NDH

U ono vrijeme (reče Isus apostolima) ...

Idite i radite svi.

Do Tita je puna zaposlenost podrazumijevala rad cjelokupno sposobnog stanovništva, uključujući i malodobnu djecu (zbog niske produktivnosti).
Produktivnost (uvelike ovisna o inovativnosti, koja je ovisna o količini slobodnog vremena, akumulaciji, brojnosti nadprosječno nadarenih, te zaokupljenosti nadarenih ...) u zemlji/narodu/naciji na granici civilizacija (Hrvatskoj) nije bila na zavidnoj razini.
Unatoč nekim rezultatima (slavnim umjetnicima, naučnicima), Hrvatska (nacija/država) nije pružala bitne rezultate (što se očitovalo stagnacijom i propadanjem).
Ispodprosječnost je prevagnula (obilježila vremena slavne propasti). Od vremena Zrinskih-Frankopana hrvatskom dominira trećerazrednost ...
(Naseljavanje vlaha (s povlasticama), naseljavanje volksdeutsche-ra (zbog unapređivanja poljodjelstva), trgovaca (zbog zadržavanja trgovačkog monopola), poduzetnika (nakon industrijske revolucije), ... srba (u jugoslavijama) iritantna je politika kontroliranja (neslobodnog) naroda.) Hrvatski ultranacionalizam se nije slučajno našao na strani nacističko-fašističke vojne koalicije (unatoč katoličkoj naravi Hrvata), kojoj je bila zadaća ukloniti kolonijalno-okupatorske okove .... Unatoč spoznaji o hrvatskoj minornosti u svjetskim okvirima (što su saveznici iskoristili na kraju rata i dozvolili genocid nad Hrvatima).
Hrvatska je kažnjena zbog težnje za samostalnom (neovisnom) državom ...

Vratimo se današnjem trenutku: iskazu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović o zemlji blagostanja.
Blagostanje je figurativan iskaz pune zaposlenosti (bez malodobnika). Uz punu zaposlenost i iskorištavanje djece, uz produktivnost i inovativnost na niskoj razini, Hrvatska nije zadovoljavala vlastite potrebe. Na granici civilizacija (Bizanta, Osmanskog carstva, kasnije pravoslavlja ... danas brana ruskom imperijalizmu), podložna iseljavanju izazvanom ratnom opasnošću, u posljednjih stotinjak godina je preživjela nekoliko valova velikih iseljavanja. Očito su vanjski faktori (po brojnosti i značenju) nadvladali prirodu hrvatskog društva. Hrvati (unatoč potrebnoj samokritičnosti) nemaju razloga na svoju povijest gledati negativno (do u dijelu priznavanja nedostatne poduzetosti u ostvarivanju neovisnosti). Neovisna država je prirodna težnja naroda.

Utopističko zlobno titovo poimanje stvarnosti (o dostojanstvu radničke klase), oslobodio je djecu rada, ali i bitno osiromašilo (ionako osiromašeno) društvo. Naseljavanje (nehrvatima) oduvijek je imalo zadaću oslabiti hrvatski narod/naciju. Produžiti ropstvo. Utopijski karakter (titova koncepta) bitno je pridonio razaranju hrvatskog društva (preko mehanizma naseljavanja nehrvatima, kontrole gospodarskih i ostalih procesa nehrvatskim kadrovima, ...)

Tek uspostavom Neovisne Države Hrvatske (NDH), suvereni bi narod odgovarao za svoju sudbinu.
U višesloženim sustavima disciplina i organiziranost, potpomognuta znanjem su neophodne za uspjeh.
Boljitak bi se ostvario značajnijim radom (bez malodobnika), manjom rastrošnošću (zbog niske produktivnosti, ograničenosti resursa) ... ali sa znatnom akumulacijom (koja do sada nije postojala). Što bi slijedećim generacijama omogućavalo znatno zrelije strateško organiziranje i ponašanje.
Kolinda je U igri...