AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 31.05.2025.
DAN DRŽAVNOSTI - 35 GODINA OD KONSTITUIRANJA HRVATSKOG SABORA
NADBISKUP KUTLEŠA:
„ KAO NAROD BROJČANO, DUHOVNO I MORALNO NAZADUJEMO“
Dana 30. svibnja obilježen je Dan državnosti. To je državni praznik u RH i spomendan je na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkoga Hrvatskog Sabora. Prvi predsjednik Hrvatskog Sabora bio je Žarko Domljan, povjesničar i leksikograf (1932. – 5.9.2020.)
Ukratko , na prvim višestranačkim izborima u proljeće 1990. pobijedila je je Hrvatska demokratska zajednica pod vodstvom dr.Franje Tuđmana .
Tuđman je predvodio nacionalni pokret koji je bio usmjeren na hrvatsko državno osamostaljenje i napuštanje komunističke partije. Hrvatska je odavno željela svoju samostalnost i sada je vidjela svoju priliku. Doktor povijesti Franjo Tuđman prepoznao je povijesni trenutak u kojem Hrvatska može postati samostalna država.
Savez komunista Hrvatske pokrenuo je demokratizaciju sustava i dolazi do stvaranja prvih oporbenih političkih stranaka HSLS-a i HDZ-a. Potkraj 1989. godine u hrvatskom komunističkom vodstvu prevladala je reformistička struja, što je dovelo do odluke o raspisivanju višestranačkih izbora i do potpunog osamostaljenja Saveza komunista na na XIV. izvanrednom kongresu Saveza komunista Jugoslavije (SKJ), u siječnju 1990.
KAO NAROD DUHOVNO, BROJČANO I MORALNO NAZADUJEMO
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvodio je euharistijsko slavlje na Svetoj misi za Domovinu, proslave Dana Državnosti u crkvi Sv. Marka Evanđeliste. Crka Sv. Marka sagrađena je u 13. stoljeću. Prepoznatljiva je po krovu na kojem se nalaze grbovi grada Zagreba i grb Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.Crkva Sv. Marka u Zagrebu jedna je od najstarijih zagrebačkih građevina, što potvrđuju romanički elementi nađeni na pročelju crkve. Crkva se nalazi na prostoru na kome je, s jedne strane crkve ulaza u Vladu RH, a s druge strane je ulaz u Hrvatski Sabor.
Na misi za domovinu bio je Gordan Jandroković kao predsjednik Hrvatskog sabora, premijer Vlade Andrej Plenković te niz predstavnika hrvatske državne vlasti.
Nadbiskup Kutleša je na Sv misi u propovijedi između ostaloga rekao : „Kršćanstvo je u hrvatskom narodu aktualna zbilja, poziv i mogućnost. Kroz stoljeća, ono je bilo izvor obrazovanja, umjetnosti, prava i znanosti, ali iznad svega, moralne orijentacije i nade. Ono to može biti i danas.
Dok smo devedesetih godina prošloga stoljeća puni zanosa klicali „Sloboda, sloboda!“, nismo slutili kakve će nas kušnje snaći u miru. Tri desetljeća poslije, moramo se suočiti s bolnom istinom da kao narod brojčano nazadujemo, duhovno i moralno. Razni skandali potresaju naše društvo, psovka i govor mržnje postali su uobičajeni u javnom prostoru, mladi gube ideale, a mnogi biraju put manjeg otpora. Često se širi duh beznađa i malodušnosti.
MENTALITET VELIKODUŠNOSTI RAĐA NADOM
„Oduprimo se, dragi vjernici, mentalitetu beznađa i straha, a širimo mentalitet velikodušnosti, jer on rađa nadom. Upravo u ovome društvenom trenutku kao vjernici pozvani smo živjeti izvanrednim i svijetu nevjerojatnim životom,biti sol zemlje. Samo tako će Hrvatska ponovo postati poželjna za ostanak i povratak njezinih sinova i kćeri. A onda je citirao rečenicu iz Evanđelja koja kaže „Ali ako sol obljutavi, čime će se ona osoliti? Nije više ni za što, nego da se baci van i da ljudi po njoj gaze“
USKLADITI SLOBODU I ODGOVORNOST
„U Hrvatskoj je danas potrebna prisutnost istinskih vjernika u svim sferama društva: u znanosti, politici, gospodarstvu, umjetnosti, školstvu. Treba probuditi potencijal koji imamo u svojoj vjeri. U današnjoj Hrvatskoj važno je ponovo uskladiti slobodu i odgovornost, napredak i pravednost, ekonomiju i etiku. Potrebna nam je kultura života, dijaloga i nade. Potrebna nam je vjera koja se utjelovljuje u djelima milosrđa, u poštovanju slabijih u svjedočenju istine. Ako obnovimo povjerenje u Boga i jedni u druge, tada ćemo i kao Crkva i kao narod ponovo zasjati.“
„Zamislimo Hrvatsku u kojoj svako dijete ima pravo na život i ljubav, Hrvatsku u kojoj brak i obitelj uživaju stvarnu zaštitu i poštovanje, Hrvatsku u kojoj se poštenje isplati, Hrvatsku u kojoj se svakom čovjeku, bez obzira na porijeklo, status ili vjeru, priznaje dostojanstvo i pravo na istinu, Hrvatsku u kojoj su škole sigurna mjesta odgoja i rasta u odgovornosti.
To je Hrvatska koja crpi snagu iz kršćanske baštine, ne kao iz muzejskoga izloška, nego kao iz živoga izvora. To je Hrvatska koja zna tko je, kamo ide i čime se ravna. To je Hrvatska u kojoj Blažena Djevica Marija, koju štujemo kao Kraljicu Hrvata, nije samo povijesna zaštitnica, nego Majka naroda koji se svakodnevno trudi živjeti evanđelje. Takva Hrvatska bit će ne samo vjerna svojoj prošlosti, nego i blagoslovljena u svojoj budućnosti .„
"Neka ova proslava Dana državnosti u crkvi sv. Marka bude poticaj na zahvalnost, ali i na odluku da Hrvatsku ne gradimo samo zakonima i strategijama, nego najprije molitvom, postom, djelima milosrđa, poštenjem, solidarnošću i evanđeoskom ljubavlju „- – rekao je u propovijedi na Dan državnosti zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
BORBENO ORUĐE NA JARUNU
Na Rekreacijsko-sportskom centru Jarun na prostoru uz veslačku stazu od ranih jutarnjih sati za sve građane i djecu Hrvatska vojska je izložila desetak modernog borbenog oruđa s kojim Hrvatska vojska danas raspolaže u obrambene svrhe.
Bilo je izloženo vozilo s borbenim osobinama za operacije u urbanim područjima, za uklanjanje eksplozivnih naprava, Patria oklopno borbeno vozilo namijenjeno za prijevoz mehaniziranog pješaštva na bojište dugo 8 metara, Bob Patria CRO sanitetsko vozilo, namijenjeno za evakuiranje ranjenika na bojištu, borbeno vozilo pješaštva, amfibijsko borbeno vozilo namijenjeno za prijevoz pješaštva.
Pažnju djece plijenio je BVP Bradly M2 A2ODS namijenjen za prijevoz oklopnog mehaniziranog pješaštva na bojišnici i potporu vatrenog borbenog djelovanja, sa automatskim topom ii tenk M-84 borbeno gusjeničasto vozilo s jakom oklopnom zaštitom i snažnim naoružanjem i visokim manevarskim sposobnostima, naoružan topom i protuzračnim strojnicom. Djeca su sa roditeljima čekala u redu, kako bi imali priliku uz pomoć osoblja oružanih snaga, na nekoliko trenutaka doprijeti u vidjeti unutrašnjost tenka. I doživjeti osjećaj koji samo tenk može pružiti
U popodnevnim satima specijalne snaga s RIB brodicama, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo s helikopterima UH-60 Black Hawk i OH-58D Kiowa Warrior te Hrvatska kopnena vojska s vozilima Patria izveli su vježbu oružanih snaga združenih sposobnosti na kopnu, u visini i u vodi Jarunskog jezera.
Da bi doživjeli snagu hrvtskog vazduhoplovnog oruđa 30. svibnja bio je upriličen prelet šest višenamjenskih borbenih aviona Rafale, koji su snažno i zvučno nadlijetali nebo iznad Jaruna. Avione Rafale RH je kupila od Francuske, tako da je primopredaja prvog aviona Rafale održana 2. listopada 2023. u bazi ratnog Mont-de-Marsan u Francuskoj, a svih 12 aviona Rafale stigli su u Hrvatsku tijekom 2024.
i do sada 2025.
Dva Rafalea nastavila su prelet iznad kopnene Hrvatske, a preletjela su i dalmatinsku obalu.
Margareta Zouhar Zec
petak, 30.05.2025.
KONFERENCIJA „TRIBUNAL ZA GAZU“ U SARAJEVU
EFENDIJA CERIĆ:
"PRIJATELJ IZRAELU JE ONAJ TKO GA ZAUSTAVI U GENOCIDU U GAZI“
Od 26. do 29. svibnja, na Međunarodnom sveučilištu u Sarajevu održana je konferencija o politikama genocida i uništenja Gaze, zločinu gladovanja, ulozi međunarodnog sistema u doba genocida, narodnim tribunalima i kriminalizaciji studentskih propalestinskih protesta. "Tribunal za Gazu", osnovan je kao nezavisna inicijativa za istragu aktuelnih izraelskih ratnih zločina u Gazi, osudila je Izrael i njegove postupke, piše agencija Anadolija 29. svibnja 2025. "Tribunal za Gazu" formalno je pokrenut u Londonu u novembru 2024. godine od strane koalicije akademika, intelektualaca, zagovornika ljudskih prava i predstavnika organizacija civilnog društva kao odgovor na ono što su opisali kao "potpuni neuspjeh organizirane međunarodne zajednice u provedbi međunarodnog prava" u Gazi.
Tijekom konferencije 29. svibnja predstavljena je Sarajevska deklaracija kojom "Tribunal za Gazu" izražava "kolektivno moralno ogorčenje zbog kontinuiranog genocida u Palestini", obavezujući se na "suradnju s partnerima u globalnom civilnom društvu kako bismo okončali genocid i osigurali odgovornost za počinitelje i one koji su ga omogućili, obeštećenje za žrtve i preživjele, izgradnju pravednijeg međunarodnog poretka i slobodnu Palestinu". "Osuđujemo izraelski režim, njegovo počinjenje genocida i njegove višedecenijske politike i prakse kolonijalizma doseljenika, etno-supremacizma, aparthejda, rasne segregacije, progona, nezakonitih naselja, uskraćivanja prava na povratak, kolektivnog kažnjavanja, masovnog pritvaranja, mučenja i okrutnog i nehumanog postupanja i kažnjavanja, van -sudskih pogubljenja, sistematskog seksualnog nasilja, rušenja, prisilnog raseljavanja i protjerivanja, etničkih čistki i prisilnih demografskih promjena, prisilnog izgladnjivanja, sistematskog uskraćivanja svih ekonomskih i socijalnih prava i istrebljenja", navodi se u Sarajevskoj deklaraciji.
"Tribunal za Gazu" u Deklaraciji navodi da odbacuje "destruktivnu ideologiju političkog cionizma, kao službenu državnu ideologiju izraelskog režima, snaga koje su kolonizirale Palestinu i na njenim ruševinama uspostavile izraelsku državu, te pro-izraelskih organizacija i njihovih posrednika danas". Tribunal poziva "na dekolonizaciju širom zemlje, kraj etno-supremacističkog poretka i zamjenu političkog cionizma uređenjem zasnovanim na jednakim ljudskim pravima za kršćane, muslimane, Jevreje i druge".
Deklaracija zahtijeva trenutni prekid izraelskih vojnih akcija i povlačenje vojnih snaga, uz zaustavljanje "genocida, prisilnog raseljavanja i protjerivanja, naseljavanja, opsade Gaze i ograničenja kretanja na Zapadnoj obali". "Tribunal za Gazu" je osudio "kontinuiranu umiješanost vlada u počinjenje izraelskih ratnih zločina protiv čovječnosti i genocida u Palestini, te sramotnu ulogu mnogih medijskih korporacija u prikrivanju genocida, dehumanizaciji Palestinaca i širenju propagande koja potiče antipalestinski rasizam, ratne zločine i genocid".
PRAVO NA SAMOODREĐENJE JE AKSIOMATSKO
Naglašavajući palestinsko pravo na samoopredjeljenje, "Tribunal za gazu" je podsjetio da je to pitanje "jus cogens" i "erga omnes" (univerzalno pravilo koje nije podložno izuzetku i obavezuje sve države) i "da je nepregovaračko i aksiomatsko".
Sarajevskom deklaracijom se zahtijeva uspostavljanje neograničene humanitarne pomoći Gazi i povlačenje svih izraelskih snaga s libanonske i sirijske teritorije.
"Insistiramo na hitnom nastavku masovne humanitarne pomoći cijeloj Gazi bez ograničenja ili miješanja, uključujući hranu, vodu, sklonište, medicinske potrepštine i opremu, sanitarnu opremu, opremu za spašavanje i građevinski materijal i opremu."
Deklaracija poziva sve vlade i međunarodne organizacije da "okončaju historijski skandal nedjelovanja koji je karakterizirao proteklih devetnaest mjeseci, da hitno reagiraju svim raspoloživim sredstvima kako bi se okončao izraelski napad i opsada, da poštuju međunarodno pravo, da pozovu počinitelje na odgovornost i da pruže hitnu pomoć i zaštitu narodu Palestine"
TRI ZLOČINA OBILJEŽILA 20 STOLJEĆE
Bivši reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafa ef. Cerić bio je jedan od govornika na panelu pod nazivom „Srebrenica- Gaza“ te je u izjavi za medije nakon panela, govoreći o tragičnim historijskim događajima 20. stoljeća, Mustafa ef. Cerić Cerić je istakao da je za razumijevanje trenutne situacije u Gazi neophodno razumjeti tri ključna zločina koji su, kako je rekao, obilježili prošlo stoljeće – holokaust, Nakbu i genocid u Srebrenici.
"Holokaust se obilježava 27. siječnja u Auschwitzu. Srebrenica je prošle godine, 24. svibnja dobila svoju Rezoluciju i Dan sjećanja koji se obilježava širom svijeta. Nažalost, Nakba, 15. svibnja 1948. godine, još uvijek nije dobila pažnju kakvu zaslužuje, iako su Ujedinjene nacije 2023. godine donijele rezoluciju o solidarnosti s Palestincima", rekao je Cerić i nastavio:
"Zašto se ovo događa, posebno muslimanima, pitanje je ne samo za međunarodni sud u Hagu, već i za nas same. Znamo mi zašto, ali ostaje pitanje zašto dozvoljavamo", poručio je, podsjetivši na hadis poslanika Muhammeda: „Pomozi svome bratu, bio on zalim (tlačitelj) ili mazlum (potlačeni).“
„A zašto zalima treba pomoći? Pomoći na način da ga se spriječi da čini zločine", rekao je efendija Cerić, te rekao poruku zapadnim zemljama:
"Najbolji prijatelj Izraelu u ovom trenutku je onaj koji ga zaustavi u genocidu nad Palestincima u Gazi. To je najbolja pomoć koja se može u ovom trenutku dati Izraelu, i ne samo Izraelu, nego jevreskom narodu širom svijeta. Zbog sadašnjosti i zbog budućnosti. Jer, iz ovoga što se događa u Gazi, najveću štetu će imati upravo Izrael."
Izvor. Agencija Anadolija, mzz
četvrtak, 29.05.2025.
URED EPPO: NAJVEĆA PRIJEVARA S PDV-om IKAD, U EUROPSKOJ UNIJI
PROCJENA ŠTETE JE 2,9 MILIJARDI EURA
Od priopćenja koje sam meilom primila u posljednje vrijeme iz Ureda Europskog javnog tužitelja , a posredstvom ureda EPPO u Zagrebu, objavljujem tekst od 12. svibnja s naslovom „ Istražni Admiral: Prve osuđujuće presude u Portugalu za 23 optuženika krivih za masovnu međunarodnu prijevaru s PDV-om „
OBJAVLOJUJEM TEKST:
“Luksemburg, 12. svibnja 2025.) – U petak je Središnji kazneni sud u Lisabonu (Portugal) osudio 10 pojedinaca i 13 tvrtki zbog njihove uloge u uspostavljanju i provođenju prijevarne sheme namijenjene prodaji elektroničke robe na tržištu EU-a, uz izbjegavanje plaćanja PDV-a. Ova istraga, kodnog naziva Admiral, prvi put je objavljena u studenom 2022. i smatra se najvećom prijevarom s PDV-om ikad istraženom u EU-u, s ukupnom štetom koja se sada procjenjuje na 2,9 milijardi eura. Presude u Portugalu označavaju tek prvi sudski ishod u ovoj široj i tekućoj prekograničnoj istrazi.
Troje osuđenih osoba identificirano je kao glavni počinitelji kriminalne sheme te su proglašeni krivima za prijevaru s PDV-om, pranje novca, korupciju i krivotvorenje dokumenata. Sud ih je osudio na sedam godina zatvora, osam godina odnosno sedam godina i šest mjeseci. Oslobođeni su optužbi za sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji. Presuda nije pravomoćna i može se žaliti.
Druga osoba osuđena je na pet godina zatvora zbog regrutiranja lažnih ljudi za tvrtke korištene u shemi prijevare s PDV-om, upravljanja njihovim fiktivnim poslovanjem i naknadnog sudjelovanja u pranju novca stečenog stečenim prihodom.
Preostalih šest osoba osuđeno je zbog sudjelovanja u shemi pranja novca. Petero njih - uključujući četiri menadžera tvrtke i supružnika jednog od glavnih počinitelja - dobilo je uvjetne kazne zatvora od tri godine pod uvjetnim režimom. Jedan od osuđenih je bankarski zaposlenik, osuđen na četiri godine zatvora, također uvjetno, zbog pranja novca i korupcije u privatnom sektoru, nakon što je namjerno prekršio propise o sprječavanju pranja novca u zamjenu za financijsku dobit.
Pravni subjekti uključeni u to, stvoreni ili korišteni za počinjenje prijevare s PDV-om i pranje prihoda, također su osuđeni. Dvije tvrtke kažnjene su s po 16.000 eura, dok je preostalima naloženo raspuštanje.
Svi osuđeni pojedinci i subjekti zajednički su osuđeni na oduzimanje 80.076.336,75 eura, što odgovara šteti nanesenoj financijskim interesima Europske unije u Portugalu. Oduzeta je sva zamrznuta i zaplijenjena imovina, osim mirovinskih fondova dviju trećih strana i 320.318,25 eura, za koje je utvrđeno da imaju legitimno podrijetlo.
DALJNJA ISTRAGA
Ovo je bilo tek prvo suđenje u okviru vodeće istrage EPPO-a o dosad najsloženijoj prijevari s PDV-om. Procijenjeni gubici za EU i nacionalne proračune zemalja EU-a pogođenih aktivnostima u okviru istrage Admiral mogli bi iznositi 2,9 milijardi eura.
Koristeći svoj decentralizirani model i središnje analitičke kapacitete, EPPO je uspio uspostaviti veze između osoba i tvrtki pod istragom Admiral i kriminalnog sindikata sa sjedištem u baltičkim zemljama.
Istraga , kodnog naziva Admiral 2.0 , otkrila je da je ovaj sindikat koristio isti modus operandi, a dijelom i istu organizaciju i infrastrukturu, kao i počinitelji koje je istraživao Admiral, kako bi izvršio masovnu prijevaru s PDV-om putem kružnog sustava.
Treće poglavlje otkriveno je u Grčkoj, istragom kodnog naziva Admiral 3.0 . Na temelju do sada prikupljenih dokaza, kriminalni sindikat sa sjedištem u Grčkoj koristio je djelomično istu organizaciju i infrastrukturu kao i počinitelji istraženi pod Admiralom, kako bi izvršio masovnu prijevaru s PDV-om putem kružnog sustava.
Istraga u ostalim državama članicama EU-a još je u tijeku i sve uključene osobe smatraju se nevinima dok se njihova krivnja ne dokaže pred nadležnim sudovima.
EPPO je neovisno javno tužiteljstvo Europske unije. /Odgovorno je za istragu, kazneni progon i podizanje optužnica za zločine protiv financijskih interesa EU-a. (mzz)
srijeda, 28.05.2025.
NASTANAK ORUŽANIH SNAGA RH
34. OBLJETNICA
Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Hrvatske kopnene vojske obilježava se danas 28. svibnja.
Obilježava se 34 godine od dana kada 1991. godine 28. svibnja održana smotra Zbora narodne garde na stadionu Nogometnog kluba Zagreb u Kranjčevićevoj ulici. Bila je to prva smotra postrojbe koja je predala prijavak dr. Franji Tuđmanu. Taj je čin označio osnivanje oružanih snaga Republike Hrvatske .
Bili su tada postrojeni Združeni odred policije, Mornarička brigada Zbora narodne garde, plave beretke, diverzanti, padobranci i pripadnici motoriziranih, zračnih, te protuoklopnih i protuzračnih jedinica.
Do osnivanja Oružanih snaga RH dolazi samo 9 dana nakon referenduma o samostalnosti ( 19.5. 1991.) na kome su se građani, hrvati izjasnili za žele da se Hrvatska odvoji od Jugostavije . No potreba za oružanim formacijama pokazala se već i 31. 3. 1991. kada je na Plitvičkim jezerima poginuo pripadnik MUP-a Josip Jović iz Aržana, kada je probijen njegov pancirni prsluk rafalnom paljbom pobunjenih hrvatskih srba. Već 2. 5. poginulo je 12 policajaca u Borovu selu , a 23 su ranjena, na koje su lokalni srbi pucali iz zasjede. Bilo je jasno da se u Jugoslaviji nešto sprema, pobuna, rat, povezana s netrpeljivošću prema s Hrvatima, a povezano s teritorijalnim pretenzijama. U tom smislu odluka o osnivanju oružanih snaga bila je pravovremena. Iako neovisnost i odcjepljenje od Jugoslavije koju proglašava Hrvatski sabor dolazi tek 8. 10. 1991. godine.
Jedinicama Zbora narodne garde zapovijedalo je Ministarstvo obrane, a formalno su bile ustrojene u Ministarstvu unutarnjih poslova.
Krajem srpnja 1991. godine formirano je Zapovjedništvo Zbora narodne garde (ZNG), a zatim su osnovana zapovjedništva za istočnu Slavoniju, za banijsko-kordunsko područje, za ličko područje, za srednju i sjevernu Dalmaciju i za južnu Dalmaciju. U kolovozu je osnovano i Zapovjedništvo Zagrebačkog korpusa ZNG čime je zaokruženo ustrojstvo obrambenog sustava Republike Hrvatske. Hrvatske oružane snage su tada imale ukupno 60 tisuća pripadnika, od čega je polovica – 30 tisuća pripadnika bilo u sastavu MUP-a. Temeljem Zakona o obrani donesenog u rujnu 1991., oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku (HV), a 21. rujna 1991. godine uspostavlja se Glavni stožer (GSHV), s načelnikom generalom Antonom Tusom. U HV-u je kao poseban dio zadržan Zbor narodne garde kao profesionalan sastav, a pričuvni sastav ZNG i Teritorijalne obrane preveden je u pričuvni sastav HV-u.
Jedinice ZNG-a 3. studenog 1991. formalno su preimenovane u Hrvatsku vojsku.
Nakon Domovinskog rata Oružane snage RH započele su procese transformacije u skladu s potrebom kao i odlukom pristupanju Nato Savezu.
Hrvatska je u Nato primljena 1. travnja 2009. godine
M.Zouhar Zec
utorak, 27.05.2025.
NEZADOVOLJSTVO AMERIČKOG SENATORA
ISTOMIŠLJENICI
Američki senator Chuck Grassley (91) pozvao je u ponedjeljak 26. svibnja predsjednika Donalda Trumpa da uvede sankcije Rusiji, piše agencija Anadolija.
„Dosta mi je da Putin ubija nevine ljude. Predsjedniče Trump, poduzmite nešto, barem sankcije“, napisao je Grassley na platformi X.
Njegova izjava uslijedila je nakon što je Trump pojačao kritike na račun ruskog predsjednika Vladimira Putina, nazvavši ga „potpuno ludim“ i upozorivši da će svaki pokušaj osvajanja cijele Ukrajine „dovesti do propasti Rusije“.
Kremlj je u ponedjeljak saopćio da je Trumpova reakcija na najnovije ruske napade na Ukrajinu povezana s „emocionalnim preopterećenjem“, dodajući da je početak pregovora između Rusije i Ukrajine „veoma značajno dostignuće“ te da su Sjedinjene Američke Države u tom procesu „uložile velike napore“.
Pregovori u Istanbulu, koji su održani 16. svibnja uz posredovanje Turske, okončani su dogovorom o velikoj razmjeni zarobljenika, po 1.000 osoba sa svake strane, i nastavku pregovora o primirju.
Prošlog tjedna senator Grassley je predvodio dvostranačku grupu senatora u predstavljanju rezolucije kojom se osuđuje ruska „otmica i prisilno premještanje“ ukrajinske djece, uz zahtjev da se oteta djeca vrate u Ukrajinu prije nego što se postigne bilo kakav mirovni sporazum za okončanje rata.
Izvor Agencija Anadolija,mzz
PALESTINSKI ŽIVOT BEZ ŽIVOTA
IZRAEL ŽELI PALESTINSKU ZEMLJU
Palestinci žive život bez života u Gazi. Benjamin Netanjahu (77) izraelski premijer postupa s njima, prema onom što emitira Al Jazeera TV, na najbrutalniji ratni mogući način. Netanjahu ni taoce svog, Izraelskog naroda koje je zarobio Hamas 7.10. 2023. nije vratio njihovim obiteljima. Nije dogovorio povratak svih tih ljudi, bilo ih je oko 120 zarobljeno. A mogao ih je vratiti žive jer je premijer Izraela i njegova se riječ sluša na svim nivoima vlasti. Poslušao bi ga i Hamas. Kakav je Netanjahu čovjek? Kakav je to državnik? To što radi s Palestinskim civilima, to nije rat, to je područje pokolja, bombama, glađu, neimaštinom, strahom, tjeranjem u neprestana preseljenja po ulicama razrušenih stambenih zgrada. Ipak su kamere nekih novinara snimili i zabilježili za povijest, što radi Izraelska vojska, usprkos tome što je 220 novinara Izraelska vojska ubila u 18 mjeseci rata, da bi zaustavila informaciju o tome što rade Palestincima.
Netanjahu poručuje Palestinskim civilima da su suvišni, da im tu nije mjesto. Vojska Izrela ubila je cijele porodice. Neće imati tko pitati za katastarsku česticu i imovinu, to mu je cilj. Palestince i njihovu djecu ubijaju na najbrutalniji način, vatrom, bombama, izgladnjivanjem. Više od 50 djece umrlo je od gladi. Od djece koje je snimila Al Jazera ostale su samo kosti, obučene kožom i oči koje gledaju. Užas. Strahota. Bolnice su bez lijekova, krvi, infuzije, medicinskog materijala i svi ranjeni osuđeni su zbog toga na smrt, jer su i fizički bez imuniteta, beskrajno iscrpljeni. Pre strašna koncepcija rata je to, dok Izraelci sebe smatraju od Boga izabranim narodom.
NAJBOLNIJA IZRAELSKA TOČKA
Užasno. Izraelci imaju dijamante koje prodaju i s kojima plaćaju oružje, posjeduju naprednu tehnologiju, ali do 1948. nisu imali svoju državu. A Židovi kojih je danas oko 10 milijuna i Izraelu kao narod imaju povijest koja datira više od 3500 godina, unatrag. I to je njihova najbolnija točka. Prema Rezoluciji UN-a iz 1947. to je Rezolucija 181, poznata i kao Rezolucija o podjeli, prostor Palestine podijeljen je na židovsku i arapsku državu. Velikoj Britaniji, koja je taj dio imala kao svoju koloniju, 14. svibnja 1948., mandat je završio. Židove i njen dio države, oko koga je bilo još sporova, istoga je dana priznala Amerika. Odmah potom Palestinci su doživjeli Nagbu - katastrofu , etničko čišćenje. Pojedinci i paravojne skupine Izraela i same vlasti osnovane države Izrael protjeruju i ubijaju Plestince, zatiru njihovu kulturu, čine etničko čišćenje nad Palesticima. Tom ih je prilikom život izgubilo oko 750.000. Svake godine 15. svibnja, Palestinci diljem svijeta, a ima ih oko 12 milijuna, obilježavaju Nakbu . To se odnosi na etničko čišćenje Palestine i veliko uništenje palestinskog društva i naroda 1948. godine. Izrael želi i zemlju na kojoj žive Palestinci.
OSTAJE NEPRAVDA
S ovim ratom, Netanjahu se želi domoći još Palestinskog teritorija, te zbog toga izraelski doseljenici dolaze i protjeruju Palestince iz njihovih kuća i s njihovih posjeda na Zapadnoj obali , ubijajući ih i rušeći im kuće. U Pojasu Gaze nema sigurnog mjesta za Palestince, ubijaju ih na svakom koraku, čine ponovno etničko čišćenje . Ujedinjeni narodi, Opća skupština i Vijeće sigurnosti, ni prsta – radi upozorenja - nisu podigli u vezi s protjerivanjem Palestinaca s njihove zemlje. Kako je to moguć?
Bijeda ove tehnološki visoke civilizacije na Zemlji je ostala - nepravda. Politički dužnosnici često bez razumijevanja situacije, bez ideje o rješenju, promatraju patnju naroda – istrebljenje i etničko čišćenje. I ne čine ništa. Do kada tako? Nitko nezna. Osim samo Netanjahua koji sa Izraelom i Palestinskim civilima upravlja. Izraelci imaju beskrajno strpljenje s Netanjahuom čekajući izručenje taoca, živih ili mrtvih, a Palestinaca je svaki dan u Pojasu Gaze -od 30 do 100 osoba sve manje i manje. Odnosi ih iz života Izraelsko oružje.
Margareta Zouhar Zec
KRUH ZA PALESTINCE NAKON 82 DANA ZABRANE HUMANITARNE POMOĆI
SAMO TANAK KRUH
Agencija Anadolija u rubrici Fotografija na linku
https://www.aa.com.tr/ba/pg/foto-galerija/proizvodnja-hljeba-nastavljena-u-gazi-nakon-81-dnevne-izraelske-blokade-/0
je objavila desetak velikih fotografija, na kojima se vidi kao Palestinci peku kruh od brašna u pekari Svjetskog programa za hranu. To je prvo brašno koje su dobili u prvih pet kamiona kojima je Netanjahu dozvolio ulaz u Pojas Gaze 22. svibnja 2025. – od 2. ožujka.
Objavljujem originalan tekst – vijest, koji je agencija Anadolija napisala uz te fotografije 22. svibnja. Vrlo sam žalosna gledajući te fotografije. Plačem. To je samo kruh, a gdje je ostala hrana od mesa, povrća, voća, deserta, slatkiša, sokova. Toga za Palestince nema. Palestinci imaju sva ljudska prava kao i svaki drugi čovjek . No Netanjahu je gospodar života i smrti Palestinaca. M.Zouhar Zec
"DEIR AL-BALAH, GAZA, PALESTINA - svibnja 2025.
Pekara Svjetskog programa za hranu (WFP) sprema hljebove stanovnicima Gaze nakon što su dobili prve ograničene količine brašna nakon skoro tromjesečne izraelske blokade. Radnici danas pakiraju hljebove za distribuciju u pekari WFP-a u Dair al-Balahu nakon što je ograničena količina brašna ušla u Pojas Gaze. Izrael je od 2. marta blokirao sve granične prelaze za ulaz humanitarne pomoći u ratom razoreni Pojas Gaze, dodatno produbljujući humanitarnu katastrofu u opkoljenoj palestinskoj enklavi. ( Ali Jadallah - Anadolu Agency )“
ponedjeljak, 26.05.2025.
IZRAELSKI DESNIČARI
POLITIKA ŽRTVOVANJA
Informacija koja slijedi potiče s interneta, s adrese una-oic.org/en/palestinia. No u namjeri da sadržaj kod čitatelja bude primljen kao vjerodostojan podastirem objašnjenje za kratice UNA-OIC i WAFA.
UNA -OIC je specijalizirano tijelo Organizacije islamske suradnje (OIC), novinska agencija koja objavljuje vijesti na arapskom , engleskom i francuskom jeziku i fokusira se na vijesti o islamskom svijetu i islamskim poslovima. Sjedište joj je u Džedi u Saudijskoj Arabiji .Agencija je osnovana 1972. godine.
WAFA, se na engleskom naziva Palestinska novinska agencija i službena je državna novinska agencija Palestinske nacionalne samouprave. Prije formiranja PNA 1994., Wafa je bila službena novinska agencija Palestinske oslobodilačke organizacije.
Informaciju je objavila novinska agencija Islamske suradnje 23. svibnja a ima naslov Former Israeli Defense Minister: The Israeli government is committing war crimes in the Gaza Strip „ Bivši izraelski ministar obrane: Izraelska vlada čini ratne zločine u Pojasu Gaze“ .
Uvjerenja sam da je to važna informacija za sve koji žive u ovom dijelu Europe, koji žele razumjeti što se doista zbiva na Bliskom Istoku, a koja potvrđuje da se svi u Izraelu ne slažu s ratom koji vodi premijer Netanjahu na području Palestine, odnosno Gaze.
Naslov i nadnaslov su moja intervencija (mzz). Objavljujem informaciju u cijelosti.
„Ramallah, palestinski grad na Zapadnoj obli (UNA/WAFA) – Izraelski dužnosnici nastavljaju izdavati izjave u kojima osuđuju politiku izraelske okupacijske vlade u njezinoj tekućoj agresiji na Pojas Gaze, optužujući je za počinjenje masovnog ratnog zločina.
U intervjuu u srijedu, 21. svibnja, bivši izraelski ministar obrane Moshe Ya'alon ponovio je da izraelska vlada čini ratne zločine u Pojasu Gaze. Napomenuo je da vlada, na čelu sa Smotrichom i Ben-Gvirom, ne želi završiti rat te govori o raseljavanju Palestinaca i širenju naselja u Gazi.
Dodao je: „Časnici s terena kontaktirali su me i rekli mi da vojska evakuira Palestince iz 'operativnih razloga', ali su na terenu vidjeli nešto drugačije.“
Istaknuo je da je ona koja je spriječila puštanje zatvorenika od početka rata ova poremećena izraelska vlada, jer vojni pritisak ubija izraelske zatvorenike.
Ya'alon je nastavio: „Tko dopušta Smotrichu i Ben-Gviru da vode politiku koja izričito govori o žrtvovanju zatvorenika? Kako se Ben-Gvir može hvaliti da je osujetio dogovore o razmjeni?“
Vrijedno je napomenuti da je Ya'alon prethodno davao izjave u kojima je priznao rat istrebljenja koji su okupacijske snage vodile u sjevernom Pojasu Gaze.
Vođa Demokratske stranke (savez Labor-Meretz), Yair Golan, izjavio je jučer, u utorak, da „racionalna država ne vodi rat protiv civila, ne ubija djecu kao hobi i ne provodi politiku raseljavanja stanovništva“, što je potvrdio.
Nakon što je vođa Demokratske stranke, umirovljeni general-bojnik izraelske vojske Yair Golan, kritizirao izraelsku vladu zbog „ubijanja djece kao hobija“ u Gazi, hebrejske novine Haaretz u svom su jučerašnjem uvodniku ustvrdile da ono što okupacijska vojska čini u Gazi predstavlja kolektivni ratni zločin.“ – završen tekst.
IZVOR: una-oic.org/en/palestinia, mzz
nedjelja, 25.05.2025.
ZA NETANJAHUOM JE RASPISAN MEĐUNARODNI NALOG ZA HAPŠENJE
ZAŠTO SU PALESTINCI PREPUŠTENI OGROMNOJ PATNJI ?
Informacija koju je objavila novinska agencija Islamske suradnje 23. svibnja una-oic.org/en/palestinians ima naslov Former Israeli Defense Minister: The Israeli government is committing war crimes in the Gaza Strip „ Bivši izraelski ministar obrane: Izraelska vlada čini ratne zločine u Pojasu Gaze“ uistinu je dragocjena, jer otkriva raspoloženje izraelskog dužnosnika, bivšeg ministra obrane, s dugom poviješću časničkog staža koji ima hrabrosti reći ono što misli i što vidi kao činjenicu. Objaviti ću tu informaciju kao slijedeću. Temeljem toga evo još primjera.
Dana 22. svibnja je terorist ili jednostavno strijelac ubio mladi par, službenike izraelskog veleposlanstva na događaju u Wasingtonu. Prilikom hapšenja terorist je navodno vikao „ Oslobodite Palestinu“. Bila je to odmazda čovjeka koji je iskazao bijes i nemoć prema nevjerojatnom fizičkom istrebljenju, glađu i žeđu, nedostatkom bolničkih lijekovima, bombardiranjem i ubijanjem cijelih porodica Palestinaca koje provodi Izraelska vojska već 18 mjeseci, bez obzira na posljedice koje će doživjeti. Da li je to savjest jedne osobe, koja je tražila bar malu osvetu, radi onih kojima nitko ne pruža pomoć?
U Tel Avivu je 24. svibnja bio veliki prosvjed građana, koji po tko zna koji put traže od premijera Netanjahua da s Hamasom dogovori oslobađanje preostalih Izraelskih talaca , koje je Hamas zarobio 7. listopada 2023. Prema informacijama koje dolaze od medija koji imaju pristup Palestinskim izvorima tek je polovica od preostalih 56 izraelskih talaca živa.
IZRAELSKO LOBIRANJE U AMERICI
Zapita se realni promatrač, gdje uopće Hamas može držati i održati živima taoce u neprestanim ratnim bombardiranjima koje čine Izraelci po svim kućama i stanovima u svim palestinskim enklavama, po bolnicama, školama, sportskim dvoranama, vjerskim objektima… Izrael ima podršku Amerike i predsjednika Trumpa, kao što je imao podršku i bivšeg predsjednika Joa Bidena i u oružju i u stavu prema Židovima kao naciji, koji su u 70 godina, otkako su se naselili na Palestinsku zemlju neprestanim lobiranjem na svim nivoima u američkim institucijama izlobirali podršku najjačeg , Amerike, za sebe. Agresivnim lobiranjem željeli su, a prema Trumpovom zaključku da Palestince treba jednostavno preseliti negdje drugdje, uspjeli su iskorijeniti narativ o oduzimanju imovine Palestincima i njihovoj patnji . Žele učiniti nelegitimnim palestinske zahtjeve za njihovom državom na njihovoj zemlji, kao i politička i građanska prava na teritoriji koje im izraelski doseljenici oduzimaju, a Palestince bez milosti ubijaju ili protjeruju. Istovremeno svi državnici političke Međunarodne zajednice to promatraju i ne čine ništa. Baš ništa, čak ne pokazuju ni neslaganje, potpuno su inferiorni iako milijuni građana, običnih ljudi zdrava razuma, a ne političkih kalkulacija, svakoga tjedna protestiraju u nekoj od država svijeta protiv ubijanja Palestinaca. Tragično je što političke face imaju zadnju riječ. A inicijalnu odluku o završetku takvog rata koji vodi Izrael ne donose, niti je potiču, niti sudjeluju u razgovorima da se odluka o završetku rata donese. Svojom šutnjom stvaraju povijest koja će u Palestini otkriti novi genocid.
ZAŠTO ČLANICE UJEDINJENIH NARODA ŠUTE ?
Kako je moguće da političari, čelnici zemalja članica Ujedinjenih naroda ne iskazuju zabrinutost za civilno stanovništvo, za koje nema u Pojasu Gaze ni centimetra sigurnog mjesta, koje Izrael ne bombardira? Dana 25. svibnja Izraelci su između ostalog, u ranim jutarnjim satima bombardirali kuću bračnog para AL -Najjar u Han Junisu, koji su inače liječnici u bolnici, pri čemu je ubijeno i spaljeno njihovo devetero djece, a dječak Adam je preživio. Otac djece liječnik Hamdi također je teško ranjen. Supruga je bila na poslu u bolnici Al Naser.
Do kada će trajati šutnja političkih čelnika Ujedinjenih naroda na stradanje Palestinaca u Pojasu Gaze?
NETANJAHU IMA MEĐUNARODNI NALOG ZA HAPŠENJE
Kako je moguće da ni arapski ni europski politički lideri ne koriste informaciju koja egzistira kao da ne postoji? Tu informaciju izdao je Međunarodni kazneni sud 22. studenog 2024., a to je nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra obrane Izraela Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi
Kako je moguće da usprkos tako teškoj presudi premijer Izraela Benjamin Netanjahu ne naređuje prekid vatre izraelskoj vojci? A ta je vojska od listopada 2023. ubila više od 53.900 Palestinskih civila. Ali vrlo je ilustrativan broj od 220 novinara koliko ih je ubila Izraelska vojska tijekom 18 mjeseci ekstremnog rata. Novinari su cilj Izraelske vojske od prvoga dana rata, kako ne bi u svijet slali informaciju o strahotama koje radi Izrael.
ZAŠTO GUTERRES I GHEBREYESUS NE ČINE NIŠTA?
Kako je moguće da Ujedinjeni narodi nemaju mehanizam kojim bi izolirali i lišili mogućnosti djelovanja državnika kakav je Netanjahu? Netanjahu je ekstrem civiliziranog svijeta. Izrael je tehnološki napredna zemlja, a njen premijer po metodama izgladnjivanja, danonoćnog bombardiranja ubijanja Palestinaca, žena, trudnica, djece svih dobi, muškaraca koji nisu u vojnoj formaciji, staraca je mučitelj iz razine srednjeg vijeka. Bol i patnju koju je svojim naredbama nanio civilima Gaze stostruko nadilazi događaju ubojstava i otmice koje je Hamas počinio 7. listopada 2023. Tko je taj tko mu još uvijek vjeruje da želi vojno uništiti Hamas? Kada svi znaju da to nije moguće.
Zašto se glavni tajnik UN-a Antonio Gutereš ne oglašava? Njegova šutnja koja poručuje ravnodušnost genocida nad Palestincima je nedopustiva za osobu na čelu institucije kakva su Ujedinjeni narodi koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, ostvarivanje međunarodne suradnje. Guterresova šutnja ohrabruje Netanjahua, kao i Trumpa da ustraje u podršci Izraela. Trump ponavlja da rat Rusija – Ukrajina ubija tjedno pet tisuća mladih života. A što je sa ratom Izrael – Hamas i Palestinskim civilima koji umiru životima nedostojnim za ljudski rod i čovjeka?
Šutnju od javnosti odabrao je i generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus ( 60) iako su bolnice u Gazi stalna meta izraelske vojske i bombardiranja, bez lijekova i sredstava za medicinsko zbrinjavanje ranjenika. Zašto ravnodušnost prema patnjama koje doživljavaju Plestinski civili?
Šutnju Tedrosa i Gutereša je nemoguće opravdati: oni ne zahtijevaju ništa , ne ukazuju ni na šta, ne predlažu, ne kritiziraju, ne organiziraju ništa. Palestinci su prepušteni teškoj patnji.
JESU LI ŽIDOVI IZABRAN BOŽIJI NAROD?
I onda još jedno realno svjetovno – vjersko pitanje: Jesu li današnji Židovi još uvijek izabrani Božji narod? Zašto ljudi kažu da jesu, kada Izraelci čak niti ne vjeruju u Isusa Krista koji je rođen od žene, raspet, umro, pokopan i uzašao na nebo
, a Izraelski vojnici i naredbodavac Netanjahu čine nevjerojatna zvjerstva nad civilnim narodom? Može li Bog i Izraelsko ubijanje Palestinaca biti na istoj ruti Božje vjere?
Židovi su bili Izabrani narod u vremenu Staroga Zavjeta, a to je vrijeme prije rođenja Isusa Krista. Židovi ne vjeruju u Isusa Krista, iako je on po rođenju Židov, a od njega se računa vrijeme Novog Zavjeta, nove ere. Židovi su judaisti, što znači da vjeruju u bestjelesnog i samo duhovnog Boga. Literatura vjere kaže da će se Židovima ispuniti sva neispunjena obećanja kada se okrenu Bogu u svojoj nevolji i potraže Njegovo lice. Izraelcima se, kaže literatura, tek trebaju otvoriti oči, a oni će se tada pokajati i obratiti.
U kontekstu vjere s Netanjahuom treba postupiti u skladu s svjetovnom naredbom Međunarodnog kaznenog suda, čija je naredba na snazi. Potrebno ga je privesti pravdi čime bi rat u Gazi mogao biti završen. A Izrael će održati izbore i izabrati novog premijera.
Margareta Zouhar Zec
SAD IMA NACIONALNI DUG OD 36,2 BILIJUNA DOLARA
ČETVRTINA DUGA U POSJEDU JE DRUGIH ZEMALJA
SAD ima najveći nacionalni dug na svijetu. Iznos novca koji američka vlada duguje svojim vjerovnicima, trenutno iznosi 36,2 bilijuna dolara. To predstavlja 122 posto godišnjeg gospodarskog učinka zemlje ili bruto domaćeg proizvoda, BDP-a, i raste za oko 1 bilijun dolara svaka tri mjeseca, piše 20. svibnja 2025. Al Jazeera English.
Najviši omjer duga i BDP-a bio je tijekom pandemije 2020. godine, kada je omjer dosegao 133 posto. SAD je među 10 zemalja svijeta s najvećim omjerom duga i BDP-a.
Kada vlada troši više novca nego što prikupi, stvara deficit. Kako bi pokrila taj deficit, vlada posuđuje više novca. Zato što zaduživanje mora podlijegati zakonodavnom odobrenju američki Kongres postavlja ograničenje - koliko vlada može posuditi za financiranje postojećih obveza poput socijalnog osiguranja, zdravstva i obrane. To ograničenje poznato je kao gornja granica duga. Nakon što se dosegne gornja granica, vlada se ne može više zaduživati osim ako Kongres ne poveća ili suspendira ograničenje. Od 1960. godine Kongres je 78 puta povećao, suspendirao ili promijenio uvjete gornje granice duga, što je SAD-u omogućilo da posudi više novca.
Savezni deficit pokazuje koliko više novca vlada troši nego što prikupi tijekom jedne godine. Savezni suficit značio bi da SAD prikupi više novca nego što troši.
Deficit je naglo porastao tijekom Trumpovog prvog mandata, posebno 2020. godine tijekom pandemije COVID-19, kada je vlada trošila mnogo, dok su porezni prihodi pali zbog gubitka radnih mjesta. Te godine deficit je dosegao gotovo 15 posto ukupnog gospodarstva BDP-a.
Za predsjedničkog mandata 42. predsjednika SAD-a Billa Clintona od 1993. do 2001. godine postojao je savezni višak što je bio rezultat povoljnih ekonomskih uvjeta poput procvata dot-com tvrtki ( tvrtka koja posluje isključivo na internetu, uglavnom u e-trgovini ili pružanju usluga putem interneta), kao i povećanja poreza što je dovelo do većih prihoda.
DUŽNIČKE VRIJEDNOSNICE
Kada SAD žele posuditi novac, obraćaju se Ministarstvu financija i financijskom odjelu savezne vlade. Kako bi posudilo novac, Ministarstvo financija prodaje investitorima različite vrste dužničkih vrijednosnih papira, kao što su trezorski zapisi, trezorske mjenice i trezorske obveznice.
Ti vrijednosni papiri su zapravo zajmovi koje investitori daju američkoj vladi, uz obvezu da će ih vratiti s kamatama.
Američke državne obveznice dugo su se smatrale sigurnom imovinom jer je rizik da SAD ne isplati dug svojim ulagačima bio vrlo nizak.
Različite dužničke vrijednosnice dospijevaju u različitim vremenima – tada se dug otplaćuje investitoru. Trezorski zapisi su kratkoročni i dospijevaju u roku od godinu dana, trezorske mjenice su srednjoročne i dospijevaju između 2 i 10 godina, dok su trezorske obveznice dugoročne i dospijevaju za 20 do 30 godina.
KAKO JE RASPOREĐEN AMERIČKI DUG?
Prema informaciji koja piše u tekstu Al Jazeere tri četvrtine od 36,2 bilijuna dolara američkog duga, što je oko 27,2 bilijuna dolara, nalazi se u zemlji, od čega američki privatni investitori i subjekti drže 15,16 bilijuna dolara (42 posto) , uglavnom u obliku obveznica štednje, uzajamnih fondova i mirovinskih fondova, zatim 7,36 bilijuna dolara (20 posto) drže vladine američke agencije i trustovi, dok 4,63 bilijuna dolara (13 posto) drži Federalna rezerva.
Među pojedincima, Warren Buffett ( 95) američki je ulagač, industrijalac i filantrop, koji je prema listi časopisa Forbes za 2025. šesti na listi najbogatijih ljudi na svijetu, sa 154 milijarde dolara , preko svoje tvrtke Berkshire Hathaway, najveći je pojedinačni nevladin imatelj američkih trezorskih zapisa. Strani investitori drže preostalu četvrtinu, vrijednu 9,05 bilijuna dolara, 25 posto.
Tijekom proteklih 50 godina, udio američkog duga u rukama stranih subjekata povećao se pet puta. Godine 1970. samo 5 posto duga bilo je u vlasništvu inozemnih investitora danas je ta brojka porasla na 25 posto. Zemlje kupuju američki dug jer on nudi sigurno i stabilno ulaganje za njihove devizne rezerve, pomaže u upravljanju tečajevima i osigurava pouzdan prihod od kamata.
Strani investitori drže 9,05 bilijuna dolara američkog duga i to : Japan drži 1,13 bilijuna dolara, Ujedinjeno Kraljevstvo drži 779,3 milijarde dolara, pretekavši Kinu u ožujku kao drugi najveći ne američki vlasnik državnih obveznica, Kina drži 765,4 milijarde dolara, Kajmanski otoci imaju 455,3 milijarde dolara, imaju velik iznos američkog duga jer su porezna oaza, te Kanada koja drži 426,2 milijarde dolara duga.
Kao odgovor na Trumpove tarife, i Japan i Kina naznačili su da će iskoristiti svoje značajne udjele američkih državnih obveznica kao polugu u trgovinskim pregovorima s Trumpovom administracijom. Ranije ovog mjeseca, japanski ministar financija Katsunobu Kato rekao je da bi masovno japansko vlasništvo američkih državnih obveznica moglo biti "karta na stolu" u trgovinskim pregovorima. Slično tome, Kina već godinama postupno prodaje američke državne obveznice. U veljači su kineske američke državne obveznice pale na najnižu razinu od 2009. godine, što odražava napore za diverzifikaciju rezervi i tekuće trgovinske napetosti.
VEĆI TROŠKOVI ZA PROSJEČNE LJUDE
Ako američka vlada troši više na otplatu kamata na dug, to može utjecati na proračune i javnu potrošnju jer joj postaje skuplje održavati se.
Vlada bi mogla povećati poreze kako bi ostvarila više prihoda za otplatu državnog duga, povećavajući troškove za prosječne ljude. Povećanje duga također bi moglo dovesti do viših kamatnih stopa, što bi hipoteke, kredite za automobile i dugove po kreditnim karticama učinilo skupljima.
Izvor : Al Jazeera English,mzz
subota, 24.05.2025.
92. SJEDNICA VLADE RH
VLADA RH ZA DJECU GAZE PREKO UNICEFA NAMJENILA MILIJUN EURA
Na 92. sjednici Vlade RH 22. svibnja Vlada je donijela odluku o upućivanju žurne humanitarne pomoći UNICEF-u za djecu i ostalo civilno stanovništvo Gaze u iznosu od milijun eura u 2025. godini.
UNICEF na terenu pruža ključnu podršku u obliku zdravstvene skrbi, uključujući mobilne klinike koje pomažu u liječenju pothranjenosti, psihosocijalnu podršku, opskrbu vodom i sanitarijama, zaštitu djece od nasilja i eksploatacije te novčanu pomoć za najugroženije obitelji. Prema apelu UNICEF-a za 2025. godinu, procjenjuje se da će biti potrebno 716,5 milijuna američkih dolara kako bi se odgovorilo na rastuće potrebe djece i obitelji pogođenih sukobom.
Financijska sredstva osigurat će se preraspodjelom unutar proračuna Ministarstva vanjskih i europskih poslova za 2025. i projekcijama za 2026. i 2027. godinu.
1.171 VODNO GOSPODARSKI PROJEKT
Također, Vlada je dala prethodnu suglasnost Hrvatskim vodama za dugoročno kreditno zaduženje kod Privredne banke Zagreb (PBZ) radi financiranja kapitalnih ulaganja
Kako je izvijestila ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, Hrvatske vode u ovoj godini nastavljaju s provedbom projekata u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ali i u okviru drugih strateških i akcijskih planova za razdoblje od narednih nekoliko godina.
Riječ je o ukupno 1.171 vodno-gospodarskom projektu, od kojih se 336 sufinancira iz europskih fondova, pa je u tu svrhu Upravno vijeće Hrvatskih voda u travnju donijelo odluku kojom se odobrava kreditno zaduživanje kod PBZ-a u iznosu od 113,5 milijuna eura.
OBILJEŽAVANJE OBLJETNICA POBJEDNIČKIH OPERACIJA
Vlada RH je na sjednici donijela odluku o osnivanju organizacijskih odbora za održavanje mimohoda u Zagrebu i svečane proslave u Kninu u povodu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja što se obilježava 5. kolovoza .
"Ove godine obilježavamo 35. obljetnicu hrvatske državnosti i 30. obljetnicu vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja te veličanstvenu hrvatsku pobjedu u Domovinskom ratu“ kazao je na sjednici potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić.
S hrvatskim braniteljima i zahvaljujući znanju, iskustvu i žrtvi nastavljamo graditi modernu i snažnu Hrvatsku vojsku, nastavio je i poručio da Vlada i Ministarstvo obrane podižu standard vojnicima, kontinuirano ulažu u opremanje i modernizaciju svih grana Hrvatske vojske, što će pokazati i mimohodom u Zagrebu.
Tim povodom, odlukom Vlade osnivaju se organizacijski odbori sa zadaćom izrade programa te priprema i organizacije obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja mimohodom u Zagrebu i svečanom proslavom u Kninu.
U mimohodu u Zagrebu sudjelovat će Oružane snage Republike Hrvatske, policija, civilna zaštita, vatrogastvo, Hrvatska gorska služba spašavanja, hrvatske povijesne postrojbe, udruge hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata te druga tijela sustava domovinske sigurnosti.
Na čelo organizacijskog odbora za održavanje mimohoda u Zagrebu imenovan je ministar Anušić, a odbora zaduženog za održavanje svečane proslave u Kninu potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
"Dani obilježavanja naših obljetnica pobjedničkih operacija iz Domovinskog rata dani su najvećeg ponosa i slave. Vjerujem da ćemo ih i ove godine tako obilježiti - svečano i ponosno, ali sa zahvalnošću i sjećanjem na one koji su nam omogućili slobodu", rekao je Medved.
Članovi odbora su još potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, kao i predstavnici Hrvatskog sabora, Ureda predsjednika RH, Ureda predsjednika Vlade, Ravnateljstva policije, Ministarstva hrvatskih branitelja te obrane, Hrvatske radiotelevizije, Vojnog ordinarijata u RH, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH te gradonačelnici Zagreba i Knina.
FINANCIJSKI OKVIR EU NAKON 2027.
Vlada je donijela i Odluku o osnivanju Radne skupine za strateško usmjeravanje i pripremu stajališta Republike Hrvatske za pregovore o Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje nakon 2027., koji će se voditi u okviru Vijeća EU i Europskoga vijeća u odgovarajućim postupcima odlučivanja.
Predsjednik skupine bit će predsjednik Vlade Andrej Plenković, a njegovi zamjenici potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
IZMJENE UGOVORA IZMEĐU RH I BiH
Pokreće se postupak o izmjenama i dopuni Ugovora o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.Ugovorom iz 2000. godine su uređeni međusobni odnosi dviju država u zaštiti prava iz sustava socijalne sigurnosti hrvatskih radnika koji prebivaju i rade u Bosni i Hercegovini kao i bosanskohercegovačkih radnika koji prebivaju i rade u Republici Hrvatskoj, odnosno zaštiti prava iz mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja koje obuhvaća i majčinstvo, osiguranja za slučaj nezaposlenosti te osiguranja za slučaj ozljeda na radu i profesionalne bolesti.
S bosanskohercegovačke strane ukazala se potreba za uvođenjem novog nadležnog tijela za Brčko distrikt te je u tom smislu inicirala dopunu Ugovora iz 2000. godine, uz prijedlog kako bi i ostale odredbe Ugovora iz 2000. godine trebalo proanalizirati i eventualno revidirati, kao i otkloniti tehničke pogreške.
S hrvatske strane ukazala se potreba za izmjenom određenih odredbi radi ujednačavanja s načelima koordinacije sustava socijalne sigurnosti koja se primjenjuju u Europskoj uniji. Izmjena je potrebna i radi poboljšanja suradnje nadležnih tijela i otklanjanja manjih poteškoća u provedbi, odnosno izmjenom odredbi o općem pravilu osiguranja, o davanju suglasnosti nadležnih tijela za produljenje razdoblja izuzeća od općeg pravila osiguranja, o zdravstvenoj zaštiti za izaslane osobe i članove diplomatskih misija i konzularnih ureda, kao i zajednički proanalizirati preostale odredbe radi eventualne potrebe za izmjenama istih s obzirom na protek vremena od sklapanja Ugovora iz 2000. godine.
ODLUKA O IZGRADNJI RIJEČNE MARINE
Vlada je dala suglasnost na odluku Upravnog vijeća Javne ustanove Lučke uprave Vukovar o sklapanju ugovora o javnoj nabavi za izgradnju riječne marine "Marina" na području novog akvatorija u iznosu 1,5 milijuna eura s PDV-om. Ugovor se sklapa sa zajednicom ponuditelja GRASA d.o.o., MARINETEK ADRIATIC d.o.o. i HIDROGRADNJA d.o.o., koja je jedina dostavila ponudu.
Postojeća riječna marina uklonit će se i postaviti na novu lokaciju unutar novoformiranog akvatorija s obzirom na to da na postojećoj lokaciji slijedi faza izvođenja radova u sklopu projekta Hrvatskih voda, a omogućit će se privez 150 rekreacijskih plovila građana te turističkih brodica čime će se osigurati siguran vez za čamce tijekom cijele godine neovisno o hidrološkim i meteorološkim uvjetima.
Rok za izvođenje radova je sedam mjeseci od obostranog potpisa ugovora, a financijska sredstva potrebna za podmirenje predviđenih ugovornih obveza osigurana su u državnom proračunu za 2025. godinu i projekcijama za 2026. i 2027. godinu.
„ŽETVENE SVEČANOSTI - Dožínky“
Vlada je prihvatila je pokroviteljstvo nad manifestacijom „Žetvene svečanosti - Dožínky“, sukladno zamolbi Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj. Žetvene svečanosti Dožínky najveća je kulturna manifestacija češke manjine u Hrvatskoj, o ove će se godine održati 11. i 12. srpnja 2025. u Daruvaru.
Pored simboličke proslave završetka žetve, to je i središnja manifestacija sveukupne kulturno-obrazovne djelatnosti, njegovanja narodnih običaja i tradicije Čeha u Hrvatskoj.
IZVOR: Vijesti Vlada,mzz
petak, 23.05.2025.
EU UREDBA ZA PREVLADAVANJE POGRANIČNIH PREPEREKA
ZA UGODNIJI SVAKODNEVNI ŽIVOT NA GRANIČNIM PODRUČJIMA
Uredba BRIDGEforEU, koju su odobrili Europski parlament i Vijeće EU , revolucionarna je uredba koja će pomoći u uklanjanju barijera koje su dugo dijelile europske pogranične regije. Od surovih planina Pirineja do slikovitih obala Baltičkog mora, pogranične regije EU dom su više od 150 milijuna ljudi, od kojih se mnogi suočavaju s jedinstvenim izazovima u svakodnevnom životu, piše na Internet stranici regionalne politike Europske unije 21. svibnja 2025.
Desetljećima se pogranične regije bore s nizom prepreka koje ometaju njihov gospodarski, društveni i kulturni razvoj. Jezične barijere, različiti pravni okviri, ograničen izbor prekograničnog prijevoza ili nedovoljna digitalna povezanost samo su neki od izazova s kojima se suočavaju pogranične regije, što ometa njihov potencijal za društveno-gospodarski rast i povećava teritorijalne razlike.
Odobrenje Uredbe BRIDGE for EU čini značajnu prekretnicu u naporima EU-a za promicanje regionalnog razvoja i kohezije. Rušenjem barijera koje su dugo dijelile europske pogranične regije, Uredba će otvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast, društveni napredak i kulturnu razmjenu. S Uredbom BRIDGE fo EU Europska unija šalje snažnu poruku: da je predana stvaranju Europe koja je ujedinjenija, povezanija i prosperitetnija za sve svoje građane.
Uredba BRIDGEforEU objavljena je u Službenom listu Europske unije EUR-Lex 19. svibnja 2025. i stupit će na snagu 20 dana nakon objave. Države članice sada će imati vremena za provedbu Uredbe i uspostavljanje potrebnih struktura i postupaka za potporu prekograničnoj suradnji. Sveukupno, Uredba BRIDGEforEU važan je korak za prekograničnu suradnju, korak koji se bavi svakodnevnim izazovima s kojima se suočava 150 milijuna ljudi. S novim okvirom za suradnju i pojednostavljenim postupcima, Uredba konačno može olakšati život na granici i građanima i poduzećima.
GRAD PRIMJER PREKOGRANIČNE SURADNJE
Čak ni grad koji je primjer prekogranične suradnje poput Gorizije/Nove Gorice nije imun na ovu vrstu prepreka. Grad, smješten na samoj talijansko-slovenskoj granici, podijeljen je na dva dijela usred glavnog trga. S ambicijom da postane prva prekogranična Europska prijestolnica kulture -cilj koji je ostvaren 2025.– grad je trebao organizirati svečani koncert za Dan Europe na svom glavnom trgu, samo da bi se suočio s tvrdoglavom prirodom granice, koliko god ona mogla biti apstraktna i fizička. Nekoliko dana prije događaja, kada je sve bilo na svom mjestu i pozornica već izgrađena, organizatori su otkrili da je školsko okupljanje na talijanskoj strani trga trebalo biti održano istovremeno s koncertom.
Do dvostruke rezervacije došlo je zbog različitih administrativnih postupaka i zakonskih zahtjeva na svakoj strani trga, koji se proteže kroz dvije zemlje. Bez koordinacije između nacionalnih vlasti, nijedan događaj nije bio obaviješten o drugome. Okupljanje talijanske škole moralo je biti premješteno u zadnji čas.
To naglašava šire pitanje: kako prevladati pravne, praktične i administrativne prepreke kako bi trg zaista bio bez granica. Unatoč strateškoj i pristupačnoj lokaciji, organizatori događaja suočavaju se sa složenim izazovima. Svaka zemlja ima svoja sigurnosna pravila, tehničke standarde i postupke odobravanja - na različitim jezicima i koji uključuju više aktera - što dovodi do dvostrukih napora, većih troškova i beskrajne papirologije za dozvole, sigurnost, zatvaranje cesta i logistiku.
Apsurdnost ovog istinitog događaja ilustrira samo jedan od mnogih izazova s kojima se suočavaju ljudi koji žive, rade, vode djecu u školu, plaćaju poreze i primaju skrb između dvije susjedne zemlje.
Srećom, uredba BRIDGEforEU korak je naprijed u tome da život na granici bude jednako ugodan kao i bilo gdje drugdje u Europi. Uredba je osmišljena kako bi se riješili izazovi s kojima se suočavaju pogranične regije putem sljedećih mjera:
1. Prekogranične koordinacijske točke : Države članice uspostavit će prekogranične koordinacijske točke kako bi olakšale suradnju i komunikaciju između pograničnih regija, za građane, poduzeća i javna tijela, pružajući informacije i podršku o prekograničnim pitanjima, a istovremeno će prikupljati pritužbe na granične prepreke.
2. Pojednostavljeni postupci : Uredba će uvesti pojednostavljene postupke za rješavanje prekograničnih prepreka
3. Alat za olakšavanje prekogranične komunikacije : Zakonodavstvo će uspostaviti Alat za olakšavanje prekogranične komunikacije koji će pružiti strukturirani pristup identificiranju i rješavanju prekograničnih prepreka. Alat će biti dostupan svim državama članicama i pomoći će u olakšavanju suradnje i komunikacije između pograničnih regija.
4. Godišnje izvještavanje : Države članice morat će Komisiji podnositi godišnja izvješća o provedbi Uredbe, pružajući informacije o broju riješenih prekograničnih prepreka, vrstama uočenih prepreka i ukupnom utjecaju uredbe na prekograničnu suradnju.
Uredba BRIDGEforEU primjenjivat će se na sve države članice i obuhvatit će širok raspon prekograničnih pitanja koja obuhvaćaju infrastrukturu, javne usluge i gospodarski razvoj. Očekuje se da će Uredba donijeti nekoliko koristi građanima i poduzećima u pograničnim regijama, uključujući poboljšanje pristupa uslugama, veće ekonomske mogućnosti i pojednostavljene postupke .
Uredba BRIDGEforEU primjenjivat će se na sve države članice i obuhvatit će širok raspon prekograničnih pitanja koja obuhvaćaju infrastrukturu, javne usluge i gospodarski razvoj. Očekuje se da će Uredba donijeti nekoliko koristi građanima i poduzećima u pograničnim regijama, uključujući poboljšanje pristupa uslugama, veće ekonomske mogućnosti i pojednostavljene postupke
Izvor:europa.eu/regional. policy , mzz
četvrtak, 22.05.2025.
EU ĆE PREISPITATI SPORAZUM O PRIDRUŽIVANJU S IZRAELOM
UŽAS GLADI U GAZI KOJI JE NAMETNUO IZRAEL
Većina država članica EU-a podržala je nizozemski prijedlog da se preispita provedba sporazuma s Izraelom zbog blokade humanitarne pomoći Gazi, piše AL Jazeera 21. svibnja.
Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Kaja Kallas potvrdila je 21. svibnja nakon završetka sastanka ministara vanjskih poslova da velika većina država članica podržava reviziju članka 2. Sporazuma o pridruživanju s Izraelom.
Taj članak regulira trgovinske odnose između Izraela i EU-a i propisuje da se odnosi između stranaka temelje na poštivanju ljudskih prava i demokratskih vrijednosti.
Prema medijskim izvještajima reviziju članka 2. Sporazuma o pridruživanju s Izraelom nisu podržale Njemačka, Bugarska, Italija, Grčka, Kipar, Češka, Hrvatska, Litvanija i Mađarska.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman u srijedu nije to htio direktno potvrditi.“Nije to bilo nikakvo glasanje ili određivanje prema Izraelu. Nas, sve skupa zabrinjava situacija u Gazi. Mi smo se uvijek zauzimali da se nastave razgovori s Izraelom i u isto vrijeme apeliramo da se spriječi humanitarna katastrofa u Gazi”, rekao je Grlić Radman nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU-a i Afričke unije.
Zahtjevom za preispitivanjem trebalo bi se utvrditi krši li Izrael ljudska prava u Pojasu Gaze . Zemlje članice EU-a koji se zauzimaju za reviziju Sporazuma i smatraju da treba suspendirati sporazum dok Izrael ne poštuje svoje međunarodne obaveze.
NAPOKON TRI SNAŽNA GLASA
Čelnici Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Kanade “snažno su se usprotivili” širenju izraelske vojne ofanzive u Gazi, prijeteći da će “poduzeti konkretne akcije” ako Izrael ne prekine svoj napad i ne ukine ograničenja na opskrbu pomoći palestinskoj enklavi.
Britanski premijer Keir Starmer, francuski predsjednik Emmanuel Macron i kanadski premijer Mark Carney rekli su da se također protive širenju naselja na okupiranoj Zapadnoj obali. Nasilje doseljenika poraslo je na okupiranoj Zapadnoj obali. Gotovo hiljadu Palestinaca je ubijeno i protjerano iz svojih kuća a hiljade su raseljene u izraelskim napadima.
Čelnici triju zemalja opisali su “ljudsku patnju” Palestinaca u obalnoj enklavi kao “nepodnošljivu”. Također su istakli da je izraelska najava o dopuštanju smo određene pomoći „potpuno neadekvatna“.
„Ako Izrael ne prekine obnovljenu vojnu ofanzivu i ne ukine ograničenja humanitarne pomoći, poduzet ćemo daljnje konkretne akcije kao odgovor“, navodi se u izjavi čelnika.
„Uskraćivanje osnovne humanitarne pomoći civilnom stanovništvu od strane izraelske vlade je neprihvatljivo i rizikuje kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
„Osuđujemo odvratan jezik koji su nedavno koristili članovi izraelske vlade, prijeteći da će se, u svom očaju zbog uništenja Gaze, civile početi preseljavati. Trajno prisilno raseljavanje kršenje je međunarodnog humanitarnog prava.“
Trojica zapadnih čelnika izjavila su da, iako podržavaju pravo Izraela na odbranu nakon napada Hamasa 7. oktobra, „ova eskalacija je potpuno nesrazmjerna“.
UŽAS GLADI U GAZI KOJU JE NAMETNUO IZRAEL
„Nećemo stajati po strani dok Netanyahuova vlada provodi ove nečuvene akcije“, rekli su. U utorak 20. svibnja je Velika Britanija objavila da će obustaviti trgovinske pregovore s Izraelom zbog rata u Gazi. Također je uvela sankcije doseljenicima i organizacijama koje podržavaju nasilje nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali.
Izraelsko ponašanje u ratu protiv Gaze i vladina podrška ilegalnim naseljima „šteti našem odnosu s vašom vladom“, rekao je britanski ministar vanjskih poslova David Lammy.
Uslijed intenzivnog međunarodnog pritiska, izraelske vlasti u ponedjeljak su odobrile ulazak 9, DEVET, kamiona s pomoći u Gazu, gdje su stroga ograničenja dostave hrane i pomoći izazvala optužbe da Izrael koristi glad kao ratno oružje. Slike djece kostura koji ne mogu hodati, to potvrđuju.
Šef humanitarne pomoći Ujedinjenih nacija Tom Fletcher nazvao je ulazak kamiona “kapi u moru”, dodajući da “u Gazu mora biti dozvoljeno znatno više pomoći”.
Fletcher je u utorak 21. svibnja upozorio da je 14.000 palestinskih beba u opasnosti od smrti ako pomoć ne stigne – brojka koju je nazvao “potpuno jezivom”. Oko pola miliona ljudi u Gazi, ili jedan od pet Palestinaca, suočava se s glađu zbog izraelske blokade.
Izgladnjeli Palestinci pribjegli su jedenju stočne hrane i brašna pomiješanog s pijeskom, što naglašava akutnu patnju među 2,3 miliona ljudi.
Izvor: Al Jazeera,mzz
APEL SLOVENSKOG UDRUŽENJA NOVINARA O STANJU U GAZI: IZGLADNJIVANJE JE POLITIČKI IZAZVANA TRAGEDIJA
PITANJE POLITIČKIM LIDERIMA EUROPE :
ŠTO ĆETE UČINITI DA SE TO ZAUSTAVI ?
Hrvatsko novinarsko društvo pridružilo se i podržalo apel Slovenskog udruženja novinara o Gazi od 20. svibnja gdje ljudi umiru od gladi pred očima svijeta i sustavno se krše ljudska prava. U Apelu se poručuje da novinari ne smiju biti samo promatrači i sudionici. Apel podržava Europska federacija novinara i njene članice te ga u nastavku prenosimo u cijelosti.
U apelu piše da već „ 19 mjeseci smo svjedoci brutalnim ubojstvima civila u Gazi – djece, žena, novinara i humanitarnih radnika. Patnja civilnog stanovništvo produbljena je posljednjih tjedana zbog blokade humanitarne pomoći enklavi. Ljudi u Gazi umiru od gladi dok bespomoćno gledamo, a situacija se dodatno pogoršava.
Deseci tisuća ljudi su ubijeni, uključujući više od 200 medijskih profesionalaca, novinara. Sustavni napadi na novinare i uskraćivanje sigurnog pristupa području Gaze radi izvještavanja i su neprihvatljivi. U skladu s time preživjeli palestinski novinari i medijski radnici snose nezamisliv teret u dokumentiranju rata. Iza svakog izvještaja iz Gaze stoji medijski radnik koji je riskirao kako bi potresne priče prezentirali svijetu. Čak i dok se žrtvuju u pogibeljnim uvjetima kako bi donijeli istinite informacije iz Gaze, zločini protiv čovječnosti ne prestaju, nego se nastavljaju. Solidarnost s našim palestinskim kolegama nije samo pitanja profesionalne etike, nego i temeljnog ljudskog dostojanstva.
"Ono što se događa u Gazi nije skriveno. To je dokumentirano", upozorio je Palestinski novinar Fareed Taamallah. "Očekujem više od mojih kolega diljem svijeta – kako bi izvijestio o svemu što se događa u Palestini, ali što je još važnije, govoriti uravnoteženije i iskreniji o genocidu u Pojasu Gaze."
Slovensko udruženje Novinara, poziva novinare diljem svijeta da traže od političkih lidera da djeluju protiv namjernog izgladnjivanja stanovništva Gaze!
Kao novinare, obavezuju nas profesionalna i etička dužnost da se ne šuti pred očiglednim teškim kršenjima ljudskih prava. Ono što se događa u Gazi je sustavno i namjerno izgladnjivanje civila pred očima cijelog svijeta. Ovo nije humanitarna kriza bez odgovornosti – to je politički izazvana tragedija. I o tome moramo govoriti jasno i glasno.
Stoga pozivamo sve novinare diljem svijeta: Pitajte političke vođe o tome i zahtijevajte odgovore. Inzistirajte na istini. Ne prihvaćamo praznu retoriku ili izbjegavanje. Pitajte ih izravno: Što ćete učiniti da se to zaustavi? Kako ćete spriječiti daljnje patnje?
Ne možemo i ne smijemo biti samo šutljivci i promatrači. Šutnja je oblik sudjelovanja. Naša profesija nije neutralna kada su u pitanju zločini protiv čovječnosti – naš posao je govoriti istinu i pozivati na odgovornost.
Poruka novinarima diljem svijeta je: Ujedinimo svoje glasove! Ne smijemo postati sudionici ovih zločina svojom šutnjom. „
srijeda, 21.05.2025.
U PRIPREMI JE NOVI ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU
ODRŽIV MIROVINSKI SUSTAV I POVEĆANJE MIROVINA
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike priprema novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji bi trebao biti završen i usvojen za dva mjeseca, u srpnju ove godine. Na 90. sjednici Vlade RH, u srijedu 15. svibnja 2025. usvojen je Nacrt prijedloga toga Zakona.
Cilj je novoga Zakona, kako je istaknuo ministar Marin Piletić, povećanje mirovina i nastavak održivosti mirovinskoga sustava, prilagodba demografskim kretanjima i ekonomskim izazovima, a obuhvatiti će i sve umirovljenike, ali i sve osiguranike.
Za usklađivanje mirovina prema povoljnijem indeksu rasta plaća ili cijena uvodi se stopa 85:15 prema povoljnijem indeksu, čime će se osigurati primjereniji rast mirovina u odnosu na rast plaća i potrošačkih cijena. Već od 1. srpnja 2025. svi umirovljenici u Hrvatskoj primali bi usklađenu mirovinu po povoljnijem modelu.
Zakonom će doći do povećanja dodatnog staža na 12 mjeseci ženama za svako rođeno ili posvojeno dijete. Biti će uveden i godišnji dodatak na mirovinu za sve korisnike mirovine, čija isplata se očekuje krajem 2025. godine, a koji se veže uz godine mirovinskog staža, čime se dodatno naglašava važnost što duljeg ostanka u svijetu rada.
Za bonifikaciju za dulji ostanak u svijetu rada, ukida se uvjet od 35 godina staža i ograničenje od pet godina, što će u prosjeku donijeti povećanje od 40 eura, a predlaže se i ukidanje penalizacije za prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 70 godina, što će u prosjeku donijeti povećanje mirovine od 57 eura za 127 tisuća korisnika.
Predlaže se i mogućnost rada uz mirovinu u punom radnom vremenu, uz isplatu mirovine nakon navršenih 65 godina života. Planirano je i povećanje invalidske mirovine za 218 tisuća korisnika, jer bi predloženim povećanjem mirovinskog faktora s 0,8 na 0,9 invalidske mirovine rasle za 74 eura. Novim zakonom se predlaže povećanje najniže mirovine na 106 posto sa 103 posto AVM-a, dok se kod obiteljskih mirovina briše uvjet za postojanje izvanbračne zajednice najranije na dan 28. ožujka 2008., a kako bi i izvanbračni partneri mogli koristiti obiteljsku mirovinu.
Predložene mjere će prema riječima ministra Marina Piletića doprinijeti ostvarenju cilja da prosječna sveukupna mirovina do kraja mandata bude 800 eura.
Izvor: resorno ministarstvo, mzz
utorak, 20.05.2025.
POTPUNA BLOKADA HUMANITARNE POMOĆI OD 2. OŽUJKA
IZRAEL DOZVOLIO ULAZAK PET KAMIONA POMOĆI
Potpuna blokada humanitarne pomoći u Pojasu Gaze traje od 2.ožujka 2025. Blokadu svake dopreme humanitarne pomoći i svih lijekova i liječničkih potrepština za bolnice koje imaju golem broj ranjenih civila, nametnula je Izraelska Vlada premijera Benjamina Netanjahua .
Svjetska zdravstvena organizacija ističe da dva milijuna ljudi , palestinskih civila gladuju. Slike užasa, bombardiranja stambenih zgrada, i ljudi koji trče sa svojim ranjenima u naručju noseći ih prema kolima hitne pomoći ili prema bolnici, goleme eksplozije i zlokobni oblaci eksplozija i dima moguće je svakodnevno vidjeti na AL Jazeeri TV svakome tko želi biti informiran o tome što se događa u Pojasu Gaze.
Razlika između rata u Ukrajini i Pojasa Gaze je ta što je rat u Palestini potpuno izvan ikakvih civilizacijski normi, to je genocid nad brojnim nenaoružanim civiilima kojima je premijer Izraela oduzeo svako ljudsko dostojanstvo . Mnogi mediji protežiraju izvještavanje o ratu u Ukrajini, a zanemaruju informacije o ratu u Palestini. Slike užasa su za 21. stoljeće civilizacije, pune užasa i strave koji proživljavaju Palestinci .
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u Tirani, na Summitu europskih čelnika „Nova Europa u novom svijetu“ progovorio je nakon više mjeseci o stravu u Gazi 16. svibnja riječima „Humanitarna situacija u Gazi je nepodnošljiva“. „Dosežemo razinu kakvu nikada prije nismo vidjeli, u smislu humanitarnog utjecaja, od početka ovoga rata“. „Imat ću priliku razgovarati o tome s premijerom Netanjahuom, a pokrenuo sam to pitanje i s predsjednikom Trumpom“, rekao je Macron.
A prema informacijama Al Jazeere od 19. svibnja, čelnici Velike Britanije, Francuske i Kanade upozorili su 19. svibnja da će njihove zemlje poduzeti mjere ako Izrael ne zaustavi obnovljenu vojnu ofanzivu u Gazi i ako ne ukine ograničenja humanitarne pomoći koje je nametnuo..
„Uskraćivanje osnovne humanitarne pomoći civilnom stanovništvu od strane izraelske vlade je neprihvatljivo i riskira kršenje međunarodnog humanitarnog prava“, navodi se u zajedničkoj izjavi koju je objavila britanska vlada.
„Protivimo se svakom pokušaju proširenja naselja na Zapadnoj obali… Nećemo oklijevati poduzeti daljnje mjere, uključujući ciljane sankcije.“
Istoga je dana, 19. svibnja objavljena informacija da je Izrel odlučio dopustiti ulazak 5, SAMO PET, kamiona humanitarne pomoći u Pojas Gaze.
Al Jazeera , m.zouhar zec
ponedjeljak, 19.05.2025.
PRIMIJENJUJE SE NOVI ZAKON O STRANCIMA
STROŽE KONTROLE PROMIJENILE ZAPOŠLJAVANJE STRANIH RADNIKA
Prema informacijama sa stranice Ministarstva unutarnjih poslova od 17. svibnja, a u okviru Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima NN 40/2025. koji je stupio na snagu 15. ožujka 2025. u prva dva mjeseca od stupanja Zakona na snagu Ministarstvo unutarnjih poslova pojačalo je kontrole i izdalo manje radnih dozvola strancima nego u istom razdoblju prošle godine, objavio je ministar dr. Davor Božinović,
„Pojačali smo kontrole prema poslodavcima, stranim radnicima, agencijama, agregatorima i digitalnim platformama - jer želimo očuvati red na tržištu rada, spriječiti zlouporabe i zaštititi sigurnost naše zemlje, rekao je dr. Božinović .
Iznoseći brojke istaknuo je da je izdano gotovo 7000 dozvola manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
„Po raznim osnovama odbijeno je gotovo 18.000 zahtjeva, a broj zahtjeva agencija za privremeno zapošljavanje smanjen je za 70 posto. Trajno su ukinute 63 licence za autotaksi prijevoz i zatražen je raskid suradnje digitalnih platformi s 24 agregatora”.
Prema riječima ministra Božinovića, policija je u dva mjeseca provjerila više od 15.000 vozila i 33.500 stranih radnika te je pregledano preko 5.000 dokumenata radi utvrđivanja vjerodostojnosti.
„Pod povećanim nadzorom je 270 poslodavaca, a njih 115 je na tzv. crnoj listi, 2rekao je Božinović, dodajući da su“ policija i Državni inspektorat utvrdili gotovo 5000 nepravilnosti i 2 885 prekršaja.“„Zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj više neće biti moguće bez poštivanja novih pravila, Zakon se provodi i to ozbiljno. Poslodavci, radite zakonito. Sustav funkcionira, a kontrole se nastavljaju“ naveo je ministar MUP-a Davor Božinovcić. Izvor: mup, vijesti, mzz
nedjelja, 18.05.2025.
MICROSOFT ODRŽAVA KOMERCIJALNI ODNOS S IZRAELSKOM MINISTARSTVOM OBRANE
153 PALESTINCA I 5 NOVINARA UBIJENO U 24 SATA
Pet palestinskih novinara ubijeno je u izraelskim zračnim napadima u Pojasu Gaze u nedjelju 18. svibnja, rekao je medicinski izvor. Ubijeni su novinar Abdul Rahman Al-Abaadela, Khaled Abu Seif, Azeez Al-Hajjar, Ahmed Al-Zaytani i Nour Qandil, piše agencija Anadolija.
Izvor je rekao da je među žrtvama i novinarka, koja je ubijena zajedno sa članovima obitelji u napadima na kuće i šatore za raseljene civile u raznim područjima širom Gaze.
Najmanje 222 novinara ubijena su u izraelskim napadima u Gazi od listopada 2023. godine, priopćile su lokalne vlasti.
Ministarstvo zdravstva u Gazi je u nedjelju ujutro priopćilo da je najmanje 153 Palestinaca ubijeno u intenziviranim izraelskim zračnim napadima u enklavi u posljednja 24 sata. Izraelska vojska provodi brutalnu ofanzivu u Gazi od 7. listopada 2023. godine, ubivši više od 53.300 Palestinaca, većinom žena i djece.
Međunarodni krivični sud je u mjesecu studenom 2024. godine izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.
Izrael se također suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog rata u enklavi.
MICROSOFTOVO PRIZNANJE
Microsoft je potvrdio da pruža usluge u cloudu i umjetnoj inteligenciji izraelskom Ministarstvu odbrane, ali je negirao da su njeni alati korišteni za nanošenje štete civilima u Gazi.
U priopćenju objavljenom u četvrtak 15. svibnja, kompanija je priznala javnu i internu zabrinutost o tome da li su Microsoft Azure i proizvodi umjetne inteligencije korišteni "za ciljanje civila ili nanošenje štete" u Gazi. Izjava slijedi nakon višemjesečnog pritiska od strane Microsoftovih zaposlenika i grupa za ljudska prava, koji zahtijevaju transparentnost u vezi s njenim odnosom s izraelskom vojskom.
"Ove zabrinutosti shvaćamo ozbiljno", priopćila je kompanija, dodajući da je pokrenula internu reviziju i angažirala eksternu firmu za dodatnu istragu. "Na osnovu ovih pregleda, uključujući intervjue s desetinama zaposlenika i procjenu dokumenata, do danas nismo pronašli dokaze da su Microsoft Azure i tehnologije umjetne inteligencije korišteni za ciljanje ili nanošenje štete ljudima u sukobu u Gazi", izjavili su. Microsoft je potvrdio da održava komercijalni odnos s izraelskim Ministarstvom odbrane (IMOD), pružajući softver, profesionalne usluge, Azure cloud i AI usluge - uključujući alate kao što je prevođenje jezika.
Kompanija je priopćila da nema uvid u to kako kupci koriste Microsoftove proizvode na privatnim serverima ili uređajima, te da su cloud operacije za IMOD podržane "kroz ugovore s cloud provajderima koji nisu Microsoft".
Microsoft je također otkrio da je pružio "ograničenu hitnu podršku" izraelskoj vladi nakon napada koji je predvodio Hamas 7. listopada tvrdeći da je pomoć imala cilj u spašavanju talaca. "Neki zahtjevi" su odobreni, dok su drugi odbijeni, saopćila je kompanija.
Kompanija je naglasila da su njeni proizvodi regulirani Politikom prihvatljive upotrebe i Kodeksom ponašanja AI-a, koji zabranjuju korištenje Microsoftovih usluga za nanošenje štete. Odgovarajući na navode o dubljem učešću, Microsoft je izjavio da ne razvija niti pruža aplikacije za nadzor ili borbu izraelskoj vojsci.
Izjava dolazi u trenutku kada se velike američke tehnološke kompanije suočavaju sa sve većim zahtjevima za odgovornošću u vezi sa svojom podrškom vladama uključenim u oružane sukobe. Izvor, agencija Anadolija, MZZ </font>
EUROPLJANI PODSJETILI NA STANJE U POJASU GAZE
GODIŠNJICA PALESTINSKE KATASTROFE
Pod sloganom "Postoji, odupri se, vrati se" desetine hiljada demonstranata protestiralo je u subotu 17. svibnja u centuru Londona, Pariza, Štokholma, Ženeve, Atene i drugih gradova kako bi obilježili 77. godišnjicu Nakbe , palestinske katastrofe, zahtijevajući prekid podrške od svojih vlada izraelskim vojnim akcijama u Pojasu Gaze.
U glavnom gradu Velike Britanije Londonu, sa masovnog skupa pozvana je britanska vlada da odmah prekine prodaju oružja Izraelu i zaustavi ono što su demonstranti opisali kao kontinuirano saučesništvo u genocidu nad palestinskim narodom.
Svake godine 15. svibnja Palestinci obilježavaju godišnjicu Nakbe , katastrofe, kada su naoružani cionisti ( cionist je židovski nacionalni pokret kojemu je zadatak bio da stvori židovsku državu u Palestini op.a. ) 1948. godine protjerali stotine hiljada ljudi iz njihovih domova i zemlje. Tokom Nakbe, izraelske snage su nasilno uklonile i protjerale oko milion Palestinaca, uništeno je 675 sela i gradova koji su pripadali Palestincima, a hiljade Palestinaca su ubijene, piše agencija Anadolija 17. svibnja . (mzz)
subota, 17.05.2025.
DA LI OZNAKOM „LOCAL HOST“ MINISTAR ČINI DISKRTIMINACIJU MEĐU IZNAMLJIVAČIMA?
SMIJE LI MJESTO PREBIVALIŠTA I TIP OBJEKTA
BITI KRITERIJ ZA BRENDIRANJE ?
Udruga “ Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) nezadovoljna je prezentiranom oznakom prepoznatljivosti “Local Host”, koju su minister Glavina i director Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić 12. svibnja promovirali kao priznanje kvalitetnim, predanim i educiranim domaćinima u privatnom smještaju.
Udruga u ovom priopćenju navodi da je uputila dopis na adrese Ured predsjednika Republike Hrvatske, Pučke pravobraniteljice, Ministarstva turizma i sporta i Hrvatske turističke zajednice, upozoravajući na grubu segregaciju, moralno upitnu i ustavno nedopustivu diskriminaciju koju provodi Ministarstvo turizma i sporta , upravo ono tijelo koje bi iznajmljivače trebalo štititi.
Udruga SMOi zahtijeva:
1. Preispitivanje i korekcija diskriminatornih kriterija vezani uz oznaku "Local Host".
2. Da autentični predstavnici malih iznajmljivača budu uključeni u izradu svakog budućeg pravilnika ili projekta koji se tiče privatnog smještaja.
3. Bez odgode u javnom prostoru, a osobito od strane visoko rangiranih državnih dužnosnika, prestanak korištenja svih pogrdnih, diskriminatornih, etiketirajućih i neutemeljenih izraza poput “rentijer” koji stvaraju društvenu stigmu i narušavaju sklad zajednice.
4. Prestanak institucionalnog omalovažavanja lokalnih iznajmljivača koji iznajmljuju stanove u zgradama – jer njihova gostoljubivost, trud i predanost ne stanuju u katastarskim izvadcima, već u svakodnevnom radu, a ogledaju se u ocjenama i recenzijama gostiju.
Udruga u priopćenju navodi da “arbitrarni kriteriji izravno u startu isključuju 65.000 malih iznajmljivača od njih ukupno 125.000 u RH, što čini više od 50% legalnih iznajmljivača. Isključeni su svi oni koji nemaju prijavljeno prebivalište u istoj županiji, iznajmljuju apartmane u stambenim zgradama ili u obiteljskim kućama koje imaju 4 ili više etažirane jedinice.
Nakon sustavne demonizacije svih privatnih iznajmljivača koji su proglašeni „nepovoljnom strukturom smještaja“, dijelu građana se podilazi uvođenjem statusa “domaćina”, a sve ostale legalno kategorizirane iznajmljivače etiketira se pogrdnim nazivom “rentijeri”. Rentijerstvo se, po svojoj definiciji, odnosi na prihod od imovine bez vlastitog angažmana i rada, te je puno primjereniji najmodavcima u dugoročnom najmu nego malim iznajmljivačima koji se bave kratkoročnim turističkim najmom.
„Nedopustivo je da u 2025. godini država dijeli građane na 'zle rentijere' i ‘dobre domaćine’ i za to još izdaje oznake. Apsurdno, sramotno i protuustavno. Ovo nije nikakav razvoj i promocija turizma – ovo je čista diskriminacija i evidentan pokušaj segregacije koju Ministarstvo turizma provodi s ciljem postupne eliminacije većine hrvatskih iznajmljivača. Sama oznaka „Local Host“ egzibicija je uzaludnosti – i to pod logom HTZa i na trošak svih legalnih iznajmljivača” izjavio je Vedran Tomić, predsjednik udruge SMOi.
Ustav Republike Hrvatske u čl. 14 jamči jednakost svih građana pred zakonom i zabranjuje diskriminaciju po bilo kojoj osnovi. Osnovni kriterij prema kojem oznaku "Local Host" mogu dobiti samo iznajmljivači s prebivalištem u istoj županiji ili oni koji ne iznajmljuju u stambenim zgradama čak ni ako u toj zgradi žive, predstavljaju očiglednu diskriminaciju po geografskoj osnovi i vrsti objekta, čime se određene skupine iznajmljivača stavljaju u nepovoljniji položaj bez objektivnog i razumnog opravdanja. Oznaka “Local Host" ne dodjeljuje se prema objektivnim parametrima kvalitete usluge ili zadovoljstvu gostiju, već prema „samoprocjeni“ i arbitrarno postavljenim uvjetima, i to samo jednom dijelu privatnih iznajmljivača. Time je za 65.000 legalno kategoriziranih privatnih iznajmljivača povrijeđeno pravo na jednakost pred zakonom i zabranu diskriminacije, jer su svoje objekte kategorizirali svi po istim uvjetima.
Udruga “ Spasimo male obiteljske iznajmljivače “ navodi : Ključno je da kvalifikacijski kriteriji za dodjelu oznake “Local Host” krše članke 3., 14. i 32. Ustava Republike Hrvatske, jer uvode razlike među građanima isključivo na temelju mjesta prebivališta i vrste nekretnine – diskvalificirajući u startu veliki broj legalnih malih iznajmljivača. Mjesto prebivališta ili tip objekta ne smije biti temelj za isključivanje iz nacionalnog brendiranja privatnog smještaja, jer ne odražava autentičnost ni stvarnu kvalitetu usluge, educiranost, informiranost, a ni razinu gostoljubivosti koji su istaknuti kao cilj ove promotivne oznake prepoznatljivosti.
Udruga SMOi ovim putem poziva sve male iznajmljivače, medije i građane da dignu glas i prekinu šutnju – jer nepravda koju danas trpe neki, sutra može postati norma za sve “ piše u priopćenju koje sam primila 17. svibnja. (M. Zouhar Zec)
PODRAVKA GRUPA U NOVOJ JE POLJOPRIVREDNOJ SEZONI
RAJČICA ĆE BITI SAMODOSTATNO PROIZVEDENA
NA HRVATSKIM POLJIMA
Podravka je u novu poljoprivrednu sezonu krenula veoma ambiciozno, posebno kada je u pitanju sadnja rajčice, koja je upravo u tijeku, podjednako i na vlastitim poljima kao i na poljima kooperanata. Plan za ovu godinu je popuniti proizvodne kapacitete pogona za preradu rajčice u Tvornici voća i povrća u Varaždinu koja je otvorena 2024. a premašuje kapacitet od 40 tisuća tona, s dnevnom preradom od 1000 tona rajčice.
To će biti povećanje od 25 posto u odnosu na 2024. kada je Podravka preradila više od 30 tisuća tona rajčice.
Podravka tako postaje samodostatna u proizvodnji pasirane rajčice. Na taj način će sva rajčica koja se koristi u proizvodnji Podravkine pasirane rajčice, biti proizvedena na hrvatskim poljoprivrednim poljima .
Dosadašnji rezultati ostvareni su zahvaljujući odličnoj suradnji s kooperantima diljem Hrvatske. Značajan je doprinos kooperanata iz Istre s čijeg područja će 21 kooperant na svoja polja posaditi 3,5 milijuna presadnica rajčice. S ugovorene površine od 113 hektara očekuje se prinos od 7,5 tisuća tona rajčice koja će postati dijelom Podravkinih proizvoda. Podravkinih kooperanata za rajčicu ove godine ima više od sedamdeset. Kooperanti tvrtke Podravka od prošle godine dolaze iz više krajeva Hrvatske - iz Istre, Slavonije, Međimurja, varaždinskog kraja i Podravine.
Osim rajčice, krenula je i sadnja paprike, dok su ratarske kulture – pšenica, raž, kukuruz i uljana repica, te cikla i grašak već posijani. Od svih ovih kultura u novoj se poljoprivrednoj sezoni očekuje više od 70 tisuća tona poljoprivrednih sirovina. Informacije su to prema priopćenjima Podravka Grupe od 12. i 15. svibnja.
Poljoprivredna strategija Podravka Grupe je dio šire Strategije održivog poslovanja, ne fokusira se samo na trenutne potrebe tržišta, već i na buduće izazove uzrokovane klimatskim promjenama i geopolitičkom nestabilnošću. Faktori su to koji utječu na globalne poremećaje u lancima opskrbe, zbog čega je planirano i daljnje jačanje poljoprivrednih aktivnosti i ulaganja u godinama koje dolaze. (m.zouhar zec)
petak, 16.05.2025.
ENERGETSKA OBNOVA OSNOVNE ŠKOLE U MURSKOM SREDIŠĆU
OBNOVA ZA 1,3 MILIJUNA EURA
U najsjevernijem gradu Republike Hrvatske u Murskom Središću, koji ima oko pet i pol tisuća stanovnika, 14 . svibnja otvorena je energetski obnovljena sportska dvorana Osnovne škole Mursko Središće, kao i vanjski zidovi cijele zgrade.
Projekt energetske obnove sportske dvorane u Murskom Središću realiziran je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, na temelju poziva „Energetska obnova zgrada javnog sektora“, a predstavlja još jedan korak u cilju poboljšanja energetske učinkovitosti javne infrastrukture te doprinos održivom razvoju i smanjenju negativnog utjecaja na okoliš. Obnova sportske dvorane Osnovne škole Mursko Središće u okviru ukupnog projekta stoji 1,3 milijuna eura. Kroz provedene mjere ostvarit će se ušteda primarne energije od 84,5 %.
Prema riječima ministrice zaštite okoliša i zelene tranzicije Marije Vučković koja je na događaju bila u svojstvu izaslanice premijera Andreja Plenkovića, škola je dobila funkcionalan, energetski učinkovit i sigurniji prostor, a lokalna zajednica kvalitetnije uvjete za obrazovanje i fizički razvoj djece.“ Ulaganja u ovakve projekte doprinose provedbi ciljeva zelene tranzicije i dekarbonizacije koji su među ključnim prioritetima Vlade Republike Hrvatske, dakako, uz demografsku revitalizaciju, digitalnu transformaciju i obrazovanje“ - istakla je ministrica Vučković.
Tijekom obnove povećana je toplinska zaštita cijele vanjske ovojnice zgrade, što uključuje krov, vanjske zidove i zamjenu stare stolarije.
Ugrađeni su i solarni kolektori te je postavljena dizalica topline za grijanje prostora koja na učinkovit način koristi energiju iz okoliša. Postavljen je fotonaponski sustav, koji će proizvoditi električnu energiju za potrebe objekta.
Osim energetskih mjera i uređenja zelenih površina, projektom su obuhvaćene i važne sigurnosne komponente, točnije povećana je otpornost zgrade u slučaju požara, čime je dodatno zaštićena sigurnost učenika, nastavnika i svih korisnika dvorane.
U sportskoj dvorani osnovne škole Mursko Središće, koja je dio energetski obnovljene osnovne škole događaju završetka obnove i početku aktivnog korištenja nazočili su, uz ministricu Vučković, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, župan Međimurske županije Matija Posavec te gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak.
Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša, mzz
četvrtak, 15.05.2025.
PROMOCIJA ZA AUTENTIČNO TURISTIČKO ISKUSTVO U DOMAĆINSTVU
NA ULAZU U SMJEŠTAJNI OBJEKT PLOČICA „LOCAL HOST“
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić 12. svibnja su javno predstavili oznaku prepoznatljivosti smještaja u domaćinstvu koja nosi naziv „Local host“, odnosno „Vaš domaćin“.
Naziv mogu zatražiti svi koji, prema aktualnim propisima, imaju status domaćina u hrvatskom turizmu uz uvjet da zadovoljavaju propisane kriterije kao što su autentičnost ponude, razina gostoljubivosti, ekološka osviještenost, kvaliteta u pristupu i informiranju gosta i dr.
„Smještaj u domaćinstvu tradicija je hrvatskog turizma, autentičan doživljaj destinacije za naše turiste i nešto što nas ističe i što nas čini drugačijima od naše konkurencije. Upravo zato oznakom „Lokal host“ to posebno naglašavamo i svim istinskim domaćinima, omogućavamo dodatnu promociju na domaćem i stranim tržištima. Razvojem i snažnijim pozicioniranjem ove vrste smještaja korak smo bliži i održivom turizmu kojeg razvijamo, a koji u fokus stavlja balans zadovoljstva lokalnog stanovništva i turista“, izjavio je resorni ministar Tonči Glavina.
Proces dobivanja oznake uključuje popunjavanje online obrasca za samoprocjenu putem sustava eVisitor. Domaćinima koji zadovoljavaju uvjete dodijelit će se oznaka u obliku pločice koju će istaknuti na ulazu u smještajni objekt, ali i u digitalnom obliku kako bi ju mogli koristiti na online komunikacijskim kanalima.
„Ovo je prvi put da se promociji smještaja u domaćinstvu pristupa na sustavan način, što je iznimno važno ako znamo da Hrvatska kao turistička destinacija najviše kapaciteta broji upravo u obiteljskom smještaju. Cilj je izdvojiti domaćine koji ovu djelatnost obavljaju s puno entuzijazma i truda od običnih rentijera. Proces će se odvijati u dvije faze . Prva faza podrazumijeva animiranje što većeg broja domaćina u domaćinstvu koji zadovoljavaju kriterije da se uključe u projekt.
Druga faza podrazumijeva sustavnu promociju oznake na emitivnim tržištima kako bi ona među našim gostima postala sinonim za kvalitetu i pouzdanost“, objasnio je direktor Staničić. Oznaka će vrijediti tri godine, a prije samog isteka nositelji će ponovno proći postupak samoprocjene i odobravanja kako bi se osigurao visoki standard kvalitete oznake.
Domaćini koji će biti nositelji oznake biti će dodatno istaknuti među brojnim privatnim iznajmljivačima, privlačit će goste koji traže autentičan i gostoljubiv doživljaj, a oznaka bit će uključeni u posebne promotivne aktivnosti HTZ-a na emitivnim tržištima i booking platformama.
Oznaka je osmišljena kao sinonim za prepoznavanje domaćina koji prema svojim gostima ostvaruju osobni pristup nudeći im autentično i kvalitetno iskustvo boravka u Hrvatskoj.
Izvor: Ministarstvo turizma,mzz
PLENKOVIĆ NA COPENHAGEN DEMOCRACY SUMMITU 2025.
OBRANA, DEMOKRACIJA I SLOBODA
Sudjelujući na Copenhagen Democracy Summitu 2025. (Kopenhagenski sumit o demokraciji) koji je osmi po redu, a koji je održan 13. i 14. svibnja u Kraljevskom danskom kazalištu, među pedesetak osoba koji rukovode političkim događajima bio je i predsjednik Vlade Andrej Plenković, a govorio je na panelu o Ukrajini, jačanju europske obrane i budućnosti Europe.
Na početku izlaganja Andrej Plenković je podsjetio da je Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije režima Slobodana Miloševićevog početkom devedesetih godina te zbog toga ima jedinstveno iskustvo među članicama Unije. Izrazio je potporu Ukrajini i ukrajinskom narodu, jer oni ne brane samo svoju zemlju, već i temeljne vrijednosti na kojima je izgrađena Europa i demokratski svijet - slobodu, teritorijalni integritet, dobrosusjedske odnose i sve drugo što se pokušavalo izgraditi od završetka Drugog svjetskog rata.
„Sada je zbog ruske agresije ugrožen svjetski poredak temeljen na međunarodnom pravu, multilateratizmu i međusobnom poštovanju“, rekao je Plenković. Objasnio je da je obrazac kojim se danas služi Rusija isti je kao onaj s kojim se služila Srbija prije 30 godina, a sastoji se od četiri faze.
Prvo je da se pokuša dovesti u pitanje identitet nacije, što je povezano s denacifikacijom. Tada slijedi faza ugroženih manjina, bilo da se govori o ruskoj manjini u Ukrajini ili Srbima u Hrvatskoj. Nakon toga manjina počinje proglašavati neovisnost na teritoriju zemlje u kojoj žive i naposljetku dolaze osloboditelji iz susjedstva.
Poručio je da to naglašava kako bi se shvatilo što je sve ugroženo kada bi agresor bio nagrađen osvojenim teritorijem, jer bi to bilo zeleno svijetlo i drugim zlostavljačima za osvajanje teritorija susjednih, slabijih zemalja, a to bi bio zastrašujući presedan.
Na upit što očekuje od potencijalnog mirovnog sastanka u Istambulu, premijer je rekao kako se nada da će se održati u punom sastavu te da bi to bio veliki korak naprijed. Dodao je da su predsjednik Zelenski i Trump dokazali da su spremni za pregovore, a što se tiče Rusije, to tek treba potvrditi, jer zasad je nastavila s napadima na Ukrajinu.
Sada je glavni cilj jačati ukrajinsku vojsku kako bi mogla braniti državu od mogućih budućih napada, kazao je pojasnivši da Rusija ima kapacitete novačenja kakve nitko nema što joj daje ogromnu prednost. Izrazio je pritom i razumijevanje oko želje Ukrajine da dobije čvrste sigurnosne garancije, jer je već prije 30 godina pristala predati svoj nuklearni arsenal iz sovjetskog doba u zamjenu za sigurnosne garancije svjetskih sila, pa i Rusije, da bi nekoliko desetljeća kasnije postala meta agresije.
Trebaju im snažnija sigurnosna jamstva kako se agresije ne bi ponavljale, rekao je premijer RH Andrej Plenković.
Hrvatska u Ukrajini želi pravedan mir
O Donaldu Trumpu je rekao da je to predsjednik koji zaista želi mir te da iz njihove perspektive radije želi brzi dogovor, kako ne bi bilo dodatnih žrtava, već je bitan krajnji rezultat mirovnog sporazuma i kvaliteta tog mira. Iz stajališta Europske unije, gdje je svaki član dao nevjerojatan doprinos Ukrajini u skladu s mogućnostima svoje zemlje, bitno je kako će na kraju mirovni sporazum izgledati, nastavio je premijer. Naglasio je da Hrvatska neće podržati sporazum kojim će se nagraditi agresora osvojenim teritorijem, te su jamstva sigurnosti koja će prevenirati buduće agresije, ključna.
Plenković je rekao da je netočna teza pojedinih političkih aktera da se Europe ne tiče rat u Ukrajini. Ruska agresija utjecala je na sve nas, prouzročila energetsku krizu i potom rast cijena diljem Europe. Iz tog smo razloga morali snažno intervenirati kako bismo očuvali socijalnu koheziju naših društava i gospodarski rast naših gospodarstava, rekao je i zaključio da je ruska agresija na Ukrajinu i napad na europsko gospodarstvo.
Rekao je da je ključno da Europa i međunarodna zajednica nastavi pružati ekonomsku, financijsku, političku i vojnu pomoć Ukrajini. Ponovio je da je podrška Ukrajini vrlo konzistentna i snažna, kako u okviru Europske unije tako i sa strane hrvatske Vlade.
„Hrvatska je dala 12 paketa vojne pomoći u proteklih nekoliko godina“, naglasio je.
Osvrnuo se na koaliciju voljnih, kazavši da je Hrvatska dio zemalja članica koalicije, ali bez fizičkog slanja naših vojnika u Ukrajinu, već nastavljamo politički podržavati i pomagati Ukrajini u jačanju njihovih obrambenih sposobnosti kako bi se spriječila neka buduća agresija Rusije na Ukrajinu nakon, eventualnog, dogovora o prekidu vatre ili mirovnoga dogovora.
„Ključ je kako ostvariti sigurnosna jamstva koja će prevenirati ovaj scenarij koji su oni doživjeli 2014. i ponovno 2022. godine“, ocijenio je predsjednik Vlade.Hrvatska stoji uz Ukrajinu posljednje tri i pol godine i nastavit će je podržavati i dalje, jer je to jedino ispravno, poručio je Plenković.
Hrvatska podržava proširenje Europske unije
Na upit o proširenju, rekao je da je važno za Europsku uniju, te Hrvatska podržava procese proširenja za druge zemlje, ako ispune kriterije. Posebno smo zainteresirani za Bosnu i Hercegovinu, kao susjednu zemlju u kojoj su Hrvati jedan od konstitutivnih naroda, kazao je Plenković.
U izjavama za novinare, odgovarajući na upit da komentira situaciju oko Grenlanda, premijer je rekao da Hrvatska razumije zatečenost Danske, jedne od najprivrženije saveznice SAD-a u Europi, izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda. Izrazio je uvjerenje da će se pronaći rješenje za taj spor putem mirnog dijaloga između Danske i Sjedinjenih Američkih Država.
Nastavak suradnje Hrvatske i Danske
Nakon sudjelovanja na panelu premijer Plenković sastao se s predsjednicom Vlade Kraljevine Danske Mette Frederiksen.„S danskom premijerkom nastavljamo izvrsnu suradnju u okviru Europske unije-a i NATO-a“, poručio je premijer.
Razgovarali su o jačanju hrvatskog izvoza u Dansku i bilateralne suradnje između dviju država te o situaciji u Ukrajini, migracijskim izazovima i transatlantskoj suradnji. Trgovinska razmjena s Danskom raste i dosegnula je 450 milijuna eura, a cilj je dodatno produbiti gospodarsku suradnju.
Vlada RH ulaže u riječku i druge jadranske luke te u željezničku infrastrukturu, kako bi na značaju dobio hrvatski položaj kao najkraći put do srednje Europe za velike pomorske pravce, naglasio je. Važan doprinos tome dat će i partnerstvo s danskom kompanijom Maersk na projektu kontejnerskog terminala Rijeka Gateway, koji učvršćuje položaj Hrvatske kao mediteranskih vrata Srednje Europe.
Jačanje europske obrane
Andrej Plenković se u Kopenhagenu sastao s Andersom Foghom Rasmussenom, bivšim glavnim tajnikom NATO-a i osnivačem Alliance of Democracies Foundation. Razgovarali su o ključnim globalnim i sigurnosnim izazovima koji prijete demokratskim društvima diljem svijeta. Dijele stav o važnosti što skorijeg postizanja pravednog i održivog mira u Ukrajini, mira koji neće samo zaustaviti rat, već i očuvati ukrajinski suverenitet, pružiti trajna sigurnosna jamstva te zaštititi temeljna načela međunarodnog prava. U razgovoru su se dotaknuli i Plana ReArm za jačanje europske obrane, kao i značajnih iskoraka koje je Hrvatska ostvarila u modernizaciji svojih oružanih snaga.
Izvor: Vijesti Vlada, mzz
srijeda, 14.05.2025.
POJEDNOSTAVLJENE SVIH MJERA KOJE UTJEČU NA POLJOPRIVREDU
PROMJENE DOBRODOŠLE ZA GOSPODARSTVO
Europska komisija je 14. svibnja predstavila svoj treći paket pojednostavljenja - ovaj put usmjeren na Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) - s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja, ublažavanja kontrola i predlaganja mehanizama za odgovor na krize u okviru ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027. Ova inicijativa dolazi kao odgovor na prosvjede poljoprivrednika iz 2024. i usklađena je sa širim ciljevima Europske agende za konkurentnost, piše u priopćenju Copa i Cogeca .
U načelu, Copa i Cogeca koja je unija dvije velike poljoprivredne krovne organizacije najjača interesna skupina za europske poljoprivrednike, podržava pristup i oštar jezik koji su koristili povjerenici Hansen, Fitto i Dombrovskis tijekom predstavljanja paketa. Godinama naše organizacije pozivaju na razumne mjere pojednostavljenja, promjene koje bi poljoprivrednicima omogućile da se više usredotoče na upravljanje svojim gospodarstvima, a također bi pomogle u povećanju konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje EU.
Uredba koja je sada na stolu uključuje brojne tehničke odredbe i detaljne prijedloge koji zahtijevaju dubinsku analizu - zadatak koji će Copa i Cogeca poduzeti sa svojim članovima, u svjetlu prijedloga danih nakon prosvjeda 2024. i ponovno ranije ove godine.
Ovo je sada drugi korektivni paket za ZPP koji je Komisija predstavila u jednoj godini. Ta činjenica trebala bi poslužiti kao lekcija za budućnost i oblikovati naše daljnje rasprave: poljoprivrednom sektoru potrebne su politike koje su koherentne, smislene i provedive.
Ova načela moraju se primjenjivati ne samo unutar ZPP-a već i u svim politikama EU-a koje utječu na poljoprivredu. U tom smislu imamo velika očekivanja od mjera pojednostavljenja koje su već najavljene izvan okvira ZPP-a, jer će i one izravno utjecati na sektor. Konačno, naglašavamo da budući napori za pojednostavljenje ne smiju potkopati zajedničku prirodu ZPP-a ili otvoriti vrata nekontroliranoj renacionalizaciji.
Informacija www.copa-cogeca.eu, mzz
utorak, 13.05.2025.
FILMSKI RADNICI I UMJETNICI U CANNESU OSUĐUJU GENOCID U GAZI
KULTURA I POLITIKA IDU RUKU POD RUKU
Zvijezde i kreativci potpisali su pismo o ubojstvu palestinsk protagonista dokumentarca premijerno prikazanog u Cannesu: „Sramimo se takve pasivnosti“ - napisali su u vezi šutnje industrije.
Skupina od više od 350 međunarodnih glumaca, redatelja i producenata potpisala je pismo objavljeno prvog dana filmskog festivala u Canesu 13. svibnja u kojem osuđuje ubojstvo Fatme Hassone, 25-godišnje palestinske fotoreporterke i protagonistice dokumentarca Put Your Soul on Your Hand and Walk . (Stavite dušu na ruku i hodajte)
Hassouna je ubijena zajedno s 10 rođaka u izraelskom zračnom napadu na njezin obiteljski dom u sjevernoj Gazi prošlog mjeseca, dan nakon što je dokumentarac najavljen kao dio selekcije ACID Cannes.
Potpisnici - među kojima su Pedro Almodóvar , Ruben Östlund , Guy Pierce , Ralph Fiennes , Melissa Barrera , Yórgos Lánthimos , Susan Sarandon , Alfonso Cuarón i David Cronenberg - osuđuju genocid u Gazi: "Ne možemo šutjeti dok se u Gazi događa genocid", stoji u pismu koje je iniciralo nekoliko propalestinskih aktivističkih skupina, a objavljeno je u francuskim novinama Libération i američkom časopisu Variety.
U pismu se također poziva kinematografija da koristi svoju umjetničku formu kako bi „izvukla pouke iz povijesti, snimala filmove koji su predani“ i bila „prisutna kako bi zaštitila potlačene glasove“.
Zaključuje se: „Za Fatmu, za sve one koji umiru u ravnodušnosti, kino ima dužnost prenositi njihove poruke, odražavati naša društva. Djelujmo prije nego što bude prekasno.“ Ostali potpisnici pisma su i Mark Ruffalo, Viggo Mortensen, Javier Bardem, Leďla Bekhti, Costa-Gavras, Brian Cox , Radu Jude , Asif Kapadia , Aki Kaurismäki , Alex Gibney , Julie Delpy, Virginie Efira, Adčle Exarchopoulos, Judith Godrčche , Sandra Hüller i Laura Poitras.
Na pitanje o otvorenom pismu na današnjem ( 13. svibanj. 2025.) Kulturnom vijeću u Bruxellesu, francuska ministrica kulture Rachida Dati izjavila je za Euronews: „Njihova je uloga angažirati se i imati predanost. Vjerujem da kultura i politika idu ruku pod ruku. Može biti iznimno kada smo predani kreativnoj slobodi - jer, kao što znate, trenutno ima sve više napada na kreativnost. Zato želim stvoriti višu državnu službu za kreativnu slobodu.“ Dodala je: „Poduzela sam mjere kako bih spriječila ove napade na kreativnost, uključujući mnoge selektore i kustose koji više ne žele birati filmove. Sve je više autocenzure kada je u pitanju programiranje. Stoga se moramo posvetiti ovoj slobodi stvaranja, moramo spriječiti prepreke slobodi stvaranja, a umjetnici imaju ulogu u zauzimanju strana, u mobilizaciji u odnosu na ono što se događa u svijetu.“
Zaključujući,ministrica je rekla : „Osobno bih se jako iznenadila da se kulturni i umjetnički akteri ne bi mobilizirali i predali. To je svrha kulture i politike. Kultura, htjela sam reći, spašava svijet. Kaže se da glazba omekšava moral - kultura također može spasiti svijet. Dakle, mislim da svatko čini svoj dio.“
Izvor: EURO NEWS,mzz
SVIJET JE U EUFORIJI RADI IZBORA NOVOGA PAPE
IZABRATI KOMUNIKACIJU KOJA GRADI MIR
Svijet je još uvijek u euforiji, radi izbora novog pape, čije je svjetovno ime Robert Francis Prevost (69). Rođen je 14. rujna 1955. u Chicagu. U okviru naobrazbe stekao je prvostupničku diplomu znanosti iz matematike na Sveučilištu Villanova 1977. Kasnije je stekao magisterij bogoslovije na Katoličkoj teološkoj uniji u Chicagu te licencijat i doktorat kanonskog prava na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskog u Rimu. Tečno govori engleski, španjolski, talijanski, francuski i portugalski, a zna čitati latinski i njemački.
Izabran je samo 24 sata nakon što su započele konklave, odnosno Vijeće kardinala koje se sastaje radi izbora pape. Vijeće je imalo 133 kardinala. Već 8. svibnja iza 18 sati, iznad Siktinske kapele pojavio se bijeli dim. Zvona svih crkava su zvonila, što je svjetovnom puku bio znak da su katolici, kojih je u svijetu 1,3 milijarde dobili vrhovnog crkvenog poglavara Papu, nakon što je Papa Franjo (89) iznenada umro na Uskrsni ponedjeljak 21. travnja 2025, a pokopan 26. travnja. Novoizabrani Papa uzeo je crkveno ime Lav XIV, a dolazi iz crkvenog reda Sv. Augustina . Mediji svaki korak Pape Leona XIV budno prate.
U razgovoru s kardinalima koji su ga izabrali za papu, Papa Lav XIV objasnio je zašto je uzeo crkveno ime Lav XIV. Rekao je da je posljednji papa koji je imao ime Lav XIII napisao 1891. godine encikliku "Rerum Novarum" ( O novim vremenima) kojom je pokrenuo socijalno pitanje Prve industrijske revolucije, a taj tekst je tekst socijalne doktrine Katoličke Crkve. U ovom vremenu Crkva ima potrebu razmatrati naslijeđe socijalne doktrine kako bi odgovorila na razvoj umjetne inteligencije, koji postavlja nove izazove ljudskom dostojanstvu, pravdi i radu, pojasnio je papa.
Papa Lav XIV. najavio je da će nastaviti viziju i reforme prethodnog papae , pape Franje (1936.-2025.), rekavši kardinalima koji su ga izabrali za Papu da je pokojni papa ostavio "dragocjenu ostavštinu" koju mora nastaviti i ići naprijed nadahnut istim nadama rođenim iz vjere. Podsjetio je na više aspekata za koje se zalagao pokojni papa Franjo. To su "siguran i hrabar dijalog sa suvremenim svijetom", "ljubaznost prema najmanjima i napuštenima", misionarstvo i djelovanje na svim područjima Crkve.
MI SMO VREMENA
Papa Lav XIV. susreo se u ponedjeljak 12. svibnja s novinarima iz cijeloga svijeta, a ponajviše je bilo onih koji su u Rimu pratili obrede Uskrsnog tjedna, smrt i sprovodne obrede pape Franje, tijek konklave i njegove prve nastupe kao novoizabranog pape.
U svom govoru novinarima je rekao da mir započinje u svakome od nas i to u načinu na koji gledamo druge, kako ih slušamo i kako o njima govorimo. Upravo zato, način na koji komuniciramo od presudne je važnosti. Moramo ratu reći „ne“ i odbaciti ratni način razmišljanja.
Izrazio je solidarnost Crkve s novinarima koji su zatvoreni u zatvrorima raznih država, a zatvoreni su radi pisanja, izvještavanja i snimanja kako bi došli do istine kako bi tu istinu prenijeli javnosti, kroz medije. Papa je zatražio oslobađanje tih novinara . Rekao je da je patnja zatočenih novinara apel savjesti i narodima i međunarodnoj zajednici. Rekao je da živimo u zahtjevnim vremenima – kako za življenje, tako i za izvještavanje . Ta vremena izazov su za sve nas i ne smijemo ih izbjegavati. Vremena nas pozivaju da, u svojim službama, nikada ne pristanemo na prosječnost. Crkva mora prihvatiti izazov vremena. A i komunikacija i novinarstvo ne smiju biti izvan vremena i povijesti. Papa je podsjetio na propovijedanje sveca Sv. Augustina, iz čijeg je on crkvenog reda, a koji je živio u trećem stoljeću i rođen je 354 godine a bio je najutjecajniji mislilac svojega doba. Njegova je misao iz tih ranih vremena značajno prožela zapadnu filozofiju i kršćansku teologiju. Sveti Augustin svetac je Katoličke Crkve i teološki autoritet. A Sv. Augustin je rekao ‘Živimo li dobro, vremena će biti dobra. Mi smo vremena“ .
Papa je istakao da je jedna od najvažnijih zadaća novinarstva promicati komunikaciju. „Upravo zato je rad – riječi koje birate i stil kojim ih oblikujete – od velike važnosti. Jer komunikacija nije samo prijenos informacija, nego oblikovanje kulture, stvaranje ljudskih i digitalnih prostora koji postaju mjesta dijaloga i susreta“– rekao je papa Lav XIV . Zbog brzog tehnološkog razvoja u kome je umjetna inteligencija ta misija postaje još potrebnija.
RAZORUŽAJMO KOMUNIKACIJU
Novinare je podsjetio na poziv pape Franje iz njegove posljednje poruke za Svjetski dan sredstava društvene komunikacije kada je rekao: „Razoružajmo komunikaciju – oslobodimo je predrasuda, ogorčenosti, fanatizma i mržnje. Očistimo je od agresivnosti. Nije nam potrebna buka i snaga u riječima, nego komunikacija koja zna slušati i čuti glas onih koji nemaju glasa. Razoružajmo riječi – i time ćemo pridonijeti razoružavanju svijeta. Komunikacija koja je razoružana i koja razoružava otvara pogled na svijet iz nove perspektive i potiče nas na djelovanje u skladu s našim ljudskim dostojanstvom.“
“Vi“, govoreći pred novinarima, je rekao, „ste u prvim redovima kada treba izvijestiti o sukobima, o nepravdama i siromaštvu, o i svakodnevnom radu mnogih koji grade bolji svijet. Zato vas molim: birajte, sviješću i hrabrošću, put komunikacije koji gradi mir”, rekao je papa Lav XIV.
Margareta Zouhar Zec
ponedjeljak, 12.05.2025.
ISPLAĆENE POTPORE ZA EKOLOŠKI UZGOJ
POTPORU JE PRIMILO 5 276 POLJOPRIVREDNIKA
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je ukupno 28,11 milijuna eura potpore poljoprivrednicima za ekološki uzgoj u okviru mjera Prijelaz na ekološki uzgoj i Održavanje ekološkog uzgoja. Potporu je primilo 5 276 korisnika koji su ispunili sve propisane uvjete, kriterije i obveze, informacija je to koju je 12. svibnja javnosti uputila služba za informiranje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva
„Riječ je o sredstvima namijenjenima poticanju održive i okolišno prihvatljive poljoprivredne proizvodnje, a isplate se provode temeljem zahtjeva za potpore za 2024. godinu.
„Ekološka poljoprivreda ima ključnu ulogu u postizanju održivog razvoja i očuvanju prirodnih resursa za buduće generacije. Kroz mjere Prijelaz na ekološki uzgoj i Održavanje ekološkog uzgoja, osigurali smo više od 28 milijuna eura potpore za poljoprivrednike, koji su prepoznali važnost zelene tranzicije i odlučili ulagati u okolišno prihvatljivu proizvodnju,“ izjavio je ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Agencija kontinuirano provodi isplate potpora poljoprivrednicima za podnesene jedinstvene zahtjeve u 2024. godini te je do sada isplaćeno više od 360 milijuna eura, „ piše u priopćenju.
Izvor: Priopćenje, mzz
nedjelja, 11.05.2025.
ODRŽAN SAJAM MORSKIH PLODOVA U BARCELONI
VOLITE LI DIMLJENI LOSOS SA TARTUFIMA? ILI S CRNIM MRAVIMA?
Seafood Expo Global i Seafood Processing Global čine najveći svjetski sajam morskih plodova koji je održan od 6. do 8. svibnja, sudjelovalo je 2050 izlagača iz 87 zemalja te velik broj poslovnih posjetitelja iz 152 zemlje.
Tisuće kupaca i prodavača iz cijelog svijeta prisustvovalo je trodnevnom godišnjem događaju kako bi se upoznali, povezali i poslovali. Među kupcima su uvoznici, izvoznici, veletrgovci, restorani, supermarketi, hoteli i druge tvrtke u maloprodajnom i ugostiteljskom sektoru. Izlagači predstavljaju najnovije inovacije u proizvodima od morskih plodova, strojevima za preradu i pakiranje te uslugama za industriju morskih plodova.
Glavna nagrada za najbolji maloprodajni proizvod dodijeljena je Vičiunai grupi iz Litve za njihov proizvod „ Hladno dimljeni atlantski losos s tartufima“. Ovaj proizvod sadrži četiri savršeno narezana komada vrhunskog dimljenog lososa prožeta bogatom, zemljanom aromom tartufa. Suci su istaknuli savršenu ravnotežu okusa tartufa i lososa te stručno rezanje koje je uključivalo upravo pravu količinu tartufa na svakom komadu.
Finska tvrtka Kalaneuvos Oy osvojila je glavnu nagradu za najbolji HORECA (hotelski/ restoranski /catering) proizvod za svoju pastrvu sa slaninom. Ovaj proizvod nudi potpuno novi način posluživanja ribe. Kuha se poput slanine u tavi, pećnici ili fritezi na vrućem zraku i postaje vrlo hrskava, pa se može poslužiti kao svinjska slanina u pizzama, hamburgerima, tjestenini, pečenom krumpiru ili kao dio zdravog doručka. Suci su istaknuli odličan okus i teksturu proizvoda te njegove nutritivne prednosti, kao i svestranost jelovnika koju pruža kuharima i kreatorima recepata koje žele ponuditi gostima.
Seafoodexpo.com/global Internet stranica piše da je Vičiunai grupa također dobila nagradu za inovaciju za svoj hladno dimljeni lososov file s crnim mravima. Po prvi put u povijesti natjecanja, ovaj proizvod nudi smjelu inačicu popularnog gurmanskog dimljenog lososa dodavanjem jestivih crnih mrava. Pružaju upečatljiv vizualni izgled i izvanrednu hrskavu teksturu koja je u kontrastu s bogatom, maslačnom teksturom lososa, stvarajući novu opciju za naj avanturističkija nepca .
