Marketing
ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA - 50 GODINA
ZNAČAJAN ALAT – UDRUŽIVANJE U UDRUGE I ZADRUGE
RADI IZLASKA NA TRŽIŠTE!
Na Međunarodnoj konferenciji u povodu „50 godina zajedničke poljoprivredne politike – u korak s vremenom „ koju je 15.listopada Opća uprava za proširenje Europske unije sa sjedištem u Bruxellesu održala u Zagrebu, a kojoj je predsjedavao gospodin John Clark, direktor Europske komisije Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj ( pogledati prethodni tekst), prisutni su mogli čuti mnogo odličnih informacija, a ja pozornost želim skrenuti na još dva govora gostiju iz Bruxellesa i to gospodina Flavia Coturnia načelnika Odjela Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj i gospodina Carla Pagliaccia koji je djelatnik tog istog Odjela, a koji je izlagao na temu „Važnost tržišnih instrumenata i proizvođačkih organizacija u prehrambenom lancu“.
Gospodin Flavio Coturni izlagao je na temu „ Izravna potpora poljoprivrednicima u EU: buduće perspektive“.
Prema riječima gospodina Coturna, od svih ciljeva najveći je cilj smanjivanje nestalnosti dohotka, koji je povezan sa sustavom direktnih plaćanja. Reforma koja će dovesti do direktnih plaćanja ustrojena je kroz dva već poznata stupa plaćanja. Ta će se struktura održati u novom obliku, a naglasak će biti na a. obvezi ozelenjavanja, b. pojednostavljenju nacrta za mlade poljoprivrednike, c. dopuni plaćanja najvećim poljoprivrednicima
Koncept izravnih plaćanja za 2014: 1. od obveznog dijela – temeljna plaćanja 2. plaćanje za zeleno poljodjelstvo 3. plaćanje za mlade farmere i poljoprivrednike koji imaju do 40 godina
Svi poljoprivrednici moraju udovoljavati višestrukim uvjetima sukladnosti, a skladu s tim u planu su potpore za uzgoj, poljodjelstvo i mlade farmere do 40 godina, a za njih bi potpora postojala do pet godina. Osnovne promjene u osnovama plaćanja krenuti će 2014. i do 2017. biti će razdoblje prilagodbe. Poticaji do 2019. biti će zasnovani na načinu plaćanja koji bude zasnovan 2014. Sva će zemljišta ući u tu shemu.
„Novi kriterij plaćanja biti će taj da treba biti aktivan poljopreivrednik“ – naglasio je gospodin Coturni “ Ako nije aktivan, ako ne održava sve što se odnosi na njegovu djelatnost biti će isključen iz tog programa za direktna plaćanja „ – rekao je.
Gospodin Carlo Pagliacci iz sektora Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj izlagao je na temu „ Važnost tržišnih instrumenata i proizvođačkih organizacija u prehrambenom lancu“
„ Zašto u praksi tržišni instrumenti?“ započeo je pitanjem gospodin Pagliacci, te nastavio : „Manje više sve države na svijetu imaju zaštitu poljoprivrednih proizvođača, jer je ta proizvodnja specifična. Ta proizvodnja ima prirodna ograničenja koja nisu uvijek sita. A instrumenti su uspostavljeni da bi se povećala poljoprivredna proizvodnja .
Nakon 2. svjetskog rata , točnije 1957. Sporazumom iz Rima na planu poljoprivredne proizvodnje u Europi utanačena su načela koja se odnose na poljoprivrednu proizvodnju i cijene. Na početku je šest država formiralo načela kojima se treba rukovoditi zajednička poljoprivredna politika, a koja svoj temelj ima na tržišnim instrumentima. Ta načela vrijede i danas.Dok je s jedne strane poljoprivredna proizvodnja i farmeri druga strana te medalje su potrošači. Zašto je potrebna zajednička poljoprivredna politika na razini EU? Tu je riječ o poštenom nadoknađivanju i konkurenciji. Postoje 1. pravila o tržišnim standardima 2. pravila pod kojima proizvod dolazi na tržište. Uređenje agrara potrebno je jer je prihod farmera manji od prihoda u sektorima koji nisu agrarni i do 50%.“ Prema riječima gospodina Pagliaccia tržišni instrumenti su uvedeni 1992. kao izravna plaćanja, bila je to kompenzacija niskih cijena. Reforme 2003. i 2008. su mijenjale praksu proizvodno vezanih premija. Kreirali su postojeće mjere ruralnog razvoja. U posljednjoj reformi 2008. plaćanja farmera su bila bolje ciljana, a ruralni sektor se osnažio.“
„Sada se agrarna politika suočava s novom reformom i pitanje je KAKO,“ kaže gospodin Pagliacci i nastavlja“ Očekujemo stabilizaciju tržišnih izdataka. Moguća su i divljanja cijena, zbog čega se javlja ne elastično stanje između potrošnje i proizvodnje. Neće doći do porasta potrošnje, to se onda odražava na cijenama. Cijena umjetnog gnojiva je porasla i u EU. Cijene energije su narasle u posljednje desetljeće više nego cijene poljoprivrednih proizvoda. Različita je situacija u različitim zemljama EU. Koncept – proizvodi za koje se danas odobravaju intervencije na tržištu – treba zadržati i stvoriti rezerve za slučaj krize koju treba definirati od slučaja do slučaja. Kvote za šećer u budućnosti treba ukinuti. Hmelj i njihovu zabranu treba ukinuti i to treba regulirati drugim instrumentima. Te nove mjere koje ćemo u budućnosti donijeti ciljaju na okrupnjavanje, da poljoprivrednik ne izlazi sam na tržište, već treba poticati udruživanje u proizvodne udruge i zadruge. Komisija je smatrala da je to značajan alat. Za početak određene su specifične mjere u fondu za ruralni razvoj. Odnosi se to na mjere zajedničkog izlaska na tržište i poboljšanje privlačnosti prehrambenih proizvoda kod potrošača. Novi su programi o distribuciji 1. voća 2. i mlijeka u školama. Taj koncept bi trebao promijeniti odnos prema zdravlju. Školama će biti odobrena pomoć za distribuciju. To bi trebalo pridonijeti povećanju konzumacije mlijeka i voća“ kazao je u svom izlaganju 15. listopada u Zagrebu Carlo Pagliacci službenik iz Opće Uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj EU.
Post je objavljen 20.10.2012. u 10:18 sati.