ČETVRTINA DUGA U POSJEDU JE DRUGIH ZEMALJA
SAD ima najveći nacionalni dug na svijetu. Iznos novca koji američka vlada duguje svojim vjerovnicima, trenutno iznosi 36,2 bilijuna dolara. To predstavlja 122 posto godišnjeg gospodarskog učinka zemlje ili bruto domaćeg proizvoda, BDP-a, i raste za oko 1 bilijun dolara svaka tri mjeseca, piše 20. svibnja 2025. Al Jazeera English.
Najviši omjer duga i BDP-a bio je tijekom pandemije 2020. godine, kada je omjer dosegao 133 posto. SAD je među 10 zemalja svijeta s najvećim omjerom duga i BDP-a.
Kada vlada troši više novca nego što prikupi, stvara deficit. Kako bi pokrila taj deficit, vlada posuđuje više novca. Zato što zaduživanje mora podlijegati zakonodavnom odobrenju američki Kongres postavlja ograničenje - koliko vlada može posuditi za financiranje postojećih obveza poput socijalnog osiguranja, zdravstva i obrane. To ograničenje poznato je kao gornja granica duga. Nakon što se dosegne gornja granica, vlada se ne može više zaduživati osim ako Kongres ne poveća ili suspendira ograničenje. Od 1960. godine Kongres je 78 puta povećao, suspendirao ili promijenio uvjete gornje granice duga, što je SAD-u omogućilo da posudi više novca.
Savezni deficit pokazuje koliko više novca vlada troši nego što prikupi tijekom jedne godine. Savezni suficit značio bi da SAD prikupi više novca nego što troši.
Deficit je naglo porastao tijekom Trumpovog prvog mandata, posebno 2020. godine tijekom pandemije COVID-19, kada je vlada trošila mnogo, dok su porezni prihodi pali zbog gubitka radnih mjesta. Te godine deficit je dosegao gotovo 15 posto ukupnog gospodarstva BDP-a.
Za predsjedničkog mandata 42. predsjednika SAD-a Billa Clintona od 1993. do 2001. godine postojao je savezni višak što je bio rezultat povoljnih ekonomskih uvjeta poput procvata dot-com tvrtki ( tvrtka koja posluje isključivo na internetu, uglavnom u e-trgovini ili pružanju usluga putem interneta), kao i povećanja poreza što je dovelo do većih prihoda.
DUŽNIČKE VRIJEDNOSNICE
Kada SAD žele posuditi novac, obraćaju se Ministarstvu financija i financijskom odjelu savezne vlade. Kako bi posudilo novac, Ministarstvo financija prodaje investitorima različite vrste dužničkih vrijednosnih papira, kao što su trezorski zapisi, trezorske mjenice i trezorske obveznice.
Ti vrijednosni papiri su zapravo zajmovi koje investitori daju američkoj vladi, uz obvezu da će ih vratiti s kamatama.
Američke državne obveznice dugo su se smatrale sigurnom imovinom jer je rizik da SAD ne isplati dug svojim ulagačima bio vrlo nizak.
Različite dužničke vrijednosnice dospijevaju u različitim vremenima – tada se dug otplaćuje investitoru. Trezorski zapisi su kratkoročni i dospijevaju u roku od godinu dana, trezorske mjenice su srednjoročne i dospijevaju između 2 i 10 godina, dok su trezorske obveznice dugoročne i dospijevaju za 20 do 30 godina.
KAKO JE RASPOREĐEN AMERIČKI DUG?
Prema informaciji koja piše u tekstu Al Jazeere tri četvrtine od 36,2 bilijuna dolara američkog duga, što je oko 27,2 bilijuna dolara, nalazi se u zemlji, od čega američki privatni investitori i subjekti drže 15,16 bilijuna dolara (42 posto) , uglavnom u obliku obveznica štednje, uzajamnih fondova i mirovinskih fondova, zatim 7,36 bilijuna dolara (20 posto) drže vladine američke agencije i trustovi, dok 4,63 bilijuna dolara (13 posto) drži Federalna rezerva.
Među pojedincima, Warren Buffett ( 95) američki je ulagač, industrijalac i filantrop, koji je prema listi časopisa Forbes za 2025. šesti na listi najbogatijih ljudi na svijetu, sa 154 milijarde dolara , preko svoje tvrtke Berkshire Hathaway, najveći je pojedinačni nevladin imatelj američkih trezorskih zapisa. Strani investitori drže preostalu četvrtinu, vrijednu 9,05 bilijuna dolara, 25 posto.
Tijekom proteklih 50 godina, udio američkog duga u rukama stranih subjekata povećao se pet puta. Godine 1970. samo 5 posto duga bilo je u vlasništvu inozemnih investitora danas je ta brojka porasla na 25 posto. Zemlje kupuju američki dug jer on nudi sigurno i stabilno ulaganje za njihove devizne rezerve, pomaže u upravljanju tečajevima i osigurava pouzdan prihod od kamata.
Strani investitori drže 9,05 bilijuna dolara američkog duga i to : Japan drži 1,13 bilijuna dolara, Ujedinjeno Kraljevstvo drži 779,3 milijarde dolara, pretekavši Kinu u ožujku kao drugi najveći ne američki vlasnik državnih obveznica, Kina drži 765,4 milijarde dolara, Kajmanski otoci imaju 455,3 milijarde dolara, imaju velik iznos američkog duga jer su porezna oaza, te Kanada koja drži 426,2 milijarde dolara duga.
Kao odgovor na Trumpove tarife, i Japan i Kina naznačili su da će iskoristiti svoje značajne udjele američkih državnih obveznica kao polugu u trgovinskim pregovorima s Trumpovom administracijom. Ranije ovog mjeseca, japanski ministar financija Katsunobu Kato rekao je da bi masovno japansko vlasništvo američkih državnih obveznica moglo biti "karta na stolu" u trgovinskim pregovorima. Slično tome, Kina već godinama postupno prodaje američke državne obveznice. U veljači su kineske američke državne obveznice pale na najnižu razinu od 2009. godine, što odražava napore za diverzifikaciju rezervi i tekuće trgovinske napetosti.
VEĆI TROŠKOVI ZA PROSJEČNE LJUDE
Ako američka vlada troši više na otplatu kamata na dug, to može utjecati na proračune i javnu potrošnju jer joj postaje skuplje održavati se.
Vlada bi mogla povećati poreze kako bi ostvarila više prihoda za otplatu državnog duga, povećavajući troškove za prosječne ljude. Povećanje duga također bi moglo dovesti do viših kamatnih stopa, što bi hipoteke, kredite za automobile i dugove po kreditnim karticama učinilo skupljima.
Izvor : Al Jazeera English,mzz
Post je objavljen 25.05.2025. u 09:36 sati.