NA SAJMU 10 HRVATSKIH TVRTKI
Na međunarodnom sajmu morskih plodova Seafood Expo Global 2025 u Barceloni, izlagalo je i 10 hrvatskih proizvođača ribe i ribljih proizvoda i to Arbacommerce, Conex Trade, Cromaris, Jadran tuna, Mardešić, Orada Adriatic, Pelagos net farma, Podravka, Sardina i ZMH Horvat.
Hrvatska gospodarska komora je organizirao zajednički nastup tvrtki članova HGK na prestižnom sajmu u sklopu projekta „ Hrvatska riba - jedi što vrijedi“ koji je sufinanciran iz Fonda EU za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, a usmjeren je na promociju ribljih proizvoda i povećanje izvoza hrvatskog ribarskog sektora.
Hrvatske tvrtke predstavile su proizvode akvakulture; bijelu ribu i tunu, te proizvode ulova i prerade male masne ribe a tu pripada riba u konzervi, marinirani i slani inćuni itd.
Izvor : seafoodexpo, HGK, mzz
subota, 10.05.2025.
PREMIJER PLENKOVIĆ U SAD PRIMIO NAGRADU ZA ISTAKNUTO VODSTVO
HRVATSKA GOVORI S POUZDANJEM I VJERODOSTOJNOŠĆU
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković u Washingtonu je 8. svibnja u Hoteul Waldorf Astoria, primio nagradu za istaknuto vodstvo 2025 Atlantic Council Distinguished Leadership Awards koju mu je dodijelio ugledni think tank, Atlantic Council. Atlantsko vijeće je američki( think tank) trust mozgova u području međunarodnih poslova, koji favorizira atlantizam , bliski savez među nacijama u Sjevernoj Americi i Europi u političkim, ekonomskim i obrambenih pitanjima, a osnovan je 1961. godine. Upravlja sa šesnaest regionalnih centara i funkcionalnih programa vezanih uz međunarodnu sigurnost i globalni ekonomski prosperitet. Sjedište mu je u Washingtonu,
Premijer RH Andrej Plenković je dobio priznanje za političko vođenje Hrvatske, predanost europskom jedinstvu i jačanju transatlantskih odnosa. Premijera Plenkovića uvodno je predstavio Andres Pastrana Arango (71) predsjednik Centrist Democrat Internationala (IDC-CDI) i bivši predsjednik Kolumbije.
Gospodin Pastranga bio predsjednik Kolumbije, zemlje u Južnoj Americi koja ima 52 milijuna stanovnika od 1998. do 2002. a u periodu 2005., 2006. bio je i veleposlanik Kolumbije u SAD-u.
Uvodno obraćanje i objašnjenje zašto je Hrvatskom predsjedniku Vlade pripala nagrada iznio je gospodin Andres Pastrana Arangoa : citiram
"Poštovano vodstvo Atlantskog vijeća, ugledni dobitnici nagrada, dame i gospodo, veliko mi je zadovoljstvo večeras ( 8. svibnja 2025.) biti s vama kako bismo odali priznanje pojedincima čija su vizija i vodstvo ostavili trajan trag u njihovim zemljama i svijetu. Posebna mi je čast predstaviti bliskog prijatelja i iznimnog vođu – predsjednika Vlade Andreja Plenkovića – povodom uručenja nagrade za istaknuto međunarodno vodstvo. Ovo je priznanje uistinu zasluženo – kako za njegova postignuća, tako i za naslijeđe koje i dalje oblikuje.
Već sada najdugovječniji premijer u modernoj hrvatskoj povijesti, Andrej Plenković stekao je povjerenje hrvatskih građana u tri uzastopna mandata – što je danas rijetkost u političkom svijetu. U vremenu koje često obilježava neizvjesnost, predsjednik Vlade Plenković pružio je kontinuitet, stabilnost i jasnu stratešku viziju – temelje ključnih postignuća Hrvatske od stjecanja neovisnosti. Zahvaljujući njegovu vodstvu, Hrvatska je pristupila euro području i Schengenskom prostoru te ostvarila drugi najveći gospodarski rast u Europskoj uniji – što svjedoči o odgovornom upravljanju.
Na međunarodnoj sceni, Hrvatska danas govori s pouzdanjem i vjerodostojnošću.
Njegova je Vlada modernizirala Oružane snage Republike Hrvatske u bliskoj suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama i europskim saveznicima, uključujući nabavu višenamjenskih borbenih zrakoplova Rafale. Ostvarena je i više generacijska težnja izgradnjom Pelješkog mosta, koji je povezao zemlju. Također je izgrađen strateški LNG terminal na otoku Krku, čime je Hrvatska postala regionalno energetsko čvorište. U svemu tome njegovo je vodstvo pomicalo Hrvatsku naprijed – u svakom pogledu. U kriznim vremenima pokazao je odlučnost i suosjećanje – od upravljanja pandemijom bolesti COVID-19, potpore Ukrajini, zaštite kućanstava tijekom energetskog udara, do obnove nakon dva velika potresa. U svim tim izazovima njegovo je vodstvo bilo postojano i učinkovito – zaslužujući povjerenje u zemlji i poštovanje u inozemstvu. U domovini, on je zagovornik društvene solidarnosti. U inozemstvu, promicatelj europske povezanosti, čvrst vjernik u transatlantsku vezu i ugledni zagovornik demokratskih vrijednosti. Njegovo se vodstvo proteže i izvan Hrvatske – kroz djelovanje u Europskoj pučkoj stranci i kao potpredsjednik Centrističke demokratske internacionale, gdje unosi iskustvo i uvjerenje. On je u svakom smislu suvremeni vođa – na čelu europske nacije usmjerene prema budućnosti
Hrvatska više ne sustiže partnere – u mnogim područjima ih već nadmašuje. I nikada ne smijemo zaboraviti koliko je dalek put prošla: Zemlja koja je izišla iz rata, a ne mirne tranzicije. Država koja se morala obnoviti prije nego što je mogla rasti. Narod koji je čekao dok su se drugi integrirali – ali nikada nije pristao na zaostajanje. Hrvatska je izgubila desetljeće. Ali ga je nadoknadila.
I to, iznad svega, zahvaljujući viziji i vodstvu Andreja Plenkovića. Danas je Hrvatska svjetionik onima koji se još uvijek bore za suverenitet, slobodu i obećanje europske integracije. Stoga je i primjereno da večeras, ovdje u Washingtonu, stane uz bok svjetskim vođama – mnogima iz daleko većih zemalja i institucija. Njegova su postignuća Hrvatskoj osigurala mjesto na svjetskoj sceni – a njegovo naslijeđe daleko je od dovršenog. Dame i gospodo, pridružite mi se u pozdravu predsjedniku Vlade, gospodinu Andreju Plenkoviću." završen citat
Izvor: Vijesti Vlada RH, mzz
petak, 09.05.2025.
ZAVRŠENA OBNOVA OD POTRESA TRI ZAGREBAČKA FAKULTETA
GRAĐEVINSKI, GEODETSKI I ARHITEKTONSKI FAKULTETI SU
U KVALITETNOM RADNOM PROSTORU
Prof dr. Domagoj Damjanović, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu bio je prvi govornik na svečanosti 5. svibnja 2025. na službenom otvaranju triju fakulteta, Građevinskog, Geodetskog i Arhitektonskog na adresi Kačićeva 26 u Zagrebu koji su obnovljeni nakon Zagrebačkog potresa i Petrinjskog potresa.
Da podsjetim na potrese koji su bili razlog cjelovite obnove zgrade : u Zagrebu se 22. ožujka 2020. godine u 6:24 sati dogodio potres magnitude 5,5 po Richteru. Euro mediteranski seizmološki centar javio je da se epicentar nalazio 7 kilometra sjeverno od središta Zagreba (Markuševec), na dubini od 10 km. Drugi potres, prozvan Petrinjski ili Potres na Banovini bio je 29. prosinca 2020. godine u 12:19 sati , magnitude 6,4 po Richteru u Sisačko-moslavačkoj županiji s epicentrom 3 km jugozapadno od grada Petrinje. Iintenzitet osjećaja procijenjivan je na veoma snažan, a u slobodnoj interpretaciji ljudi su govorili „ što nije srušio u Zagrebu Zagrebački potres, srušio je Petrinjski“ (op.a. mzz)
Istovremeno je obilježena i 106. obljetnica Građevinskog fakulteta. Dekan Damjanović opisao je tijek događaja obnove fakultetske zgrade i to je kvaliteta njegova govora. Zaželio je dobrodošlicu svima, premijeru RH Andreju Plenkoviću ministru graditeljstva Bačiću i drugim predstavnicima izvršne vlasti RH , dekanima i prodekanima, studentima, rektoru zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Lakušiću koji je bio tu.
.“ Ovo je veliki dan za naša tri fakulteta i sve studente i zaposlenike“ rekao je dr. Damjanović „ a onda nastavio sa svojim pripremljenim izlaganjem koje je čitao.
„Potresi koji su nas pogodili 2020. godine ( 22. ožujka i 29.prosinca 2020.) predstavljali su veliku tragediju. Ipak svaka takva krizna situacija nosi novu priliku za učenje i unapređenje sustava, kako bismo mi ubuduće ostvarili svoj cilj.
U nešto više od pet godina koje su prošle od zagrebačkog potresa napravljen je veliki posao. Zgrada naša tri fakulteta jedan je u nizu završenih projekata. Takav rezultat ne bi bio moguć bez više sudionika : 1. Vlade koja je osigurala financijska sredstva kroz Fond solidarnosti , Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstva iz državnog proračuna.“
„ Evo nekoliko osnovnih podataka o cjelovitoj obnovi zgrada Arhitektonskog, Geodetskog i Građevinskog (AGG) fakulteta. Radi se o pojedinačnom najvećem Ugovoru za cjelovitu obnovu u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ukupna površina naših obnovljenih zgrada iznosi nešto manje od 24 000 kvadratnih metara. Radovi na obnovi započeli su 11. ožujka 2023. a s nastavom smo nakon obnove započeli 10. ožujka 2025. s time da su radovi na ulaznoj nadstrešnici potrajali još nešto duže.
Vrijednost ugovorenih radova iznosila je oko 40 milijuna eura uključujući
i PDV. Očekujemo da će konačni obračun investicije biti približno 10 posto viši.
Ako se vratimo na sam početak, ugovor s Ministarstvom znanosti i obrazovanja potpisan je u srpnju 2021. Potpisnik Ugovora bio je Građevinski fakultet, a Arhitektonski i Geodetski fakultet bili su partneri. Prethodni dekan Građevinskog fakulteta prof. dr. Lakušić, a današnji rektor Zagrebačkog Sveučilišta skicirao je projekt i neumorno poticao njegovu realizaciju. Nakon provedenog postupka javne nabave, Ugovor za projektiranje potpisan je u listopadu 2021. A primopredaja projektno tehničke dokumentacije, bila je u svibnju 2022. godine.
U lipnju 2022. započela je javna nabava za izradu radova. Ugovor za izradu radova potpisan je u veljači 2023. godine
Kako bi osigurali nesmetano obavljanje osnovne djelatnosti za skoro 500 svojih zaposlenika i skoro 3000 studenata fakulteti su pronašli odgovarajuće zamjenske prostore. Arhitektonski fakultet pronašao je prostor u Hondlovoj ulici, Geodetski u Savskoj ulici, a Građevinski fakultetu Kranjčevićevoj ulici.
Za potrebe nastave AGG fakulteta su zajedno s fakultetom Strojarstva i brodogradnje unajmili oko 9 000 kvadratnih metara prostora u ulici grada Gospića. Taj je prostor u potpunosti uređen i prilagođen za održavanje nastave, u roku od četiri mjeseca, po principu projektiraj- ugradi-odradi, pri čemu je više od 90 posto troškova pokriveno sredstva ima Fonda solidarnosti.
SLOŽENI ZAHVATI OBNOVE
Od samog početka radova nije nedostajalo izazova. Riječ je o izuzetno složenom zahvatu koji je uključivao izvedbu novih armirno- betonskih zidova sa svim etažama, izgradnju novih temelja i ojačanje dijela postojećih zidova na svim etažama.
Izlaganje dekana Damjanovića pratio je snimljeni video o tijeku izgradnje .
Cjelovita obnova obuhvatila je uređenje svih unutarnjih prostora, dvorišnih površina i okoliša. Gotovo sve instalacije su zamijenjene, ugrađeni su novi sustavi grijanja i hlađenja, te automatska dojava požara. Zamijenjena je sva unutarnja stolarija, a dijelom i vanjska. Zamijenjeni su gotovi svi završni slojevi podova, stropova i zidova. U dvorišnoj zgradi postavljena je solarna elektrana. Osim statičkog ojačanja konstrukcije i povećanja potresne otpornosti, obnovom su značajno unaprijeđeni standardi zaštite okoliša, zaštite na radu i zaštite od požara.
Opseg radova može se vidjeti na snimkama tri modela koji su rađeni u raznim fazama provedbe radova, za što zahvaljujem gospodinu Đuri Pavlinu.
U protekle nešto više od dvije godine održano je više od 100 konzultativnih sastanaka kordinacija i diplomatskim rječnikom rečeno – bilo je iznimno dinamično.
Iz tjedna u tjedan pojavljivali su se novi izazovi. Bilo je preko 500 zahtijeva za informacijom od kojih ni jedna nije ostala neriješena.
SUDIONICI GRADNJE
Da bi ovako zahtijevan projekt bio uspješno dovršen, svaki sudionik u gradnji morao je dati svoj doprinos.
Za projektiranje i projektantski nadzor zaslužna je Zajednica ponuditelja „Vrh i Toby“. Revident projekta bio je gospodin Milan Crnoborac. Nadzor gradnje provodila je tvrtka
„Invest – Inžinjering“, radove je izvodila zajednica ponuditelja „Kamgrad – Ingra“ uz podizvođače od kojih ističem tvrtke „Balit „ i „Tehnik“. Tvrtka „ Kapital Ing “ bila je voditelj
projekta, a podršku u administrativnom upravljanju pružila je tvrtka „Mask“.
Osim spomenutih sudionika u gradnji želim se zahvaliti HEP toplinarstvu, Vodovodu i odvodnji te Gradskoj plinari na suradnji i to posebno, kada je trebalo u što kraćem roku osigurati sve priključno.
Želio bih istaknuti partnersku i korektnu suradnju koju smo imali sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje (SAFU) , u pojedinim situacijama u kojima nismo bili sigurni kako postupiti. Kolege iz SAFU davale su nam podršku i korisne smjernice na čemu iskreno zahvaljujemo.
Tijekom cijelog trajanja projekta imali smo veliki podršku na razini Ministarstva znanosti i obrazovanja i to na svim razinama Ministarstva. Posebnu zahvalnost izražavamo g. Hrvoju Plešliću, Darku Culifaju i gospođi Biserki Min koji su nam tijekom cijelog projekta bili na raspolaganju i pružali nesebičnu podršku. Slično smo iskustvo imali i s Ministarstvom prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine čiji su djelatnici od državnog tajnika na niže pružali podršku kroz sve ove godine. Djelatnici oba ministarstva pokazali su visoku razinu profesionalnosti, predanosti i spremnosti na suradnju na čemu im iskreno zahvaljujemo.
Vjerujem da ćemo uskoro, s obzirom na dosadašnju suradnju riješiti pitanje opremanja kako bi prostore oplemenili i primjerenim namještajem, kako bi prostor bio spreman za cjelodnevni boravak studenata.
DVIJE GODINE IZVAN MATIČNIH FAKULTETA
Zavala i studentima koji su nakon pandemije i nastave na daljinu dvije godine studiranja proveli izvan matičnih zgrada. Bili su strpljivi i uspješno ispunjavali svoje obveze. Zahvaljujem i svim djelatnicima triju fakulteta koji su ulagali izniman trud kako bi osigurali nesmetano odvijanje nastave studentima i omogućili studentima odgovarajuće uvjete za studiranje.
Posebno ističem Josipa Hrkača koji vodi brigu da proces preseljenja teče što je mirnije moguće, Kristinu Bareković – ključnu za administrativni dio procesa i Silvija Barišića - voditelja operacije s profesionalnim pristupom i puno razumijevanja. Hvala dekanima, bivšem prof. dr. Baletiću i sadašnjem prof. dr. Justiću , sadašnjem dekanu Geodetskog fakulteta prof.dr. Zrinskom , prodekanima Geodetskog i Arhitektonskog fakulteta, kao i Građevinskog fakulteta za sve što smo prošli u posljednje dvije godine. Želim istaknuti ključni doprinos bivšeg dekana, a sadašnjeg rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Lakušića.
Danas kada i službeno otvaramo obnovljenu zgradu s optimizmom gledamo na budućnost, idemo jasnim ciljem u budućnost. U godinama koje dolaze vjerujem da će zgrada u potpunosti služiti svojoj svrsi – kao čvrst temelj za razvoj naših fakulteta, te kao prostor koji će studentima pružati još bolje uvjete za učenje, rasti i napredovanje.
106. OBLJETNICA FAKULTETA
Obilježavamo 106.obljetnicu građevinskog fakulteta u Zagrebu. Unatoč izazovima fakultet je zadržao visoku razinu kvalitete u svim područjima svoga rada. Zanimanje za upis na naš studij je u porastu. Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje u jednom upisnom roku 2024/ 2025 školske godine Građevinski je bio 6. i 7. po broju prvih prijava od ukupno 1313. studijskih programa u RH..
Ako promatramo samo studijske programe u tehničkom području, oba ova kriterija, bili smo na visokom drugom mjestu u RH.
Sa našim studentima nastojimo razviti partnerski odnos poticanjem aktivnijeg uključivanja u procese na fakultetu. A fakultet podržava inicijative studentskog zbora, organiziranje raznih edukativnih, društvenih, humanitarnih i sportskih aktivnosti.
Centar Karijera Građevinskog fakulteta aktivno provodi radionice edukacije za profesionalni razvoj studenata.
Značajan uspjeh Građevinskog fakulteta je i taj što je 2024. prema Šangajskoj listi u području građevinarstva fakultet bio rangiran između 101. i 150. mjesta na svijetu.
Građevinski fakultet je jedina tehnička visokoškolska ustanova koja ima Međunarodnu specijaliziranu certifikaciju, izdanu od Njemačke specijalizirane agencije.“
SNAŽNA AKADEMSKA ZAJEDNICA
Profesor dr. Stjepan Lakušić bio je dekan na Građavinskom fakultetu 2020. kada su dva potresa promijenila sigurnost i kvalitetu zgrade u kojoj su do tada bili studijski obrazovni prostori za Građevinski,Geodetski i Arhitektonski fakultet. U svom govoru, prof. dr. Lakušić koji je od 1.10. 2022. rektor zagrebačkog Sveučilišta rekao je „ da počeci odluke kako obnoviti zgradu fakulteta nisu bili laki. Razgovarali smo svi dekani i prodekani kako pokrenuti obnovu, po kojim kriterijima napraviti obnovu, gdje imati veći naglasak, koja su kontrolna tijela . Sve je trebalo kroz projekt dokumentirati . Stvaranjem potrebne dokumentacije jasna je bila potreba, ne samo inžinjere upoznati što se obnavlja, već i širu javnost, građanstvo, kako bi znali što se i kako obnavlja. Zato smo zajedno s Jutarnjim listom izdali monografiju, publikaciju najvažnijih hitnih mjera koje na obnovi zgrade triju fakulteta treba učiniti i kako ih obnoviti na tehnički ispravan način. Trebalo je volontere obrazovati i ukazati na koji način osnažiti zgrade kroz dio cjelovite obnove. Promišljali smo u kontekstu obnove i došli do zaključka da je potrebno osnovati Hrvatski centar za potresno inžinjerstvo, te je Centar i osnovan.“
Prof. dr. Lakušić rekao je da je Centar stvoren kroz procjenu šteta i stvaranja elaborata za Svjetsku banku. „ Valja reći – naglasio je prof. dr. Lakušić „ da je gospođa iz Svjetske banke istaknula da smo mi kao Građevinski, Geodetski i Arhitektonski fakultet prva institucija koja je samostalno izradila elaborat u kome se vidi i šteta i način obnove – a za takve se poslove inače angažiraju međunarodni stručnjaci. To daje potvrdu koliko je hrvatska akademska zajednica snažna i koliko može biti uključena u gospodarstvo.“
„ Obnova triju fakulteta -AGG- govori o rezultatu koji pokazuje da se možemo osloniti na sebe, da imamo stručnjake, da imamo u građevinarstvu stručnjake koji se mogu nositi sa izazovima. Jer ova zgrada u Kačićevoj je bila najveći izazov i za projektante i za izvođače, a realizirana je diplomatskim načinom da dobijemo kvalitetu. Osnovan Hrvatski Centar za potresno inžinjerstvo je nagrada i potvrda obnove triju objekata u kojima se obrazuju studenti, a studenti su kapital za budućnost“ rekao je prof. dr. Lakušić
„POČINJE NOVI ŽIVOT“
Događaju otvaranja zgrade AGG fakulteta u Kačičevoj ulici u Zagrebu , nakon cjelovite obnove prisustvovao je i dr. Luka Korlaet kao izaslanik gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića. Gospodin je dogradonačelnik grada Zagreba, ali njegova prva i možda ipak ekspresivnija funkcija je ta što je on profesor na Arhitektonskom fakultetu, gdje ima kolegij Projektiranje stambenih zgrada. Emotivno se prisjetio svojih prvih utisaka u sjećanju na zgradu fakulteta, jer mu je i , kako je rekao, tata radio na arhitektonskom fakultetu. „ Prvi puta sam u zgradu ušao kasnih 80. godina. Prvi dojam je bio da je odisala redom, preglednošću i stanovitom strogošću, ali njezini bogato dizajnirani komunikacijski prostori, ulazna aula i podest glavnog stubišta stvarali su ozračje otvorenosti. Zgrada je u više navrata adaptirana i dograđivana. Sjećam se da se zgrada prilagođavala novim didaktičkim trendovima. A onda potres. Dva . Za drugog potresa bio sam na hodniku na trećem katu . Sjećam se kako se sve treslo. Ali svako zlo za neko dobro. Potresi su bili velika nevolja, ali i okidač obnove „ rekao je dr. Korlaet te nastavio „ Zgrada nije samo sanirana, već, što je vidljivo i na prikazanom videu tijekom izlaganja profesora Damjanovića, učinjena je otpornijom na eventualne buduće potrese, energetski učinkovitija i požarno sigurnija. Uz sve pozitivne pomake – nama arhitektima najvažniji je onaj prostorni. Naime zgrada je doživjela preobrazbu koja je otvorila okvir za komunikacijske procese 21. stoljeća. Organizacija nastave kako smo čuli nije bila jednostavna i opet se potvrdilo pravilo da ustanovu čine ljudi, nastavnici, studenti, prateće osoblje. Obnova je zgradi udahnula novi duh i atmosferu. Dante je rekao „Počinje novi život“ – završio je kratko izlaganje dr.Luka Korlaet profesor na Arhiteltonskom fakultetu.
700 MILIJUNA ZA AKADEMSKU INFRASTRUKTURU
Ministar prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine u Vladi RH Branko Bačić izrazio je zadovoljstvo što je na obilježavanju obnovljene zgrade AGG fakulteta, ali istakao da njegovu zadovoljstvu pridonosi činjenica da je prije pola stoljeća kao student kročio dvoranama i hodnicima ove zgrade .Ministar Bačić je dipl. ing. geodezije. Ministar Bačić naveo je „kako će Centar za potresno inžinjerstvo kojeg vodi prof. Atalić biti novi pomak jer je prijedlog, koji će se po svemu sudeći usvojiti, da se uvede seizmički certifikat za sve zgrade .Kroz konstrukcijsku obnovu iz Fonda solidarnosti, a onda i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti obnovili smo 1 309 projekata, a među projektima je i ova zgrada u kojoj su tri fakulteta. Kako bismo kvalitetno obnovili akademsku infrastrukturu na području Grada Zagreba Vlada je izdvojila 700 milijuna eura. „Ministar Bačić i podpredsjednik Vlade RH izrazio je zahvalnost svima za uloženi rad na projektu, a posebno je istakao zahvalnost studentima na strpljivosti.
ZAHTIJEV SPECIFIČNE SITUACIJE
Premijer RH Andrej Plenković naglasio je kako je njegov dojam bio da je „nakon potresa po prvi puta 100 posto integrirana akademska zajednica, poslovna zajednica i cijeli građevinski sektor, onaj čuveni trokut je proradio na dnevnoj bazi i to je najveća kvaliteta ovoga što smo uradili u posljednje vrijeme. Međutim još dva detalja koja su uzeta zdravo za gotovo, a u biti su bili veliki plod naših zajedničkih napora, političkih diplomatskih i stručnih, a to je da smo mi ( Hrvatska Vlada op. a) osigurali za obnovu ukupno skoro tri milijarde eura, nešto malo manje. To što smo iz Fonda solidarnosti dobili milijardu eura, to je dobro. Međutim bitnije od toga je što smo mi u operativnoj provedbi Fonda solidarnosti promijenili njegovu izvornu koncepciju kako je on reguliran u Uredbi.“ – rekao je premijer te nastavio
FOND SOLIDARNOSTI NA HRVATSKI NAČIN
„ Fond solidarnosti služi da se malo stvari počiste, saniraju i da se stvari koje mogu, vrate u prijašnje stanje. Mi kada smo duboko ušli u tu tematiku shvatili smo da nama takav koncept ne odgovara. Ne odgovara nam za potrebe središta glavnoga Grada Zagreba. Povrat u prijašnje stanje nije bila dovoljno dobra odluka, bilo bi to nedovoljno odgovorno i povijest bi nas obilježila kao nedovoljno odgovorne i kasnije odgovorne za možda eventualne buduće razorne potrese. Mi smo tada morali dogovoriti s Europskom komisijom, što nije išlo po nekom difoltu - mi ćemo ovaj novac iskoristiti, ali ne na način kako je predviđen Uredbom, već na način, kako mi mislimo da ova specifična situacija zahtijeva. A zgrade u Gradu moraju biti popravljene na način da budu sigurne za budućnost. Zato je ta odluka o konstrukcijskoj obnovi o novim standardima, ovo što vi sada nazivate posebnim certifikatom koji daje zgradama određeni dokument da su u stanju izdržati neke nove potrese, za mene bili ključ. Ja sam tada već bio par godina predsjednik Vlade i nisam imao ni sekunde dileme. Naša je svjesna politička odluka tada bila što je jako rizično bilo s političkog aspekta, prihvatiti da će proces obnove trajati dulje. Međutim mi smo svjesno išli u dulju konstrukcijsku pa i cjelovitu obnovu i obnovili bolje nego što je bilo. Na taj način smo dali jamstvo da će sve ove zgrade koje su obnovljene trajati puno dulje.“
PRILAGOĐEN PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI
Premijer je nastavio te rekao“ Budući da je ovo događaj koji se odnosi za obrazovnu i znanstvenu infrastrukturu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je raspisalo, jedno 150 natječaja, 150 Ugovara, grade se brojne pojedinačne zgrade na 28 fakulteta, četiri znanstvena instituta, dva Pučka otvorena učilišta 14 srednjih i 37 osnovnih škola. Skoro 90 posto sredstava koji idu u visokoobrazovnu i znanstvenu infrastrukturu odnose se na Sveučilište u Zagrebu. Nema praktički fakulteta koji neće biti obnovljen. Kada gledam ovu zgradu i kada sam vidio video tijekom govora dekana Damjanovića slobodno se može reći da je zgrada tri fakulteta AGG - nova.“
„Drago mi je da smo u ovako kratkom roku uspjeli imati zaista enormno veliku obrazovnu investiciju, zatim zdravstvenu infrastrukturu, javne zgrade, kulturnu baštinu, sakralnu baštinu, privatnu imovinu i da će taj proces trajati još nekoliko godina. Ali kada se sve završi biti ćemo sigurniji i zadovoljniji da smo taj proces učinili.“
Premijer je zahvalio svima, jer su svi rekao je „ vrlo odgovorno nastupili u cijelom ovom poslu, zajedno smo napravili velike iskorake u zahtjevnim okolnostima.
Ali osim Fonda solidarnosti mi smo prilagodili i instrument Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Za vrijeme Hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije za vrijeme covida 19, nije Fondu bio cilj da pomaže obnoviti zgrade od potresa. Cilj je bio ekonomski oporavak usljed covida 19. I u razgovorima s Komisijom, kažemo im „ imamo10 i pol milijardi kuna, mi želimo petinu uložiti u obnovu od potresa, jer nam je to najvažnije.“ I mi smo u tome uspjeli . I prilagodili Fond solidarnosti i petinu sredstava za ekonomski oporavak, nakon pandemije covida realizirati u obnovu. To su po meni dvije poruke koje su nekako isčezle “ pojasnio je financiranje obnove premijer Andrej Plenković .
Zahvalio je svim profesirima, dekanima i rektoru koji su pomogli da se ovaj veliki zahtjevni proces obnove Arhitektonskog, Geodetskog i Građevinskog fakulteta u sustavnom smislu ustrojio.
M. Zouhar Zec
četvrtak, 08.05.2025.
IZRAELCI ISUŠUJU NAJVAŽNIJI IZVOR VODE
NAMJERNI IZRAELSKI POSTUPAK
Tko može zamisliti, da netko nekome zabrani pristup nekoj slavini za vodu? Pa ako zbog neke prepirke ili svađe netko to i učini, uvijek postoje neke druge slavine i neki drugi izvori vode, na koji ovaj uskraćeni može otići i snabdjeti se vodom. Ali da radi smišljene politike ubijanja i raseljavana Židovi Izrelci Palestincima isušuju izvor i ne dozvoljavaju im na taj način pristup vodi- elementu neophodnom za život svakog ljudskog bića, biljke i životinje – to je nevjerojatno i za pročitati, za vjerovati da nešto takvo postoji. To je izraz bezgranične mržnje Izrelskog naroda prema narodu Palestine u u srcu globalne politike koja ne bira sredstva uništenja. (mzz)
Agencija Anadolija 7. svibnja objavila je kratku informaciju u kojoj se kaže: „ Izraelske snage u Jerichu grad na Zapadnoj obali u Palestini skoro su u potpunosti isušile izvor Al-Auja, jedan od najvažnijih prirodnih resursa okupirane Zapadne obale.
Palestinske vlasti saopćile su da je ovaj izvor vode potpuno presušio prvi put nakon više decenija, a da se to dogodilo kao rezultat namjernih izraelskih postupaka.
Izvor se nalazi u mjestu al-Aujah u Jerichu na istoku Jordanske doline i smatra se žilom kucavicom poljoprivrede, stočarstva i domaćeg turizma zbog obilja vode tokom cijele godine. Isušivanje ovog izvora gasi mogućnost života pa su mještani primorani da sele u druge regije.
Izvor Anadolija,mzz
srijeda, 07.05.2025.
PALESTINAC DOBIO PULITZERA ZA ESEJE
IZ EGZILA PISAO O PATNJI PALESTINACA U GAZI
Palestinski pisac i pjesnik Mosab Abu Toha (32) je ovogodišnj dobitnik Pulitzerove nagrade . Abu Toha je nagrađen za niz eseja objavljenih u New Yorkeru koji dokumentiraju živote i patnje Palestinaca u Gazi , gdje je proveo gotovo cijeli svoj život. Njegovi eseji prikazali su „fizički i emocionalni pokolj u Gazi koji kombiniraju duboko izvještavanje s intimnošću memoara kako bi prenijeli palestinsko iskustvo više od godinu i pol rata s Izraelom“, priopćio je Pulitzerov odbor u ponedjeljak, piše The Guardian 5. svibnja 2025.
Abu Toha pritvoren je 2023. godine od strane izraelskih snaga na kontrolnoj točki dok je pokušao pobjeći iz svog doma u Beit Lahiji na sjeveru Gaze sa suprugom Maram i njihovo troje male djece.
„U izraelskom pritvoru, vojnici su me „odvojili od obitelji, tukli i ispitivali“, napisao je Abu Toha . Uspio je otići i pobjeći u SAD nakon što su prijatelji u inozemstvu izvršili pritisak za njegovo puštanje na slobodu. Pisao je o borbi članova svoje obitelji da pronađu hranu u Gazi, uspoređujući to sa sjećanjima na svakodnevne obroke prije rata.
„Želim se vratiti u Gazu, sjediti za kuhinjskim stolom s majkom i ocem i kuhati čaj za sestre. Ne moram jesti. Samo ih želim ponovno pogledati“, napisao je.
Prisjetio se kako je vidio slike uništenja izbjegličkog kampa Jabalia u sjevernoj Gazi, gdje je redovito posjećivao baku i djeda te pohađao školu. „Gledao sam fotografije iznova i iznova, a u mom umu se stvorila slika groblja koje raste i raste“, napisao je.
Također je pisao o sumnji i poniženjima s kojima se on i drugi Palestinci suočavaju izvan svoje domovine. Prisjetio se kako je rekao agentu TSA-e koji mu je uzeo bris s dlanova u potrazi za eksplozivom tijekom međuslijetanja u Bostonu: „Otela me izraelska vojska u studenom, prije nego što su mi skinuli odjeću... Danas dolazite i odvajate me od žene i djece, baš kao što je to učinila vojska prije nekoliko mjeseci.“
New Yorker je također osvojio Pulitzerovu nagradu za svoj istraživački podcast o ubijanju iračkih civila od strane američke vojske i za fotografije Moisesa Samana koje dokumentiraju kraj diktature Bashara al-Assada u Siriji.
Među ovogodišnjim dobitnicima Pulitzerove nagrade u umjetnosti su i Percival Everett za roman James, reinterpretaciju Pustolovina Huckleberryja Finna iz perspektive porobljenog naslovnog lika, te Branden Jacobs-Jenkins za dramu Purpose, dramu o istaknutoj crnačkoj obitelji koja uništava samu sebe iznutra.
Sukob na Bliskom istoku uništio je bezbrojne živote, a strašni prizori iz Gaze i Izraela od 7. listopada 2023. proganjaju milijune ljudi diljem svijeta.
Razumijevanje onoga što se dogodilo – i što slijedi – važnije je nego ikad.
S dopisnicima na terenu na Bliskom istoku i novinarima koji pružaju ažuriranja uživo 24 sata dnevno, Guardian je u dobroj poziciji da pruži sveobuhvatno, provjereno izvještavanje, kako bi svima pomogao da shvate događaje koji su preoblikovali globalnu politiku.
Izvor : The Guardian, mzz
SCHMIDT O BOSNI I HERCEGOVINI NA VIJEĆU SIGURNOSTI UN-a
IZVANREDNA KRIZA, BEZ OPASNOSTI OD RATA
Na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 6. svibnja visoki predstavnik OHR Christian Schmidt koji je na dužnosti u Bosni i Hercegovini predstavio je svoje najnovije izvješće o situaciji u Bosni i Hercegovini.
Veleposlanik Rusije Vasilij Nebenzja je kritizirao Christiana Schmidta te rekao da on djeluje samo u svoje ime, te je napustio zasjedanje tokom izlaganja Christiana Schmidta. Željka Cvijanović je trenutno predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine ovoga puta nije napustila dvoranu Vijeća sigurnosti u vrijeme Schmitova izlaganja, kao što je to učinila prije pola godine. Schmidt je rekao da ga građani Sarajeva kada ga sretnu, sve češće pitaju: „Možete li, gospodine Schmidt, spriječiti ponovno izbijanje rata?“
U obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a, Christian Schmidt je rekao da se država BiH suočava s izvanrednom krizom, ali da opasnost od ratnog sukoba ne postoji.
Izvijestio je o najnovijem razvoju događaja u vezi s provedbom Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini iz 1995. godine, kojim je okončano više od tri godine krvoprolića i genocida nakon raspada bivše Jugoslavije.
Sporazumom poznatim kao Daytonski mirovni sporazum, uspostavljen je Ustav BiH a time i dva entiteta unutar zemlje,. Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska.
NARUŠENA POLITIČKA STABILNOST
Rekao je da su se uvjeti za potpunu provedbu civilnih aspekata sporazuma znatno pogoršali.Pogoršanje proizlazi iz reakcija nakon osude predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika 26. veljače zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika. Osuđen je na godinu dana zatvora i zabranjeno mu je obavljanje političkih dužnosti šest godina, ali se na tu odluku žalio.
„ Nakon presude, gospodin Dodik je pojačao svoje napade na ustavni poredak zemlje naloživši vlastima Republike Srpske da usvoje zakonodavstvo kojim se efektivno zabranjuje pravosuđe na državnoj razini i provođenje zakona na državnoj razini u Republici Srpskoj, pa čak i stavljajući na stol nacrt entitetskog ustava, aludirajući na de facto secesiju “, rekao je visoki predstavnik Schmidt.
Rekao je u Vijeću UN-a da, s obzirom na brzinu kojom su nacrti zakona i ustava objavljeni sugerira da su bili pripremljeni znatno unaprijed . To je suprotno Daytonu, a Ustavni sud BiH je poništio je sve te zakone“, istaknuo je Schmidt. Upozorio je na uspostavljanje entitetskih zakona koji su u sukobu s državnom jurisdikcijom, što je dodatno narušilo političku stabilnost i usporilo proces reformi BiH prema EU.
Visoki predstavnik Schmidt istaknuo je važnost Rezolucije 1031, koju je Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo u prosincu 1995. godine, kao i predstojeće obilježavanje 30. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma krajem svibnja ove godine u Daytonu, gdje će se okupiti predstavnici BiH, Srbije, Hrvatske, NATO-a i međunarodne zajednice.
„Ne možemo ignorirati stvarnost. Daytonski sporazum ostaje temelj za BiH, ali ga se mora dalje razvijati, a ne dovoditi u pitanje“, rekao je Schmidt. Pozvao je političke čelnike da se usredotoče na prioritete Europske komisije, na borbu protiv prijetnji, jačanje funkcionalnosti države i provedbu reformi koje će osigurati prosperitetnu budućnost.
„Nijedna osoba nije iznad zakona“, rekao je Schmidt, dodajući da OHR nije bio zamišljen kao trajna institucija.
Izvor: Al Jazeera ,mzz
INDIJA IZVELA PRECIZNE NAPADE NA PAKISTAN
ODMAZDA ZA 26 UBIJENIH CIVILA 22. TRAVNJA
Indijska vojska, mornarica i zračne snage, izvele su precizne napade 7. svibnja u 1:44 ujutro, po indijskom vremenu na terorističku infrastrukturu u Pakistanu i pakistanski okupiranom Kašmiru kao odgovor na napad u Pahalgamu u kojem je 22. travnja ubijeno 26 civila , točnije 25 Indijaca i jedan nepalski državljanin. Izvori za NDTV potvrđuju da je premijer Indije Narendra Modi nadzirao operaciju.
Indija je napala baze u Pakistanu odakle su planirani i usmjeravali teroristički napadi. Ukupno devet lokacija ciljano je u noćnim preciznim napadima pod kodnim nazivom 'Operacija Sindoor'.
Indija je izjavila: "Naše akcije su bile usmjerene, odmjerene i ne eskalirajuće prirode. Nijedan pakistanski vojni objekt nije bio meta. Indija je pokazala znatnu suzdržanost u odabiru ciljeva i načinu izvršenja." "Ispunjavamo obvezu da će oni koji su odgovorni za ovaj napad biti pozvani na odgovornost."
Pakistanski general pukovnik Ahmed Sharif Chaudhary, rekao je da je Indija pogodila mjesta u Kotliju, Muridkeu, Bahawalpuru i Muzaffarabadu.
Muridke je sjedište terorističke skupine Lashkar-e-Taiba, kojom upravlja Hafiz Saeed, a Bahalwapur u pakistanskoj pokrajini Punjab baza je Jaish-e-Mohammada, skupine kojom upravlja Masood Azhar.
Pakistanski premijer Shehbaz Sharif potvrdio da je Indija izvela precizne vojne napade i rekao: "Pakistan ima puno pravo snažno odgovoriti na ovaj ratni čin koji je nametnula Indija i daje snažan odgovor."
Izvor : ndtw news, mzz
utorak, 06.05.2025.
U CERNI OTVOREN CENTAR ZA SKLADIŠTENJE I DORADU
STRATEŠKI VAŽNO ZA VUKOVARSKO – SRIJEMSKU ŽUPANIJU
U Cerni, općini od 3 500 stanovnika koja se nalazi na prometnoj poveznici između Vinkovaca i Županje, kao i na križanju cesta prema Vinkovcima, Županji i Babinoj Gredi, 5. svibnja je ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH David Vlajčić otvorio Agrotehnološki centar za skladištenje i doradu povrtlarskih i voćarskih kultura, informacija je iz priopćenja Ministarstva poljoprivrede od 5. svibnja.
U informaciji dalje piše da je u Cerni više od dvjesto obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja će koristiti kapacitete za skladištenje i doradu povrtlarskih i voćarskih kultura . Njegovo otvaranje će unaprijediti uvjete rada za proizvođače i povećati njihovu konkurentnost na domaćem i inozemnom tržištu.
„Radi se o projektu od strateške važnosti za područje Vukovarsko-srijemske županije, koji je financiran kroz Razvojni sporazum Slavonija, Baranja i Srijem, iz nacionalnih sredstava Republike Hrvatske. Stvaranjem potrebnih logističkih kapaciteta od suvremenih hladnjača do objekata za sortiranje i pakiranje, omogućujemo proizvođačima da prošire proizvodnju i na one površine koje su do sada bile neiskorištene, upravo zbog nedostatka odgovarajuće infrastrukture“, rekao je ministar Vlajčić te dodao kako ukupna vrijednost projekta iznosi gotovo 7,9 milijuna eura, od čega je Ministarstvo osiguralo 7,5 milijuna eura.
Realizacija ovako važnog projekta u Vukovarsko-srijemskoj županiji pridonijeti će razvoju i jačanju poljoprivrednog sektora. „Zahvaljujem svima koji su pridonijeli ostvarenju ovog projekta, neka ovaj Centar bude simbol napretka, suradnje i zajedničke vizije budućnosti slavonske poljoprivrede“, zaključio je ministar.
Uz ministra Vlajčića otvaranju su prisustvovali i državni tajnik Marinko Beljo, državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Kristina Bilić, v.d. župan Franjo Orešković, saborski zastupnik i gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić . (mzz)
ponedjeljak, 05.05.2025.
ZA DOBROVOLJAN ODLAZAK IZ SAD-a 1.000 DOLARA
DEPORTIRANO 152.000 OSOBA
Administracija Donalda Trumpa ponudit će 1.000 dolara svakom migrantu i pomoć pri putovanju, svima koji se odluče za dobrovoljnu “samodeportaciju” iz Sjedinjenih Američkih Država, priopćilo je 5. svibnja Ministarstvo domovinske sigurnosti SAD-a , piše portal Al Jazeere. Ponuđena svota novca i potencijalna avionska karta za migrante koji dobrovoljno odluče otići koštali bi SAD manje od stvarne deportacije, kaže ministarstvo. Trošak hapšenja, pritvaranja i deportacije osobe bez legalnog statusa iznosi oko 17.000 dolara. Preuzimajući dužnost Predsjednika u siječnju 2025. Donald Trump je obećao da će iz zemlje deportirati milione ljudi. Prema podacima Ministarstva domovinske sigurnosti SAD-a Trumpova administracija je od 20. siječnja deportirala 152.000 ljudi. To je manje od 195.000 deportiranih u razdoblju od veljače do travnja prošle godine kada je predsjednik SAD-a bio Joe Biden.
Trump je u travnju predstavio plan, ali je rekao da će SAD razmotriti mogućnost da se dobrovoljno deportiranim migrantima dopusti povratak. “Ako su dobri, ako ih želimo natrag, surađivat ćemo s njima da bismo ih što prije vratili”, rekao je tada.Ne navodi se nijedan konkretan način ni program za povratak.
Izvor: Al Jazeera,mzz
nedjelja, 04.05.2025.
HRVOJE ZOVKO: STANJE U HRVATSKOM NOVINARSTVU
KULTURA NASILJA TUŽAKANJEM NOVINARA
Da li je novinarstvo, točnije novinarski posao i novinarska stvarnost podcijenjena od nekih moćnih redakcija i njihovih urednika u Hrvatskoj? Dojam je da je je upravo tako.
Jer informacija koja bi trebala biti u rangu svih ostalih informacija, a odnosi se na novinarsku profesiju, na izbor novinara godine od strane udruge ceha Hrvatskog novinarskog društva, bila je aktualna i priopćena javnosti samo jedan jedini dan 3. svibnja.
Činjenica je , Prvi program Radio Zagreba previše ležerno je podcijenio važnost izvrsnosti novinara autora. To je radio koji ima reputaciju dugu gotovo 100 godina i koji sluša širok krug građana, pogotovo ujutro na početku dana, koji žele biti obaviješteni, i znati što se događa, ali već samo 12 sati nakon događaja podjele novinarskih nagrada u Novinarskom domu 3. svibnja , vijest više za urednika Prvog programa Radio Zagreba i objavu u 7 sati ujutro 4. svibnja, nije bila ni važna ni aktualna ni zanimljiva. Nije objavljena. Nije objavljena ni u kasnijim satima toga dana. Zar je moguće da su autori postali nevažni, da je informacija iz ceha novinara postala nevažna?
Zašto urednici, koji uređuju vijesti, ne pridaju važnosti novinarskoj profesiji i ljudima koji ulažu svakodnevno veliki trud i vlastiti talenat da bi stvarali informacije za javnost u medijima u kojima rade? I onda kada novinari , pojedinci rade tako izvrsno da od struke budu priznati, da im je dodijeljeno priznanje, to na brzom mediju kakav je radio, postaje prešućeno, zanemareno i odbačeno od javne objave? Zašto? Zašto zakidati slušatelje za informaciju o imenima ljudi koji su izvrsni u novinarskoj profesiji?
Koliko puta je u okviru Svjetskog dana medija javnosti pročitano slušateljima i gledateljima i na Radio Zagrebu i na HRT-u da je Hrvatska na Svjetskom indeksu slobode medija za 2025. na 60. mjestu od 180 zemalja? Sve zemlje Europske unije su bolje rangirane na tom Indeksu od Hrvatske izuzev Mađarske, Bugarske i Grčke. Važno je to iz razloga što su mediji odraz količine demokracije u zemlji. A visok broj Indeksa slobode medija poruka je o stvarnosti gdje su novinarima nametnuta ograničenja kojima je cilj sputavati ih i onemogućavati u novinarskom radu. O poteškoćama koje novinari u Hrvatskoj imaju na Svjetski dan slobode medija 3. svibnja, prije proglašenja laureata govorio je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko, a njegov narativni govor objavljujem. Margareta Zouhar Zec
KULTURA NASILJA TUŽAKANJEM NOVINARA
Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko u Novinarskom damu prije proglašenja najboljih novinarskih radova i imena autora je rekao „ Prije nekoliko dana vidjeli smo kako se oni koji su na vlasti hvale smanjivanjem godišnjih financijskih sredstava tjedniku Novosti, što predstavlja još jedan veliki udar na ionako krhke medijske slobode. Čega se pametan stidi, time se politička stranka DP hvali. Teško je, međutim, da se operacija donošenja jedne diskriminatorske i cenzorske odluke mogla izvesti bez suglasnosti velikog partnera u Vladi, gdje se novinare i medije proglašava neprijateljima države i dežurnim krivcima. Država šutke, rekao bih namjerno promatra devastaciju medija i novinarstva“ – rekao je predsjednik Zovko te nastavio:
696 TUŽBI PROTIV NOVINARA, TEŠKIH 3,1 MILIJUN EURA
„ Tužbe protiv novinara i medija i dalje su veliki problem, iako se njihov broj nominalno smanjio u najnovijoj HND-ovoj godišnjoj anketi. Trenutno imamo najmanje 696 tužbi protiv medija i novinara, teških 3,1 milijun eura. Ova brojka je u stvarnosti još veća. Ne kažemo da su sve te tužbe SLAPP, ali istraživanje koje smo lani radili s pravnim stručnjacima „Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo“, pokazalo je da od 1300 sudskih odluka u ovakvim predmetima od 2016. do 2023. godine, više od 40 posto ima barem jedan element SLAPP-a.“
„ Iako godinama kao HND upozoravamo na ovaj problem, Ministarstvo pravosuđa nas je ignoriralo. I nakon što smo javno zaprijetili prekidom svake suradnje s njima, pozvani smo u radnu skupinu koja radi prijedlog novog Zakona koji bi prenio odredbe Anti-SLAPP Direktive u hrvatski pravni okvir.“ Zovko je istakao da „ prateći ovaj fenomen može sa sigurnošću reći da u Hrvatskoj postoji kultura nasilja putem tužakanja novinara“, ali da to novinare neće ušutkati.
SRAMOTNO PODCIJENJEN NOVINARSKI RAD
„ Došli smo u situaciju u kojoj je novinarski rad sramotno podcijenjen i medijskim je vlasnicima postao neželjeni trošak. Novinarstvo je postalo otegotni dodatak u poslovnom modelu medijskih kuća. Više se govori o medijskom industriji, a manje o novinarstvu. Danas kada netko upisuje novinarstvo da bi u životu radio novinarski posao, vjerojatno računa na ljubav prema ovoj profesiji, jer u njoj nema nekih velikih novaca. Samo puno patnje i stresa. Na žalost, egzistencijalno ugrožene novinarke i novinari česta su slika. Oni koje bi naše kolegice i kolege trebali istraživati i propitkivati postali su nemjerljivo moćniji i besprizorniji u modelima pritisaka na novinare i novinarstvo. Mnogi mladi novinari i novinarke ulaze u ovaj posao puni vjere u profesiju, a onda ih se pretvara u odrađivače smjena „ rekao je predsjednik Hrvoje Zovko. Rekao je i kako se Hrvatsko novinarsko društvo već godinama zalaže za formiranje Javnog fonda za medije. Zovko je podsjetio da je ove godine opustjela, redakcija N1 televizije u Zagrebu, a planom restrukturiranja Hrvatska radio televizija namjerava raskinuti više od 800 ugovora o radu, novinari rade na normu, pri čemu se njihova isplativost mjeri brojem klikova koje su svojim radom namaknuli „
ZAKON O MEDIJIMA STAR 20 GODINA
„ Našu resornu ministricu, dr. Ninu Obuljan Koržinek ovakva devastacija resora u njezinoj nadležnosti nimalo ne uzbuđuje, ni to što je naš Zakon o medijima star više od 20 godina, ni to što su mediji ranjivi na reketarenje oglašivača, tajnih vlasnika, istaknutih pojedinaca, raznih obnašatelja dužnosti upravljanja javnim resursima, koji ne vole kad im se ime pojavi u medijima. Novinarstvo nema alternativu, jer novinarstvo informira građane i čuva demokraciju. Mediji su najčešće zadnja adresa kojoj se građani diljem svijeta obraćaju kad sustav ne funkcionira, zadnja linija obrane. Za to se vrijedi boriti. I ovogodišnji nagrađeni autori za svoje novinarske radove, kao i oni nominirani, pokazuju da je ova profesija još žilava i da se građani imaju kome obratiti“, rekao je govorivši o stanju u hrvatskom novinarstvu predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko na Svjetski dan slobode medija 3. svibnja 2025.
NOVINARI GODINE SU SLAVICA LUKIĆ I MARIN DEŠKOVIĆ
PISATI SE MORA
Na Svjetski dan medija 3. svibnja Hrvatsko novinarsko društvo dodijelilo je godišnje novinarske nagrade. Dvoje novinara za 2024. , podijelili su nagradu
Novinara godine a to su Slavica Lukić i Marin Dešković novinari dnevne tiskovine Jutarnji list.
Tom je prilikom novinarka Slavica Lukić rekla svoje impresivno mišljenje:
„ Nagradu novinara godine koju smo osvojili kolega Dešković i ja posvećujem svim novinarima na čijim plećima stojimo, kojih nažalost više nema među nama koji su se iskazali svojom izvrsnošću, prije svega kolegici Jasni Babić po kojoj je nagrada za istraživačko novinarstvo dobilo ime, dragom kolegi Vladimiru Matijaniću čije okolnosti bolesti i smrti nažalost nikada nisu postale sankcionirane, mnogim, mnogim sadašnjim kolegama, koji predano, samoprijegorno, uporno uz prkos, a ne zahvaljujući okolnostima, časno, temeljito i savjesno obavljaju svoj posao.
Posvetila bih ovo priznanje sjajnim istraživačkim emisijama koje kolege rade, a koje njihove medijske kuće nažalost guraju u zapećak, poput emisije „Labirint“ koje rade naše kolegice i kolege na HRT-u a emitiraju se u kasnom, kako mi volimo reći – porno terminu. To je emisija koja uporno i časno brani profesionalne standarde, ali je na žalost uredništvo želi sakriti i potisnuti ne u drugi, nego na žalost u treći plan. Evo i ove godine su dobili jedno od priznanja HND-a i njeguju visoke standarde rada usprkos budžetu koji im je smanjen“ – rekla je Slavica Lukić te nastavila:
„Posvetila bih ovo priznanje sjajnim istraživačkim novinarima emisije „Provjereno“ koja se također emitira u nekom kasnom terminu, a rade odličan posao.
Posvetila bih ovo priznanje dragom kolegi Hrvoju Šimičeviću, sjajnom, izuzetnom istraživačkom novinaru koji je 2024. dobio nagradu za istraživačko novinarstvo. Po meni je ove godine trebao dobiti nagradu za novinara godine, jer uporno, temeljito i kontinuirano istražuje teme kojima se nitko drugi ne bavi u Hrvatskoj. On je iz tjednika Novosti, upravo tog tjednika kojima je država skresala budžet za 2025. godinu za 35 posto.
Posvetila bih ovu nagradu i svim kolegama koji su bili u ovogodišnjoj konkurenciji i u užem izboru, jer su sjajni novinari i mnogim drugim koje ne mogu sada nabrojiti, zbog ograničenog prostora i vremena, ali smatram da usprkos svemu odlično rade svoj posao.
Poručila bih također izvršnoj i zakonodavnoj vlasti da konačno počnu poštivati i provoditi odredbe koje štite autonomiju novinarstva, poput mehanizama da bi se mogli provoditi redakcijski statuti koji sada ne postoje.
Apeliram na ministricu kulture RH da kod novog Zakona o medijima ojača zakonske odredbe i omogući njihovu provedbu koje štite autonomiju i profesionalne standarde novinarstva“ – rekla je Slavica Lukić koja ima golemo novinarsko iskustvo.
Slavica Lukić u Jutarnjem listu piše posljednjih 15 godina. Prije toga je radila u Globusu, Tjedniku, Slobodnoj Dalmaciji, HRT-u i 17 godina je bila dopisnica Vois of Amerika iz Hrvatske.
Osim nagrade Novinar godine koju dijele Slavica Lukić i Mario Dešković, a koje su to priznanje dobili anonimnim glasanjem redovnih članova Hrvatskog novinarskog društva , godišnje nagrade za istraživačko novinarstvo „ Jasna Babić“ podijelili su Slavica Lukić, Željka Godeč i Mario Dešković za seriju tekstova nastalih na temelju dopisivanja sms porukama između bivše HDZ-ove državne tajnice u Ministarstvu uprave Josipe Rimac i tada predsjednikom Županijskog suda u Zagrebu Ivanom Turudićem, a koji je nakon svega izabran na funkciju Glavnog državnog odvjetnika RH . Tekstovi su objavljivani u Jutarnjem listu.
NAGRADE AUTORIMA ZA NAJBOLJE NOVINARSKE RADOVE
Nagradu „ Velebitska Degenija“ za najbolje radove s područja zaštite prirode i okoliša dobile su Sanja Mikleušević Pavić za Labirnitov Dokumentarni serijal "Donja Jablanica – Kad šume utihnu" i Vedrana Simičević za „Europska Amazona je pred umiranjem”.
Nagrada „ Marija Jurić Zagorka“ za pisano novinarstvo pripala je Večernjakovoj novinarki Mileni Zajović za tekstove u kojima je razotkrila godinama prešućivano seksualno uznemiravanja glumica i drugih filmskih djelatnica od nagrađivanog i vrlo poznatog redatelja Dalibora Matanića.
Nagrada „Marija Jurić Zagorka“ za radijsko novinarstvo otišla je Barbari Matejčić za dokumentarnu radio dramu “Uzrok smrti”.
Nagrada „Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo pripala je Denisu Mahmutoviću iz Telegrama za otkrivanje afere sa stanovima dr. Dragana Primorca koji je bio izborni kandidat HDZ-a za predsjednika države.
Nagradu Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo podijelile su Mila Moralić za intervju s Laurom Kovesi i Nikolina Zavišić za rad na emisiji "Paragraf" audio video produkcije VIDA.
Nagrada Nikša Antonini za novinsku fotografiju primio je Ivo Čagalj za fotografiju snimljenu u ožujku 2024. godine na požarištu kod Sitna Donjeg.
Lorik Sopi dobitnik je nagrade Žarko Kaić za snimateljski prilog na televiziji za snimke u produkciji VIDA Srpskog narodnog vijeća, među kojima su i reportaže "Grubori – povratak u ubijeno selo", "Srpske kuće lete u zrak" i "Slana – zatajeni ustaški logor ". Nagradu je Lorik Sopi podijelio s Jankom Gredeljom za snimke dramatičnih požara ljeti 2024. na Makarskoj rivijeri.
Predsjednica Ocjenjivačkog odbora HND-ovih novinarskih nagrada za 2024.Tamara Opačić rekla je kako je pristigao veliki broj nominacija, a bilo ih je preko stotinu I sve su odreda bila kvalitetne. „Žiri je radio po pravilnicima i propisima i sve odluke žirija čiste kao suza“ rekla je Tamara Opačić . Ocjenjivački odbor, osim Tamare Opačić činili su : Drago Hedl, Ivana Grgić, Diana Glavina, Vinko Vuković, Laura Šiprak Đuričić, Lana Slivar Dominić, Silvia Novosel, Igor Bobić, Domagoj Novokmet, Branimir Zekić, Gabriela Radanović, Joža Behounek, Tomislav Brdjanović, Vedran Brkulj, Tomislava Sila, Vuk Tešija, Vedran Gvožđak, Željka Gavranović, Ivan Hlupić, Petra Somek, Andrea Milat, Karmen Šore i Nikola Šolić.
SLAVENKI DRAKULIĆ NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO
Ocjenjivački odbor HND-a nagradu za životno djelo „ Otokar Keršovani“ dodijelio je Slavenki Drakulić (76)
U socijalističkom političkom sustavu pisala je u Startu i Danasu, novinarski surađivala u New York Timesu, The Guardianu i joiš nekim svjetski poznatim političkim medijima, pa iako je napisala i više knjiga i romana i danas je kolumnistica Jutarnjeg lista. U obraćanju novinarima u Hrvatskom novinarskom društvu, Slavenka Drakulić zahvaljujući na nagradi i čestitajući svim dobitnicima je rekla :
Ova nagrada mi je važna jer dolazi od kolega , od kojih sam svojevremno doživjela gorka razočarenja, podsjetivši kako njezina generacija polako odlazi sa scene, a da je kroz protekla desetljeća prošla puno toga; od promjene političkih sustava, do tehnoloških promjena, koje su snažno utjecale na novinarstvo.“ Promijenila se cijela struka, ali i sama kulturna paradigma i pisanje. No pisati se mora“ poručila je Slavenka Drakulić, koja i sama još uvijek novinarskI radi i piše.
Mladen Iličković, novinar (1970 - 2024 )posthumno je dobio priznanje „Milan Grlović“ koje se dodjeljuje zaslužnim članicama i članovima HND-a za dugogodišnji rad . Priznanje je primila njegova supruga novinarka Ana Tomašković.
M. Zouhar Zec
subota, 03.05.2025.
SVJETSKI DAN SLOBODE MEDIJA
EKONOMSKA KRHKOST MEDIJA, JE PRIJETNJA SLOBODI MEDIJA
Svjetski dan slobode medija obilježava se 3. svibnja od 1993. godine kad ga je proglasila Glavna skupština Ujedinjenih naroda.
Svjetski indeks slobode medija za 2025. godinu, koji su objavili Reporters Without Borders (RSF), Reporteri bez granica https://rsf.org/en/index
na kome je Hrvatska na 60. mjestu, što je začelje zemalja Europske unije, jer su iza nje još samo Mađarska, Bugarska i Grčka, a na listi je 180 zemalja,
otkrio je teško stanje ekonomije vijesti čime je ugrožena urednička neovisnost redakcija i medijski pluralizam. S obzirom na tu alarmantnu situaciju, RSF poziva javne vlasti, privatne aktere i regionalne institucije da razmotre i usvoje Novi dogovor za novinarstvo sa slijedećih 11 ključnih preporuka.
Ekonomska krhkost medija pojavila se kao jedna od najvećih prijetnji slobodi medija. Prema nalazima Svjetskog indeksa slobode tiska za 2025. godinu , opći uvjeti za bavljenje novinarstvom su loši ,kategorizirani kao "teški" ili "vrlo ozbiljni", u polovici zemalja svijeta; kada se promatraju samo ekonomski uvjeti, ta brojka postaje tro četvrtinska.
Hitno su potrebne konkretne obveze kako bi se očuvala sloboda tiska, podržalo pravo na pouzdane informacije i izvukli mediji iz destruktivne ekonomske spirale koja ugrožava njihovu neovisnost i opstanak. Tu dolazi do izražaja Novi dogovor za novinarstvo.
Reporters Without Borders predlažu 11 preporuka kao Novi dogovor za novinarstvo:
1. Zaštititi medijski pluralizam ekonomskom regulacijom
Medijske kuće, iako ih je većina privatna, služe javnom interesu osiguravajući građanima pristup pouzdanim informacijama. To je temeljni stup demokracije. Zato se mora zajamčiti medijski pluralizam, kako na razini tržišta, tako i osiguravanjem da pojedinačne redakcije odražavaju različite ideje i stajališta, bez obzira na to tko je njihov vlasnik.
U Francuskoj koja je na 25. mjestu na Svjetskom indeksu slobode tiska za 2025. rasprave o konsolidaciji vlasništva nad medijima - posebno one koje uključuju Bolloré grupu - istaknule su rizike za pluralizam medija. U Južnoj Africi (27. mjesto), Komisija za zaštitu tržišnog natjecanja razmatra rješenja za ublažavanje prijetnji koje za divovske online platforme predstavljaju pluralizmu digitalnog informacijskog prostora.
2. Usvojiti JTI kao zajednički standard
Novinske kuće, tehnološki divovi i vlade država trebali bi prihvatiti Inicijativu za povjerenje u novinarstvo (JTI), međunarodni standard za novinarstvo. Preko 2000 medijskih kuća u 119 zemalja već je uključeno u proces JTI certifikacije. Pokrenut od strane Reportera bez granica RSF-a, JTI djeluje kao zajednička profesionalna referenca koja procjenjuje procese u proizvodnji informacija, poboljšavajući transparentnost u vezi s vlasništvom nad medijima i uredničkim postupcima te promovirajući pouzdane medije. Ova certifikacija pruža osnovu za usmjeravanje javnog financiranja, informiranje o politikama indeksiranja i rangiranja te omogućuje online platformama i tražilicama da istaknu pouzdane informacije, a istovremeno da se zaštite od dezinformacijskih kampanja.
3. Utvrditi demokratsku odgovornost oglašivača
Vlade država bi trebale uvesti načelo da tvrtke imaju odgovornost pomagati u održavanju demokracije, slično društvenoj odgovornosti poduzeća (CSR). Oglašivači bi trebali biti prvi koji će usvojiti ovaj koncept kao prioritet, jer ih njihova odluka da preusmjere svoje proračune na online platforme - ili, još gore, web stranice koje potiču dezinformacije - čini djelomično odgovornima za ekonomski pad novinarstva. Oglašivače treba poticati da povežu svoja ulaganja u oglašavanje s kriterijima pouzdanosti i novinarske etike. Usklađivanje strategija oglašavanja s javnim interesom ključno je za poticanje zdravog medijskog ekosustava i održavanje demokracija.
Ovu ideju demokratske odgovornosti za tvrtke posebno je promovirao upravni odbor francuske Opće skupštine za informiranje ( États généraux de l'information ) i mogla bi biti uključena u prijedlog zakona koji će francuska Nacionalna skupština razmatrati 2025. godine.
4. Regulirajte čuvare informacija na internetu
Demokratske države moraju zahtijevati digitalne platforme kako bi osigurale da su pouzdani izvori informacija vidljivi javnosti i plaćeni.
Direktiva Europske unije o autorskim pravima i australski (29.) Zakonik o pregovaranju u medijima - prvi zakon koji regulira Google i Facebook - dva su primjera zakonskog obvezivanja velikih platformi da plaćaju za online novinarski sadržaj. Kanada (rangirana na 21. mjestu) poduzela je slične reforme , ali se suočila sa snažnim otporom, posebno od Mete, koja je uzvratila uklanjanjem sadržaja vijesti sa svojih platformi. Kako bi se osigurala pravedna raspodjela ekonomske vrijednosti koju generira online novinarski sadržaj, ove vrste zakona moraju se široko usvojiti i mora se zajamčiti njihova učinkovita provedba. Javne vlasti također moraju osigurati poštene pregovore kako medijske kuće ne bi bile uništene trenutnom neravnotežom moći između ekonomski krhkih novinskih tvrtki i globalnih tehnoloških divova.
Porast umjetne inteligencije (UI) učinio je potrebu za pravednom naknadom za kreatore sadržaja još hitnijom, budući da se njihov rad sada koristi za obuku ili napajanje UI modela. Ovo je jednostavno najnoviji primjer zašto je regulacija potrebna za zaštitu novinarskog sadržaja od novih oblika tehnološkog iskorištavanja.
5. Uvesti porez na tehnološke divove kako bi se financirale kvalitetne informacije
Cilj uvođenja takvog poreza trebao bi biti preraspodjelu svih ili dijela prihoda koje digitalni divovi nepravedno prisvajaju na štetu medija. Prihod bi se preusmjerio medijskim kućama i financirao bi proizvodnju pouzdanih informacija.
Nekoliko zemalja već se obvezalo na reforme koje oporezuju glavne digitalne platforme, ali gotovo nijedna nije posebno usmjerena na podršku proizvodnji kvalitetnih informacija iz neovisnih izvora. Indonezija koja je 127. na Svjetskom indeksu slobode medija 2025. uvela je porez na strane digitalne usluge, a istovremeno je od platformi zahtijevala da od 2024. godine naplaćuju medijskim kućama korištenje njihovog sadržaja. Francuska je također 2019. godine uvela poseban porez na prihode digitalnih tvrtki.
6. Koristiti javnu razvojnu pomoć za borbu protiv medijskih pustinja i jačanje pouzdanih informacija iz neovisnih izvora
Kako se krize, sukobi i autoritarnih režima množe, podržavanje pouzdanih informacija iz neovisnih izvora i suzbijanje novonastalih medijskih pustinja nikada nije bilo važnije. Službena razvojna pomoć (ODA) mora uključivati podršku neovisnom novinarstvu, prepoznajući da je ono neophodno ne samo za gospodarski razvoj već i za jačanje demokratskog upravljanja i promicanje mira.
Najmanje 1 posto službene razvojne pomoći (ODA) trebalo bi se izdvojiti za financiranje neovisnih medija kako bi se jamčila njihova održivost. U vrijeme kada su određeni mehanizmi potpore - poput Američke agencije za međunarodni razvoj ( USAID ) - ugroženi, obveze država donatora važnije su nego ikad.
Australija (29. mjesto) i Novi Zeland (16. mjesto) pozitivni su primjeri ove predanosti, pokazujući podršku kroz regionalne programe razvoja medija, posebno na pacifičkim otocima.
7. Poticati razvoj hibridnih i drugih inovativnih modela financiranja
Ključno je razviti mehanizme potpore koji kombiniraju javno financiranje s privatnim doprinosima (donacije, ulaganja i krediti), poput IFRUM-a , fonda koji je predložio RSF za obnovu medija u Ukrajini (62. mjesto). Kako bi diverzificirale izvore financiranja, države bi mogle ojačati porezne poticaje za investitore i proširiti poziv za donatore izvan vlastitih stanovnika i poreznih obveznika.
8. Jamčiti transparentnost i neovisnost u dodjeli medijske pomoći
Dodjela javnih ili privatnih subvencija medijima mora se temeljiti na objektivnim i transparentnim kriterijima koji su podložni nadzoru civilnog društva. Samo jasna i pravedna raspodjela pomoći može zaštititi uredničku neovisnost i zaštititi medije od političkog uplitanja. Jedno takvo zakonodavno rješenje je Europski zakon o slobodi medija ( EMFA ), koji će stupiti na snagu 2025. godine u svim državama članicama Europske unije. On uključuje zahtjeve za transparentnost raspodjele pomoći, obvezuje države članice da jamče uredničku neovisnost redakcija i propisuje zaštitne mjere od političkog pritiska. Druge zemlje također su uspostavile uzorne okvire, poput Kanade (21.), koja je implementirala transparentan sustav koji kombinira porezne olakšice i subvencije uz osiguranje uredničke neovisnosti.
9. Boriti se protiv erozije javnih medijskih servisa
Javni mediji nisu državni mediji: oni trebaju biti neovisni akteri koje financiraju građani kako bi ispunili misiju od javnog interesa. Njihova je uloga jamčiti univerzalni pristup pouzdanim, raznolikim informacijama iz neovisnih izvora, služeći društvenoj koheziji i demokraciji. Financijski i politički napadi na te medije – koji se vide u mnogim zemljama – ugrožavaju pristup javnosti pouzdanim informacijama.
10. Jačanje medijske pismenosti i obuke za novinarstvo
Podržavanje pouzdanih informacija znači da bi svi trebali biti obučeni od rane dobi da prepoznaju pouzdane informacije i budu uključeni u inicijative medijskog obrazovanja. Sveučilišni i visokoškolski programi novinarstva također moraju biti podržani, pod uvjetom da su neovisni.
Finska koja je na 5. mjestu Svjetskog indeksa slobode medija 2025. je diljem svijeta prepoznata po svom medijskom obrazovanju, s programima medijske pismenosti koji počinju u osnovnoj školi, što doprinosi većoj otpornosti na dezinformacije.
11. Poticati nacije da se pridruže međunarodnim inicijativama i provedu ih, poput Partnerstva za informacije i demokraciju
Međunarodno partnerstvo za informacije i demokraciju , koje promiče globalni komunikacijski i informacijski prostor koji je slobodan, pluralistički i pouzdan, već broji više od pedeset zemalja potpisnica. RSF naglašava da je novinarstvo vitalno opće dobro u vrijeme kada demokracije posustaju.
Ovih 11 preporuka je poziv na zajedničku obnovu temelja slobodnog, pouzdanog i pluralističkog javnog prostora,
piše na Internet stranici Reportera bez granica. (mzz)
četvrtak, 01.05.2025.
SASLUŠANJA NA MEĐUNARODNOM SUDU PRAVDE O OBVEZAMA IZRAELA
IZRAEL KORISTI GLAD KAO KOLEKTIVNU KAZNU
Međunarodni sud pravde u Hagu 28. travnja je započeo tjedan saslušanja o humanitarnim obvezama Izraela prema Palestincima, jer Izrael više od 50 dana provodi sveobuhvatnu blokadu ulaska humanitarne pomoći u ratom razoreni Pojas Gaze.
Javna saslušanja za savjetodavno mišljenje o obvezama Izraela prema Ujedinjenim narodima i njihovim agencijama i tijelima na okupiranim palestinskim teritorijima nastavljena su 1. svibnja, što je već četvrti dan. Svoje argumente predstavilo je do sada 38 zemalja, uključujući Sjedinjene Države, Kinu, Francusku, Rusiju i Saudijsku Arabiju, uz Arapsku ligu, Organizaciju islamske suradnje i Afričku uniju .
Prema dnevnom redu suda, saslušanja u vidu usmenih izlaganja održavaju se od 28. travnja do 2. svibnja 2025. godine, a 44 zemlje i 4 međunarodne organizacije izrazile su namjeru sudjelovanja u raspravama pred Sudom.
Ovaj potez dolazi kao odgovor na rezoluciju koju je Opća skupština UN-a usvojila prosinca 2024., na prijedlog Norveške, pozivajući Međunarodni sud pravde da izda savjetodavno mišljenje u kojem će se navesti obveze Izraela da olakša dostavu hitne humanitarne pomoći Palestincima i osigura da se doprema pomoći ne ometa . Izvor: una-oic.org/en
DIPLOMAT DRŽAVE KATAR GOVORIO PRED
MEĐUNARODNIM SUDOM PRAVDE
Diplomat države Katar dr. Mutlaq bin Majed Al-Kahtani 1. svibnja čitao je pisani podnesak na Međunarodnom sudu pravde u Hagu koji je prenosila televizija AL Jazeera, u vezi sa zahtjevom za savjetodavno mišljenje Suda o rezoluciji Opće skupštine UN-a 232/79 od 19. prosinca 2024. pod naslovom „Zahtjev za savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde o obvezama Izraela u vezi s postojanjem i djelovanjem Ujedinjenih naroda, drugih međunarodnih organizacija i trećih država“. Visoki katarski diplomat rekao je na Međunarodnom sudu pravde da Izrael provodi „genocidni rat protiv palestinskog naroda“ i koristi humanitarnu pomoć kao alat kojim bi postigao svoje ratne ciljeve, te kao alat za kolektivnu kaznu.
U podnesku pravne prirode dr. Mutlaq bin Majed Al-Kahtani koji je veleposlanik države Katar u Nizozemskoj naglasio je i obrazlagao da se Izrael mora obvezati da će Ujedinjenim narodima i drugim međunarodnim organizacijama, posebno Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć i rad palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku - UNRWA omogućiti legalno djelovanje u Izraelu i okupiranim palestinskim teritorijima te da će se obvezati na poštivanje i zaštitu imovine Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija, posebno škola, medicinskih ustanova, prometnih i vodovodnih objekata, kao i zaštitu zaposlenika koji rade u humanitarnim organizacijama i Agencijama.
Visoki diplomat države Katar naglasio je potrebu da se Izrael obveže da dopusti pomoć i distribuciju humanitarne pomoći koja će spasiti živote dva milijuna civila na okupiranim palestinskim teritorijima, a to se odnosi na hranu, vodu, medicinsku pomoć i lijekove i sve druge potrepštine. Dr. Multag Al Kahtani naglasio je potrebu ukidanja provedbe zakona koji je izraelski Knesset donio 28. listopada 2024. a kojim se zabranjuju aktivnosti UNRWA Agencije u Izraelu i istočnom Jeruzalemu te se sprječavaju svi oblici kontakta između izraelskih vlasti i UNRWA-e. Istakao je da će mišljenje Suda razjasniti ta pravna pitanja u osiguravanju egzistencije palestinskog naroda i njihovog neotuđivog prava na samoodređenje. Al Jazeera,mzz
UNIŠTAVANJE TIJELA I UMOVA DJECE
Michael Ryan, izvršni direktor programa za hitne slučajeve Svjetske zdravstvene organizacije, upozorio je da su umovi i tijela djece u Pojasu Gaze uništeni .
„Uništavamo tijela i umove djece Gaze, izgladnjujemo djecu Gaze, mi smo suučesnici“, rekao je Ryan novinarima u sjedištu UN-ove agencije 30. travnja , pozivajući međunarodnu zajednicu da djeluje .
„Kao liječnik, ljut sam. Ovo je nepodnošljivo. Trenutna razina pothranjenosti uzrokuje kolaps imunološkog sustava“, dodao je, napominjući da su se slučajevi upale pluća i meningitisa kod žena i djece povećali .
Izvor: una-oic.org/en, mzz
| < | svibanj, 2025 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Prosinac 2025 (10)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter