GRAĐEVINSKI, GEODETSKI I ARHITEKTONSKI FAKULTETI SU
U KVALITETNOM RADNOM PROSTORU
Prof dr. Domagoj Damjanović, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu bio je prvi govornik na svečanosti 5. svibnja 2025. na službenom otvaranju triju fakulteta, Građevinskog, Geodetskog i Arhitektonskog na adresi Kačićeva 26 u Zagrebu koji su obnovljeni nakon Zagrebačkog potresa i Petrinjskog potresa.
Da podsjetim na potrese koji su bili razlog cjelovite obnove zgrade : u Zagrebu se 22. ožujka 2020. godine u 6:24 sati dogodio potres magnitude 5,5 po Richteru. Euro mediteranski seizmološki centar javio je da se epicentar nalazio 7 kilometra sjeverno od središta Zagreba (Markuševec), na dubini od 10 km. Drugi potres, prozvan Petrinjski ili Potres na Banovini bio je 29. prosinca 2020. godine u 12:19 sati , magnitude 6,4 po Richteru u Sisačko-moslavačkoj županiji s epicentrom 3 km jugozapadno od grada Petrinje. Iintenzitet osjećaja procijenjivan je na veoma snažan, a u slobodnoj interpretaciji ljudi su govorili „ što nije srušio u Zagrebu Zagrebački potres, srušio je Petrinjski“ (op.a. mzz)
Istovremeno je obilježena i 106. obljetnica Građevinskog fakulteta. Dekan Damjanović opisao je tijek događaja obnove fakultetske zgrade i to je kvaliteta njegova govora. Zaželio je dobrodošlicu svima, premijeru RH Andreju Plenkoviću ministru graditeljstva Bačiću i drugim predstavnicima izvršne vlasti RH , dekanima i prodekanima, studentima, rektoru zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Lakušiću koji je bio tu.
.“ Ovo je veliki dan za naša tri fakulteta i sve studente i zaposlenike“ rekao je dr. Damjanović „ a onda nastavio sa svojim pripremljenim izlaganjem koje je čitao.
„Potresi koji su nas pogodili 2020. godine ( 22. ožujka i 29.prosinca 2020.) predstavljali su veliku tragediju. Ipak svaka takva krizna situacija nosi novu priliku za učenje i unapređenje sustava, kako bismo mi ubuduće ostvarili svoj cilj.
U nešto više od pet godina koje su prošle od zagrebačkog potresa napravljen je veliki posao. Zgrada naša tri fakulteta jedan je u nizu završenih projekata. Takav rezultat ne bi bio moguć bez više sudionika : 1. Vlade koja je osigurala financijska sredstva kroz Fond solidarnosti , Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstva iz državnog proračuna.“
„ Evo nekoliko osnovnih podataka o cjelovitoj obnovi zgrada Arhitektonskog, Geodetskog i Građevinskog (AGG) fakulteta. Radi se o pojedinačnom najvećem Ugovoru za cjelovitu obnovu u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ukupna površina naših obnovljenih zgrada iznosi nešto manje od 24 000 kvadratnih metara. Radovi na obnovi započeli su 11. ožujka 2023. a s nastavom smo nakon obnove započeli 10. ožujka 2025. s time da su radovi na ulaznoj nadstrešnici potrajali još nešto duže.
Vrijednost ugovorenih radova iznosila je oko 40 milijuna eura uključujući
i PDV. Očekujemo da će konačni obračun investicije biti približno 10 posto viši.
Ako se vratimo na sam početak, ugovor s Ministarstvom znanosti i obrazovanja potpisan je u srpnju 2021. Potpisnik Ugovora bio je Građevinski fakultet, a Arhitektonski i Geodetski fakultet bili su partneri. Prethodni dekan Građevinskog fakulteta prof. dr. Lakušić, a današnji rektor Zagrebačkog Sveučilišta skicirao je projekt i neumorno poticao njegovu realizaciju. Nakon provedenog postupka javne nabave, Ugovor za projektiranje potpisan je u listopadu 2021. A primopredaja projektno tehničke dokumentacije, bila je u svibnju 2022. godine.
U lipnju 2022. započela je javna nabava za izradu radova. Ugovor za izradu radova potpisan je u veljači 2023. godine
Kako bi osigurali nesmetano obavljanje osnovne djelatnosti za skoro 500 svojih zaposlenika i skoro 3000 studenata fakulteti su pronašli odgovarajuće zamjenske prostore. Arhitektonski fakultet pronašao je prostor u Hondlovoj ulici, Geodetski u Savskoj ulici, a Građevinski fakultetu Kranjčevićevoj ulici.
Za potrebe nastave AGG fakulteta su zajedno s fakultetom Strojarstva i brodogradnje unajmili oko 9 000 kvadratnih metara prostora u ulici grada Gospića. Taj je prostor u potpunosti uređen i prilagođen za održavanje nastave, u roku od četiri mjeseca, po principu projektiraj- ugradi-odradi, pri čemu je više od 90 posto troškova pokriveno sredstva ima Fonda solidarnosti.
SLOŽENI ZAHVATI OBNOVE
Od samog početka radova nije nedostajalo izazova. Riječ je o izuzetno složenom zahvatu koji je uključivao izvedbu novih armirno- betonskih zidova sa svim etažama, izgradnju novih temelja i ojačanje dijela postojećih zidova na svim etažama.
Izlaganje dekana Damjanovića pratio je snimljeni video o tijeku izgradnje .
Cjelovita obnova obuhvatila je uređenje svih unutarnjih prostora, dvorišnih površina i okoliša. Gotovo sve instalacije su zamijenjene, ugrađeni su novi sustavi grijanja i hlađenja, te automatska dojava požara. Zamijenjena je sva unutarnja stolarija, a dijelom i vanjska. Zamijenjeni su gotovi svi završni slojevi podova, stropova i zidova. U dvorišnoj zgradi postavljena je solarna elektrana. Osim statičkog ojačanja konstrukcije i povećanja potresne otpornosti, obnovom su značajno unaprijeđeni standardi zaštite okoliša, zaštite na radu i zaštite od požara.
Opseg radova može se vidjeti na snimkama tri modela koji su rađeni u raznim fazama provedbe radova, za što zahvaljujem gospodinu Đuri Pavlinu.
U protekle nešto više od dvije godine održano je više od 100 konzultativnih sastanaka kordinacija i diplomatskim rječnikom rečeno – bilo je iznimno dinamično.
Iz tjedna u tjedan pojavljivali su se novi izazovi. Bilo je preko 500 zahtijeva za informacijom od kojih ni jedna nije ostala neriješena.
SUDIONICI GRADNJE
Da bi ovako zahtijevan projekt bio uspješno dovršen, svaki sudionik u gradnji morao je dati svoj doprinos.
Za projektiranje i projektantski nadzor zaslužna je Zajednica ponuditelja „Vrh i Toby“. Revident projekta bio je gospodin Milan Crnoborac. Nadzor gradnje provodila je tvrtka
„Invest – Inžinjering“, radove je izvodila zajednica ponuditelja „Kamgrad – Ingra“ uz podizvođače od kojih ističem tvrtke „Balit „ i „Tehnik“. Tvrtka „ Kapital Ing “ bila je voditelj
projekta, a podršku u administrativnom upravljanju pružila je tvrtka „Mask“.
Osim spomenutih sudionika u gradnji želim se zahvaliti HEP toplinarstvu, Vodovodu i odvodnji te Gradskoj plinari na suradnji i to posebno, kada je trebalo u što kraćem roku osigurati sve priključno.
Želio bih istaknuti partnersku i korektnu suradnju koju smo imali sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje (SAFU) , u pojedinim situacijama u kojima nismo bili sigurni kako postupiti. Kolege iz SAFU davale su nam podršku i korisne smjernice na čemu iskreno zahvaljujemo.
Tijekom cijelog trajanja projekta imali smo veliki podršku na razini Ministarstva znanosti i obrazovanja i to na svim razinama Ministarstva. Posebnu zahvalnost izražavamo g. Hrvoju Plešliću, Darku Culifaju i gospođi Biserki Min koji su nam tijekom cijelog projekta bili na raspolaganju i pružali nesebičnu podršku. Slično smo iskustvo imali i s Ministarstvom prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine čiji su djelatnici od državnog tajnika na niže pružali podršku kroz sve ove godine. Djelatnici oba ministarstva pokazali su visoku razinu profesionalnosti, predanosti i spremnosti na suradnju na čemu im iskreno zahvaljujemo.
Vjerujem da ćemo uskoro, s obzirom na dosadašnju suradnju riješiti pitanje opremanja kako bi prostore oplemenili i primjerenim namještajem, kako bi prostor bio spreman za cjelodnevni boravak studenata.
DVIJE GODINE IZVAN MATIČNIH FAKULTETA
Zavala i studentima koji su nakon pandemije i nastave na daljinu dvije godine studiranja proveli izvan matičnih zgrada. Bili su strpljivi i uspješno ispunjavali svoje obveze. Zahvaljujem i svim djelatnicima triju fakulteta koji su ulagali izniman trud kako bi osigurali nesmetano odvijanje nastave studentima i omogućili studentima odgovarajuće uvjete za studiranje.
Posebno ističem Josipa Hrkača koji vodi brigu da proces preseljenja teče što je mirnije moguće, Kristinu Bareković – ključnu za administrativni dio procesa i Silvija Barišića - voditelja operacije s profesionalnim pristupom i puno razumijevanja. Hvala dekanima, bivšem prof. dr. Baletiću i sadašnjem prof. dr. Justiću , sadašnjem dekanu Geodetskog fakulteta prof.dr. Zrinskom , prodekanima Geodetskog i Arhitektonskog fakulteta, kao i Građevinskog fakulteta za sve što smo prošli u posljednje dvije godine. Želim istaknuti ključni doprinos bivšeg dekana, a sadašnjeg rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Lakušića.
Danas kada i službeno otvaramo obnovljenu zgradu s optimizmom gledamo na budućnost, idemo jasnim ciljem u budućnost. U godinama koje dolaze vjerujem da će zgrada u potpunosti služiti svojoj svrsi – kao čvrst temelj za razvoj naših fakulteta, te kao prostor koji će studentima pružati još bolje uvjete za učenje, rasti i napredovanje.
106. OBLJETNICA FAKULTETA
Obilježavamo 106.obljetnicu građevinskog fakulteta u Zagrebu. Unatoč izazovima fakultet je zadržao visoku razinu kvalitete u svim područjima svoga rada. Zanimanje za upis na naš studij je u porastu. Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje u jednom upisnom roku 2024/ 2025 školske godine Građevinski je bio 6. i 7. po broju prvih prijava od ukupno 1313. studijskih programa u RH..
Ako promatramo samo studijske programe u tehničkom području, oba ova kriterija, bili smo na visokom drugom mjestu u RH.
Sa našim studentima nastojimo razviti partnerski odnos poticanjem aktivnijeg uključivanja u procese na fakultetu. A fakultet podržava inicijative studentskog zbora, organiziranje raznih edukativnih, društvenih, humanitarnih i sportskih aktivnosti.
Centar Karijera Građevinskog fakulteta aktivno provodi radionice edukacije za profesionalni razvoj studenata.
Značajan uspjeh Građevinskog fakulteta je i taj što je 2024. prema Šangajskoj listi u području građevinarstva fakultet bio rangiran između 101. i 150. mjesta na svijetu.
Građevinski fakultet je jedina tehnička visokoškolska ustanova koja ima Međunarodnu specijaliziranu certifikaciju, izdanu od Njemačke specijalizirane agencije.“
SNAŽNA AKADEMSKA ZAJEDNICA
Profesor dr. Stjepan Lakušić bio je dekan na Građavinskom fakultetu 2020. kada su dva potresa promijenila sigurnost i kvalitetu zgrade u kojoj su do tada bili studijski obrazovni prostori za Građevinski,Geodetski i Arhitektonski fakultet. U svom govoru, prof. dr. Lakušić koji je od 1.10. 2022. rektor zagrebačkog Sveučilišta rekao je „ da počeci odluke kako obnoviti zgradu fakulteta nisu bili laki. Razgovarali smo svi dekani i prodekani kako pokrenuti obnovu, po kojim kriterijima napraviti obnovu, gdje imati veći naglasak, koja su kontrolna tijela . Sve je trebalo kroz projekt dokumentirati . Stvaranjem potrebne dokumentacije jasna je bila potreba, ne samo inžinjere upoznati što se obnavlja, već i širu javnost, građanstvo, kako bi znali što se i kako obnavlja. Zato smo zajedno s Jutarnjim listom izdali monografiju, publikaciju najvažnijih hitnih mjera koje na obnovi zgrade triju fakulteta treba učiniti i kako ih obnoviti na tehnički ispravan način. Trebalo je volontere obrazovati i ukazati na koji način osnažiti zgrade kroz dio cjelovite obnove. Promišljali smo u kontekstu obnove i došli do zaključka da je potrebno osnovati Hrvatski centar za potresno inžinjerstvo, te je Centar i osnovan.“
Prof. dr. Lakušić rekao je da je Centar stvoren kroz procjenu šteta i stvaranja elaborata za Svjetsku banku. „ Valja reći – naglasio je prof. dr. Lakušić „ da je gospođa iz Svjetske banke istaknula da smo mi kao Građevinski, Geodetski i Arhitektonski fakultet prva institucija koja je samostalno izradila elaborat u kome se vidi i šteta i način obnove – a za takve se poslove inače angažiraju međunarodni stručnjaci. To daje potvrdu koliko je hrvatska akademska zajednica snažna i koliko može biti uključena u gospodarstvo.“
„ Obnova triju fakulteta -AGG- govori o rezultatu koji pokazuje da se možemo osloniti na sebe, da imamo stručnjake, da imamo u građevinarstvu stručnjake koji se mogu nositi sa izazovima. Jer ova zgrada u Kačićevoj je bila najveći izazov i za projektante i za izvođače, a realizirana je diplomatskim načinom da dobijemo kvalitetu. Osnovan Hrvatski Centar za potresno inžinjerstvo je nagrada i potvrda obnove triju objekata u kojima se obrazuju studenti, a studenti su kapital za budućnost“ rekao je prof. dr. Lakušić
„POČINJE NOVI ŽIVOT“
Događaju otvaranja zgrade AGG fakulteta u Kačičevoj ulici u Zagrebu , nakon cjelovite obnove prisustvovao je i dr. Luka Korlaet kao izaslanik gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića. Gospodin je dogradonačelnik grada Zagreba, ali njegova prva i možda ipak ekspresivnija funkcija je ta što je on profesor na Arhitektonskom fakultetu, gdje ima kolegij Projektiranje stambenih zgrada. Emotivno se prisjetio svojih prvih utisaka u sjećanju na zgradu fakulteta, jer mu je i , kako je rekao, tata radio na arhitektonskom fakultetu. „ Prvi puta sam u zgradu ušao kasnih 80. godina. Prvi dojam je bio da je odisala redom, preglednošću i stanovitom strogošću, ali njezini bogato dizajnirani komunikacijski prostori, ulazna aula i podest glavnog stubišta stvarali su ozračje otvorenosti. Zgrada je u više navrata adaptirana i dograđivana. Sjećam se da se zgrada prilagođavala novim didaktičkim trendovima. A onda potres. Dva . Za drugog potresa bio sam na hodniku na trećem katu . Sjećam se kako se sve treslo. Ali svako zlo za neko dobro. Potresi su bili velika nevolja, ali i okidač obnove „ rekao je dr. Korlaet te nastavio „ Zgrada nije samo sanirana, već, što je vidljivo i na prikazanom videu tijekom izlaganja profesora Damjanovića, učinjena je otpornijom na eventualne buduće potrese, energetski učinkovitija i požarno sigurnija. Uz sve pozitivne pomake – nama arhitektima najvažniji je onaj prostorni. Naime zgrada je doživjela preobrazbu koja je otvorila okvir za komunikacijske procese 21. stoljeća. Organizacija nastave kako smo čuli nije bila jednostavna i opet se potvrdilo pravilo da ustanovu čine ljudi, nastavnici, studenti, prateće osoblje. Obnova je zgradi udahnula novi duh i atmosferu. Dante je rekao „Počinje novi život“ – završio je kratko izlaganje dr.Luka Korlaet profesor na Arhiteltonskom fakultetu.
700 MILIJUNA ZA AKADEMSKU INFRASTRUKTURU
Ministar prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine u Vladi RH Branko Bačić izrazio je zadovoljstvo što je na obilježavanju obnovljene zgrade AGG fakulteta, ali istakao da njegovu zadovoljstvu pridonosi činjenica da je prije pola stoljeća kao student kročio dvoranama i hodnicima ove zgrade .Ministar Bačić je dipl. ing. geodezije. Ministar Bačić naveo je „kako će Centar za potresno inžinjerstvo kojeg vodi prof. Atalić biti novi pomak jer je prijedlog, koji će se po svemu sudeći usvojiti, da se uvede seizmički certifikat za sve zgrade .Kroz konstrukcijsku obnovu iz Fonda solidarnosti, a onda i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti obnovili smo 1 309 projekata, a među projektima je i ova zgrada u kojoj su tri fakulteta. Kako bismo kvalitetno obnovili akademsku infrastrukturu na području Grada Zagreba Vlada je izdvojila 700 milijuna eura. „Ministar Bačić i podpredsjednik Vlade RH izrazio je zahvalnost svima za uloženi rad na projektu, a posebno je istakao zahvalnost studentima na strpljivosti.
ZAHTIJEV SPECIFIČNE SITUACIJE
Premijer RH Andrej Plenković naglasio je kako je njegov dojam bio da je „nakon potresa po prvi puta 100 posto integrirana akademska zajednica, poslovna zajednica i cijeli građevinski sektor, onaj čuveni trokut je proradio na dnevnoj bazi i to je najveća kvaliteta ovoga što smo uradili u posljednje vrijeme. Međutim još dva detalja koja su uzeta zdravo za gotovo, a u biti su bili veliki plod naših zajedničkih napora, političkih diplomatskih i stručnih, a to je da smo mi ( Hrvatska Vlada op. a) osigurali za obnovu ukupno skoro tri milijarde eura, nešto malo manje. To što smo iz Fonda solidarnosti dobili milijardu eura, to je dobro. Međutim bitnije od toga je što smo mi u operativnoj provedbi Fonda solidarnosti promijenili njegovu izvornu koncepciju kako je on reguliran u Uredbi.“ – rekao je premijer te nastavio
FOND SOLIDARNOSTI NA HRVATSKI NAČIN
„ Fond solidarnosti služi da se malo stvari počiste, saniraju i da se stvari koje mogu, vrate u prijašnje stanje. Mi kada smo duboko ušli u tu tematiku shvatili smo da nama takav koncept ne odgovara. Ne odgovara nam za potrebe središta glavnoga Grada Zagreba. Povrat u prijašnje stanje nije bila dovoljno dobra odluka, bilo bi to nedovoljno odgovorno i povijest bi nas obilježila kao nedovoljno odgovorne i kasnije odgovorne za možda eventualne buduće razorne potrese. Mi smo tada morali dogovoriti s Europskom komisijom, što nije išlo po nekom difoltu - mi ćemo ovaj novac iskoristiti, ali ne na način kako je predviđen Uredbom, već na način, kako mi mislimo da ova specifična situacija zahtijeva. A zgrade u Gradu moraju biti popravljene na način da budu sigurne za budućnost. Zato je ta odluka o konstrukcijskoj obnovi o novim standardima, ovo što vi sada nazivate posebnim certifikatom koji daje zgradama određeni dokument da su u stanju izdržati neke nove potrese, za mene bili ključ. Ja sam tada već bio par godina predsjednik Vlade i nisam imao ni sekunde dileme. Naša je svjesna politička odluka tada bila što je jako rizično bilo s političkog aspekta, prihvatiti da će proces obnove trajati dulje. Međutim mi smo svjesno išli u dulju konstrukcijsku pa i cjelovitu obnovu i obnovili bolje nego što je bilo. Na taj način smo dali jamstvo da će sve ove zgrade koje su obnovljene trajati puno dulje.“
PRILAGOĐEN PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI
Premijer je nastavio te rekao“ Budući da je ovo događaj koji se odnosi za obrazovnu i znanstvenu infrastrukturu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je raspisalo, jedno 150 natječaja, 150 Ugovara, grade se brojne pojedinačne zgrade na 28 fakulteta, četiri znanstvena instituta, dva Pučka otvorena učilišta 14 srednjih i 37 osnovnih škola. Skoro 90 posto sredstava koji idu u visokoobrazovnu i znanstvenu infrastrukturu odnose se na Sveučilište u Zagrebu. Nema praktički fakulteta koji neće biti obnovljen. Kada gledam ovu zgradu i kada sam vidio video tijekom govora dekana Damjanovića slobodno se može reći da je zgrada tri fakulteta AGG - nova.“
„Drago mi je da smo u ovako kratkom roku uspjeli imati zaista enormno veliku obrazovnu investiciju, zatim zdravstvenu infrastrukturu, javne zgrade, kulturnu baštinu, sakralnu baštinu, privatnu imovinu i da će taj proces trajati još nekoliko godina. Ali kada se sve završi biti ćemo sigurniji i zadovoljniji da smo taj proces učinili.“
Premijer je zahvalio svima, jer su svi rekao je „ vrlo odgovorno nastupili u cijelom ovom poslu, zajedno smo napravili velike iskorake u zahtjevnim okolnostima.
Ali osim Fonda solidarnosti mi smo prilagodili i instrument Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Za vrijeme Hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije za vrijeme covida 19, nije Fondu bio cilj da pomaže obnoviti zgrade od potresa. Cilj je bio ekonomski oporavak usljed covida 19. I u razgovorima s Komisijom, kažemo im „ imamo10 i pol milijardi kuna, mi želimo petinu uložiti u obnovu od potresa, jer nam je to najvažnije.“ I mi smo u tome uspjeli . I prilagodili Fond solidarnosti i petinu sredstava za ekonomski oporavak, nakon pandemije covida realizirati u obnovu. To su po meni dvije poruke koje su nekako isčezle “ pojasnio je financiranje obnove premijer Andrej Plenković .
Zahvalio je svim profesirima, dekanima i rektoru koji su pomogli da se ovaj veliki zahtjevni proces obnove Arhitektonskog, Geodetskog i Građevinskog fakulteta u sustavnom smislu ustrojio.
M. Zouhar Zec
Post je objavljen 09.05.2025. u 20:36 sati.