AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 20.10.2012.
ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA - 50 GODINA
ZNAČAJAN ALAT – UDRUŽIVANJE U UDRUGE I ZADRUGE
RADI IZLASKA NA TRŽIŠTE!
Na Međunarodnoj konferenciji u povodu „50 godina zajedničke poljoprivredne politike – u korak s vremenom „ koju je 15.listopada Opća uprava za proširenje Europske unije sa sjedištem u Bruxellesu održala u Zagrebu, a kojoj je predsjedavao gospodin John Clark, direktor Europske komisije Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj ( pogledati prethodni tekst), prisutni su mogli čuti mnogo odličnih informacija, a ja pozornost želim skrenuti na još dva govora gostiju iz Bruxellesa i to gospodina Flavia Coturnia načelnika Odjela Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj i gospodina Carla Pagliaccia koji je djelatnik tog istog Odjela, a koji je izlagao na temu „Važnost tržišnih instrumenata i proizvođačkih organizacija u prehrambenom lancu“.
Gospodin Flavio Coturni izlagao je na temu „ Izravna potpora poljoprivrednicima u EU: buduće perspektive“.
Prema riječima gospodina Coturna, od svih ciljeva najveći je cilj smanjivanje nestalnosti dohotka, koji je povezan sa sustavom direktnih plaćanja. Reforma koja će dovesti do direktnih plaćanja ustrojena je kroz dva već poznata stupa plaćanja. Ta će se struktura održati u novom obliku, a naglasak će biti na a. obvezi ozelenjavanja, b. pojednostavljenju nacrta za mlade poljoprivrednike, c. dopuni plaćanja najvećim poljoprivrednicima
Koncept izravnih plaćanja za 2014: 1. od obveznog dijela – temeljna plaćanja 2. plaćanje za zeleno poljodjelstvo 3. plaćanje za mlade farmere i poljoprivrednike koji imaju do 40 godina
Svi poljoprivrednici moraju udovoljavati višestrukim uvjetima sukladnosti, a skladu s tim u planu su potpore za uzgoj, poljodjelstvo i mlade farmere do 40 godina, a za njih bi potpora postojala do pet godina. Osnovne promjene u osnovama plaćanja krenuti će 2014. i do 2017. biti će razdoblje prilagodbe. Poticaji do 2019. biti će zasnovani na načinu plaćanja koji bude zasnovan 2014. Sva će zemljišta ući u tu shemu.
„Novi kriterij plaćanja biti će taj da treba biti aktivan poljopreivrednik“ – naglasio je gospodin Coturni “ Ako nije aktivan, ako ne održava sve što se odnosi na njegovu djelatnost biti će isključen iz tog programa za direktna plaćanja „ – rekao je.
Gospodin Carlo Pagliacci iz sektora Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj izlagao je na temu „ Važnost tržišnih instrumenata i proizvođačkih organizacija u prehrambenom lancu“
„ Zašto u praksi tržišni instrumenti?“ započeo je pitanjem gospodin Pagliacci, te nastavio : „Manje više sve države na svijetu imaju zaštitu poljoprivrednih proizvođača, jer je ta proizvodnja specifična. Ta proizvodnja ima prirodna ograničenja koja nisu uvijek sita. A instrumenti su uspostavljeni da bi se povećala poljoprivredna proizvodnja .
Nakon 2. svjetskog rata , točnije 1957. Sporazumom iz Rima na planu poljoprivredne proizvodnje u Europi utanačena su načela koja se odnose na poljoprivrednu proizvodnju i cijene. Na početku je šest država formiralo načela kojima se treba rukovoditi zajednička poljoprivredna politika, a koja svoj temelj ima na tržišnim instrumentima. Ta načela vrijede i danas.Dok je s jedne strane poljoprivredna proizvodnja i farmeri druga strana te medalje su potrošači. Zašto je potrebna zajednička poljoprivredna politika na razini EU? Tu je riječ o poštenom nadoknađivanju i konkurenciji. Postoje 1. pravila o tržišnim standardima 2. pravila pod kojima proizvod dolazi na tržište. Uređenje agrara potrebno je jer je prihod farmera manji od prihoda u sektorima koji nisu agrarni i do 50%.“ Prema riječima gospodina Pagliaccia tržišni instrumenti su uvedeni 1992. kao izravna plaćanja, bila je to kompenzacija niskih cijena. Reforme 2003. i 2008. su mijenjale praksu proizvodno vezanih premija. Kreirali su postojeće mjere ruralnog razvoja. U posljednjoj reformi 2008. plaćanja farmera su bila bolje ciljana, a ruralni sektor se osnažio.“
„Sada se agrarna politika suočava s novom reformom i pitanje je KAKO,“ kaže gospodin Pagliacci i nastavlja“ Očekujemo stabilizaciju tržišnih izdataka. Moguća su i divljanja cijena, zbog čega se javlja ne elastično stanje između potrošnje i proizvodnje. Neće doći do porasta potrošnje, to se onda odražava na cijenama. Cijena umjetnog gnojiva je porasla i u EU. Cijene energije su narasle u posljednje desetljeće više nego cijene poljoprivrednih proizvoda. Različita je situacija u različitim zemljama EU. Koncept – proizvodi za koje se danas odobravaju intervencije na tržištu – treba zadržati i stvoriti rezerve za slučaj krize koju treba definirati od slučaja do slučaja. Kvote za šećer u budućnosti treba ukinuti. Hmelj i njihovu zabranu treba ukinuti i to treba regulirati drugim instrumentima. Te nove mjere koje ćemo u budućnosti donijeti ciljaju na okrupnjavanje, da poljoprivrednik ne izlazi sam na tržište, već treba poticati udruživanje u proizvodne udruge i zadruge. Komisija je smatrala da je to značajan alat. Za početak određene su specifične mjere u fondu za ruralni razvoj. Odnosi se to na mjere zajedničkog izlaska na tržište i poboljšanje privlačnosti prehrambenih proizvoda kod potrošača. Novi su programi o distribuciji 1. voća 2. i mlijeka u školama. Taj koncept bi trebao promijeniti odnos prema zdravlju. Školama će biti odobrena pomoć za distribuciju. To bi trebalo pridonijeti povećanju konzumacije mlijeka i voća“ kazao je u svom izlaganju 15. listopada u Zagrebu Carlo Pagliacci službenik iz Opće Uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj EU.
| < | listopad, 2012 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
Svibanj 2024 (11)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter