ŠTO NOVO DONOSI
ZAKON O DRŽAVNOJ POTPORI
U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU, NN 83/09
Potkraj mjeseca srpnja na snagu je stupio Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju, NN 83/09 kojim se mijenjaju dosadašnja prava na poticaje. Loše je to što je Zakon stupio na snagu u vrijeme kada ciklus ovogodišnjih poticaja nije zaokružen. Drugim riječima, oni koji su dokumentaciju za pripadajuće im poticaje predali do 22.srpnja 2009. njima će poticaji biti isplaćeni po starom zakonu, dok dio poljoprivrednika koji je dokumentaciju za poticaje želio predati iza 22. srpnja, to više Agencija za plaćanje nije željela uvažiti.
Odgovore na pitanja o razlozima promjene Zakona o poticajima, odnosno o državnoj potpori, kakve promjene time nastaju i druga pitanja vezano za spomenuti Zakon uputila sam u Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja.
Odgovore na pitanja u pisanom obliku primila sam od Mladena Pavića glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja . Evo sadržaja tako nastalog teksta:
_ Do kakvih je promjena došlo stupanjem na snagu Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju, NN 83/09 ?
Glavni cilj donošenja tog Zakona je usklađivanje domaćeg zakonodavstva u području mjera tržišno-cjenovne politike i politike ruralnog razvoja sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU. Zakon treba riješiti prijelazno razdoblje do ulaska RH u Europsku uniju kako bi se naši poljoprivrednici što bolje pripremili za zahtjevno zajedničko tržište poljoprivredno prehrambenih proizvoda EU u pogledu konkurentnosti proizvodnje, standarda kakvoće i sigurnosti hrane, te drugačije uvjete koji su vezani uz potpore sektoru poljoprivrede. Tim se Zakonom uređuju državne potpore u poljoprivredi u obliku izravnih plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima i mjerama ruralnog razvoja. Izravna plaćanja utvrđena su za razdoblje 2009. – 2010. s obzirom na inicijalno planiranu 2011. kao godinu ulaska RH u EU.
_ Tko i pod kojim uvjetima ima pravo na poticaje kada se radi o višegodišnjim nasadima?
Korisnici izravnih plaćanja jesu poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva sukladno Zakonu o poljoprivredi, koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost. Korisnici državne potpore u ruralnom razvoju jesu fizičke i pravne osobe koje ispunjavaju uvjete propisane novim Zakonom. Uvjeti su definirani na osnovu vrste potpore, te su potanko objašnjeni u Zakonu. U Zakonu su definirani korisnici prava na izravna plaćanja u skladu s pravima koja vrijede u EU. To znači da će ubuduće korisnici biti isključivo poljoprivredna gospodarstva na kojima se odvija poljoprivredna aktivnost ( posjednici životinja, poljoprivrednog zemljišta).
_ Tko i pod kojim uvjetima nema pravo na poticaje prema novom Zakonu ?
Pravo na potporu nemaju poljoprivredna gospodarstva koja nisu upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, te koja ne ispunjavaju Zakonom propisane uvjete.
_ Koja su nova pravila unesena u taj Zakon ?
Novosti su sljedeće: Zakon definira tri prioritetna područja djelovanja, odnosno tri osnovne skupine mjera sukladne modelu EU, a to su 1. Mjere za poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora 2. Mjere za očuvanje i poboljšanje okoliša i krajobraza 3. Mjere za poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i divezifikaciju ruralnog gospodarstva.
Stvara se pravni temelj za donošenje Nacionalnog programa ruralnog razvoja, prema kojem će se provoditi ciljane mjere potpora, u skladu s trenutnim potrebama ruralnog područja.
Utemeljuje se infrastruktura neophodna za kvalitetnu provedbu mjera ruralnog razvoja prema EU standardima: Odbor za praćenje provedbe Nacionalnog programa i Mreža za ruralni razvoj.
ZAKONOM SE POSTUPNO UVODE HORIZONTALNI MEHANIZMI NEOPHODNI ZA BUDUĆU PROVEDBU IZRAVNIH PLAĆANJA U EU.
Tu ulazi obvezno ispunjavanje uvjeta višestruke sukladnosti (eng. cross –compliance) za korisnike izravnih plaćanja - uvjeti vezani za zaštitu okoliša, zdravlje ljudi, životinja i bilja, dobrobit životinja, dobru poljoprivrednu i okolišnu praksu. Obvezno je i savjetovanje poljoprivrednika oko ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti. Uspostavlja se Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) u upravljanju izravnim plaćanjima. Razlog tome su strogi standardi EU kod autorizacije izravnih plaćanja, a obuhvaćaju jedinstvenu identifikaciju poljoprivrednog gospodarstva, sustav za identifikaciju zemljišnih parcela tzv. ARKOD sustav, sustav za identifikaciju i registraciju životinja, postupak podnošenja zahtijeva i administrativnu kontrolu zahtijeva i kontrola korisnika na terenu.
ONO ŠTO JE JOŠ NOVO U ZAKONU je i modulacija ili umanjenje isplata izravnih plaćanja po korisnicima za prava iznad 36.000 kuna po osnovnoj stopi od 7 % u 2009. i 8% u 2010. godini te dodatnoj stopi od 4% za prava iznad 2.160.000 kuna. Uštede na izravnim plaćanjima usmjeravati će se za financiranje mjera ruralnog razvoja. Prisutna će biti financijska disciplina u smislu umanjenja jediničnih iznosa izravnih plaćanja ukoliko zahtjevi za izravna plaćanja unutar jedne proizvodne godine premaše Ukupnu omotnicu. Provedba izravnih plaćanja u nadležnosti je novoosnovane Agencije za plaćanje (AP). AP će danom pristupanja EU biti spremna financirati mjere tržišne politike i programe ruralnog razvoja u RH iz Europskog fonda za poljoprivredu (EAGF) i Europskog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) u skladu s EU pravilima.
ZAKONOM SE MIJENJA I DOSADAŠNJA STRUKTURA POTICAJA .
To konkretno znači da se uvodi osnovno plaćanje za livade i pašnjake i osnovno plaćanje za sve ostale vrste korištenja poljoprivrednog zemljišta ( oranične kulture i višegodišnje kulture – vinogradi, voćnjaci, maslinici) gdje korisnici dobivaju isti iznos po hektaru bez obzira na vrstu proizvodnje. Ovakva plaćanja gotovo su sasvim usklađena s izravnim plaćanjima u sklopu regionalnog modela SPS-a – Sheme jedinstvenog plaćanja u EU.
Zatim sljedeće: proizvodno vezana plaćanja po površini ( vinogradi, voćnjaci, maslinici, sjemenski usjevi, šećerna repa, povrće, ljekovito bilje, jagode i hmelj ) i jedinici proizvoda (duhan, maslinovo ulje, prerada ploda maslina, sadni materijal) prelazni su oblik plaćanja a o sudbini ovih specifičnih potpora nakon 2010. godine odlučivati će se tijekom pregovora s EU, uz mogućnost da se kod nekih od ovih sektora bude zadržan neki oblik specifične potpore i nakon 2011. godine kroz financiranje iz nacionalnih sredstava.
Transformacijom izravnih plaćanja u stočarstvu diferenciraju se proizvodno vezana plaćanja koja će se moći zadržati i nakon ulaska u EU (krave dojilje, ovce i koze) i proizvodno vezana plaćanja u prijelaznom razdoblju (držanje i tov goveda, mliječne krave, krmače i tov svinja, rasplodna perad, pčelinje zajednice, grla pod kontrolom mliječnosti, kontrola podrijetla i proizvodnih osobina, mlijeko, med) gdje bi također kod nekih od ovih stavaka pokušali tijekom pregovora zadržati neki oblik specifičnih potpora i nakon 2011. kroz financiranje iz nacionalnih sredstava. Zakonom se pojednostavljuje sustav izravnih plaćanja tako da se smanjuje broj poticaja, više u biljnoj, a manje u stočarskoj proizvodnji ( s preko 100 na gotovo polovicu) i ujednačava se dinamika isplata za pojedine vrste izravnih plaćanja, pri čemu se zadržava dinamika mjesečne isplate za proizvodnju mlijeka.
_ U Zakonu se govori i o obvezi ulaska u sustav PDV-a. Na koje poljoprivrednike, s obzirom na vrstu djelatnosti, se ulazak u sustav PDV-a odnosi?
Uvjet za ostvarivanje izravnih plaćanja za obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarila više od 7.200 kuna primitka od izravnih plaćanja, imaju status obveznika poreza na dohodak nositelja gospodarstva, a po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede. Iznimno uvjet za ostvarivanje izravnih plaćanja za OPG koja su u 2009. ostvarila više od 12.000 kuna primitka od izravnih plaćanja imaju status obveznika poreza na dohodak nositelja gospodarstva, a po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede.
_ U novom Zakonu, NN 83/09, je ispušten izraz POTICAJ, pa pojasnite čime je taj izraz zamijenjen?
Izraz POTICAJ u spomenutom zakonu nije korišten, već se koristi izraz (državna) potpora koja u smislu ovog zakona obuhvaća izravna plaćanja te potporu za mjere ruralnog razvoja. Izravna plaćanja su plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti radi potpore dohotku.
_ Pojasnite značenje Pravilnika o izravnim plaćanjima u poljoprivredi , NN 100/09 i u kakvoj je taj zakon vezi s Zakonom o državnoj potpori?
Pravilnik je donijet na temelju članka 52. i članka 81.stavka 5. Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju i njime se propisuju način i uvjeti provedbe izravnih plaćanja u poljoprivredi i to: 1. osnovno plaćanje po poljoprivrednoj površini
za livade i pašnjake
za sve ostale vrste korištenja zemljišta, 2. proizvodno vezana plaćanja
i to: posebna plaćanja u biljnoj proizvodnji,
ostala plaćanja u biljnoj proizvodnji
plaćanja po grlu stoke,
plaćanje za držanje i klanje goveda
posebna plaćanja po grlu stoke,
dodatna plaćanja za proizvodnju rasplodnog materijala,
plaćanja za mlijeko,
i ostala plaćanja u stočarstvu.
Ovim Pravilnikom propisuje se i način te uvjeti provedbe mjera za očuvanje biološke raznolikosti koje se odnose na matice pčela kao i mjere za očuvanje genetskih resursa koje se odnose na sjeme rasplodnih životinja.
Post je objavljen 15.10.2009. u 07:36 sati.