AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
utorak, 26.11.2013.
EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA NA 31 903 HEKTARA!
DARIJA MUSULIN dipl ing.agr. :
EKOLOŠKI PROIZVEDENOG MESA NEMA NA TRŽIŠTU!
Ekološki proizvodi sve prisutniji i poželjniji u svijesti potrošača, jer vjeruju da su ti proizvodi mnogo zdraviji. Manje su ili nimalo špricani sredstvima protiv raznih nametnika, tlo nije gnojeno umjetnim, odnosno kemijskim gnojivima. Na taj način proizvod ne samo da je zdraviji za prehranu već je u funkciji zaštite okoliša.Ekološka ekološka poljoprivreda u skladu je s prirodom.
O ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj razgovarala sam s voditeljicom odjela a za ekološku i integriranu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede dipl.ing.agr Darijom Musulin. Ing. agr. Musulin u resoru ekološke poljoprivrede radi više od devet godina, a radila je i na usklađivanju zakonske regulative za ekološku poljoprivredu legislativi Europske unije.
Fotka:M.Zouhar Zec : Darija Musulin dipl.ing.agr
- Što treba raditi da bi neka proizvodnja postala ekološka?
Da bi neka proizvodnja postala ekološka ona mora proći propisano prijelazno razdoblje, koje traje različito, dvije godine za oranice, a za višegodišnje nasade tri godine. Međutim postoji još jedna mogućnost, a to je skraćenje prijelaznog razdoblja, ali za to postoje kriteriji. Jedan od kriterija je analiza tla na rezidue. Ukoliko ti kriteriji budu udovoljeni proizvod može i ranije dobiti ekološki status i označiti proizvod ekološkim znakom. U prijelaznom razdoblju nije dozvoljena uporaba znaka ekološkog proizvoda.
- Koliko je danas u Hrvatskoj ekoloških proizvođača?
Ukupno je registrirano 1528 ekoloških proizvođača s ukupno 31.903 ha.
- Koje su količine odnosno površine u proizvodnji, čega nedostaje u ekološkoj proizvodnji?
-Sa žitaricama došli smo do neke faze razvoja koji je zadovoljavajući tako da
za 2012. godinu površine pod oranicama, a to su uglavnom žitarice, ima registrirano 17. 815 ha. Žitarice čine značajan udio u ekološkoj proizvodnji. Međutim još uvijek nema dovoljno višegodišnjih nasada, ekoloških maslinika je samo 860 hektara, ekoloških vinograda 633 hektara. Dobra promocija ekološkom vinogradarstvu bila je i posjeta švedskog kraljevskog para jednom od ekoloških gospodarstava u području Nadina, a na istom području je registriran veći broj ekoloških gospodarstava koji se bave proizvodnjom vina.
Ekološkim proizvođačima je jako dobra promocija kada na njihova imanja dolaze javnosti poznate osobe.Posljednjih godina je porast proizvođača aromatičnog i ljekovitog bilja. U 2012. godini bilo je 1 159 ha. koji se također plasira i na EU tržište.
- Što sve proizvođač mora imati da bi mogao izaći na tržište Europske unije?
Proizvođač mora imati certifikat, od naših ovlaštenih kontrolnih tijela kojih je sedam. Svih sedam kontrolnih tijela su od 1. 7.2013. na listi kontrolnih tijela Europske unije, što znači da je naš certifikat priznat na cijelom području Europske unije. Naši ekološki proizvodi se bez problema mogu plasirati na EU tržištu. Do prvog srpnja, do ulaska u EU imali smo određenih problema, jer smo bili treća zemlja, ali sada ta barijera više ne postoji, što je odlična vijest za naše proizvođače. Naše zakonodavstvo se kontinuirano usklađivalo te su stoga naši proizvođači već određeno vrijeme upoznati sa svim uredbama EU koje reguliraju ekološku proizvodnju. A koje su obvezujuće od dana pristupanja RH u EU. Međutim došlo je do promjena glede označavanja. Do 1.7 bio je obvezan na ekološkim proizvodima hrvatski ekološki znak. Proizvođačima je omogućen prijelazni period od godinu dana za proizvode koji se nalaze na tržištu u kojem još mogu koristit hrvatski ekološki znak, ali nakon toga proizvodi moraju nositi ekološki znak Europske unije.
- Na koje ekološke proizvode se stavlja ekološki znak ?
-Ekološki znak se stavlja na proizvode koji služe za prehranu ljudi i hranu za životinje. Ekološki znak ne može biti na npr. gnojivima, kozmetici.
Kod proizvođača se kontrolira pridržavanje pravila za ekološku proizvodnju, kontrolna tijela izlaze na teren i kontroliraju proizvodnju i na temelju toga se mogu izdati certifikati, što je osnova za nanošenje ekološkog znaka na proizvod.
- Pošto postoji i nacionalni Hrvatski eko znak i znak Europske unije, koji od njih mora obvezno biti na proizvodu koji ima ekološki certifikat?
Nacionalni eko znak nije obvezujući, ali eko znak Europske unije je obvezujući. Također je obveza stavljanja koda kontrolnog tijela, npr. HR-EKO-( 01 do 07), a ispod toga, što je novost, treba pisati podrijetlo sirovine. Ako je sirovina u Hrvatskoj proizvedena, onda se naznaka EU poljoprivreda može zamijeniti s Hrvatska poljoprivreda. Ako je sirovina iz trećih zemalja, stavlja se ne-EU poljoprivreda. što je transparentno za potrošače glede podrijetla sirovine.
- To su zahtjevi ekološke poljoprivrede?
Da, a moram reći i to da smo mi smo u hrvatskoj uveli pojam ekološki, iako se dosta upotrebljava izraz organski. što je sinonim kao i biološki (bio) ali je hrvatski izraz „ekološki“ koji je određen Prilogom Uredbe (EZ) br. 834/2007.
- Što je s ekološkom proizvodnjom mesa?
Ekološki proizvedenog mesa kod nas uopće nema na tržištu. Tu su određeni problemi. Ni jedna klaonica u RH nije ušla u ekološki sustav proizvodnje mesa, te stoga nemamo ni ekološki proizvedenih mesnih prerađevina. Mlijeko i mliječni proizvodi su također nedostatni trenutno je na tržištu samo ekološko mlijeko koje proizvodi Dukat u kooperaciji s ekološkim mljekarima iz Osječko-baranjske županije.
- Kakvo je stanje s povrćem i voćem?
Registrirano je svega 160 hektara pod povrćem, a voćnjaka je 2 850 hektara . Površine pod voćnjacima su u porastu ali još uvijek nedostatno. Nemamo ni agruma u ekološkoj proizvodnji.
- Ide li ekološki znak na eterično ulje lavande?
Na hidrolat ne ide eko znak, kako ni na eterično ulje jer to nije hrana. Može se naznačiti da su hidrolat i eterično ulje iz ekološkog uzgoja. Na kremi od lavande također može pisati da je iz ekološkog uzgoja, ako je završilo prijelazno razdoblje. Za kozmetiku nema pravila.u uredbama EU koje pokrivaju područje ekološke proizvodnje stoga se može samo navesti da je sirovina, npr: lavanda iz ekološkog uzgoja.
- Koja se vrsta gnojiva dozvoljena za ekološku upotrebu, odnosno proizvodnju?
Što se tiče gnojiva Prilogom I. Uredbe br. 889/2008 propisana su gnojiva koja se mogu koristiti, a Prilogom II. propisana su sredstva za zaštitu bilja koja su dozvoljena. Znači sve su to navedene aktivne tvari, nema trgovačkih naziva..
- Može li med biti ekološki?
Da. Interes za ekološku proizvodnju meda je u porastu. U 2012. godini su registrirane 2 462 košnice. U pčelarstvu je prijelazno razdoblje godinu dana. Tijekom prijelaznog razdoblja, vosak se mora zamijeniti voskom koji potječe iz ekološkog pčelarstva. Smještaj pčelinjaka mora biti takav da unutar polumjera od 3 km izvore nektara i cvjetnog praha čine uglavnom ekološki uzgojene kulture ili kulture obrađene postupcima s malim utjecajem na okoliš.
-Kakve su financijske potpore u ekološkoj poljoprivredi?
Potpore za ekološku poljoprivredu za 2013. za povrće i višegodišnje nasade je to 4300 kuna po hektaru, za oranice 2 646 kuna po hektaru, za livade i pašnjake 1 323 kune po hektaru.
OZNAČAVANJE EKOLOŠKIH PROIZVODA
(eko/ekološki, bio/ biološki, organski )
Prema pravilima ekološke poljoprivrede na proizvodu mora obavezno biti naznačeno slijedeće
* znak ekološkog proizvoda EU
* kod kontrolnog tijela
* porijeklo sirovine
* u popisu trebaju biti navedeni ekološki sastojci
Kontrolna tijela za ekološku proizvodnju u Hrvatskoj su:
BIOINSPEKT u Osijeku, HR-EKO-01,
PRVA EKOLOŠKA STANICA HR-EKO-02 u Zagrebu,
ZADRUGA AGRBIOCERT HR-EKO-03 u Omišlju
BIOTECHNICON HR-EKO-04 u Splitu,
HRVATSKE ŠUME HR-EKO-05 u Zagrebu
TRGO-INVEST HR-EKO-06 u Bukovlju
i AUSTRIA BIO GARANTIE HR-EKO - 07 u Čakovcu
| < | studeni, 2013 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | |
Studeni 2024 (46)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter