AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ponedjeljak, 23.09.2013.

HRVATSKA JE JEDINA ČLANICA EU SA REGISTRIRANOM HALAL NORMOM!

HALAL ĆE IMATI GOSPODARSKE UČINKE!

U Islamskom centru u Zagrebu 19. rujna održan je radni sastanak nekoliko predstavnika državne uprave i državnih institucija s rukovoditeljem centra za certificiranje halal kvalitete bacc.san. ing. Aldinom Dugonjićem i predsjednikom Uprave Centra Nerminom Merđanovićem. Ideja sastanka je bila osnivanje radne grupe za stvaranje halal tržišta u Hrvatskoj. Sastanku su bili nazočni: iz Ministarstvo gospodarstva Senada Durrigl i Mirela Leko, iz Ministarstva poduzetništva mr.sc. Jasminka Keser, iz ministarstvo poljoprivrede nazočni su bili dr. sc. Sanja Kolarić Kravar, i mr.sc. Juraj Orenda, iz Državnog ureda za trgovačku politiku Nina Berić, iz Hvatske poljoprivredne komore Tajana Radić, iz Agencije za investicije i konkurentnost Melida Ivković , iz Hrvatske gospodarske komore Zoran Radan te iz Ministarstvo vanjskih poslova Darija Sinjeri. Sve su pozvane predstavnice držane uprave i institucija podržale ideju od važnog gospodarskog značaja za stvaranje halal tržišta, što je namijenjeno muslimanima koji su sljedbenici religije islama. Nakon iznošenja pojedinačnih mišljenja kako raditi dogovoreno je da se svaki od predstvnika pismeno – sa stajališta institucije u kojoj radi – predloži što može i kako činiti za zajednički cilj, koji je izrada strategije za osvajanje halal tržišta u Hrvatskoj kako bi se sinhroniziranim aktivnostima svi značajnije uključili u tokove rastućeg tržišta na kome je RH zanemarivo malo prisutna.

Image and video hosting by TinyPic
Radni sastanak predstavnika državne uprave i državnih institucija u Islamskom centru s rukovoditeljem centra za certificiranje halal kvalitete bacc.san. ing. Aldinom Dugonjićem i predsjednikom Uprave Centra Nerminom Merđanovićem.

HRVATSKA JE JEDINA ČLANICA EU SA REGISTRIRANOM
HALAL NORMOM


Što je halal, što sve može biti halal, koliko tržišta zauzima, o normi za halal tržište koja je registrirana u hrvatskom zavodu za norme, a žele je i druge zemlje, razgovaram s Alenom Dugonjićem bacc.san.ing. koji je rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Hrvatskoj, sa sjedištem u Islamskom centru u Zagrebu.

Što znaći halal?

Halal je arapska riječ koja se nigdje u svijetu ne prevodi. Halal znači nešto što je dozvoljeno prema islamskim zakonima.Halal podrazumijeva jedan cjelokupan stil življenja za muslimane i muslimanke, od rođenja pa do smrti. Hallal ima niz svojih prednosti; to je zaštita ljudskoga zdravlja, jer svevišnji Bog nama jedino može propisati ono što je dobro za čovjeka. Halal je danas u Republici Hrvatskoj registriran kao društvena norma prema tehničkim karakteristikama kako bi se pojedini proizvodni procesi, oni koji se mogu, mogli ceretificirati. Halal ima dakle svoje prednosti a to je dodatna kvaliteta, dodatna sigurnost, halal nikoga ne izuzima, niti jednu religijsku pripadnost niti način prehrane. Halal je prisutan globalno i s halalom se po pitanju certificiranja može izaći na nova tržišta zajedničkom akcijom i zato smo mi danas sazvali sve institucije koje smo smatrali da su potrebne. Tako želimo napraviti zajedničku strategiju i izaći na nova tržišta na kojima smo malo ili gotovo nikako prisutni.

Kolika je vrijednost tog tržišta na kojem sada niste prisutni, odnosno RH je vrlo malo prisutna ?

Prema procjenama određenih organizacija koje se bave statistikama halal tržište prehrambene industrije se procjenjuje na 635 milijardi američkih dolara, raste zadnjih godina 10-20%, a u idućih 4-5 godina je predviđen rast od 40%. Važno je da imamo jednu europsku politiku koje samo sada dio, da je tržište EU procijenjeno na 66 milijardi američkih dolara, da je velika mogućnost naših kompanija prisustvovati tržištu EU, jer smo mi jedina zemlja članica, govorim o Republici Hrvatskoj, koja ima službeno registriranu normu. Dakle tu imamo niz komparativnih prednosti koje trebamo iskoristiti.

Kako je došlo do registracije te norme?

Do registracije norme je došlo jer se vidjela potreba izlaska na norma tržišta. Islamska organizacija je osnovala instituciju koja će se time baviti. Napravljena je norma s grupom stručnjaka koja je trebala sudjelovati u tome da bi ona bila po svim tehničkim karakteristikama potvrđena od najvišeg vjerskog islamskog autoriteta što u Republici Hrvatskoj postoji, muftija, koji je potvrdio da je to sa islamskog stajališta u redu. S druge strane su stručnjaci za normizaciju rekli da je u redu i mi smo registrirani u hrvatskom Zavodu za norme. Ona svoje korijene vuče iz BIH gdje je na ovaj način osmišljena, a mi smo onda poduzeli korake da Hrvatski zavod za norme preuzme norme iz institucija za normizaciju Bosne i Hercegovine. Promovirajući to na način kako sam rekao, a mi smo jedina zemlja članica, sada imamo zahtjev iz određenih europskih zemalja da im se dostavi norma. Trenutno je ona u prevođenju na engleski jezik i vrlo brzo će ona biti kao takva dostupna u Hrvatskom zavodu za norme.

Drugim riječima vi odnosno zajednica muslimana u Hrvatskoj sada imate nešto što drugi nemaju! Do toga je došlo realnošću i dalekovidnošću osoba u Islamskom centru, ali i činjenicom, da je već 1916. Hrvatska u tadašnejm državnom ustroju, priznala vjeru islam!?

Mi imamo niz komparativnih prednosti između ostalih zemalja koje dosta rade s ovim halal tržištem koje spominjem. Prvo je da je 1916. Hrvatska institucionalno priznala vjeru islam. Godine 2002. je potpisan ugovor Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj sa Vladom Republike Hrvatske u svim pravima i kao dio ovoga društva mi smo ovdje da pridonosimo boljitku ovoga društva. Ovo je jedan od najboljih načina, ovo je direktan utjecaj na jačanje konkurentnosti gospodarstva, hrvatski izvoz, investicije, a svakako tu je sada poveznica halal turizma tj. kao stvaranje Hrvatske kao halal friendly destination upravo ovim preduvjetima koje sam govorio. Tu je sada stvar razumijevanja ugostitelja i hotelijera da se oni odluče, da razumiju, a prema tome da se i certificiraju i da nastave na onim tržištima, gdje nema ni dolaska gostiju, ima tek individualnih dolazaka. Međutim, ako vi niste sigurni što konzumirate onda nastaje jedan vakum prostor. A ovim certifikatom gostu kažete zapravo da je on dobrodošao.

Hoćete reći da je trenutak da se u halal normi počnu ostvarivati značajni gospodarski učinici?

Pokušavamo preventivno proaktivno djelovati. A norma djeluje tako. Vidite sada ovih dana se govori o Indonezijskom izaslanstvu koje je došlo u Republiku Hrvatsku. Već sada se određene kompanije koje imaju tu dalekovidnost javljaju, od restorana i hotela, da bi željeli hahal certifikat jer vide mogućnost. Ako se kupi avio kompanija vi znadete što to sve prati od jednog ceteringa, puno putnika, za RH se sve više čuje. Međutim tu je cijeli mehanizam koji to treba pratiti i to se sve više prepoznaje.


Image and video hosting by TinyPic

S lijeva: Predsjednik Uprave Centra Nermin Merđanović i gospodin Aladin Dugonjić, moj sugovornik, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Hrvatskoj

Što konkretno halal norma u prehrani ne podržava?

Norma kao takva vrlo jasno definira, najčešće se govori o svinjetini jer ona je u ovom području prisutna i najviše se konzumira, tu su zabranjene žabe, određeni puževi, magarci, od divljači zabranjen je vepar, a od onog što nije prisutno na našem tržištu je lav, tigar, od onog što je namirnica u Kini i Japanu a je zabranjeno, to su žohari, razni insekti. No kada se uzme u obzir naša gastronomija, manje-više sve su stvari dozvoljene. Naprimjer kod pripravljanja rižota u koji obično ide vino, vino nije dozvoljena namirnica, ili kada se radi namirnica u koju ide svinjska želatina, može se koristiti goveđa želatina. Dakle, tu je sada stvar alternative. I tu sada nije potrebno mijenjati namirnicu, već koristiti sastojke koji su dozvoljeni.

Kako se halal norma primjenjuje u turizmu, konkretno u uređenju hotelskih soba?

Što se tiče turizma, tu se većinom bavimo ugostiteljima, a sada imamo zahtjev i turističkih agencija. Međutim agencije su na čekanju. Mi imamo trenutno Zagreb. Na Jadranu imamo trenutno dva hotela certificirana u Baškoj. Sada je potrebno više certificirati i to s udrugom poslodavaca nastojimo. Kod hotela to podrazumijeva da bude prilagođen proces nabave, pripreme i posluživanja halal, što podrazumijeva da onemogući da ne dođe do kontaminacije sa nedozvoljenim namirnicama. Kroz naručivanje danas je na raspolaganju 45 poduzeća koja imaju halal i tu mi zapravo doprinosimo onome da zelena Hrvatska opskrbljuje plavu Hrvatsku, na taj način da se uvjetuje da ima halal certifikat. Bez toga on ga ne može dobiti. To su mali iskoraci, nisu neke količine, ali iz dana u dan se svakako povećavaju. Kod pripreme hrane nije moguće miješati kruške i jabuke, što bi se reklo, mada već prema svim onim standardima koje ima HACAP sustav praktički to je definirano. Naprimjer daska za rezanje, noževi, skladištenje, sve se to uredno razdvaja.Znak halal se stavlja kod jela koja se mogu konzumirati.
Što se tiče soba osiguravaju se namijenjeni predmeti za molitvu. Jer svaki musliman, gdje god na zemaljskoj kugli da se nalazio, on je dužan izvršavati pet svojih dnevnih molitvi u točno propisano vrijeme zato njemu hotelijer u sobi osigurava slijedeće; označava mu jugoistok što je smjer okretanja za vrijeme izvršavanja molitve sa jednom strelicom na kojoj piše kibla, osigurava mu serdžadu što je jedan mali molitveni tepih, osigurava mu vahtiju, to je plan u kome je točno propisano vrijeme poglavito za one goste koji dolaze iz zemalja gdje je velika vremenska razlika. U sobi nema alkohola nema slika sa nekakvim licima, što je u islamu zabranjeno, ima jedan tespih što je slično krunici. Nema potrebe za nekakvim dodatnim investiranjem. Znači gost je došao ugostitelj to može staviti i može se povući. I zato mi educiramo cjelokupno osoblje od percepcije do sobe. Svi moraju znati što je halal zašto to netko zahtijeva i naravno mi to kontroliramo, nenajavljeno i najavljeno. Mi i proizvode kupujemo gotove i radimo laboratorijsku analizu bez znanja tvrtke. Mi se naravno možemo pojaviti i u firmi jer halal mora biti 100%, ne može biti 98% i tu se zahtijeva maksimalna ozbiljnost. A naravno slijede i penali, ako to izađe iz okvira onoga kako je standard propisao.
Prihvaćanje norme hahal je dobrovoljno, no međutim, ako se uđe u igru, onda su pravila jasna.

Što sve može biti halal?

U halal se podrazumijeva hrana, predmeti opće uporabe, lijekovi. kozmetika. Ako hotelski prostor ima welnes, masaže moraju biti organizirane tako da razdvajaju muškarce od žena i da žene masiraju žene, kao i muškarci muškarce. Sve se zapravo može podrazumijevati pod halal. Ono što se kosi sa nekim moralnim vrijednostima ne provoditi se. Isto je kod marketinga, znak se ne može koristiti u nedozvoljene svrhe. Sok naprimjer može biti halal, ali znak ne može biti korišten u marketinške svrhe.Iznenadili biste se što se sve može naći u jednoj čokoladi, u jednom deterđentu. Znači sve se mora certificirati. Samo riba je hahal po sebi, Međutim sve je više pokazatelja danas da je riba zagađena i potrebno je i ribu kontrolirati i certificirati. Sve što nema znaka halal, musliman koji prakticira vjeru islam ne konzumira i ne koristi. Od Vindije ima 1250 proizvoda koji nosi znak halal što kupac pri kupnji može vidjeti.

Image and video hosting by TinyPic

Znak halal. Halal je islamska riječ koja se nigdije u svijetu ne prevodi. Halal znači " nešto što je dozvoljeno" prema islamskim zakonima.

23.09.2013. u 16:11 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< rujan, 2013 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Svibanj 2024 (2)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter