HALAL ĆE IMATI GOSPODARSKE UČINKE!
U Islamskom centru u Zagrebu 19. rujna održan je radni sastanak nekoliko predstavnika državne uprave i državnih institucija s rukovoditeljem centra za certificiranje halal kvalitete bacc.san. ing. Aldinom Dugonjićem i predsjednikom Uprave Centra Nerminom Merđanovićem. Ideja sastanka je bila osnivanje radne grupe za stvaranje halal tržišta u Hrvatskoj. Sastanku su bili nazočni: iz Ministarstvo gospodarstva Senada Durrigl i Mirela Leko, iz Ministarstva poduzetništva mr.sc. Jasminka Keser, iz ministarstvo poljoprivrede nazočni su bili dr. sc. Sanja Kolarić Kravar, i mr.sc. Juraj Orenda, iz Državnog ureda za trgovačku politiku Nina Berić, iz Hvatske poljoprivredne komore Tajana Radić, iz Agencije za investicije i konkurentnost Melida Ivković , iz Hrvatske gospodarske komore Zoran Radan te iz Ministarstvo vanjskih poslova Darija Sinjeri. Sve su pozvane predstavnice držane uprave i institucija podržale ideju od važnog gospodarskog značaja za stvaranje halal tržišta, što je namijenjeno muslimanima koji su sljedbenici religije islama. Nakon iznošenja pojedinačnih mišljenja kako raditi dogovoreno je da se svaki od predstvnika pismeno – sa stajališta institucije u kojoj radi – predloži što može i kako činiti za zajednički cilj, koji je izrada strategije za osvajanje halal tržišta u Hrvatskoj kako bi se sinhroniziranim aktivnostima svi značajnije uključili u tokove rastućeg tržišta na kome je RH zanemarivo malo prisutna.
Radni sastanak predstavnika državne uprave i državnih institucija u Islamskom centru s rukovoditeljem centra za certificiranje halal kvalitete bacc.san. ing. Aldinom Dugonjićem i predsjednikom Uprave Centra Nerminom Merđanovićem.
HRVATSKA JE JEDINA ČLANICA EU SA REGISTRIRANOM
HALAL NORMOM
Što je halal, što sve može biti halal, koliko tržišta zauzima, o normi za halal tržište koja je registrirana u hrvatskom zavodu za norme, a žele je i druge zemlje, razgovaram s Alenom Dugonjićem bacc.san.ing. koji je rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Hrvatskoj, sa sjedištem u Islamskom centru u Zagrebu.
Što znaći halal?
Halal je arapska riječ koja se nigdje u svijetu ne prevodi. Halal znači nešto što je dozvoljeno prema islamskim zakonima.Halal podrazumijeva jedan cjelokupan stil življenja za muslimane i muslimanke, od rođenja pa do smrti. Hallal ima niz svojih prednosti; to je zaštita ljudskoga zdravlja, jer svevišnji Bog nama jedino može propisati ono što je dobro za čovjeka. Halal je danas u Republici Hrvatskoj registriran kao društvena norma prema tehničkim karakteristikama kako bi se pojedini proizvodni procesi, oni koji se mogu, mogli ceretificirati. Halal ima dakle svoje prednosti a to je dodatna kvaliteta, dodatna sigurnost, halal nikoga ne izuzima, niti jednu religijsku pripadnost niti način prehrane. Halal je prisutan globalno i s halalom se po pitanju certificiranja može izaći na nova tržišta zajedničkom akcijom i zato smo mi danas sazvali sve institucije koje smo smatrali da su potrebne. Tako želimo napraviti zajedničku strategiju i izaći na nova tržišta na kojima smo malo ili gotovo nikako prisutni.
Kolika je vrijednost tog tržišta na kojem sada niste prisutni, odnosno RH je vrlo malo prisutna ?
Prema procjenama određenih organizacija koje se bave statistikama halal tržište prehrambene industrije se procjenjuje na 635 milijardi američkih dolara, raste zadnjih godina 10-20%, a u idućih 4-5 godina je predviđen rast od 40%. Važno je da imamo jednu europsku politiku koje samo sada dio, da je tržište EU procijenjeno na 66 milijardi američkih dolara, da je velika mogućnost naših kompanija prisustvovati tržištu EU, jer smo mi jedina zemlja članica, govorim o Republici Hrvatskoj, koja ima službeno registriranu normu. Dakle tu imamo niz komparativnih prednosti koje trebamo iskoristiti.
Kako je došlo do registracije te norme?
Do registracije norme je došlo jer se vidjela potreba izlaska na norma tržišta. Islamska organizacija je osnovala instituciju koja će se time baviti. Napravljena je norma s grupom stručnjaka koja je trebala sudjelovati u tome da bi ona bila po svim tehničkim karakteristikama potvrđena od najvišeg vjerskog islamskog autoriteta što u Republici Hrvatskoj postoji, muftija, koji je potvrdio da je to sa islamskog stajališta u redu. S druge strane su stručnjaci za normizaciju rekli da je u redu i mi smo registrirani u hrvatskom Zavodu za norme. Ona svoje korijene vuče iz BIH gdje je na ovaj način osmišljena, a mi smo onda poduzeli korake da Hrvatski zavod za norme preuzme norme iz institucija za normizaciju Bosne i Hercegovine. Promovirajući to na način kako sam rekao, a mi smo jedina zemlja članica, sada imamo zahtjev iz određenih europskih zemalja da im se dostavi norma. Trenutno je ona u prevođenju na engleski jezik i vrlo brzo će ona biti kao takva dostupna u Hrvatskom zavodu za norme.
Drugim riječima vi odnosno zajednica muslimana u Hrvatskoj sada imate nešto što drugi nemaju! Do toga je došlo realnošću i dalekovidnošću osoba u Islamskom centru, ali i činjenicom, da je već 1916. Hrvatska u tadašnejm državnom ustroju, priznala vjeru islam!?
Mi imamo niz komparativnih prednosti između ostalih zemalja koje dosta rade s ovim halal tržištem koje spominjem. Prvo je da je 1916. Hrvatska institucionalno priznala vjeru islam. Godine 2002. je potpisan ugovor Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj sa Vladom Republike Hrvatske u svim pravima i kao dio ovoga društva mi smo ovdje da pridonosimo boljitku ovoga društva. Ovo je jedan od najboljih načina, ovo je direktan utjecaj na jačanje konkurentnosti gospodarstva, hrvatski izvoz, investicije, a svakako tu je sada poveznica halal turizma tj. kao stvaranje Hrvatske kao halal friendly destination upravo ovim preduvjetima koje sam govorio. Tu je sada stvar razumijevanja ugostitelja i hotelijera da se oni odluče, da razumiju, a prema tome da se i certificiraju i da nastave na onim tržištima, gdje nema ni dolaska gostiju, ima tek individualnih dolazaka. Međutim, ako vi niste sigurni što konzumirate onda nastaje jedan vakum prostor. A ovim certifikatom gostu kažete zapravo da je on dobrodošao.
Hoćete reći da je trenutak da se u halal normi počnu ostvarivati značajni gospodarski učinici?
Pokušavamo preventivno proaktivno djelovati. A norma djeluje tako. Vidite sada ovih dana se govori o Indonezijskom izaslanstvu koje je došlo u Republiku Hrvatsku. Već sada se određene kompanije koje imaju tu dalekovidnost javljaju, od restorana i hotela, da bi željeli hahal certifikat jer vide mogućnost. Ako se kupi avio kompanija vi znadete što to sve prati od jednog ceteringa, puno putnika, za RH se sve više čuje. Međutim tu je cijeli mehanizam koji to treba pratiti i to se sve više prepoznaje.
S lijeva: Predsjednik Uprave Centra Nermin Merđanović i gospodin Aladin Dugonjić, moj sugovornik, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Hrvatskoj
Što konkretno halal norma u prehrani ne podržava?
Norma kao takva vrlo jasno definira, najčešće se govori o svinjetini jer ona je u ovom području prisutna i najviše se konzumira, tu su zabranjene žabe, određeni puževi, magarci, od divljači zabranjen je vepar, a od onog što nije prisutno na našem tržištu je lav, tigar, od onog što je namirnica u Kini i Japanu a je zabranjeno, to su žohari, razni insekti. No kada se uzme u obzir naša gastronomija, manje-više sve su stvari dozvoljene. Naprimjer kod pripravljanja rižota u koji obično ide vino, vino nije dozvoljena namirnica, ili kada se radi namirnica u koju ide svinjska želatina, može se koristiti goveđa želatina. Dakle, tu je sada stvar alternative. I tu sada nije potrebno mijenjati namirnicu, već koristiti sastojke koji su dozvoljeni.
Kako se halal norma primjenjuje u turizmu, konkretno u uređenju hotelskih soba?
Što se tiče turizma, tu se većinom bavimo ugostiteljima, a sada imamo zahtjev i turističkih agencija. Međutim agencije su na čekanju. Mi imamo trenutno Zagreb. Na Jadranu imamo trenutno dva hotela certificirana u Baškoj. Sada je potrebno više certificirati i to s udrugom poslodavaca nastojimo. Kod hotela to podrazumijeva da bude prilagođen proces nabave, pripreme i posluživanja halal, što podrazumijeva da onemogući da ne dođe do kontaminacije sa nedozvoljenim namirnicama. Kroz naručivanje danas je na raspolaganju 45 poduzeća koja imaju halal i tu mi zapravo doprinosimo onome da zelena Hrvatska opskrbljuje plavu Hrvatsku, na taj način da se uvjetuje da ima halal certifikat. Bez toga on ga ne može dobiti. To su mali iskoraci, nisu neke količine, ali iz dana u dan se svakako povećavaju. Kod pripreme hrane nije moguće miješati kruške i jabuke, što bi se reklo, mada već prema svim onim standardima koje ima HACAP sustav praktički to je definirano. Naprimjer daska za rezanje, noževi, skladištenje, sve se to uredno razdvaja.Znak halal se stavlja kod jela koja se mogu konzumirati.
Što se tiče soba osiguravaju se namijenjeni predmeti za molitvu. Jer svaki musliman, gdje god na zemaljskoj kugli da se nalazio, on je dužan izvršavati pet svojih dnevnih molitvi u točno propisano vrijeme zato njemu hotelijer u sobi osigurava slijedeće; označava mu jugoistok što je smjer okretanja za vrijeme izvršavanja molitve sa jednom strelicom na kojoj piše kibla, osigurava mu serdžadu što je jedan mali molitveni tepih, osigurava mu vahtiju, to je plan u kome je točno propisano vrijeme poglavito za one goste koji dolaze iz zemalja gdje je velika vremenska razlika. U sobi nema alkohola nema slika sa nekakvim licima, što je u islamu zabranjeno, ima jedan tespih što je slično krunici. Nema potrebe za nekakvim dodatnim investiranjem. Znači gost je došao ugostitelj to može staviti i može se povući. I zato mi educiramo cjelokupno osoblje od percepcije do sobe. Svi moraju znati što je halal zašto to netko zahtijeva i naravno mi to kontroliramo, nenajavljeno i najavljeno. Mi i proizvode kupujemo gotove i radimo laboratorijsku analizu bez znanja tvrtke. Mi se naravno možemo pojaviti i u firmi jer halal mora biti 100%, ne može biti 98% i tu se zahtijeva maksimalna ozbiljnost. A naravno slijede i penali, ako to izađe iz okvira onoga kako je standard propisao.
Prihvaćanje norme hahal je dobrovoljno, no međutim, ako se uđe u igru, onda su pravila jasna.
Što sve može biti halal?
U halal se podrazumijeva hrana, predmeti opće uporabe, lijekovi. kozmetika. Ako hotelski prostor ima welnes, masaže moraju biti organizirane tako da razdvajaju muškarce od žena i da žene masiraju žene, kao i muškarci muškarce. Sve se zapravo može podrazumijevati pod halal. Ono što se kosi sa nekim moralnim vrijednostima ne provoditi se. Isto je kod marketinga, znak se ne može koristiti u nedozvoljene svrhe. Sok naprimjer može biti halal, ali znak ne može biti korišten u marketinške svrhe.Iznenadili biste se što se sve može naći u jednoj čokoladi, u jednom deterđentu. Znači sve se mora certificirati. Samo riba je hahal po sebi, Međutim sve je više pokazatelja danas da je riba zagađena i potrebno je i ribu kontrolirati i certificirati. Sve što nema znaka halal, musliman koji prakticira vjeru islam ne konzumira i ne koristi. Od Vindije ima 1250 proizvoda koji nosi znak halal što kupac pri kupnji može vidjeti.
Znak halal. Halal je islamska riječ koja se nigdije u svijetu ne prevodi. Halal znači " nešto što je dozvoljeno" prema islamskim zakonima.
Post je objavljen 23.09.2013. u 16:11 sati.