AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 31.10.2009.
MINERALNO GNOJIVO UMJESTO DIJELA NOVCA ZA POTICAJ
PREUZIMANJE MINERALNOG GNOJIVA NA IME
POTICAJA
Ovih je dana Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja donijelo Odluku o kupovini mineralnog gnojiva u svrhu zatvaranja potraživanja za poticaje odnosno potpore, u poljoprivredi. Ta je odluka iz ureda glasnogovornika poslana novinarima, a ja je u cijelosti, bez ikakvog svog komentara, objavljujem.
Evo sadržaja te odluke:
„ Korisnicima državnih potpora u poljoprivredi, koji su ostvarili pravo na plaćanja po osnovi jesenske sjetve 2008.godine – žetve 2009. godine za pšenicu i uljenu repicu, isplaćena je vrijednost u visini od 60 % ostvarenih prava.
Za neisplaćenu vrijednost od 40 % ostvarenih prava daje se mogućnost da kupe mineralno gnojivo do 20. studenog 2009. i tako zatvore svoja potraživanja za potpore u poljoprivredi. Korisnici koji izvrše kupnju mineralnog gnojiva dužni su najkasnije do 25. studenog 2009. vratiti Odluku s pripadajućom fakturom koja potvrđuje kupnju mineralnog gnojiva, kako bi se zatvorila njegova potraživanja. Korisnici, koji do 20. studenog ne iskoriste mogućnost kupnje smatrati će se da su prihvatili da se njihova potraživanja za preostalih, a neisplaćenih 40% poticaja realiziraju u 2010. isplatom na račun. Korisnici koji pak ne žele realizirati pravo na kupnju, dužni su vratiti Odluku Ministarstvu poljoprivrede, odmah u roku od 15 dana od zaprimanja, kako bi se njihova potraživanja izmirila u 2010. godini.
Kupovina mineralnog gnojiva može se ostvariti kod organizatora proizvodnje ili na ostalim prodajnim mjestima.
Korisnik poticaja može u zamjenu za vaučer Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja naručiti gnojivo od proizvođača Petrokemije d.d. Kutina na paritetu fco Kutina. Namjeru će potvrditi upisivanjem broja osobne iskaznice i vlastoručnim potpisom na praznom dijelu vaučera.
Korisnici poticaja koji nisu do sada bili neposredni kupci Petrokemije d.d. Kutina, moraju dostaviti u Kutinu dokumente potrebne za registraciju u bazi Petrokemije d.d. Minimalna količina naručenog gnojiva je 1 paleta po vrsti (1.250 kg).
Vrijednost naručenog gnojiva mora biti veća od vrijednosti vaučera uključujući i PDV zaokruženo na cijelu paletu, a razlika unaprijed uplaćena na račun Petrokemije d.d. prema predračunu koji će Petrokemija d.d. ispostaviti korisniku ili organizatoru ukoliko se korisnici odluče na kupovinu preko njih.
Prije isporuke korisnik poticaja je dužan dostaviti original vaučera u Petrokemiju d.d. kao i uplatiti razliku od ukupne vrijednosti naručenog gnojiva.
Original zaprimljenog vaučera prije isporuke Petrokemija d.d. ovjerava sa pečatom. Original računa sa dospijećem do 10.2. 2010. godine, otpremnicu i kopiju ovjerenog vaučera Petrokemija d.d. nakon isporuke vraća kupcu.“
petak, 23.10.2009.
DISTRIBUCIJSKI CENTAR ZA SJEVEROZAPADNU HRVATSKU
KONCERN PERUTNINA PTUJ – PIPO d.o.o. ČAKOVEC U
ZAGREBU OTVORIO DISTRIBUCIJSKI CENTAR
Predstavnici Perutnine Ptuj – Pipo Čakovec pred distribucijskim centrom u Zagrebu.
U industrijskoj zoni u Podsusedu koncern Parutnina Ptuj - Pipo d.o.o. Čakovec, pustio je u rad, u utorak 20. listopada logističko distribucijski centar za područje četiriju županija, Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku, Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Grad Zagreb. To je novi skladišni prostor s 11 utovarno istovarnih rampi veličine 26 x 56 metara s temperaturnim režimom za opskrbu tržišta zdravim pilećim proizvodima za sve generacije čime je tehnološki nadograđen cjeloviti sustav kvalitete, sigurnosti i sljedivosti. Pipo d.o.o. Čakovec je tvrtka kćer, jedna od 19 firmi unutar koncerna Perutnine Ptuj. Ovo je osmi distribucijski centar u Hrvatskoj spomenutog koncerna. Do sada su takvi otvoreni u Puli, Rijeci, Zadru, Splitu, Osijeku , Požegi i Čakovcu.
Poslovni suradnici i djelatnici kompanije Perutnine Ptuj iz regije na ceremoniji otvaranja.
Više o vlasničkim odnosima Perutnina Ptuj – Pipo d.o.o. Čakovec pročitati u tekstu od 18.7.2009. na ovoj internet adresi.
Prema riječima mr. Predraga Šegovića direktora tvrtke kćeri Perutnine Ptuj – Pipo Čakovec, iz Čakovca gradnja ovog objekta bila je u ideji zamišljena još prije tri godine. No početak realizacije investicije krenuo je 1. veljače 2009. i za nepunih osam mjeseci objekt je sagrađen i pušten u promet. Cijela investicija iznosi 30 milijuna kuna, a investirana je iz prihoda koncerna, bez kreditnih sredstva.
Mr. Predrag Šegović u susretu s prijateljem iz regije
POTROŠAČ JE KLJUČAN
Dr. Roman Glaser predsjednik Uprave Perutnine Ptuj - Pipo d.o.o. Čakovec, na pitanje kako je zadovoljan s poslovima koji se odvijaju u Hrvatskoj je rekao: „ Mi smo u Hrvatskoj čitav vijek i prije nego što je Hrvatska postala država, a odmah nakon raspada bivše države počeli smo raditi preko skladišta u Zagrebu. Onda smo 2002. kupili u Čakovcu pogone, i tvornicu i od tada smo tu kao matični proizvođači.Mi samo u Hrvatskoj značajan proizvođač i vrlo smo zadovoljni sa svojim poslovnim udjelom, a naročito s aktivnošću ljudi koji tu brane boje Perutnine Ptuj. Ovo je definitivno značajan objekt zato što će biti značajan faktor da se što bolje približimo kupcima i proizvođačima, a drugo ovo je vrijeme kada svi govore o silnoj recesiji. Investicija od četiri milijuna eura u Hrvatskoj, u Zagrebu je ipak dovoljno veliki uspjeh kompanije koja je to napravila.
- Očito vam je veoma stalo do potrošača, do kupca kao takvog „ konstatiram „
U proizvodnji hrane kupac jer ključan“ kaže dr. Glaser te nastavlja „ Njega moramo svaki dan uvjeriti, snabdijevati i vratiti ka izboru našeg brenda. To je najznačajnije. Filozofija cijelog našeg koncerna je da je u centru naše pažnje potrošač. Mi ga slušamo, pratimo i po koji put mu kažemo što bi bilo dobro za njega“ – rekao je predsjednik Uprave koncerna Perutnina Ptuj dr.Roman Glaser.
Otvaranju distribucijskog centra u Podsusedu nazočni su bili i ostali članovi uprave, dipl iur. Milan Čuš, dipl.oec Nada Kranjc i dipl. oec. Tone Čeh .
Na svečanost otvaranja distribucijskog centra za sjeverozapadnu Hrvatsku stiglo je stotinjak djelatnika Perutnine Ptuj iz regije: Austrije, Rumunjske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije.Veleposlanik Republike Slovenije u RH dr. Milan Orožen Adamič također je prisustvovao otvaranju distribucijskog centra za opskrbu tržišta pilećim prerađevinama.
Iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na otvaranje je stigao državni tajnik Stjepan Mikolčić koj je uz mr. Šegovića i dr. Glasera simbolično prerezao vrpcu na ulazu u jednu rashladnu komoru.
Rezanje vrpce kao čin otvaranja.S lijeva : Stjepan Mikolčić, državni tajnik, dr. Roman Glaser predsjednik Uprave mr. Predrag Šegović direktor
Ugođaj cijeloj ceremoniji dao je i najbolji kuhar Hrvatske za godine 2004. i 2006. prema mišljenju žirija „ Svijet u čaši“ Tomislav Špiček koji je pred uzvanicima spravljao pileće proizvode koncerna Perutnine Ptuj, te ih na kušanje nudio prisutnim gostima.
Iz istog tanjura piletinu kušaju dr. Roman Glaser predsjednik Uprave i dr. Milan Orožen Adamič veleposlanik
„ Zaposlili smo slona“ –rekao mi je mr. Šegović u jednom trenutku. „Kako?“- pitam. Evo odgovora: Slonovo stopalo – to je proizvod Poli pate. U sadržaju slonova stopala je pileća pašteta i to je posljednji proizvod koncerna Perutnina Ptuj. Koncern ima ekskluzivno pravo na takav proizvod i na način pakiranja slijedeće tri godine u cijeloj Europi.
Fotografije snimila:
Margareta Zouhar Zec
nedjelja, 18.10.2009.
ČIME UNIŠTITI ŽITNOG ŽIŠKA ?
Posljednjih tjedana poljoprivredni proizvođači na malim poljoprivrednim gospodarstvima imaju poteškoća sa štetnicima, žitnim žišcima. Kako uništiti žitnog žiška i čime dezinficirati prostor za unos novog žita, konkretno kukuruza, kada u poljoprivrednim trgovinama nema odgovarajućeg preparata?
Poljoprivrednici koji siju žitarice na malim površinama, tek samo na nekoliko hektara, u najvećem broju slučajeva ne tretiraju žitarice u vegetaciji zaštitnim sredstvima protiv žižaka, a ni tlo prilikom njegove pripreme za sjetvu, protiv spomenutog štetnika. Žitnog žiška koji se svake godine ne javlja u istom intenzitetu, nastoje uništiti prilikom njegovog pojavljivanja na uskladištenom žitu, prskanjem ili posipanjem, odgovarajućim zaštitnim sredstvima, na tavanu ili u prostorijama namijenjenim za žito.
No ove je godine jedno od važnih, a poljoprivrednici kažu i najbolje sredstvo za uništavanje žitnog žiška, Kofumin 7, sa karencom od 60 dana, povućeno s tržišta na samom početku mjeseca rujna. Prema informacijama koje sam dobila iz Zavoda za zaštitu bilja na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, spomenuto zaštitno sredstvo je povućeno s tržišta prema nalogu Europske unije, jer se došlo do spoznaja da je upotreba tog sredstva na tragu kancerogenosti za zdravlje ljudi. On se naime koristi raspršivanjem i smatra se da često puta nakon njegove upotrebe žito nije bilo dovoljno dobro promiješano, što je višegodišnjim ispitivanjem rezultiralo nalazom o opasnoj štetnosti za zdravlje ljudi, te odlukom o povlačenju s tržišta. Zato je inspekcija obilazila poljoprivredne trgovine i izričito nalagala da se Kofumin 7 skine i povuče s polica za prodaju.
Prema informacijama iz Zavoda za zaštitu bilja Agronomskog fakulteta nema razloga da se u trgovinama koje prodaju zaštitna sredstva za žitne žiške ne nalaze preparati ACTELLIC 50 EC , koji je prema djelovanju vrlo sličan spomenutom Kofuminu 7, KOTHERINE SC 25 koji je namjenjen tretiranju prostora u koje će biti spremljene žitarice i KOBIOL DP 2 , koje je sredstvo bez karence.
Međutim prema informacijama od poljoprivrednika, te telefonskom komunikacijom s više poljoprivrednih prodavaonica u ruralnim mjestima, došla sam do saznanja da u prodaji nema nikakvog, pa ni jednog od ova tri kemijskih sredstava koja bi uništila žitne žiške.
No, upornim telefoniranjem i traženjem, u Zagrebu na adresi Branimirova 67, pronašla sam u prodaji ACTELLIC 50 EC. Ispod naziva tog kemijskog sredstva piše „ Insekticid i akaricid tekući koncentrat za emulziju (EC)“ a navodi se i slijedeće: „ Za suzbijanje štetnika u voćarstvu, ratarstvu i povrtlarstvu, te u praznim skladištima poljoprivrednih proizvoda kao i na uskladištenoj pšenici i kukuruzu“
Proizvođač tog kemijskog sredstva je Syngenta Crop Protection AG, Basel, Švicarska .
Nakon primjene na uskladištenoj pšenici i kukuruzu karenca je 63 dana.
Zastupnik i uvoznik za RH je : Syngenta Agro d.o.o., Samoborska 147, Zagreb .
Prije bilo kakve upotrebe kemijskog sredstva ACTELLIC 50 EC, treba pročitati Uputstvo za upotrebu, koje je vrlo detaljno, a time i jasno.
četvrtak, 15.10.2009.
DRŽAVNA POTPORA PREMA NOVOM ZAKONU
ŠTO NOVO DONOSI
ZAKON O DRŽAVNOJ POTPORI
U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU, NN 83/09
Potkraj mjeseca srpnja na snagu je stupio Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju, NN 83/09 kojim se mijenjaju dosadašnja prava na poticaje. Loše je to što je Zakon stupio na snagu u vrijeme kada ciklus ovogodišnjih poticaja nije zaokružen. Drugim riječima, oni koji su dokumentaciju za pripadajuće im poticaje predali do 22.srpnja 2009. njima će poticaji biti isplaćeni po starom zakonu, dok dio poljoprivrednika koji je dokumentaciju za poticaje želio predati iza 22. srpnja, to više Agencija za plaćanje nije željela uvažiti.
Odgovore na pitanja o razlozima promjene Zakona o poticajima, odnosno o državnoj potpori, kakve promjene time nastaju i druga pitanja vezano za spomenuti Zakon uputila sam u Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja.
Odgovore na pitanja u pisanom obliku primila sam od Mladena Pavića glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja . Evo sadržaja tako nastalog teksta:
_ Do kakvih je promjena došlo stupanjem na snagu Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju, NN 83/09 ?
Glavni cilj donošenja tog Zakona je usklađivanje domaćeg zakonodavstva u području mjera tržišno-cjenovne politike i politike ruralnog razvoja sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU. Zakon treba riješiti prijelazno razdoblje do ulaska RH u Europsku uniju kako bi se naši poljoprivrednici što bolje pripremili za zahtjevno zajedničko tržište poljoprivredno prehrambenih proizvoda EU u pogledu konkurentnosti proizvodnje, standarda kakvoće i sigurnosti hrane, te drugačije uvjete koji su vezani uz potpore sektoru poljoprivrede. Tim se Zakonom uređuju državne potpore u poljoprivredi u obliku izravnih plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima i mjerama ruralnog razvoja. Izravna plaćanja utvrđena su za razdoblje 2009. – 2010. s obzirom na inicijalno planiranu 2011. kao godinu ulaska RH u EU.
_ Tko i pod kojim uvjetima ima pravo na poticaje kada se radi o višegodišnjim nasadima?
Korisnici izravnih plaćanja jesu poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva sukladno Zakonu o poljoprivredi, koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost. Korisnici državne potpore u ruralnom razvoju jesu fizičke i pravne osobe koje ispunjavaju uvjete propisane novim Zakonom. Uvjeti su definirani na osnovu vrste potpore, te su potanko objašnjeni u Zakonu. U Zakonu su definirani korisnici prava na izravna plaćanja u skladu s pravima koja vrijede u EU. To znači da će ubuduće korisnici biti isključivo poljoprivredna gospodarstva na kojima se odvija poljoprivredna aktivnost ( posjednici životinja, poljoprivrednog zemljišta).
_ Tko i pod kojim uvjetima nema pravo na poticaje prema novom Zakonu ?
Pravo na potporu nemaju poljoprivredna gospodarstva koja nisu upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, te koja ne ispunjavaju Zakonom propisane uvjete.
_ Koja su nova pravila unesena u taj Zakon ?
Novosti su sljedeće: Zakon definira tri prioritetna područja djelovanja, odnosno tri osnovne skupine mjera sukladne modelu EU, a to su 1. Mjere za poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora 2. Mjere za očuvanje i poboljšanje okoliša i krajobraza 3. Mjere za poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i divezifikaciju ruralnog gospodarstva.
Stvara se pravni temelj za donošenje Nacionalnog programa ruralnog razvoja, prema kojem će se provoditi ciljane mjere potpora, u skladu s trenutnim potrebama ruralnog područja.
Utemeljuje se infrastruktura neophodna za kvalitetnu provedbu mjera ruralnog razvoja prema EU standardima: Odbor za praćenje provedbe Nacionalnog programa i Mreža za ruralni razvoj.
ZAKONOM SE POSTUPNO UVODE HORIZONTALNI MEHANIZMI NEOPHODNI ZA BUDUĆU PROVEDBU IZRAVNIH PLAĆANJA U EU.
Tu ulazi obvezno ispunjavanje uvjeta višestruke sukladnosti (eng. cross –compliance) za korisnike izravnih plaćanja - uvjeti vezani za zaštitu okoliša, zdravlje ljudi, životinja i bilja, dobrobit životinja, dobru poljoprivrednu i okolišnu praksu. Obvezno je i savjetovanje poljoprivrednika oko ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti. Uspostavlja se Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) u upravljanju izravnim plaćanjima. Razlog tome su strogi standardi EU kod autorizacije izravnih plaćanja, a obuhvaćaju jedinstvenu identifikaciju poljoprivrednog gospodarstva, sustav za identifikaciju zemljišnih parcela tzv. ARKOD sustav, sustav za identifikaciju i registraciju životinja, postupak podnošenja zahtijeva i administrativnu kontrolu zahtijeva i kontrola korisnika na terenu.
ONO ŠTO JE JOŠ NOVO U ZAKONU je i modulacija ili umanjenje isplata izravnih plaćanja po korisnicima za prava iznad 36.000 kuna po osnovnoj stopi od 7 % u 2009. i 8% u 2010. godini te dodatnoj stopi od 4% za prava iznad 2.160.000 kuna. Uštede na izravnim plaćanjima usmjeravati će se za financiranje mjera ruralnog razvoja. Prisutna će biti financijska disciplina u smislu umanjenja jediničnih iznosa izravnih plaćanja ukoliko zahtjevi za izravna plaćanja unutar jedne proizvodne godine premaše Ukupnu omotnicu. Provedba izravnih plaćanja u nadležnosti je novoosnovane Agencije za plaćanje (AP). AP će danom pristupanja EU biti spremna financirati mjere tržišne politike i programe ruralnog razvoja u RH iz Europskog fonda za poljoprivredu (EAGF) i Europskog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) u skladu s EU pravilima.
ZAKONOM SE MIJENJA I DOSADAŠNJA STRUKTURA POTICAJA .
To konkretno znači da se uvodi osnovno plaćanje za livade i pašnjake i osnovno plaćanje za sve ostale vrste korištenja poljoprivrednog zemljišta ( oranične kulture i višegodišnje kulture – vinogradi, voćnjaci, maslinici) gdje korisnici dobivaju isti iznos po hektaru bez obzira na vrstu proizvodnje. Ovakva plaćanja gotovo su sasvim usklađena s izravnim plaćanjima u sklopu regionalnog modela SPS-a – Sheme jedinstvenog plaćanja u EU.
Zatim sljedeće: proizvodno vezana plaćanja po površini ( vinogradi, voćnjaci, maslinici, sjemenski usjevi, šećerna repa, povrće, ljekovito bilje, jagode i hmelj ) i jedinici proizvoda (duhan, maslinovo ulje, prerada ploda maslina, sadni materijal) prelazni su oblik plaćanja a o sudbini ovih specifičnih potpora nakon 2010. godine odlučivati će se tijekom pregovora s EU, uz mogućnost da se kod nekih od ovih sektora bude zadržan neki oblik specifične potpore i nakon 2011. godine kroz financiranje iz nacionalnih sredstava.
Transformacijom izravnih plaćanja u stočarstvu diferenciraju se proizvodno vezana plaćanja koja će se moći zadržati i nakon ulaska u EU (krave dojilje, ovce i koze) i proizvodno vezana plaćanja u prijelaznom razdoblju (držanje i tov goveda, mliječne krave, krmače i tov svinja, rasplodna perad, pčelinje zajednice, grla pod kontrolom mliječnosti, kontrola podrijetla i proizvodnih osobina, mlijeko, med) gdje bi također kod nekih od ovih stavaka pokušali tijekom pregovora zadržati neki oblik specifičnih potpora i nakon 2011. kroz financiranje iz nacionalnih sredstava. Zakonom se pojednostavljuje sustav izravnih plaćanja tako da se smanjuje broj poticaja, više u biljnoj, a manje u stočarskoj proizvodnji ( s preko 100 na gotovo polovicu) i ujednačava se dinamika isplata za pojedine vrste izravnih plaćanja, pri čemu se zadržava dinamika mjesečne isplate za proizvodnju mlijeka.
_ U Zakonu se govori i o obvezi ulaska u sustav PDV-a. Na koje poljoprivrednike, s obzirom na vrstu djelatnosti, se ulazak u sustav PDV-a odnosi?
Uvjet za ostvarivanje izravnih plaćanja za obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarila više od 7.200 kuna primitka od izravnih plaćanja, imaju status obveznika poreza na dohodak nositelja gospodarstva, a po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede. Iznimno uvjet za ostvarivanje izravnih plaćanja za OPG koja su u 2009. ostvarila više od 12.000 kuna primitka od izravnih plaćanja imaju status obveznika poreza na dohodak nositelja gospodarstva, a po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede.
_ U novom Zakonu, NN 83/09, je ispušten izraz POTICAJ, pa pojasnite čime je taj izraz zamijenjen?
Izraz POTICAJ u spomenutom zakonu nije korišten, već se koristi izraz (državna) potpora koja u smislu ovog zakona obuhvaća izravna plaćanja te potporu za mjere ruralnog razvoja. Izravna plaćanja su plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti radi potpore dohotku.
_ Pojasnite značenje Pravilnika o izravnim plaćanjima u poljoprivredi , NN 100/09 i u kakvoj je taj zakon vezi s Zakonom o državnoj potpori?
Pravilnik je donijet na temelju članka 52. i članka 81.stavka 5. Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju i njime se propisuju način i uvjeti provedbe izravnih plaćanja u poljoprivredi i to: 1. osnovno plaćanje po poljoprivrednoj površini
za livade i pašnjake
za sve ostale vrste korištenja zemljišta, 2. proizvodno vezana plaćanja
i to: posebna plaćanja u biljnoj proizvodnji,
ostala plaćanja u biljnoj proizvodnji
plaćanja po grlu stoke,
plaćanje za držanje i klanje goveda
posebna plaćanja po grlu stoke,
dodatna plaćanja za proizvodnju rasplodnog materijala,
plaćanja za mlijeko,
i ostala plaćanja u stočarstvu.
Ovim Pravilnikom propisuje se i način te uvjeti provedbe mjera za očuvanje biološke raznolikosti koje se odnose na matice pčela kao i mjere za očuvanje genetskih resursa koje se odnose na sjeme rasplodnih životinja.
ponedjeljak, 05.10.2009.
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE PROVODI IZBORE ZA SKUPŠTINU POLJOPRIVREDNE KOMORE
POLJOPRIVREDNICI KANDIDIRAJTE SE
ZA SKUPŠTINU POLJOPRIVREDNE KOMORE DO 9. 10 !
Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja pokrenulo je izbore za Skupštinu Hrvatske Poljoprivredne komore. Zakon o Hrvatskoj Poljoprivrednoj komori stupio je na snagu 27.2.2009. godine NN 30/09, a Odluka o raspisivanju izbora stupila je na snagu 17. rujna 2009.
Kandidat za člana Skupštine Poljoprivredne Komore može postati samo nositelj Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG) koje je upisano u Upisnik Obiteljskih poljoprivrednih proizvođača. Kandidat mora prikupiti 33 potpisa poljoprivrednika, nositelja OPG-a koji će mu potpisom ukazati potporu i dati povjerenje za kandidaturu.
Na isti će se način kandidirati i nositelji druge skupine, tj. ostalih subjekata upisanih u Upisnik poljoprivrednih proizvođača u koji ulaze trgovačka društva, d.d.o. , d.o.o , zadruge i svi eventualno ostali upisani u Upisnik.
Zajedničko i prvoj i drugoj skupini je da se kandidirati može samo nositelj OPG-a ( nikakava punomoć nije dozvoljena) na temelju potpisa s područja svoje županije i svoje skupine, tako da kandidati za člana Skupštine Poljoprivredne Komore potporu s 33 potpisa mogu tražiti samo od članova skupine kojoj i sam kandidat pripada.
Kandidacijske liste obiju skupina moraju na adresu: Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb s naznakom „ Pisarnica - za povjerenstvo za provođenje izbora za Skupštinu Hrvatske poljoprivredne komore – ne otvarati“ biti dostavljene zaključno 9.listopada 2009. do 16 sati, bilo poštom bilo osobno.
Kandidature koje stignu naknadno, neće biti važeće.
Kandidat za Skupštinu Poljoprivredne komore potpise mora skupiti na obrascu koji treba isprintati sa web adrese www.mps.hr na kojoj se nalaze svi obrasci informacije i materijali vezani uz izbore za Skupštinu Hrvatske Poljoprivredne komore. Svi članovi OPG-a upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava po županijama također se mogu naći na toj web stranici.
U POLJOPRIVREDNOJ KOMORI 131 ČLAN SKUPŠTINE
Izborna jedinica je županija, 20 županija i Grad Zagreb, ukupno 21 izborna jedinica. U okviru županije, kao što je već rečeno su dvije skupine 1. OPG i 2. ostali. Prema toj podjeli ukupan broj članova koji će biti članovi Poljoprivredne komore je 191.479. Od toga je 185.665 članova prve skupine tj. članova OPG-a, dok je u drugoj skupini, broj predstavnika ostalih subjekata, i taj broj iznosi 5.814 .
Koliko će iz koje županije biti izabranih članova u Skupštinu?
„Svi su u ravnopravnom članstvu, bez obzira na veličinu posjeda i broj hektara. Nama je kriterij bio taj da smo broj članova OPG-a u županiji podijelili sa 1500 . Na 1500 gospodarstava dolazi jedan mandat i tako smo dobili broj članova u Skupštini po županijama. Ukupno se bira 131 član Skupštine Komore, od čega je 96 članova OPG-a i 35 članova koje čini druga skupina tzv. ostali „ rekao je državni tajnik i predsjednik izbornog povjerenstva imenovanog od Vlade, mr. Josip Kraljičković .
PROMIDŽBA KANDIDATA
Do 19. listopada u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, za to formirana povjerenstva će provjeravati kandidaturu, te time i formirati listu kandidata po županijama i po skupinama za članove Skupštine Poljoprivredne komore. Štampati će se glasački listići ili listovi (ovisno o broju kandidatura) koji će 19. listopada nakon javne objave listi kandidata, biti poslani poštom na adresu svakog nositelja OPG-a iz prve i druge skupine, a najkasnije do 2. studenog, isključivo na adresu navedenu u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava .
„ Izborna promidžba počinje danom objave prihvaćenih kandidatura, 19. listopada u 16.00 sati a završava posljednjeg dana određenog za dostavu glasova 27. studenog 2009. u 16.00 sati „ piše u Odluci o raspisivanju prvih izbora za Skupštinu Hrvatske poljoprivredne komore
Svi načini promidžbe su dozvoljeni : preko medija pisanih i ektroničkih, mjesnih odbora, preko političkih stranki, web stranica. Svaki kandidat čije je ime na izbornom listiću može se u javnosti predstavljati u svojoj županiji na naj svrsishodniji način s ciljem da od biračke baze bude zapažen, te da na glasovanju dobije što veći broj glasova, te uđe u Skupštinu Komore.
IZBORI
Nakon toga svi nositelji OPG-a iz prve i druge skupine će na svojim listićima glasati za kandidate za koje smatraju da ih mogu predstavljati u Skupštini Komore.
“Izbori počinju 2. studenog 2009., a traju do 27.studenog 2009.“ decidirano piše u odluci o raspisivanju prvih izbora za Skupštinu Poljoprivredne komore. „ Na listiću će pisati za koliko osoba treba glasati, jer su brojevi mandata različiti po županijama. Nakon glasovanja listić treba staviti u kovertu koju će već prethodno biti poslan od Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja i bez frankiranja je samo dostaviti u poštu s ciljem da u Ministarstvo poljoprivrede stigne do 27. studenog, zaključno do 16.00 sati.“ rekao je mr. Kraljičković predsjednik izbornog povjerenstva. Prema njegovim riječima narednoga dana započinje brojanje glasova po županijama. Raditi će to zaposlenici po trjica njih iz Poljoprivredne Agencije i Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu, ali koji su djelatnici u tim županijama čije će listiće prebrojavati. Izbornom Povjerenstvu će predočiti izvješće i zapisnik.
Uz mr. Josipa Kraljičkovića koj je predsjednik izbornog Povjerenstva za Skupštinu Poljoprivredne komore ostali članovi su dipl.iur Natalija Fundurulić, zamjenica predsjednika, dipl.iur Brigita Orlić tajnica, ing.agr. Zdenka Berak Fakin, Nataša Benić Einbuchler informatičarka, Ivan Kolar savjetnik ministra i predstavnik poljoprivrednika, dipl.iur Beti Volić, ing. agr.Željka Gudelj Velaga, ing.agr.Ivan Hodalić savjetnik ministra dr. Ivan Katalinić ravnatelj HZPSS, mr. Zdravko Barač, ravnatelj Poljoprivredne Agencije i Juraj Orenda načelnik sektora
„ Kada završimo prebrojavanje kandidata sa glasačkih listića i dođemo do saznanja tko su članovi Skupštine, sazvati ćemo konferenciju za novinare“ kaže mr. Kraljičković. Nakon toga u roku od 30 dana Ministar poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja ima obvezu sazvati Prvu Skupštinu i na njoj izabrati predsjednika i Upravni odbor.
SVRHA POLJOPRIVREDNE KOMORE
Time bi ingerencija Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja trebala završiti u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, jer će o svemu odlučivati poljoprivrednici kroz izabrana tijela, pa tako i o Statutu koji će donijeti u roku od 30 dana od izbora predsjednika i Upravnog odbora, visini članarine, broju i svrsi stručnih profesionalaca koje će zaposliti i ostalom. Jer svrha Poljoprivredne komore i je da bude samostalna i neovisna, stručna i poslovna organizacija. A osniva se s ciljem promicanja, zaštite i zastupanja interesa članova Komore, da educira i savjetuje članove Komore u svrhu napretka poljoprivredne proizvodnje, promicanja vrijednosti i održive poljoprivrede. Poslovni zadaci komore su da da usklađuje interese članova Poljoprivredne komore, da prati stanje u poljoprivredi i ruralnom razvoju, da ima inicijativu kroz davanje mišljenja na određene mjere, da razmatra određene cijene usluga, da surađuje u interesu poljoprivrednika sa institucijama državne uprave, da u Bruxellesu ima svog predstavnika, čime će izravno moći sudjelovati u radu vezanom za poljoprivredu na nivou EU. Zapravo članovi poljoprivrednici će sami reći što njima treba .
| < | listopad, 2009 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Listopad 2024 (22)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter