Pregled posta

EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA NA 31 903 HEKTARA!

DARIJA MUSULIN dipl ing.agr. :

EKOLOŠKI PROIZVEDENOG MESA NEMA NA TRŽIŠTU!

Ekološki proizvodi sve prisutniji i poželjniji u svijesti potrošača, jer vjeruju da su ti proizvodi mnogo zdraviji. Manje su ili nimalo špricani sredstvima protiv raznih nametnika, tlo nije gnojeno umjetnim, odnosno kemijskim gnojivima. Na taj način proizvod ne samo da je zdraviji za prehranu već je u funkciji zaštite okoliša.Ekološka ekološka poljoprivreda u skladu je s prirodom.
O ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj razgovarala sam s voditeljicom odjela a za ekološku i integriranu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede dipl.ing.agr Darijom Musulin. Ing. agr. Musulin u resoru ekološke poljoprivrede radi više od devet godina, a radila je i na usklađivanju zakonske regulative za ekološku poljoprivredu legislativi Europske unije.


Fotka:M.Zouhar Zec : Darija Musulin dipl.ing.agr

- Što treba raditi da bi neka proizvodnja postala ekološka?
Da bi neka proizvodnja postala ekološka ona mora proći propisano prijelazno razdoblje, koje traje različito, dvije godine za oranice, a za višegodišnje nasade tri godine. Međutim postoji još jedna mogućnost, a to je skraćenje prijelaznog razdoblja, ali za to postoje kriteriji. Jedan od kriterija je analiza tla na rezidue. Ukoliko ti kriteriji budu udovoljeni proizvod može i ranije dobiti ekološki status i označiti proizvod ekološkim znakom. U prijelaznom razdoblju nije dozvoljena uporaba znaka ekološkog proizvoda.

- Koliko je danas u Hrvatskoj ekoloških proizvođača?
Ukupno je registrirano 1528 ekoloških proizvođača s ukupno 31.903 ha.

- Koje su količine odnosno površine u proizvodnji, čega nedostaje u ekološkoj proizvodnji?
-Sa žitaricama došli smo do neke faze razvoja koji je zadovoljavajući tako da
za 2012. godinu površine pod oranicama, a to su uglavnom žitarice, ima registrirano 17. 815 ha. Žitarice čine značajan udio u ekološkoj proizvodnji. Međutim još uvijek nema dovoljno višegodišnjih nasada, ekoloških maslinika je samo 860 hektara, ekoloških vinograda 633 hektara. Dobra promocija ekološkom vinogradarstvu bila je i posjeta švedskog kraljevskog para jednom od ekoloških gospodarstava u području Nadina, a na istom području je registriran veći broj ekoloških gospodarstava koji se bave proizvodnjom vina.
Ekološkim proizvođačima je jako dobra promocija kada na njihova imanja dolaze javnosti poznate osobe.Posljednjih godina je porast proizvođača aromatičnog i ljekovitog bilja. U 2012. godini bilo je 1 159 ha. koji se također plasira i na EU tržište.

- Što sve proizvođač mora imati da bi mogao izaći na tržište Europske unije?
Proizvođač mora imati certifikat, od naših ovlaštenih kontrolnih tijela kojih je sedam. Svih sedam kontrolnih tijela su od 1. 7.2013. na listi kontrolnih tijela Europske unije, što znači da je naš certifikat priznat na cijelom području Europske unije. Naši ekološki proizvodi se bez problema mogu plasirati na EU tržištu. Do prvog srpnja, do ulaska u EU imali smo određenih problema, jer smo bili treća zemlja, ali sada ta barijera više ne postoji, što je odlična vijest za naše proizvođače. Naše zakonodavstvo se kontinuirano usklađivalo te su stoga naši proizvođači već određeno vrijeme upoznati sa svim uredbama EU koje reguliraju ekološku proizvodnju. A koje su obvezujuće od dana pristupanja RH u EU. Međutim došlo je do promjena glede označavanja. Do 1.7 bio je obvezan na ekološkim proizvodima hrvatski ekološki znak. Proizvođačima je omogućen prijelazni period od godinu dana za proizvode koji se nalaze na tržištu u kojem još mogu koristit hrvatski ekološki znak, ali nakon toga proizvodi moraju nositi ekološki znak Europske unije.

- Na koje ekološke proizvode se stavlja ekološki znak ?
-Ekološki znak se stavlja na proizvode koji služe za prehranu ljudi i hranu za životinje. Ekološki znak ne može biti na npr. gnojivima, kozmetici.
Kod proizvođača se kontrolira pridržavanje pravila za ekološku proizvodnju, kontrolna tijela izlaze na teren i kontroliraju proizvodnju i na temelju toga se mogu izdati certifikati, što je osnova za nanošenje ekološkog znaka na proizvod.

- Pošto postoji i nacionalni Hrvatski eko znak i znak Europske unije, koji od njih mora obvezno biti na proizvodu koji ima ekološki certifikat?
Nacionalni eko znak nije obvezujući, ali eko znak Europske unije je obvezujući. Također je obveza stavljanja koda kontrolnog tijela, npr. HR-EKO-( 01 do 07), a ispod toga, što je novost, treba pisati podrijetlo sirovine. Ako je sirovina u Hrvatskoj proizvedena, onda se naznaka EU poljoprivreda može zamijeniti s Hrvatska poljoprivreda. Ako je sirovina iz trećih zemalja, stavlja se ne-EU poljoprivreda. što je transparentno za potrošače glede podrijetla sirovine.
- To su zahtjevi ekološke poljoprivrede?
Da, a moram reći i to da smo mi smo u hrvatskoj uveli pojam ekološki, iako se dosta upotrebljava izraz organski. što je sinonim kao i biološki (bio) ali je hrvatski izraz „ekološki“ koji je određen Prilogom Uredbe (EZ) br. 834/2007.

- Što je s ekološkom proizvodnjom mesa?
Ekološki proizvedenog mesa kod nas uopće nema na tržištu. Tu su određeni problemi. Ni jedna klaonica u RH nije ušla u ekološki sustav proizvodnje mesa, te stoga nemamo ni ekološki proizvedenih mesnih prerađevina. Mlijeko i mliječni proizvodi su također nedostatni trenutno je na tržištu samo ekološko mlijeko koje proizvodi Dukat u kooperaciji s ekološkim mljekarima iz Osječko-baranjske županije.

- Kakvo je stanje s povrćem i voćem?
Registrirano je svega 160 hektara pod povrćem, a voćnjaka je 2 850 hektara . Površine pod voćnjacima su u porastu ali još uvijek nedostatno. Nemamo ni agruma u ekološkoj proizvodnji.
- Ide li ekološki znak na eterično ulje lavande?
Na hidrolat ne ide eko znak, kako ni na eterično ulje jer to nije hrana. Može se naznačiti da su hidrolat i eterično ulje iz ekološkog uzgoja. Na kremi od lavande također može pisati da je iz ekološkog uzgoja, ako je završilo prijelazno razdoblje. Za kozmetiku nema pravila.u uredbama EU koje pokrivaju područje ekološke proizvodnje stoga se može samo navesti da je sirovina, npr: lavanda iz ekološkog uzgoja.

- Koja se vrsta gnojiva dozvoljena za ekološku upotrebu, odnosno proizvodnju?
Što se tiče gnojiva Prilogom I. Uredbe br. 889/2008 propisana su gnojiva koja se mogu koristiti, a Prilogom II. propisana su sredstva za zaštitu bilja koja su dozvoljena. Znači sve su to navedene aktivne tvari, nema trgovačkih naziva..

- Može li med biti ekološki?
Da. Interes za ekološku proizvodnju meda je u porastu. U 2012. godini su registrirane 2 462 košnice. U pčelarstvu je prijelazno razdoblje godinu dana. Tijekom prijelaznog razdoblja, vosak se mora zamijeniti voskom koji potječe iz ekološkog pčelarstva. Smještaj pčelinjaka mora biti takav da unutar polumjera od 3 km izvore nektara i cvjetnog praha čine uglavnom ekološki uzgojene kulture ili kulture obrađene postupcima s malim utjecajem na okoliš.

-Kakve su financijske potpore u ekološkoj poljoprivredi?
Potpore za ekološku poljoprivredu za 2013. za povrće i višegodišnje nasade je to 4300 kuna po hektaru, za oranice 2 646 kuna po hektaru, za livade i pašnjake 1 323 kune po hektaru.

OZNAČAVANJE EKOLOŠKIH PROIZVODA
(eko/ekološki, bio/ biološki, organski )
Prema pravilima ekološke poljoprivrede na proizvodu mora obavezno biti naznačeno slijedeće

* znak ekološkog proizvoda EU
* kod kontrolnog tijela
* porijeklo sirovine
* u popisu trebaju biti navedeni ekološki sastojci




Kontrolna tijela za ekološku proizvodnju u Hrvatskoj su:

BIOINSPEKT u Osijeku, HR-EKO-01,
PRVA EKOLOŠKA STANICA HR-EKO-02 u Zagrebu,
ZADRUGA AGRBIOCERT HR-EKO-03 u Omišlju
BIOTECHNICON HR-EKO-04 u Splitu,
HRVATSKE ŠUME HR-EKO-05 u Zagrebu
TRGO-INVEST HR-EKO-06 u Bukovlju
i AUSTRIA BIO GARANTIE HR-EKO - 07 u Čakovcu


Post je objavljen 26.11.2013. u 09:32 sati.