AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 24.03.2012.
KONFERENCIJA, VIJEĆE ZA MEDIJE: IZAZOVI SAMOREGULACIJE MEDIJA
BRANKO VUKŠIĆ, SABORSKI ZASTUPNIK:
HRT JE POSTALA HIBRID IZMEĐU
KOMERCIJALNE I JAVNE TV
U Hrvatskom novinarskom društvu održana je 22.ožujka međunarodna konferencija „Vijeće za medije : izazovi samoregulacije medija“
POVREMENO OBJAVLJUJEM TEKSTOVE KOJI SE ODNOSE NA INFORMACIJU. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA VIJEĆA ZA MEDIJE: IZAZOVI SAMOREGULACIJE MEDIJA , JEDNA JE OD VAŽNIH TEMA ZA HRVATSKO NOVINARSTVO ALI JEDNAKO VAŽNA I ZA SVAKOG SLUŠATELJA I ČITATELJA MEDIJA. TO JE RAZLOG ZAŠTO JE TEMA NA OVOM MJESTU !
Da podsjetim; Hrvatsko novinarsko društvo i nakladnici svih glavnih hrvatskih medija zajednički su osnovali početkom prosinca 2011. Hrvatsko vijeće za medije koje ima zadatak pratiti i sankcionirati kršenje novinarske etike. Za predsjednicu je izabrana Sanja Mikleušević Pavić s HRT-a, a njenim zamjenikom je imenovan Boris Trupčević predsjednik hrvatske udruge poslodavaca-Udruge novinskih nakladnika.
Vijeće za medije korekcije i ispravke treba radit s obje strane, a u interesu čitalačke i gledalačke publike.Princip djelovanja Vijeća je samoregulacija a samoregulacija profesije je najbolji način odgovornosti i primjene etičkih načela i morala u medijima. Tu praksu odgovornosti mediji primjenjuju u Europi i svijetu posljednjih 15-ak godina. Taj oblik kontrole jednako je potreban i nakladnicima i novinarima, a sve zbog široke publike za koju se medijski sadržaji uopće proizvode.
Konferenciju je otvorio predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka pozdravivši predsjednika RH dr. Ivu Josipovića, Doris Pack zastupnicu u Europskom parlamentu, Manfreda Pretzea predsjednika njemačkog vijeća za medije, Johna Horgana predsjednika Međunarodnog udruženja vijeća za medije te sve ostale prisutne. Predsjednik HND-a rekao je da ova Međunarodna konferencija Vijeća za medije i izazovima samoregulacije znaću ujedno i početak rada Hrvatskog vijeća za medije koje je osnovano prošle godine"Ovo etičko vijeće novinara i nakladnika treba promovirati u javnosti i usporedo s tim raditi na konkretnim primjedbama i slučajevima"- naglasio je predsjednik Duka te nastvio" Vijeće za medije bi trebalo bi postati bitna institucija
čiji će zajednički glas novinara i nakladnika biti izuzetno značajan u riješavanju medijskih problema i kreiranju medijske politike." Predsjednik Duka je podsjetio da HND ima svoje novinarsko Vijeće ćasti, ono će također nastaviti raditi, te rekao da medijskoj etici može samo pomoći postojanje dvaju vijeća za medije. Kratko je podsjeti na tešku gospodarsku situaciju koja utjeće na medijsku nakladu, na potplaćeni rad novinara, lošu kvalitetu programa javne TV i njihovu lošu kadrovsku politiku, te na nestabilnu situaciju u privatnim medijima. " Uloga novog Vijeća za medije je da podigne razinu novinarske etike, ali i da poboljpa cjelokupnu situaciju u hrvatskim medijima" - rekao je Zdenko Duka.
Reinhard Wessel, direktor Zaklade – Konrad – Adenauer istakao je da zaklada u Hrvatskoj djeluje od 2000 godine, da je zaklada tržišno orijentirana, te da su sredstva Zaklade prvenstveno namijenjena projektima političkog dijaloga Povezujući politiku i medije spomenuo je Spiegel aferu ( koja u Hrvatskoj nije poznata) ali da se nakon svega urednici i novinari prema svojoj čitalačkoj javnosti odnose s mnogo odgovornosti. „Sada kada je Vijeće za medije osnovano pred vama je puno rada i očekivanja . Mnogo iskustva i znanja leži u kolegama iz međunarodnog okruženja, te trebate iskoristiti njihova iskustva „ rekao je gospodin Wessel.
Sanja Mikleušević Pavić, predsjednica Vijeća za medije – retorički je upitala „ Zašto je Vijeće za medije važno za Hrvatsku? A onda je rekla da je novinarstvo preslika društva. Naglasila je da društvo u kome nedostaje odgovornosti nema ni medija koji su vjerodostojni. Zato će se prema riječima predsjednice Mikleušević Pavić Vijeće zauzimati za visoku razinu etike i profesionalizma novinara, zaštitu od cenzure . Predsjednica Vijeća za medije je naglasila da tu vidi priliku za koncenzus struke.
Vladimir Stojisavljević, izaslanik ministrice kulture Andre Zlatar rekao je da želi da Vijeće za medije bude korak budućeg rješenja problemima koje svi, koji su upoznati sa problemima u medijima žele.Rekao je „tišti nas Zakon o medijima koji traži izmjene. Mi proučavamo prijedloge koji nam stižu“.Gospodin Stojisavljević je dodao da je i Europska Komisija ta koja traži primjenu određenih standarda kada se radi o javnoj televiziji i slobodi medija „Mozaik koji traje godinu dana u funkciji je iznalaženja rješenja za koja će građani „dignuti ruku“ a koje mora biti Javna TV. Mi vjerujemo u taj cilj“ – rekao je gospodin Stojisavljević.
Predsjenik Rrepublike Hrvatske dr. Ivo Josipović također je prisustvovao Konferenciji Vijeća za medije te je rekao da je samoregulacija medija jedna prihvatljiva demokratska metoda - kako kontrolirati medije te da sud čitatelja, gledatelja i slušatelja treba biti konačan.“Mediji koji nisu imali standarde nisu imali uspjeha kod publike kojoj su bili namijenjeni“. Predsjednik je rekao da se otvara pitanje neovisnosti novina. „ Nije politika ta koja ugrožava neovisnost novinarstva. Novinari su ograničeni potrebom da nešto zarade. Borba svakog novinara za neovisnost, to je javna borba svakog novinara za slobodu medija“.Predsjednik Josipović je između ostaloga rekao da javni mediji moraju zadovoljiti javni interes prikazivanjem određenih sadržaja na drugačiji način nego privatni mediji. Nedostaju sadržaji iz područja kulture, znanosti, sadžaji koji profiliraju vrijednosti ljudskih prava. Josipović je rekao da država ima dovoljno snage da se profiliraju javni sadržaji .
Doris Pack, zastupnica u Europskom parlamentu, predsjednica Odbora za medije i obrazovanje rekla je „Sloboda i demokracija su prožeti i nadopunjuju jedni druge. A kako stoje stvari s medijima? Izloženi silama na slobodnom tržištu su naime mediji svih vrsta. Moja prva djelovanje u Hrvatskoj bilo je povodom demonstracija 1995. za radio 101.Mora etika pronaći put u novinarstvo. Mi smo u Europskom parlamentu pozvali jako puno novinara i održali smo seminare s njima , no kada su se vratili u svoje redakcije ponovo su radili na stari način. Rekli su nam „pod čijom kapom jesam, njegov kruh jedem, moram pisati onako kako mi sviraju“.
Manfred Pretze, predsjednik njemačkog vijeća za medije (Presserat) je rekao „Vijeće za medije ima disciplinsku komisiju i svaki pojedini slučaj kršenja etike provjerava. Ako netko na poseban način krši pravila mora to objaviti u svom mediju. A to se ne uklapa u suvremene oblike poslovanja i nije prednost u tržišnom natjecanju. Prema riječima Manfreda Pretze etičke norme i za novinare i nakladnike moraju biti u zakonodavnom suglasju, a nepoštivanje mora biti sankcionirano, no on kaže da je njemački zakonodavac učinio iznimku i tu Vijeće za medije ima samokontrolu. „ Ako medij radi ne etički staviti ćemo ih na stup srama, bez obzira kojim sredstvima se novinari educiraju“ –
John Horgan, predsjednik međunarodnog udruženja za medije(AIPCE) rekao je na početku da je ovo važan događaj budući da je i predsjednik države došao pokazao je koliku vrijednost daje novinarima. Rekao je potom da je predsjednik govorio s mnogo znanja o medijima (op.a. zatražila sam govor predsjednika, iz Ureda predsjednika, da potkrijepim riječi gospodina Horgena, ali mi je iz ureda odgovoreno da predsjednik nije imao pisani govor već je govorio iz glave!? )
Gospodin Horgen je ispričao kako je Njemačka Vlada 2001. napravila Savjet za medije i pokušala uvesti državnu regulativu medija. Četri godine je proteklo u raspravama, bez utjecaja javnosti, između predstavnika Savjeta Vlade i predstavnika medija, a rezultat je bio taj da se Vlada povukla a mediji se obvezali da će uspostaviti Vijeće za medije. Vijeće za medije postoji 4,5 godine, a postoji i sustav revizije za kaznene postupke pred sudom – ispričao je Horgan.
