika, tržišna privreda, slobodno društvo, demokartizacija, tranzicija, oligarhija, tajkuni, svjetska banka

Brod (obasut šarenim vokabularom)

Reforma svih reformi: referendumom odrediti odnos prema avnoju, partizanima, komunizmu, jugoslaviji, sovjetima, rusima, srbima, jednodomnom saboru i odrediti dvodomni Sabor (kako je bilo prije Račana).

Ovako, šaka ludih ucjenjuje šaku luđih (a papirnatim reformama neće vrati kune od onih 300 milijardi kuna duga).

Sociologija politike dijeli političare na lavove (one koji ostvaruju svoje političke zamisli otvorenim djelovanjem) i lisice (oni koji čekaju povoljan trenutak za ostvarenje svojih ciljeva zakulisnim i zaobilaznim radnjama).
Sustavno zaobilaženje istine (zločinačka narav jugoslavensko-titoističko-komunističko-proruske politike) ugniježđen u mantranje o reformama produžavanje je agonije političkog diletantizma.
Titoistički kadrovi (raspršeni po svim političkim opcijama) (posebno po domoljubnoj koaliciji) (jer je polustoljetni progon izrodio deficit političkih kadrova do titoista) iznova zasjedaju (kao nekad partija). I raspravljaju kako voditi državu. Tko ih je napravio (takve)?
Priče o reformama (nižeg reda), bilmezi niti ne znaju što je parlamentarni sustav (to je onaj sustav koji osigurava provedbu volje naroda), neće nas odvesti do stepenicu dublje u dužništvo. Tko kontrolira parlament?
Ako ste bili na Neretvi (ili vam je djed bio tamo) od*ebite! Nikad niste imali kompasa.

Sustavnim podrivanjem Ustava, Zakona, države, društva stigli smo svi na brod (luđaka) koji plovi po navigacijskim kartama (suludog bravara).
Zasjedanje AVNOJ-a nas je odvelo na stramputicu punopravnosti i jednakosti (u neodgovornosti za nas same).

Rika lavova (branitelja, političkih jastrebova) je utišala (ostarili su), a lisci su sustavno podrivali temelje društva koje ne želi nalikovati na Jugoslaviju.

Jesu li vam današnja zasjedanja (polupolitičara) izgledni oblik društva koje nema nikakve veze s exJugoslavijom? Ili se spremaju krizu prebroditi administrativnim mjerama proglašenja društva blagostanja kojem smo (bez njih) težili? I Milanović je proglašavao svoju vladavinu uspjehom (kao da je sam sebi svrha).
AVNOJ je paradigma papirnate reforme društva, iza koje ne stoji ništa do obmana i bijeda onih koji je nameću.
Hrvatska kriza samo pokazuje da smo se udaljili od normalnog društva toliko da nitko normalan niti ne sudjeluje u važnim odlukama. To su i htjeli .. brod na mjesečini ...

Salvador Dali

Oznake: reforma, prazna priča, lavovi i lisice, politički diletantizam, birokratizirana reforma, titoisti, navigacijske karte, bravar, rika, društvo bez zasjedanja, važne odluke

Referendum za očuvanje hrvatskih općina, županija, monete (stabilne kune)

Bespuća povijesne zbiljnosti


Hrvatska nije primorana na reforme. Hrvatska ima mehanizam kontrole državnog proračuna.

Treba jasno izreći trenutno stanje (deficita, duga) i imenovati uzročnike tog stanja.
Naprimjer, hrvatski javni dug iznosi 300 milijardi kuna. Snošljiv dug (do 56% BDP-a) služio je razvoju (tranzicijskom pokretanju gospodarstva).
Od socijalističke (ovisničke i slijedničke privrede, utemeljene na marksističkom principi oslanjanja na tešku privredu za koje Hrvatska nije imala uvijete, i po HDZ-ovcu Šimi Đodanu Hrvatska je 1947.g. morala istupiti iz federacije) privrede tranzicijom smo morali pristupiti tržišnoj privredi.
Tržišna privreda nema državni monopol (koji je imala socijalistička, revolucionarna, blokovski tajna invaziona baza sovjeta na NATO pakt).
Temelje socijalističkih mastadonata su postavili sovjetski inženjeri (planeri) koji su stigli 1945.g. a napustili su Jugoslaviju 1948.g. (nakon rezolucuje IB).
Začudo, Jugoslavija je nastavila industrijalizaciju na planovima sovjetskih planera.
Sva industrijalizacija je bila dotirana (jeftinim otkupom roba, upotpunjenim uvezenim robama, jer jugoslavenska privreda nije mogla podmirivati sovjetske potrebe).
Uz obim i selektivni odabir roba kojim je Jugoslavenska privreda baratala, nedostatka roba za domaće tržište (Jugoslavija je do kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća grcala u gladi i teškoj neimaštini), otvaranjem granica potakla nekontrolitran uvoz roba građanskih osoba (poznato kao "šverc").
Nagli porast javnog (državnog) duga se poklapao sa otvaranjem granica (iako je nastao pri trgovačkom posredovanju jugoslavije između SSSR-a i članica NATO pakta nakon sovjetske invazije na Afganistan 1979.g.). Jugoslavija se zaduživala kupujući na zapadnom tržištu konvertibilnim dolarima, a prodavala članicama Varšavskog pakta za klirinške dolare.
Zašto je hrvatska (jugoslavenska) trgovačka flota bila brojna, a željeznice (tada ŽTP Zagreb, danas HŽ) upošljavale 35 000 zaposlenika otpremajući samo iz Solina preko 50 vlakova dnevno za Mađarsku (tada članicu varšavskog pakta, iza čelične zavjese)?
Zar hrvatska pomorska tradicija prestaje padom berlinskoga zida?

Tranzicija (i gospodarska) podrazumijeva otklon od privrede koja nije životna (ograničana je na strateško-vojne potrebe tadašnjeg sovjetskog saveza i komunističke partije koja je na vlasti u jugoslaviji).
Približavanjem trenutka pada Berlinskoga zida (SSSR je po međunarodnom ugovoru o ratnim štetama postignutom 1953.g (na konferenciji) naplaćivao svoje neprecizirane ratne štete od Njemačke boravkom u okupiranom dijelu poznatom kao DDR Njemačka), sovjeti su ubrzano izvlačili ogromna sredstva iz jugoslavenske privrede (što je rezultiralo naglim vanjskim zaduživanjem), a istovremeno je komunistička partija (Jugoslavije) deponirala novce na inozemne banke (kao sredstva za daljnju borbu za održanje i nametanje socijalizma/komunizma).

Socijalističko-komunistička kontrola sredstava za proizvodnju i doktrina sputavanja bogaćenja pojedinaca ili grupa, izrodila je opći nedostatak razvojnih sredstava (naročito nakon zaduživanja i hiperinflacije kojom se teret siromaštva prebacivao s komunističke partije na državu i građane).

Onaj tko pravo na samoupravu (ustavno i zakonsko pravo, pravo po povelji UN-a), predlaganjem teritorijalnog preustroja (utemeljenog prije 25 godina) u okolnostima materijalnog uništenja tih zajednica, smatra neuspješnim zloban je.
Upravo samouprava jamči njihovu obnovu (i spas od planirane sudbine iseljavanja i napuštanja povijesnih hrvatskih župa).

U slučaju bilo kakvih ukidanja općina ili županija podnijet ću ustavnu tužbu protiv idiota koji te promjene predlože. A ako ne uspije (zatrašivanjem) zaustavljanje takvih "reformi" pozvat ću na referendum (o prijevremenim izborima, o zabrani teritorijalnog preustoja, o zabrani promjene monetarne politike)
Referendum o očuvanju reforme zvane tranzicija. Ipak je tranzicija dogovorena u vladi nacionalnog jedinstva.

Oznake: socijalistička privreda, pad berlinskog zida, tržišna privreda, tranzicija, birokratizirana reforma, teritorijalin preustraoj, bespuća povijesne zbiljnosti