AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

subota, 30.11.2013.

INICIJATIVA RH - ARAPSKI SVIJET

INTERES TREĆEG SVIJETA ZA HRVATSKO MESO!

U Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane u Ministarstvu poljoprivrede 27. studenoga održan je sastanak s delegacijom Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i zemalja Bliskog istoka.
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede delegaciju je primila pomoćnica ministra za veterinarstvo dr.sc. Mirjanom Mataušić-Pišl, a na sastanku su bili predstavnici tvrtke IFC - Trading g. Ali AlKhatib i g. Fadijem Salfitiem, te njihov predstavnici u RH g. Romeo Radić predstavnik tvrtke INTER DELTA-e Zagreb, te g. Hammad Ahel i dr.mr.sci. M. Zaky Ahel koji niz godina lobiraju i promoviraju RH u arapskom svijetu.Na ovom sastanku, zemlje UAE i Bliskog istoka iskazale su značajan interes za uvoz goveda i ovaca i meso tih životinja iz Republike Hrvatske. Razmijenjene su informacije o kapacitetima kao preduvjetu za ostvarivanje ovakve trgovine, što bi kroz dugoročnu suradnju uključivalo izvoz 150.000 goveda i do 400.000 ovaca.Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane prihvatila je poziv delegacije da kroz nadolazeće razdoblje uskladi veterinarsko zdravstvene uvjete koji su potrebni za ostvarivanje trgovine, te podrži sve hrvatske izvoznike koji su zainteresirani za otvaranje tržišne suradnje sa zemljama Bliskog istoka.

utorak, 26.11.2013.

EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA NA 31 903 HEKTARA!

DARIJA MUSULIN dipl ing.agr. :

EKOLOŠKI PROIZVEDENOG MESA NEMA NA TRŽIŠTU!

Ekološki proizvodi sve prisutniji i poželjniji u svijesti potrošača, jer vjeruju da su ti proizvodi mnogo zdraviji. Manje su ili nimalo špricani sredstvima protiv raznih nametnika, tlo nije gnojeno umjetnim, odnosno kemijskim gnojivima. Na taj način proizvod ne samo da je zdraviji za prehranu već je u funkciji zaštite okoliša.Ekološka ekološka poljoprivreda u skladu je s prirodom.
O ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj razgovarala sam s voditeljicom odjela a za ekološku i integriranu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede dipl.ing.agr Darijom Musulin. Ing. agr. Musulin u resoru ekološke poljoprivrede radi više od devet godina, a radila je i na usklađivanju zakonske regulative za ekološku poljoprivredu legislativi Europske unije.


Fotka:M.Zouhar Zec : Darija Musulin dipl.ing.agr

- Što treba raditi da bi neka proizvodnja postala ekološka?
Da bi neka proizvodnja postala ekološka ona mora proći propisano prijelazno razdoblje, koje traje različito, dvije godine za oranice, a za višegodišnje nasade tri godine. Međutim postoji još jedna mogućnost, a to je skraćenje prijelaznog razdoblja, ali za to postoje kriteriji. Jedan od kriterija je analiza tla na rezidue. Ukoliko ti kriteriji budu udovoljeni proizvod može i ranije dobiti ekološki status i označiti proizvod ekološkim znakom. U prijelaznom razdoblju nije dozvoljena uporaba znaka ekološkog proizvoda.

- Koliko je danas u Hrvatskoj ekoloških proizvođača?
Ukupno je registrirano 1528 ekoloških proizvođača s ukupno 31.903 ha.

- Koje su količine odnosno površine u proizvodnji, čega nedostaje u ekološkoj proizvodnji?
-Sa žitaricama došli smo do neke faze razvoja koji je zadovoljavajući tako da
za 2012. godinu površine pod oranicama, a to su uglavnom žitarice, ima registrirano 17. 815 ha. Žitarice čine značajan udio u ekološkoj proizvodnji. Međutim još uvijek nema dovoljno višegodišnjih nasada, ekoloških maslinika je samo 860 hektara, ekoloških vinograda 633 hektara. Dobra promocija ekološkom vinogradarstvu bila je i posjeta švedskog kraljevskog para jednom od ekoloških gospodarstava u području Nadina, a na istom području je registriran veći broj ekoloških gospodarstava koji se bave proizvodnjom vina.
Ekološkim proizvođačima je jako dobra promocija kada na njihova imanja dolaze javnosti poznate osobe.Posljednjih godina je porast proizvođača aromatičnog i ljekovitog bilja. U 2012. godini bilo je 1 159 ha. koji se također plasira i na EU tržište.

- Što sve proizvođač mora imati da bi mogao izaći na tržište Europske unije?
Proizvođač mora imati certifikat, od naših ovlaštenih kontrolnih tijela kojih je sedam. Svih sedam kontrolnih tijela su od 1. 7.2013. na listi kontrolnih tijela Europske unije, što znači da je naš certifikat priznat na cijelom području Europske unije. Naši ekološki proizvodi se bez problema mogu plasirati na EU tržištu. Do prvog srpnja, do ulaska u EU imali smo određenih problema, jer smo bili treća zemlja, ali sada ta barijera više ne postoji, što je odlična vijest za naše proizvođače. Naše zakonodavstvo se kontinuirano usklađivalo te su stoga naši proizvođači već određeno vrijeme upoznati sa svim uredbama EU koje reguliraju ekološku proizvodnju. A koje su obvezujuće od dana pristupanja RH u EU. Međutim došlo je do promjena glede označavanja. Do 1.7 bio je obvezan na ekološkim proizvodima hrvatski ekološki znak. Proizvođačima je omogućen prijelazni period od godinu dana za proizvode koji se nalaze na tržištu u kojem još mogu koristit hrvatski ekološki znak, ali nakon toga proizvodi moraju nositi ekološki znak Europske unije.

- Na koje ekološke proizvode se stavlja ekološki znak ?
-Ekološki znak se stavlja na proizvode koji služe za prehranu ljudi i hranu za životinje. Ekološki znak ne može biti na npr. gnojivima, kozmetici.
Kod proizvođača se kontrolira pridržavanje pravila za ekološku proizvodnju, kontrolna tijela izlaze na teren i kontroliraju proizvodnju i na temelju toga se mogu izdati certifikati, što je osnova za nanošenje ekološkog znaka na proizvod.

- Pošto postoji i nacionalni Hrvatski eko znak i znak Europske unije, koji od njih mora obvezno biti na proizvodu koji ima ekološki certifikat?
Nacionalni eko znak nije obvezujući, ali eko znak Europske unije je obvezujući. Također je obveza stavljanja koda kontrolnog tijela, npr. HR-EKO-( 01 do 07), a ispod toga, što je novost, treba pisati podrijetlo sirovine. Ako je sirovina u Hrvatskoj proizvedena, onda se naznaka EU poljoprivreda može zamijeniti s Hrvatska poljoprivreda. Ako je sirovina iz trećih zemalja, stavlja se ne-EU poljoprivreda. što je transparentno za potrošače glede podrijetla sirovine.
- To su zahtjevi ekološke poljoprivrede?
Da, a moram reći i to da smo mi smo u hrvatskoj uveli pojam ekološki, iako se dosta upotrebljava izraz organski. što je sinonim kao i biološki (bio) ali je hrvatski izraz „ekološki“ koji je određen Prilogom Uredbe (EZ) br. 834/2007.

- Što je s ekološkom proizvodnjom mesa?
Ekološki proizvedenog mesa kod nas uopće nema na tržištu. Tu su određeni problemi. Ni jedna klaonica u RH nije ušla u ekološki sustav proizvodnje mesa, te stoga nemamo ni ekološki proizvedenih mesnih prerađevina. Mlijeko i mliječni proizvodi su također nedostatni trenutno je na tržištu samo ekološko mlijeko koje proizvodi Dukat u kooperaciji s ekološkim mljekarima iz Osječko-baranjske županije.

- Kakvo je stanje s povrćem i voćem?
Registrirano je svega 160 hektara pod povrćem, a voćnjaka je 2 850 hektara . Površine pod voćnjacima su u porastu ali još uvijek nedostatno. Nemamo ni agruma u ekološkoj proizvodnji.
- Ide li ekološki znak na eterično ulje lavande?
Na hidrolat ne ide eko znak, kako ni na eterično ulje jer to nije hrana. Može se naznačiti da su hidrolat i eterično ulje iz ekološkog uzgoja. Na kremi od lavande također može pisati da je iz ekološkog uzgoja, ako je završilo prijelazno razdoblje. Za kozmetiku nema pravila.u uredbama EU koje pokrivaju područje ekološke proizvodnje stoga se može samo navesti da je sirovina, npr: lavanda iz ekološkog uzgoja.

- Koja se vrsta gnojiva dozvoljena za ekološku upotrebu, odnosno proizvodnju?
Što se tiče gnojiva Prilogom I. Uredbe br. 889/2008 propisana su gnojiva koja se mogu koristiti, a Prilogom II. propisana su sredstva za zaštitu bilja koja su dozvoljena. Znači sve su to navedene aktivne tvari, nema trgovačkih naziva..

- Može li med biti ekološki?
Da. Interes za ekološku proizvodnju meda je u porastu. U 2012. godini su registrirane 2 462 košnice. U pčelarstvu je prijelazno razdoblje godinu dana. Tijekom prijelaznog razdoblja, vosak se mora zamijeniti voskom koji potječe iz ekološkog pčelarstva. Smještaj pčelinjaka mora biti takav da unutar polumjera od 3 km izvore nektara i cvjetnog praha čine uglavnom ekološki uzgojene kulture ili kulture obrađene postupcima s malim utjecajem na okoliš.

-Kakve su financijske potpore u ekološkoj poljoprivredi?
Potpore za ekološku poljoprivredu za 2013. za povrće i višegodišnje nasade je to 4300 kuna po hektaru, za oranice 2 646 kuna po hektaru, za livade i pašnjake 1 323 kune po hektaru.

OZNAČAVANJE EKOLOŠKIH PROIZVODA
(eko/ekološki, bio/ biološki, organski )
Prema pravilima ekološke poljoprivrede na proizvodu mora obavezno biti naznačeno slijedeće

* znak ekološkog proizvoda EU
* kod kontrolnog tijela
* porijeklo sirovine
* u popisu trebaju biti navedeni ekološki sastojci




Kontrolna tijela za ekološku proizvodnju u Hrvatskoj su:

BIOINSPEKT u Osijeku, HR-EKO-01,
PRVA EKOLOŠKA STANICA HR-EKO-02 u Zagrebu,
ZADRUGA AGRBIOCERT HR-EKO-03 u Omišlju
BIOTECHNICON HR-EKO-04 u Splitu,
HRVATSKE ŠUME HR-EKO-05 u Zagrebu
TRGO-INVEST HR-EKO-06 u Bukovlju
i AUSTRIA BIO GARANTIE HR-EKO - 07 u Čakovcu

subota, 23.11.2013.

PREDSTAVLJANJE EU FONDOVA!

Riječ je o predstavljanju EU fondova. Iako je 2013. godina na kraju, informacija o EU fondovima namjenjena je svima koji imaju tvrtku, obrt, poduzeće. EU fondovi su još uvjek jedna kategorija potencijalnih sredstava o kojima mnogi nisu dovoljno dobro ni upućeni što
sve fondovi sa sobom donose.
Ovaj POZIV je još jedna prilika gdje se može dobiti šira informacija, pogledati prospektni materijal, gdje se može doći do razine razmišljanja da se ipak treba upustiti u proceduru
korištenja fondova EU. Republika Hrvatska je u EU, zašto onda ne pokušati uzeti ono
što je RH ponuđeno, te na što na kraju poslovni subjekti imaju puno pravo.

UPUTA ZA KLANJE SVINJA U DOMAĆINSTVU!

ŽIVOTINJU POŠTEDJETI NEPOTREBNE BOLI I PATNJE

Europska unija je Uredbom Vijeća EZ br.1099/2009 je propisala, što se detaljno može pročitati u materijalima Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane koje objavljujem, na koji je način potrebno klati životinje za osobnu potrošnju u domaćinstvu. Smisao je procesa klanja u tome da se životinja mora poštedjeti nepotrebne boli i patnje tijekom usmrćivanja. Zato se životinju može zaklati samo nakon omamljivanja u skladu s jednom od metoda koje Uredba Vijeća EZ-a br.1099/2009 propisuje.
UPUTA ZA POSTUPANJE PRILIKOM KLANJA SVINJA ZA PRIVATNU DOMAĆU POTROŠNJU predvidjela je i inspekcijski nadzor. Zato je korisno informirati se o tome što je propisala EU.

AKTIVNOST MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE NA RAZINI SAVJETA

ČETIRI SAVJETA

Prema pripćenjima iz Ministarstva poljoprivrede u tom su ministarstvu od 13. do 22.11 održana četiri sastanka Savjeta i to za žitarice i uljarice, govedarstvo i proizvodnju goveđeg mesa, za djelatnost ovčarstva i kozarstva, te Savjet za konjogojstvo.
Priopćenja iz Ministarstva poljoprivrede objavljujem objedinjena u jedan novinarski tekst.

Održani Stručni savjeti za praćenje stanja u proizvodnji i preradi žitarica i uljarica

U Ministarstvu poljoprivrede su 13. studenog održane dvije sjednice Stručnih savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi žitarica i uljarica na kojoj je razmatrano aktualno stanje u sektorima. Predsjednica savjeta i za uljarice i za žitarice je Snježana Španjol iz Ministarstva poljoprivrede, a njena zamjenica je Zvjezdana Blažić!

U sektoru žitarica u proizvodnji prednjače pšenica i kukuruz, u kojima smo, uz zob i mješavine, ječam i tritikale samodostatni. U sektoru uljarica, najviše se proizvode soja i suncokret s kojima smo uz uljanu repicu i ostale uljarice samodostatni u sirovini, no istaknut je problem u samodostatnosti ulja, koja je pokrivena samo sojinim i uljane repice, a ostalo se uvozi.
Predstavnicima Savjeta izložene su mogućnosti koje pružaju Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) i Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EAGF) iz kojeg se mogu povući sredstva za brojne aktivnosti. Jedna od pretpostavki za iskorištavanje navedenih sredstava je osnivanje proizvođačkih grupa i organizacija koje predstavljaju najvažniji iskorak za podizanje i postizanje konkurentnosti, ali i temelj za bolju organizaciju i zajednički nastup na tržištu u cilju unapređenja proizvodnje u sektoru žitarica i sektoru uljarica.

Nakon provedene rasprave i iznijetih nedostataka u sektoru, zaključeno je kako će se održati sastanak s nadležnim institucijama i javnim poduzećima po pitanju problema troškova prijevoza, izraditi analiza standarda otkupa i definirati zavisni troškovi, uz eventualnu objavu podzakonskih akata te će se pojačati kontakti s organizatorima proizvodnje s ciljem pravovremenog dobivanja informacija s terena.
Djelatnici Poljoprivredne savjetodavne službe će, zajedno s djelatnicima Ministarstva poljoprivrede, na svojim zimskim predavanjima i radionicama davati informacije o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima (GAEC uvjetima) i obaveznim zahtjevima za upravljanje (SMR-ovima), s obzirom da se dio njih već provodi, a dio će započeti provoditi početkom 2014. godine. Pozvani su proizvođači na organizaciju i traženje održavanja sastanka i predavanja od strane Ministarstva poljoprivrede na temu udruživanja i osnivanja proizvođačkih organizacija i grupa.

U Savjetu za žitarice su predstavnici u iz Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore, Poljoprivredne savjetodavne službe, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Poljoprivrednog instituta Osijek, GIU Hrvatsko sjeme te tvrtki Agrokor d.d., Žito d.o.o., Granolio d.d., Čakovečki mlinovi d.d., Žitozajednica d.o.o. i Podravka d.d.

U Savjetu za uljarice su predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore, Poljoprivredne savjetodavne službe, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, te tvrtki Agrokor d.d., Žito d.o.o., Zvijezda d.d. i Tvornica ulja Čepin.


Održan Stručni savjet za praćenje stanja u tovu goveda i proizvodnji goveđeg mesa

U Ministarstvu poljoprivrede je 19. studenog održana sjednica Stručnog savjeta za praćenje stanja u tovu goveda i proizvodnji goveđeg mesa na kojoj je razmatrano aktualno stanje u sektoru.
Istaknuti su postojeći problemi u sektoru poput nedostatka poljoprivrednog zemljišta, smanjenja broja goveda, nedostatak goveda za tov.
Savjetu su predstavljene i aktivnosti Ministarstva poljoprivrede u cilju olakšavanja planiranja proizvodnje, smanjivanja administrativnih barijera i olakšavanja mogućnosti dobivanja financijskih sredstava kako bi što lakše mogli realizirati svoje projekte.
Neke od kratkoročnih mjera predložene za poboljšanje stanja u sektoru su provođenje natječaja za dodjelu poljoprivrednog zemljišta, korištenje dostupnih programa kreditiranja HBOR-a, osiguranje povoljnih uvjeta nabavke sjemena i umjetnog gnojiva od strane proizvođača inputa, organizirana nabavka junica. Predložene dugoročne mjere uključuju organiziraniji pristup tržištu razvojem proizvođačkih organizacija, razvoj novih proizvoda veće dodane vrijednosti, jačanje marketinga, povećanje inovativnosti i ulaganja u razvoj, podupiranje proizvođača savjetovanjem i znanjem, poboljšanje i održavanje genetske kvalitete stoke te poseban pristup mladim poljoprivrednicima.

Dogovorena je izrada plana razvoja govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.-2020. godine. Predstavljanje plana predviđeno je za kraj ove godine.

U rad Savjeta imenovani su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske veterinarske komore, Udruge za tov i uzgoj junadi Baby-beef, te tvrtki, , GIU Croatiastočar, Pik Vrbovec d.d., Mesna industrija Braća Pivac d.o.o., Danica mesna industrija d.o.o., MM mesna industrija d.o.o.


Održan stručni savjet za praćenje stanja u ovčarskoj i kozarskoj proizvodnji

U Ministarstvu poljoprivrede 21. studenog je održana sjednica Stručnog savjeta za praćenje stanja u ovčarskoj i kozarskoj proizvodnji na kojoj je razmatrano aktualno stanje u sektorima. U rad Savjeta za ovčarsku i kozarsku proizvodnju za predsjednicu Savjeta iz Ministarstva poljoprivrede imenovana je a Snježana Španjol, a za podpredsjednika Savjeta Miljenko Rakić.

Predstavnicima Savjeta izložene su mogućnosti koje pružaju Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) i Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EAGF) iz kojeg se mogu povući sredstva za brojne aktivnosti. Djelatnici Poljoprivredne savjetodavne službe će, zajedno s djelatnicima Ministarstva poljoprivrede, na svojim zimskim predavanjima i radionicama iznijeti informacije o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima (GAEC uvjetima) i obaveznim zahtjevima za upravljanje (SMR-ovima), s obzirom da se dio njih već provodi, a dio će se početi provoditi s 1. siječnjem 2014. godine.

Nakon provedene rasprave, zaključeno je kako će se pojačati suradnja Hrvatske poljoprivredne agencije te Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane Ministarstva kako bi se intenziviralo označavanje ovaca i koza. Preispitati će se mogućnosti uvođenja fleksibilnijih uvjeta klanja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, poput pokretnih klaonica, kojima bi se smanjili troškovi i olakšala proizvodnja. S obzirom na problem otkupa vune, konzultirat će se zemlje u okruženju kako bi se razmotrila mogućnost kvalitetnog zbrinjavanja i organiziranog otkupa, po uzoru na njihova iskustva.

U rad Savjeta za ovčarsku i kozarsku proizvodnju imenovani su Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske veterinarske komore, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza te tvrtki Vindija d.d., MI Braća Pivac d.o.o., Kurilovčan d.o.o., Ravlić, UTD, Paška sirana d.d., Mesarsko-trgovački obrt Mesnice Šakić i Sirana Gligora.


Održan Stručni savjet za praćenje stanja u konjogojstvu

U Ministarstvu poljoprivrede je 22. studenog održana sjednica Stručnog savjeta za praćenje stanja u konjogojstvu na kojoj je razmatrano aktualno stanje. U Savjet za konjogojstvo za predsjednicu je imenovana Snježana Španjol a, Miljenko Rakić imenovan je potpredsjednikom.

U Republici Hrvatskoj uzgajaju se 4 izvorne i zaštićene pasmine konja čije se brojno stanje iz godine u godinu poboljšava, pa tako imamo 5.907 hrvatskih hladnokrvnjaka, 5.228 hrvatskih posavaca, 1.917 lipicanaca te 66 međimurskih konja, podaci za 2011. i 2012. godinu. U konjogojskom sektoru postoje velike i do sada nedovoljno iskorištene mogućnosti konjičkog sporta, rekreacije i konjičkog turizma, koje je potrebno dodatno razvijati.

Predstavnicima Savjeta izložene su mogućnosti koje pružaju Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) i Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EAGF) iz kojeg se mogu povući sredstva za brojne aktivnosti. Djelatnici Poljoprivredne savjetodavne službe će, zajedno s djelatnicima Ministarstva poljoprivrede, na svojim zimskim predavanjima i radionicama davati informacije o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima (GAEC uvjetima) i obaveznim zahtjevima za upravljanje (SMR-ovima), s obzirom da se dio istih već provodi, a dio će se početi provoditi s 1. siječnjem 2014. godine.

Nakon provedene rasprave, zaključeno je kako će se u dijelu izravnih plaćanja za izvorne i zaštićene pasmine kopitara detaljnije definirati dodatni kriteriji – izdavanje potvrdnica od strane uzgojnih organizacija i HPA kao dokument potvrde za ostvarivanje prava na potporu. Također, savezi i udruženja aktivnije će se uključiti u izradu zakonskih i podzakonskih akata.

Preko predstavnika Savjeta upućen je poziv uzgajivačima i posjednicima kopitara na edukaciju i odgovornost kod provođenja mjera suzbijanja zaraznih bolesti s ciljem zadržavanja povoljnog zdravstvenog stanja i razine istog kod kopitara. Također, upućuje se poziv i obavijest uzgajivačima i posjednicima da će se tijekom 2014. godine završiti provođenje obilježavanja životinja te će se intenzivirati mjere na identifikaciji posjednika.

U radu Savjeta za konjogojstvo su predstavnici Hrvatske poljoprivredne agencije, Državne ergele Đakovo i Lipik, Središnjeg saveza udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka Popovača, Središnjeg saveza uzgajivača hrvatskog posavca Martinska Ves, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Veterinarskog fakulteta u Zagrebu te Hrvatske veterinarske komore.

utorak, 19.11.2013.

tema za sebe: V U K O V A R

VUKOVAR ZASLUŽUJE STATUS POSEBNOG PIJETETA !

Danom sjećanja na žrtvu Vukovara 18. listopada 2013. obilježena je 22. godina od ratnog poraza Vukovara. Istovremeno ovo je 15. godina od vračanja u suverenitet Republike Hrvatske Zapadne Slanonije i grada Vukovara.


GRAD HEROJ
Vukovar je grad heroj. I to je jedina zadovoljština koja se može dati braniteljima grada Vukovara i građanima koji su sve do evakuacije 1991.ostali u Vukovaru. I svima onima koji su došli braniti Vukovar iz cijele Hrvatske.Vukovar nije bilo moguće obraniti od napada armije JNA i paravojnih srpskih snaga. Ratnici koji su preživjeli 86 dana strahote rata u Vukovaru govore o nedostatku oružja i municije. Oni koji su posljednjih 25 dana 1991.krenuli na Vukovarsko bojište kada je trebalo najžurnije pomoći obrani grada, govore o čudnovato sporoj organizaciji odlaska i dolaska na vukovarsko ratište.Put od Zagreba do Vukovara trajao je tada nekoliko dana. Preživjeli ratnici govore: oružje je odlazilo iz Zagreba za Vukovar ali tamo nije stizalo. Branitelji su željeli obraniti grad, a nisu imali borbenog streljiva. I doživjeli su poraz. Pad. Vukovar su osvojili srbi. Živi hrvati su morali otići ili nestati iz Vukovara.

BROJKE OPISUJU PORAZ GRADA
Susjedi, s druge strane rijeke Dunava,- Srbi - i domaći Srbi koji su u Vukovaru nacionalna manjina, pretvorili u grad Vukovar ratnim oružjem u ruševinu.Od oko 15.000 stambenih objekata u Vukovaru 14.000 je teško oštećeno granatiranjem.Poginulo je 1350 civila, 550 vojnika i policajaca, ranjeno je 2500 osoba, poginulo je 12 djece, a 43 ih je ranjeno, oko 10.000 osoba je prošlo kroz srpske logore u kojima su zvjerski mučeni, nekoliko stotina osoba obitelji još uvijek traže, jer se ne zna, odnosno srbi ne žele otkriti gdje su ubijeni. Poginuo je 921 branitelj 204 vukovarske brigade, 22 000 osoba je prognano iz Vukovara. Oni su bili razmješteni na 560 mjesta u Hrvatskoj. U Vukovaru je otkrivena i najveća grobnica poslije Drugog svjetskog rata iz koje je ekshumirano 938 tijela žrtava srpskog divljaštva i brutalnosti ubijanja.
Rat je planiran i smišljen zbog nacionalističkih ciljeva,sa željom i ciljem da se u Vukovaru kao i u cijeloj Hrvatskoj ubije hrvatski identitet. Granatiranje i totalno uništenje kulturnih objekata, objekata javne namjene, tvornica i sakralnih objekata potvrda su i dokaz u kom je smjer išla ta agresija.
Potpisivanjem Erdutskog sporazuma 12. studenog 1995. u čemu je posredovala međunarodna zajednica, krenuo je početak stvaranja uvjeta za demilitarizaciju tog područja, uspostavu mira, dolazak mirovnih snaga i vračanje Vukovara, odnosno istočne Slavonije pod suverenitet RH.
Mirna reintegracija započela je 15. siječnja 1998. Srbi su teškim vojnim napadima i granatiranjima vukovarsku bolnicu teško uništili, a nakon protjerivanja hrvatskog stanovništva su je obnovili.To su činjenice.

NACIONALNA MANJINA POVOD NOVOG RAZDORA
U 22. godini obilježavanja pada grada Vukovara, srpska nacionalna manjina pojavila se ponovo kao prijetnja mirnom suživotu u gradu Vukovaru. Ta manjina je samo jedna od 19 nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Srpska nacionalna manjima u Vukovaru želi na svom matičnom pismu čirilici imati na institucijama državne uprave svoje natpise. Premijer Zoran Milanović je dodatno dolio ulje na vatru kada je to odobrio, pravdajući udovoljavanje manjinama Zakonom i zahtjevima EU. Tako potakao stvaranje novih etničkih i drugih razdora u gradu Vukovaru 22 dvije godine od pada Vukovara i samo 15 godina nakon mirne reintegracije zapadne Slavonjije i Vukovara u suverenitet RH. RH ima 19 nacionalnih manjina koje RH financira:i to talijane, čehe, slovake, mađare, rusine, ukrajince, srbe, nijemce austrijance, židove, slovence, albance, bošnjake, rome, crnogorce, makedonce, bugare, poljake i ruse.Pripadnici nacionalnih manjina imaju sva prava kao i svi ostali građani države u kojoj žive. Hrvatska je primjer zemlje u Europi koja ima velikog sluha za nacionalne manjine, u odnosu na neke velike Europske zemlje koje tom pitanju ne pridaju važnost.


Kolona ljudi iz cijele Hrvatske koji su došli 18.11.2013. iz osjećaja ljubavi i poštovanja
u Vukovar prema poginulim braniteljima.

DVIJE KOLONE
Zbog dvojezičnosti ploča na državnim institucijama pojavile su se na obilježavanju DANA SJEČANJA U VUKOVARU dvije kolone onih koji su zbog pijeteta prema žrtvama rata došli u Vukovar. U jednoj je bilo oko 100 000 građana iz cijele Hrvatske. U drugoj Vlada Republike Hrvatske predvođena predsjednikom dr. Ivom Josipovićem i premijerom Zoranom Milanovićem, te sa većinom hrvatskih ministara. Zbog nezadovoljstava građana Vukovara Vladom koja je dozvolila dvojezične ploče, i mogučnošću Stožera za obranu Vukovara koji traži da Vukovar ima status grada pijeteta i odgodu dvojezičnih ploča na 50 godina, organizator kolone sijećanja je uspio u želji da nijedan član Vlade RH ne dođe do memorijalnog groblja. Prema informacijama s radio Zagreba Vlada je, ne pješice, već u vozilima prevezena do spomen područja OVČARA i tamo su položili vijence.


Članovi hrvatske Vlade dolazili su ulicom kardinala Alojzija Stepinca, kada je pred njih izašla široka Kolona sječanja iz ulice dr. Antuna Bauera. Jesu li se članovi Vlade trebali ugurati u kolonu među ljude da bi svi zajedno išli prema Memorijalnom groblju?
Članovi Vlade su ostali čekati gledajući u leđa onih koji su prolazili u koloni.Prema toj organizaciji Vlada je trebala ostati na samom začelju Kolone sječanja.

SRBI U VUKOVARU IGRAJU NA PRIJEVARU !
Građani Vukovara kažu da će poučeni dosadašnjim teškim iskustvima u suživotu sa srbima koji su samo nacionalna manjima u Vukovaru, zbog ove dozvole dvojezičnosti ploča doživjeti još mnoge razdore i nepravde od Srba. Jedan od mještana je rekao ( imam njegove podatke) da žene iz Srbije dolaze rađati djecu u Vukovarsku bolnicu kako bi se statistički broj srba u Vukovaru povećavao. Isti vukovarac kaže kako se Srbi koriste nepostojećim ljudima i adresama. Naprimjer ulica Ratarska 0 ne postoji, a na toj adresi je upisano 16 osoba. Na adresi u ulici Dragutina Tadijanovića su upisane 44 osobe, a u stvarnosti tu ne živi nitko. Prema Zakonu o boravištu iz 2012., kaže taj vukovarac, mogla bi se provesti službena policijska evidencija stvarnog broja srba u Vukovaru, kao što je to kaže, provedeno u Vrgorcu. No to u Vukovaru, rekao je, netko ne želi. Rekao je također da su od Zavoda za statistiku zatražili stvarni broj stanovnika srba po naseljima prema posljednjem popisu stanovništva, no to nisu dobili, jer je to proglašeno tajnim podacima.
U tijeku je sakupljanje potpisa za referendum na kojim hrvati Vukovara žele da se u Ustavu RH promjeni postotak nacionalne manjine iz 33% na 50%.


VLADA JE IZDALA NAŠE BRANITELJE!
JELKA TRBORA (57) iz ĐAKOVA bosa je hodala iz kruga Vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja noseći transparent i križ na koji je stavila hrvatsku zastavu. Zašto to- pitam je „ najprije zato što je i moj 18. godišnji sin Željko otišao braniti Vukovar, a onda se vratio braniti Đakovo i 15.9.1991. poginuo. Hodam bosa za žrtvu svih hrvatskih poginulih branitelja. Jer ovo nije kolona sjećanja već križni put za nas. A ovaj grb na križu to je simbol za hrvatske događaje. Jer Juda je izdao Isusa, a Vlada je dopuštenjem dvojezičnih ploča, ploča na čirilici, izdala naše branitelje. Što srbi nisu dobili oružjem, žele na psihološki način dobiti. A zašto su onda naši sinovi i muževi ratovali „ – odgovorila je pitanjem Jelka Trbora .

Jelka Trbora bez obuće.


Kuća koja podsjeća na vrijeme rata! Na njoj je mnogo ožiljaka od borbene municije koja je pogađala kuću. To je kuća obitelji Vodopić, Stjepana Radića 66. Obitelj kaže da je kuća pod zaštitom Konzervatorskog zavoda jer je dio povjesne baštine i još uvjek nisu dobili dozvolu da obnove kuću.

EVO NEKOLIKO PLAKATA O TOME ŠTO GRAĐANI VUKOVARA PORUČUJU POLITIČARIMA!

srijeda, 13.11.2013.

PČELARSTVO!

BESPLATNA PČELARSKA ŠKOLA

Prema priopćenju iz Hrvatskog pčelarskog saveza, Pčelarsko društvo Zagreb, i ove godine organizira Malu školu pčelarstva koja će se od 15. do 21. studenog održavati u prostorijama Tribine grada Zagreba na Kaptolu 27.
Idejni začetnik Male škole pčelarstva je mr. sc. Nenad Strižak. On je prije četiri godine pokrenuo pčelarsku školu - namijenjenu svima koje zanima pčelarstvo. Tu će se polaznici teoretski i praktično moći upoznati s pčelarstvom i pčelama.
Program Male škole pčelarstva koncipiran je u vidu seminara. Na seminaru će biti obrađene teme o životu pčela, košnicama, rojenju i razrojavanju pčelinjih zajednica, dobivanju pčelinjih proizvoda i njihovom značaju za ljudsko zdravlje.Teoretski dio, te praktični dio u pčelinjaku voditi će predavači: Luka Šebelić, Stjepan Vuković, prof , Tomislav Grčić, dipl. ing. i mr.Nenad Strižak. Mala škola pčelarstva je besplatna.

Dosadašnja iskustva pokazuju da se dio polaznika Male škole zainteresirao za pčelarstvo te su danas punopravni članovi PD Zagreb. „Možda će ovo medonosno zanimanje jednog dana postati vaša nova plodonosna profesija“, poručuju iz PD Zagreb.
Svi zainteresirani mogu se predbilježiti e-mailom: info@pdz.hr ili izravno doći na predavanja u prostorije Tribine grada Zagreba u dane15., 18., 19. i 21. studenog u 17 sati.
Mala škola pčelarstva provodi se pod pokroviteljstvom Ureda za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba.

Informacija o tečaju i na internetskoj stranici (www.pdz.hr) ili Facebook stranicu PD Zagreb (https://www.facebook.com/pages/PDZagreb/321671657911965).

PRVI NATJEČAJI PO ZADNJEM ZAKONU O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

SLIJEDI TJEDNA OBJAVA NATJEČAJA ZA ZAKUP
DRŽAVNOG ZEMLJIŠTA

Prema priopćenju Ministarstva poljoprivrede, Agencija za poljoprivredno zemljište raspisala je 12. studenoga 2013. godine, prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu NN 39/13, javni Naatječaj za dodjelu u zakup poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH na području Belog Manastira, Cerovlja, Jagodnjaka, Kneževih Vinograda i Lovasa u ukupnoj površini od 166,3845 ha.

Javni Natječaji objavljeni su na web stranici Agencije za poljoprivredno zemljište http://www.zemljiste.mps.hr/javni-pozivi-za-dodjelu-zakupa-za-drzavno-poljopri i na oglasnim pločama jedinica lokalne samouprave na čijem području se nalazi zemljište. Poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH dodjeljuje se u zakup na 50 godina.
Sudionik javnog Natječaja može biti fizička ili pravna osoba koja je do isteka roka za podnošenje ponuda platila sve dospjele obveze s osnove korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH i protiv koje se ne vodi postupak radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta, a koje je u vlasništvu RH.

Pravo prvenstva za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na temelju ostvarenog najvišeg zbroja bodova od mogućih 100 bodova ima podnositelj ponude koji ima :
1. Gospodarski program do 60 bodova,
2. dosadašnji posjednik ako je u mirnom posjedu temeljem valjano provedenog natječaja, 20 bodova,
3. visina ponuđene zakupnine, do 20 bodova, proporcionalno u rasponu od početne do dvostruke početne zakupnine.
Ako je više podnositelja izjednačeno po broju bodova i ponuđenoj zakupnini, najpovoljniji ponuditelj utvrđuje se javnim nadmetanjem sukladno Pravilniku o postupku javnog nadmetanja za utvrđivanje najpovoljnijeg ponuditelja na javnom pozivu za dodjelu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za zakup i zakup za ribnjake NN 120/13

Rok za dostavu ponude je 15 dana računajući od prvog idućeg dana nakon objave javnog Natječaja na web stranici Agencije za poljoprivredno zemljište.

Ovo su prvi javni Natječaji koji su objavljeni po novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu nakon što su doneseni svi potrebni podzakonski akti za provođenje Zakona. Prvih pet javnih Natječaja objavljeno je jer su jedinice lokalne samouprave dostavile svu dokumentaciju potrebnu za raspisivanje javnog Natječaja. Agencija je do sada od jedinica lokalne samouprave zaprimila 120 zahtjeva za raspisivanje javnog Natječaja za zakup zemljišta.
Javni Natječaj objavljivati će se tjedno, nakon što općine i gradovi dostave svu potrebnu dokumentaciju.

ponedjeljak, 11.11.2013.

NATJEČAJ ZA EKO PROIZVOĐAČE

ZELENA IDEJA ŽELI POMOĆI MARKETING PROIZVODA!

Prema priopćenju od 5. listopada, Ministarstvo poljoprivrede dalo je podršku projektu Zelena ideja koju je pokrenulo Hrvatsko udruženje agencija za tržišno komuniciranje (HURA) s ciljem pomaganja lokalnim ekološkim proizvođačima u njihovom nastupu na tržištu, pružanjem usluga promocije uz pomoć marketinških stručnjaka.
Marketinške agencija HURA-e pružit će besplatnu uslugu kvalitetnim projektima koje stručni žiri ocijeni kao potencijalno uspješne. Ideja ovog projekta je promoviranje ekoloških proizvoda, kao i njihovih proizvođača, a sve u svrhu širenja svijesti o ekološkoj proizvodnji, povećanju potražnje za ekološkim proizvodima i razvojem gospodarski održive Hrvatske.

Natječaj i više informacija o projektu nalaze se na web stranici: www.zelenaideja.hr.
Pravo prijave na natječaj Zelena ideja imaju fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji te koje posjeduju potvrdnicu (certifikat) sa statusom ekološke proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Proizvodi iz prijelaznog razdoblja ne mogu se prijaviti na natječaj.
Prijava na natječaj provodi se web obrascem . Prijave koje stignu na natječaj ocijenit će žiri koji čine Jadranka Boban Pejić iz Biovege, Darko Znaor neovisni kionzultant, Jerko Markovina s Agronomskog fakulteta,Domagoj Račić iz Mreže znanja i Tomislav Petrović kao voditelj sektora za ekološku poljoprivredu u ministarstvu poljoprivrede.Kriterij će biti kvaliteta proizvoda, količina proizvodnje, tržišni potencijal i iskustvo proizvođača u poslovanju.
Stručni žiri će po završetku procesa prijava odabrati do 15 prijavljenih projekata. Njihov popis bit će objavljen na web stranici www.zelenaideja.hr, a oni koji su odabrani biti će obaviješteni meilom..
U obzir će se uzimati samo cjelovite prijave koje zadovoljavu propisane kriterije.
Rok prijave na natječaj je 15.11.2013., do 23:59 sati.
Sva pitanja vezana uz prijavu moguće je uputiti putem kontakt obrasca na web stranici www.zelenaideja.hr
Hrvatsko udruženje agencija za tržišno komuniciranje (HURA) u svom sastavu okuplja društva za tržišno komuniciranje s ciljem uspostavljanja i unaprijeđenja profesionalnih i etičkih standarda i principa korektne tržišne utakmice, edukacija i organizacije strukovnih festivala. Trenutno imai 34 članice i zastupa više od 65% ukupnog marketinškog budžeta u Hrvatskoj. HURA je članica EACA-e (European Association of
Communications Agencies), a surađuje sa srodnim organizacijama u Hrvatskoj i svijetu.

RH IMA 1.528 EKOLOŠKIH PROIZVOĐAČA

Ministarstvo poljoprivrede potporu projektu pružit će kroz slanje poziva na prijavu na natječaj certificiranim ekološkim proizvođačima te kroz ostale aktivnosti, primjerice sudjelovanje stručnih osoba predstavnika Ministarstva u medijskim istupima i press konferencijama.
U Hrvatskoj je upisano 1.528 subjekata u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, a broj proizvođača i površine pod ekološkom poljoprivredom ima tendenciju porasta, kroz potporu države, sufinanciranju stručnog nadzora i certifikacije od strane pojedinih županija, aktivnom sudjelovanju u edukaciji i informiranju poljoprivredne savjetodavne službe te aktivnom radu ekoloških udruga.
Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo je ekološku poljoprivredu kao poduzetnički koncept koji može ostvariti svoje ciljeve i istovremeno biti u suglasju sa zaštitom prirode i okoliša i održanjem biološke raznolikosti. Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede pretendira povećanju površina pod ekološkom poljoprivredom u ukupnim poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj do 2016. godine na površinu od 8%.

Više na: http://www.mps.hr/default.aspx?id=6184

GDJE JE EKOLOŠKO RIJEŠENJE ZA OTPAD GRADA ZAGREBA?

ZAR SPALIONICA BEZ STRUČNE ANALIZE O LOKACIJI ?

Komunalni otpad je produkt života svakog stanovnika grada. Zato projekt izgradnje
spalionice mora biti interes svih koji racionalno razmišljaju o životu i budućnosti u gradu
Zagrebu.Krizni eko stožer za Resnik i Grad Zagreb i Udruga za zaštitu okoliša Resnik UZOR
izdali su priopćenje nakon održanog prosvjednig skupa u Resniku 10. studenog. Resnik je naime ad hok odabran za gradnju spalionice.
Objavljujem prioćenje koje su izdali Eko stožer i udruga UZOR .

petak, 08.11.2013.

JAKOVINA SAM ODLUČUJE O TAJNOSTI INFORMACIJE!

Fascinirana sam uvjerenjem nekih ljudi da pišu dobro i da ne trebaju pisati drugačije, drugim riječima, da ne trebaju učiti i da je ono što znaju - najbolje .
Konkretno, ponovo Ministarstvo poljoprivrede šalje priopćenja sa sastanka dvadesetak ljudi u kojima nema ni jednog jedinog imena sudionika sastanka. KRITIKU SAM NA TAKAV PRISTUP PISANJA UPUTILA PRIJE NEKOLIKO DANA.
Osoba koja to piše, radi kao da je Agencija, a budući da nije Agencija pristup izvještaju mora biti potpuno drugačiji.

Savjet za praćenje stanja u svinjogojstvu i proizvodnji svinjskog mesa

Sjednica Stručnog savjeta za praćenje stanja u svinjogojstvu održana je 4.11. u Ministarstvu poljoprivrede.
U rad Savjeta imenovani su predstavnici Ministarstva poljoprivrede (tko sve) , Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske (tko poimenično), Agronomskog fakulteta u Zagrebu, (tko) Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku,(tko) Hrvatske poljoprivredne agencije (tko ...), Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske veterinarske komore, te tvrtki Žito d.o.o. Osijek, Belje d.d. Darda, GIU Croatiastočar, Pik Vrbovec - Mesne industrije d.d., Ravlić UTD, Mesna industrija – Vajda d.d., Mesna industrija Braća Pivac d.o.o..
Istaknuti su postojeći problemi u sektoru poput porasta troškova energenata, nedostatak poljoprivrednog zemljišta, problemi s izvozom svježeg svinjskog mesa u zemlje EU, mala zainteresiranost industrije za domaće svinjsko meso, niska cijena svinjskog mesa iz uvoza, visoki troškovi klaonica, nekonkurentnost na tržištu i neorganiziranost proizvođača.
Savjetu su predstavljene i aktivnosti Ministarstva poljoprivrede u cilju olakšavanja planiranja proizvodnje, smanjivanja administrativnih barijera i olakšavanja mogućnosti dobivanja financijskih sredstava kako bi što lakše mogli realizirati svoje projekte.
Neke od kratkoročnih mjera predložene za poboljšanje stanja u sektoru su provođenje natječaja za dodjelu poljoprivrednog zemljišta, korištenje dostupnih programa kreditiranja HBOR-a, osiguranje povoljnih uvjeta nabavke sjemena i umjetnog gnojiva od strane proizvođača inputa. Predložene dugoročne mjere uključuju organiziraniji pristup tržištu razvojem proizvođačkih organizacija, razvoj novih proizvoda veće dodane vrijednosti, jačanje marketinga, povećanje inovativnosti i ulaganja u razvoj, podupiranje proizvođača savjetovanjem i znanjem, poboljšanje i održavanje genetske kvalitete stoke te poseban pristup mladim poljoprivrednicima.
Članovi Savjeta očekuju da se mjere počnu primjenjivati u što skorijem vremenu, za poboljšanje aktualnog stanja u sektoru i pomoć poljoprivrednim proizvođačima.
Dogovorene su aktivnosti vezane uz posebne sastanke s predstavnicima Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane po pitanju suzbijanja nekih bolesti te primjene odredbi o dobrobiti životinja u uzgoju svinja.

V A Ž N O

MINISTAR JAKOVINA SAM ODLUČUJE
KOJA INFORMACIJA MORA BITI TAJNA !?
Na temelju čega to radi? Možda na temelju svojih fobija i fobija pred nuspjehom!

Nazvala sam jednog od sudionika sastanka Savjeta za praćenje stanja u svinjogojstvu i proizvodnji svinjskog mesa u namjeri da od njega dobijem više konkretnih informacija sa sastanka Savjeta. Međutim ta mi je osoba kazala da je ministar Jakovina zatražio od sudionika da se„ nikakve informacije sa sjednice Savjeta novinarima ne daju, osim onih koje će ići iz ministarstva poljoprivrede“.
To što radi ministar Jakovina u skladu je s nedavnim izlaganjem prof. dr.Roberta Podolnjaka s Pravnog fakulteta na Konferenciji 30.9. u Saboru „Povjerenik ni na nebu ni na zemlji“ kada je istakao da „poslovne tajne, koje sada figuriraju kao tajne, trebaju biti javne. Rekao je kao su tijela jedinica lokalne samouprave, ali i ostala tijela javne vlasti, otišla toliko daleko da sama odlučuju što je informacija za javnost, a što od informacija treba nositi oznaku TAJNA. Informacija treba biti transparentna, jer javnost ima pravo znati“ – rekao je prof. dr. Podolnjak.

Održan stručni savjet za praćenje stanja u proizvodnji i preradi voća

U Ministarstvu poljoprivrede 5. studenog 2013. godine održana je Sjednica Stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi voća održana je 5.studenog.
U rad Savjeta imenovani su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske voćarske zajednice, Nacionalne veletržnice d.o.o. Zagreb, Udruge hrvatskih tržnica, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, te tvrtki Konzum d.d., Plodine d.d., Eurovoće Donji Miholjac, Plodovi Fructus d.o.o. Donji Miholjac i Fragaria d.o.o. Zagreb.
U Hrvatskoj se voćarska proizvodnja odvija na nešto više od 27.000 ha s proizvodnjom oko 140.000 t, a najzastupljenije vrste su mandarine (37%), jabuke (32%) i šljive (11%) (izvor: DZS, 2012.).
Istaknuti su postojeći problemi u sektoru poput1. nedostatne proizvodnje za potrebe hrvatskog tržišta 2., neuređena infrastruktura 3. nedostatni skladišni kapaciteti,4. ne konkurentnost na tržištu 5.ne organiziranost proizvođača 6. visoki ulazni troškovi. S druge strane, sektoru se nude brojne prednosti ulaskom RH u EU.
Predstavnicima Savjeta izložene su mogućnosti koje pružaju Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) i Europski fond za jamstva (EAGF) iz kojeg se mogu povući sredstva za brojne aktivnosti.
Pretpostavka za iskorištavanje navedenih sredstava je: 1.osnivanje proizvođačkih grupa i organizacija koje predstavljaju najvažniji iskorak za podizanje i postizanje konkurentnosti, ali i temelj za bolju organizaciju i zajednički nastup na tržištu u cilju unapređenja proizvodnje u sektoru voća.
Zaključeno je da je potrebno raditi na konkurentnosti koja sa sobom donosi stabiliziranje cijena, koncentraciju proizvodnje, snižavanje troškova proizvodnje, povezanost, te planiranje proizvodnje prilagođene potrebama tržišta.

utorak, 05.11.2013.

NADANJA RIBARA U OTKUP POVLASTICA!

Slobodan Pandur, ribar

BRUDET OD SITNE KOŠĆATE RIBE

Slobodan Pandur ribar iz Rijeke jedan je od ribara koji meilom razmjenjuje informacije sa svojim kolegama ribarima diljem Istre i Kvarnera. Ponekad i mene uključe u tu raspravu tako da upisuju moj meil, te čitam o čemu ribari diskutiraju. Ribar Slobodan Pandur pisao je vrlo konstruktivno i informativno u zadnjih nekoliko dana, što je po mom sudu vrijedno novinarske objave. Tim više, jer mnogi od nas, posebno mi u unutrašnjosti Hrvatske ne razumijemo baš potpuno s kakvim se problemima susreću ribari na svom poslu.
Čitajući što ribar piše, dolazim do saznanja da hrvatsko ribarstvo nije u nimalo povoljnijoj situaciji od one u kojoj su poljoprivredni proizvođači, a obje su djelatnosti pod krovom istog ministarstva. Situacija je kod velike većine u obje djelatnosti nesigurna, više tjeskobna nego obećavajuća, više deprimirajuća nego upućena na pozitivna očekivanja. Ima pojedinaca i među poljoprivrednicima i među ribarima koji razvijaju poslove, koji mogu reći da su zadovoljni. Ali takvih je premali broj.
Objavljujem informacije o temama koje ribarsku djelatnost pretvaraju u neizvjestan i sve nesigurniji posao, koje je napisao ribar Slobodan Pandur.

Novi Pravilnik donio OVLAŠTENIKE
Da li netko od vas čita ovo što vam šaljem i kakva je reakcija na to da po novom pravilniku više niste vlasnici svojih povlastica,već samo ovlaštenici? Što će se dešavati sutra kad vam budu ukidali prava na korištenje povlastice. Nećete moći ništa jer niste vlasnici. Isti scenarij kao i 1991.g. kada je društveno vlasništvo prešlo u DRŽAVNO,a sada privatno vlasništvo prelazi u DRŽAVNO. Što se desilo kad se dalo DRŽAVI da upravlja s tim vlasništvom? UPROPASTILA ga je. Želite da se to desi i sa vašim povlasticama? Ovo se planski radi već godinama,vjerojatno s nekim višim ciljem i nečijim privatnim interesom nekog bolesnog mozga da on bude gospodar vaših sudbina ma koliko one bile jadne. Prošlim pravilnikom to nisu uspjeli, ali ovime jesu jer nitko od predstavnika ribara nije bio uključen u njegovu pripremu (to znam za udruge, za CEH ne znam i u njih nemam niti malo povjerenja dok nam god predstavnici budu ribari kojima to nije jedina ili glavna djelatnost.Po mojim saznanjima gore sjede ljudi koji se bave turizmom,preprodajom ribe,apartmanima...). Šta kažete na ovo?(pitanje vrijedi i za saborske zastupnike).

Stari Pravilnik NN br 144 od 2010. gdje smo bili VLASNICI povlastice
Članak 6.
(1) Na prednjoj stranici povlastice od vrha prema dnu je tekst sljedećeg sadržaja:
– grb Republike Hrvatske,
– naziv Ministarstva,
– naziv obrasca povlastice,
– podaci o vlasniku povlastice: naziv pravne osobe ili obrta ili ime i prezime fizičke osobe vlasnika plovila, adresa, OIB broj vlasnika plovila,
– podaci o ovlašteniku povlastice: naziv pravne osobe ili obrta, ime i prezime vlasnika obrta ili ime i prezime odgovorne osobe u pravnoj osobi,
– adresa ovlaštenika povlastice, OIB broj ovlaštenika povlastice
– podaci o plovilu za koje se izdaje povlastica i to: CFR plovila, ime ili registarska oznaka plovila, luka upisa plovila, veličina plovila u GT, duljina plovila u metrima, snaga porivnog stroja plovila u kilovatima (kW),
– razdoblje obavljanja djelatnosti gospodarskog ribolova za sezonske obrte,
– serijski broj obrasca povlastice.
(2) Na stražnjoj stranici povlastice od vrha prema dnu je tekst sljedećeg sadržaja:
– podaci o vrstama ribolovnih alata, pomoćnim plovilima te o ribolovnim zonama na kojima ovlaštenik povlastice smije obavljati ribolov,
- naziv područne jedinice koja je izdala povlasticu, klasifikacijska oznaka, urudžbeni broj, datum, redni broj i datum upisa rješenja povlastice u Registar flote, te pečat i potpis ovlaštene službene osobe.
(3) Povlastica je tiskana uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio (Prilog 1.).

Novi Pravilnik NN br 130 od 2013. gdje smo OVLAŠTENICI...
( Pravilnik o povlastici za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i registar povlastica)

Članak 6. (1) Obrazac povlastica mora sadržavati sljedeće podatke:

1. OPĆI PODACI
– grb Republike Hrvatske,
– naziv Ministarstva,
– KLASA i URBROJ,
– datum izdavanja,
– naziv: POVLASTICA ZA GOSPODARSKI RIBOLOV NA MORU,
– serijski broj povlastice
– razdoblje obavljanja djelatnosti gospodarskog ribolova za sezonske obrte,
– pečat i potpis ovlaštene osobe.
2. PODACI O RIBARSKOM PLOVILU:
– CFR broj plovila,
– država upisa,
– ime broda ili nacionalna (registarska) oznaka brodice,
– snaga motora (kW),
– tonaža (GT),
– duljina plovila preko svega.
3. PODACI O OVLAŠTENIKU POVLASTICE
– naziv obrta te ime i prezime vlasnika obrta odnosno naziv pravne osobe i ime i prezime odgovorne osobe u pravnoj osobi ovlaštenika povlastice,
– adresa sjedišta obrta odnosno adresa sjedišta pravne osobe,
– MBO ili OIB ovlaštenika povlastice.
4. PODACI O VLASNIKU PLOVILA
– ime i prezime vlasnika plovila ukoliko je vlasnik fizička osoba građanin odnosno naziv obrta ukoliko je vlasnik fizička osoba obrtnik odnosno naziv pravne osobe ukoliko je vlasnik pravna osoba,
– adresa fizičke osobe ukoliko je vlasnik fizička osoba građanin odnosno adresa sjedišta obrta ukoliko je vlasnik fizička osoba obrtnik odnosno adresa sjedišta pravne osobe ukoliko je vlasnik pravna osoba
– ime i prezime vlasnika obrta ukoliko je vlasnik fizička osoba obrtnik odnosno ime i prezime odgovorne osobe u pravnoj osobi ukoliko je vlasnik pravna osoba
– OIB vlasnika plovila
5. PODACI O RIBOLOVNIM ALATIMA, OPREMI I RIBOLOVNIM ZONAMA
– ribolovni alati i zone u kojima je dopuštena upotreba navedenih alata,
– pomoćna plovila.
Obrazac povlastice je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio (Prilog 1)

Tijelo nadležno za izdavanje povlastica i odobrenja za ribolov:
Ministarstvo poljoprivrede

Uprava ribarstva
Planinska 2a
10000 Zagreb
tel: (01) 6443 185
fax: (01) 6443 200
mail: ivona.musulin@mps.hr

O problemu GT i popisu ribarske flote također sam još 2011 poslao meilove na 20 adresa od Lučke kapetanije Rijeka do Uprave ribarstva i tima koji je u to vrijeme vodio pregovore o poglavlju 13 ribarstva bez odgovora ...
nedavno sam tražio od glavnog ribarskog inspektora Maria Rogošića odgovor na pitanje cit: "ko je nadležan za kontrolu ispravnost podataka u ribarskim povlasticama , po pitanju dužine plovila? Gt plovila ? kw pogonskih agregata ?"
Moram reći da mi je odgovorio u najkraćem mogućem roku što me ugodno iznenadilo iako je odgovor bio van svakog očekivanja kako ribarska inspekcija nije nadležna za kontrolu istog već je to u domeni lučkih uprava i hrvatskog registra brodova. Zašto van svakog mog očekivanja ?? Zato jer je po tada važećem pravilniku NN 148/2010 s 1. rujnom 2012. trebalo uskratiti obnovu povlastica a plovilo koje nije pre baždareno trebalo je biti brisano iz popisa ribarske flote .
Da vam još napišem nešto oko toga kako ja vidim zašto smo sada izvlašteni glede povlastica .. vlasništvo je teško oduzeti ,uskratiti , ograničiti bez poštene naknade dok sada kada smo ovlaštenici , nemamo pravne osnove za borbu protiv AUTORIZACIJE te će sve što nema 30 radnih dana godišnje odnosno 150 radnih dana u 5 godina bit vjerojatno brisano bez naknade .

Zašto je za ribare to katastrofa? EU je kroz Mediteransku uredbu riješila pravila ribolova na mediteranu te je onim što je ispregovarano:
KOČARENJE je dovedeno na rub isplativosti ( oko mreže sake 40 mm udaljavnje na 1,5 Nm od obale odnosno 3 Nm ukoliko nije dubina veća od 50 m)još je kroz planove uravljanja potrebno uvesti ograničenja vremenska i prostorna , Obalne potegače objektivno gledano više ne mogu raditi , i sad dolazimo do najgoreg a to je rad plivarice mediteranskom je uredbom osim veličine mrežnog oka od 14 mm propisano da visina mreže smije biti VEĆA za 30 % od dubine mora dok je dužina 4 visine mreže , to konkretno znači da od
otoka Purare na sjever plivarice u ovom obliku koji sad imamo ne mogu raditi , na to je gospodin Lav Bavčević upozoravao još u pregovorima o poglavlju 13 ali nije bilo sluha za ozbiljnost tog problema .I sad imamo situaciju da derogacija za plivaricu koju je trebalo dobiti u pregovorima pokušavamo dobiti u planovima upravljanja , ukoliko se ona ne dobije plivarica u povlastici za zone A E B;H postaje beskorisni ribolovni alat a ostali alat obično je to koča oduzimati će se odnosno morati će dobiti autorizaciju da bi mogao raditi ili je i on bezvrijedan jer nema autorizaciju !! Naravno uz sve to i za plivaricu će biti potrebna kako vremenska tako i prostorna ograničenja.
Još ću za kraj odati da ono čemu se velika većina ribra nada a to je otkup povlastica, moja saznanja govore da ukoliko i bude otkupa govorimo o cca 3 % plovila uglavnom onih obuhvaćenih planovima upravljanja tako da postoji veliki izgledi da se neće moći dobiti naknada za uništenje plovila kojima gt ne odgovaraju baždarenju koje je po pravilima EU .
Ne znam jesam li vam išta pojasnio ali kušati brudet koji kuha naša Uprava ribarstva je brudet od sitne koščate ribe ...

P.S. Ponekad me uhvati želja da o svemu ovome obavjestim i ....

Commissioner Maria Damanaki
European Commissioner for Maritime Affairs and Fisheries
European Commission
B - 1049 Brussels
Assistants:
Ms Androulla PAPADOPOULOU
Tel.: +32 (0)2 295 04 97
BERL 9/103
Androulla.PAPADOPOULOU@ec.europa.eu
Ms Natalia MANAS SENTIS
Tel.: +32 (0)2 295 08 60
BERL 9/103
Natalia.MANAS-SENTIS@ec.europa.eu

Ali sve bi se to ponovo slomilo na ribaru dok bi ekipa u UPRAVI i dalje sjedila u svojim foteljama.

PLANOVI UPRAVLJANJA I INVESTIRANJE

Kako izgledaju Planovi upravljanja zna samo 4 ili 5 ljudi u Upravi ribarstva. Koliko ja znam planovi nisu prošli i teško će proći , posebno jer umjesto da planove prilagodimo pa čak i prepišemo od Italije mi otkrivamo toplu vodu , pokušavajući objasniti EU kako mi imamo 100 vrsta ribolovnog alata koji trebaju opstati iz ovih ili onih razloga. EU uredbe i zakoni egzistiraju još od 2007. pa i mnogo ranije. Za EU prioritet u svemu je smanjenje ribolovnog napora ! Koliko nam je Uprava bahata možemo vidjeti i po našim TUNOLOVCIMA koji još nisu sišli s navoza a već su dobili zabrane ulova tune.Pa sada imate brodove od 30 i više metara koji love srdelu na milju od porta ! ICCAT je međunarodno tijelo zaduženo za kontrolu izlova tune i mi nemamo mogućnost nikakvih korekcija kvota za izlov koje nam se dodjeljuju.

citat...ˇ:
„Brod "Neptun" izgrađen je za naručitelja - solinsku tvrtku "Conex trade". Država ga je iz poticajnih sredstava financirala s trideset posto, a s dva posto sudjelovala je u subvencioniranju kamatne stope.
Brod je dugačak 40,15 metara, širok 8,65 metara i visok 4,20 metara.To je prvo porinuće iz Vladina programa obnove i modernizacije ribolovne flote te raspisanoga javnog natječaja.
Na porinuću tunolovca, koji će, kako je rečeno, omogućiti bolje i sigurnije uvjete rada te kvalitetniji ribolov i konkurentnost hrvatskih ribara na Jadranu, bio je i pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Ivan Katavić.
On je tom prigodom ustvrdio kako će se obnovom i modernizacijom ribolovne flote potaknuti zapošljavanje u domaćim, manjim brodogradilištima, ugradnja domaće opreme i zapošljavanje u popratnoj proizvodnji.
"Ovih je dana objavljen novi natječaj za izgradnju i modernizaciju ribolovne flote te će se i sljedećih godina nastaviti realizacija ovog programa", poručio je Ivan Katavić. „ PULA, 21.04.2007

Drugi citat…:
„Domaći su ribari ljutiti na Međunarodnu komisiju za očuvanje atlantske tune (ICCAT) koja je Hrvatskoj u posljednjih pet godina drastično smanjila godišnju izlovnu kvotu te ribe sa 970 tona 2006. na 367 tona 2011. , iako postoji niz pokazatelja da je u Jadranu tune sve više.
Da je ovogodišnja izlovna kvota bila više nego skromna, svjedoči i činjenica da je 17 hrvatskih tunolovaca izlovilo tu količinu ribe u nepun tjedan. Skraćeno je i vrijeme izlova tog morskog predatora s dva mjeseca na svega mjesec dana i sada traje od 15. svibnja do 15. lipnja.
Predsjednik Udruženja za ribarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Miro Kučić, napominje kako nije logično da ICCAT odobrava izlov tune u vrijeme kad se ona mrijesti, umjesto da ju se lovi u srpnju i kolovozu kad se pojavljuju veći primjerci te ribe.
Sadašnja hrvatska izlovna kvota tuna neće biti smanjena za 2012., ali bi mogao biti smanjen broj brodova koji će tu ribu smjeti loviti. Problem je i što, umjesto u kolovozu i rujnu, izlov traje od 15. svibnja do 15. lipnja
Uostalom, u posljednjih 20-30 godina većina tune lovila se u kolovozu i rujnu i radilo se o većim primjercima, dok danas 90 posto ulova hrvatskih tunolovaca čine tunice težine između osam i devet kilograma. Postojeća hrvatska izlovna kvota neće biti smanjena za 2012., ali bi mogao biti smanjen broj brodova koji će tu ribu smjeti loviti.“

Toliko o planovima ..planiranju .. i investiranju u ribarstvo!

UPITAN JE REGISTAR FLOTE RIBARSKIH BRODOVA

Pod materijalnom , krivičnom i svakom drugom odgovornošću tvrdim a što mogu i dokazati pregledom očevidnika o brodicama pri lučkim kapetanijama te pregledom plovidbenih dozvola pojedinih brodica kao i povlastica za gospodarski ribolov, da lučke kapetanije nisu provele transparentno te po istim kriterijima preračun brt za ribarska plovila u gt sukladno Uredbi VIjeća EU br, 2930/86 te okružnice Hrvatskog registra brodova oznake QC-T 209 Stoga registar flote ribarskih brodova koji predstavlja Hrvatsku u EU nije pokazatelj stvarnog stanja ribarske flote .

Jedan od dokaza su i podaci iz Priloga 1 javnog poziva za prijenos povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru od 27 rujna 2013

gdje se jasno vidi ..Gordan Muhtić....DULJINA..7,88-------------------GT...2.58

Pandur Slobodan...DULJINA 10.0-----------------GT..3.0

Anton Keršić.........DULJINA 8.80...................GT..6.28

I NEŠTO SLUČAJNO :
VAL-NAUTIKA....DULJINA 10.10...................GT..12.55

PLOVILO NA KOJE SE PRENOSI POVLASTICA MORA BITI ISTOG KAPACITETA ..obzirom na KW ili GT...

http://secure.creditreform.hr/r?s=val-nautika-d.o.o.&an=0000105482&setlang=

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/dijele-se-poticaji-za-inovatore---277107.html

http://www.poslovni.hr/media/cache/52/0b/520b4f2c15c2f069e190e557a1f2c562.jpg

i onda se donosi pravilnik o povlastici u kojem se po prvi puta pojavljuje članak 3 u točki 4

(4) Ukoliko je ribarsko plovilo u leasingu, korisnik leasinga može podnijeti zahtjev i zatražiti izdavanje povlastice ukoliko priloži ovjerenu ispravu financijske institucije koja je vlasnik plovila o prijenosu prava na izdavanje povlastice i svih prava koja proizlaze iz

a VAL nautika se baš bavi kao slučajno :"Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava"
Nego kako nego POŠTENO . DA ne može DRUGAČIJE !!

05.11.2013. u 14:42 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 03.11.2013.

LJUDI RADE KAKO ŽELE!

ZAPOSLENI BEZ ODGOVORNOSTI!

Što se to dešava s ljudima? Ima li u ljudima koji su zaposleni odgovornosti i volje da posao koji rade obave na način kako se to od njih očekuje? To je pitanje koje se nameće nakon što sam pročitala u Jutarnjem listu od subote 2.11.2013. u dva različita teksta, kako ljudi nisu u mogućnost, a neki možda i ne žele raditi u okviru maksimuma svojih mogućnosti, pod pretpostavkom da imaju naobrazbu za poslove koje obavljaju. Ljudi su naime najvažniji resusr svake tvrtke, organizacije, Uprave… A kakvo je ovo vrijeme, vrijeme u kome živimo, da ljudi ne obavljaju predviđene poslove?

Podsjetiti ću na slučaj ribara koji nemaju Planove upravljanja, iako je Hrvatska postala članica EU. A Planove su valjano trebali napraviti ljudi, administracija u sektoru ribarstva u Ministarstvu poljoprivrede. I nakon tri popravljanja i pregleda Europska Komisija nije prihvatila Planove upravljanja za hrvatske ribare. Hoće li i koliko ta činjenica da su ribari bez Planova upravljanja, a Hrvatska u EU, ugroziti komponentu financijskih sredstava koja će za 2013. godinu primiti ribari?

A kako zaposlenici rade? Tekst na stranici 7 s naslovom“ Grčić konzultatntima daje 950.000 kuna da napišu strategiju“ je primjer koji otkriva dr. Grčića kao lošeg ministra koji nema svoj stav i zahtijeve prema zaposlenicima. Takav stav vodi u dodatna , piše u naslovu, skupa investiranja koja i nisu prijeko potrebna, kada bi zaposlenici imali jasne rokove i zahtijeve. Objavljujem tekst: podcrtala sam ključne rečenice:
.

Drugi primjer – kako zaposlenici rade – priča u intervju pod naslovom "Osamdeset posto ljudi u gradskoj upravi ne radi dobro. A ja im ne mogu ništa." gradonačelnik grada Splita Ivo Baldasar. Tekst je u Jutarnjem na stranicama 22. i 23.
Objavljujem dio teksta, a najzanimljiviji dio sam podcrtala.

……


I dok s jedne strane Hrvatska ima mnogo sposobnih ljudi koji su inovatori, koji žele napredovati, s druge strane dio zaposlenih, kojih je svaki dan sve manje u Hrvatskoj, postaju paradigma kako ne treba raditi. Za njih već saznaje i javnost. Kod dijela zaposlenih personalizam postaje upitan.

03.11.2013. u 03:17 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.