„ Svako društvo treba dogovoriti vlastita rješenja za vlastite probleme“ rekao je na kraju predsjednik međunarodnog udruženja za medije John Horgan.
Ljiljana Zurovac, predsjednica Vijeća za štampu B i H rekla je da je važno da u regiji postoje funkcionalna Vijeća za medije. „Zašto? Lakše ćemo se mi u BiH baviti žalbama na medije koje primamo od čitatelja, a mi takve žalbe prosljeđujemo na medije, a sada ćemo to moći na Vijeće za medije u Hrvatskoj, jer ima puno pritužbi na hrvatske medije“.
Kolegica Zurovac je rekla da Vijeće za štampu postoji od 2000 godine i iako je BIH vrlo – kako je rekla- kaotična,Vijeće za štampu je vrlo jedinstveno iako ima šest udruženja novinara i okuplja sve izdavače od kojih je prihvaćen i kodeks za štampu i kodeks za tisak. Ljiljane Zurovac kaže i ovo „ Dajemo ljudima informacije o njihovom pravu na žalbu . Nijednom uredniku nije svejedno kada mu čitatelj ili gledatelj kaže: prekršili ste taj i tak kodeks taj i taj član. Svaki kodeks je baziran na konvencijama i zakonima. Svi smo mi članovi Alijanse, nezavisnih Vijeća za štampu Alijansa Europe, ali imamo etičkih dilema.Jednom godišnje imamo skupštinu u Antverpenu.
Branko Vukšić, predsjednik Odbora za medije Hrvatskog sabora upitao je retorički na početku svog kratkog govora:“ Kako govoriti o medijima u Hrvatskoj. Zajednički neprijatelj i medija u Europi i svijetu je krupni kapital. Do 1990. u Hrvatskoj se on zvao politička cenzura, do 2000. cenzura, a onda gospodarska cenzura. Ne objavljuju se prilozi s informacijama ako se u prilogu nađe ime nekog kapitaliste ili ako se govori o stranom trgovačkom lancu.“ Saborski zastupnik Vukšić, inače novinar dugi niz godina, podsjetio je da postoji spoj vlasti i poslodavca te rekao da ne postoji transparentnost vlasništva medija, te da često vlasnici nisu oni koji su navedeni. Osvrnuo se na HRT kazavši da je HRT u agoniji i radi u korist komercijalnih TV kuća te se s njima natječe i gubi bitku. „HRT je postala hibrid između komercijalne i javne TV. Kada gledate ne možete shvatiti tko određuje taj program. HRT je u kaosu, društvo je u kaosu. Milijun i dvjesto do milijun i tristo tisuća dioničara žele HRT bez cenzure , ali gledatelje nikad nitko ne pita što žele.“ Vukšić je dalje rekao da u svijetu krupni kapital želi da se gledatelje zaglupljuje, da se intelektualce makne od televizije. Završno je rekao, između ostaloga, da se nada da će Vijeće za medije datI odgovor javnosti, tko vodi 22 lokalne televizije u RH.
Ante Gavranović na Konferenciji Vijeće za medije, pred uzvanicima u HND-u
ANTE GAVRANOVIĆ, analitičar medija, jedan od začetnika ideje o samoregulaciji medija u Hrvatskoj I jedan od bivših predsjednika HND s ovim je izlaganjem sudjelovao na Konfernciji. Objavljujem izlaganje u cjelosti:
ANTE GAVRANOVIĆ: „U čuvenom govoru prvi predsjednik HND Milan Grlović na osnivačkoj skupštini 1910.g. istakao je: Da uzmogne vršiti svoju uzvišenu misiju u narodu, štampa mora biti neodvisna, ona mora biti poštena da bude ugledna, a mora biti složna da bude jaka i uplivna. O odgovornosti – ona postoji naprama narodu kojemu služimo i naprama sebi. Na istoj osnivačkoj skupštini izabran je i prvi novinarski Sud časti.
HND je od samih početaka imalo ključnu ulogu u kreiranju i tumačenju profesionalnih standarda, a njezino disciplinsko vijeće (danas Novinarsko vijeće časti) bilo je dugo jedino tijelo samoregulativnog nadzora. Doduše, u novije vrijeme etičko je povjerenstvo osnovano u nekim velikim sustavima (HRT, HINA), a u redakciji Večernjeg lista djeluje urednik za čitatelje, neka vrsta redakcijskog ombudsmana.
Projekt uspostavljanja integrativnog samoregulativnog sustava na nacionalnoj razini, koji bi okupio sve važne čimbenike u procesu masovnog komuniciranja, iniciran je prije približno deset godine, pa i ranije. Inicijativni odbor sačinjavali su predstavnici HND-a, Novinarskog vijeća časti, Vijeća za medije HHO-a, HUNI-ja, HURIN-a i ICEJ-a. Uz potporu Zaklade Konrad Adenauer organizirano je više stručnih rasprava. Iz njih je proizašao preliminarni model hrvatskog vijeća za medije, koji je raspravljen i preporučen na međunarodnoj konferenciji u Opatiji u svibnju '04. Građa o toj temi iste je godine opsežno izložena u stručnom glasilu Novinar. U lipnju '06 ICEJ je bio u Opatiji domaćin stručnog seminara (radionice) o samoregulacije, organiziranog u okviru Mreže za profesionalizaciju medija u JI Evropi. Potkraj prvog polugodišta članovi Inicijativnog odbora obavili su konzultacije s desetak najvećih hrvatskih nakladnika, u kojima je potvrđen interes vlasnika medija za uspostavljanje hrvatskog vijeća za medije i spremnost da se u tome aktivno surađuje. Tako je oko ideje nacionalnog vijeća za medije okupljena glavnina najvažnijih medijskih aktera, čime su se stekle sve opće pretpostavke za završnu fazi implementacije projekta. To je potvrđeno i na Skupštini HND u prosincu 2006. Početkom 2007. cijeli je projekt predan Ministarstvu kulture i – tamo jednostavno zamro! Oživjeli smo ga ponovno tek 2010.
Poštovane kolegice i kolege,
Hrvatski medijski sustav se nalazi u poodmakloj ali nedovršenoj fazi demokratske tranzicije. Posljednjih desetak godina, a osobito poslije parlamentarnih izbora godine 2.000, stanje se utoliko promijenilo, da je položaj medija prestao biti jedan od najvažnijih problema demokratskog ustroja zemlje. Moć medijskog sektora u društvu općenito je očito porasla. Politička emancipacija medija nije, međutim, konsolidirana. Politički krugovi povremeno izražavaju snažne težnje obnavljanju kontrole medija, osobito javnih. U novije vrijeme se sve više zapaža i utjecaj poduzetničke sfere, koji je u sadržaju glasila možda teže prepoznatljiv od upliva politike, ali nije i manje važan s profesionalno-etičkog stanovišta. .
Analiza medijskog sektora u Hrvatskoj upućuje na to, da postoje i nužni uvjeti i snažna potreba uspostavljanja autonomnog normiranja i nadzora profesionalno-etičke kvalitete medijske produkcije na nacionalnoj razini. Teškoće koje treba svladati radi uspostavljanja toga sustava su uglavnom organizacijske i tehničke prirode, tako da njegova budućnost ovisi gotovo isključivo o opredjeljenju i volji socijalnih partnera u branši. Glavna zadaća sustava je uspostavljanje profesionalno-etičkih standarda i nadzor njihovog poštivanja.
Poštovane kolegice i kolege,
Medijskim prostorom svijeta – pa tako sve više i u Hrvatskoj - dominiraju transnacionalne kompanije koje su dugotrajnim spajanjima i preuzimanjima koncentrirale kontrolu nad svim onim što vidimo, čujemo ili čitamo. Gospodarski tržišni odnosi, prisutni u transnacionalnim kompanijama, nameću bespoštednu konkurenciju za nacionalne i međunarodne medijske prostore. To, pokazalo se, često veoma pogubno utječe na karakter i značenje, a posebno na strukturu medijskih usmjerenja i programa. Prevladava opći trend inzistiranja medija na zabavnim i lakšim sadržajima, što je okosnica potpune komercijalizacije medija. Naime, širom globalnog sustava funkcionira čvrsta sprega: marketing-mediji-transnacionalne kompanije. Standardizacija medija kroz strukturu i sadržaj programa svih vrsta medija bitno utječe na posebnost i održivost autentičnosti nacionalnih kultura koje sve više podliježu potrošačkom duhu medijsko-industrijskih konglomerata.
No, samo površna analiza stvarnih interesa čitatelja, slušatelja i gledatelja pokazala bi i neke druge interese za medije. Pokazala bi, među ostalim, i potrebu za drugačijim programima i njihovim sadržajima. Govoreći o tome što, zapravo, ljudi očekuju od svih medija, nezavisne stručne ankete pokazuju da čitatelji, gledatelji i slušatelji očekuju, prije svega, pravu informaciju, dakle pažljivo odabranu i što čistiju vijest. Od medija također očekuju i vrlo pažljiv urednički izbor i odabir vijesti i događanja. Analize dalje pokazuju kako su poštivanje činjenica, čvrsto strukturirana informacija i temeljito provjeravanje podataka temelji na kojima počiva rad novinara, posebno onih koji rade u specijaliziranim rubrikama.
U tom smislu postoji čvrsta linija odgovornosti, koju bismo mogli podijeliti na četiri razine.
Prva je upravo novinarska i o njoj smo se izjasnili. Činjenica je, međutim, da nam danas mediji bježe u 'žutilo', senzacionalizam, a elektronski mediji sve više u tzv. infotainment.
Druga je razina urednička. Dosta su raširena mišljenja i unutar same struke da nam na tom području dosta škripi. Urednici su oslabljena karika u stvaranju novina i programa, jer često podliježu interesima menadžmenta i vlasnika, što se odražava na kvalitetu medija.
Treća razina je menadžment u medijima. To je i u svijetu novo područje, koje se tek posljednjih godina javlja kao ozbiljan problem. Naime, pad naklada i prihoda u medijima, pojava novih medija i međusobna utakmica među njima, kombinacija više usporednih medija s istim brojem novinara i redakcija otvorila je potpuno nove poglede na materijalnu uspješnost medija.
Konačno, tu su i nedovoljno transparentni vlasnički odnosi u medijima. Na tom se području stvaraju potpuno novi odnosi, gdje je manje nesporazuma na relaciji mediji-politika, a sve više konflikata (sukob interesa) na relaciji novinar-vlasnik.
Nikada se u povijesti svjetskog i hrvatskog novinarstva nisu tako užurbano i tako nervozno tražila nova rješenja za uspješno izdavanje novina odnosno golo preživljavanje pojedinih medija. Riječ je o novim strategijama za pridobivanje publike, zatim o novim koncepcijama oglašavanja, korištenju najbolje prakse u izdavanju novina ili oblikovanju elektroničkih medija. Sve se svodi na promišljanja kako mediji mogu i što rade da bi povećale svoje prihode od oglašavanja. Lome se koplja oko pitanja kako na najbolji način povezivati tiskano i elektronsko novinarstvo, kako uspostavljati modele novih medijskih kompanija i kako oblikovati redakcije budućnosti s multimedijalnom funkcijom.
U tim uvjetima dosta je teško održati proizvodnju na razini potrebne konkurentnosti i profitabilnog poslovanja uz pridržavanje postulata struke i novinarske etike.
Uputno je stoga i u ovoj prigodi upozoriti na riječi Philipa Meyera, profesora novinarstva na američkom North Karolina Sveučilištu i direktora projekta ‘Kvalitete novina’ (u okviru projekta Svjetske udruge novinskih izdavača Shapping the future of the newspaper), koji tvrdi:
“Dobro novinarstvo uvijek je bilo produkt tenzija između profita i društvene odgovornosti. Postoje, međutim, znakovi da bitka poprima neravnopravne okvire, u kojima profit preuzima primat nad sadržajem novina. Problem je u tome što su troškovi novinarstva koje služi društvu vidjivi, a koristi to nisu. Projekt kvalitete novina i drugih medija trebao bi u te odnose unijeti potrebne korekcije i otkloniti nastalu neravnotežu. Upravo kroz uspostavljanje jasnih mjerila kvalitete medija”.
I da završim.
Osobno sam, kao jedan od inicijatora i začetnika ideje o samoreguliranju u Hrvatskoj, izuzetno zadovoljan da je, makar s puno muke i velikim odmakom, ipak došlo do uspostavljanja Hrvatskog vijeća za medije. Upravo bi to vijeće moralo unijeti te potrebne korekcije i uspostaviti određenu ravnotežu između etike i profita.
Briga za profesionalizam, etiku, novinarsku odgovornost i vjerodostojnost trebaju biti trajne misli-vodilje u radu Hrvatskog vijeća za medije. Samo takvim pristupom ono će steći potreban ugled i poštovanje u novinarskim redovima, ali i potreban društveni ugled u širim krugovima koji će afirmirati njegovo djelovanje.
Poželimo stoga svi zajedno našem novom Vijeću dug i plodonosan život! „
| < | ožujak, 2012 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Travanj 2024 (36)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter