Za Hrvatsku i demokraciju

Izborne ankete i ispitivanje javnog mijenja o popularnosti političkih subjekata (stranaka, političara, ...) temelje se na statističkim metodama ispitivanja uzorka (reprezentativnog; što označava matematičke uvjete pouzdanosti testa) s određenom točnošći statističkog zaključivanja.

Sve države nastale nakon raspada SFRJota imaju probleme s procjenama političkih anketa.

Otuđivanje političke moći, nakon dugovječnih monarhija, preko opačine srpske kraljevske kuće Karađorđevića do partije JB Tita, politika je koja je ugušila nastojanja uspostave demokracije.
Isčuđavanje nad svekolikim izvrtanjem činjenica (sjetimao se Sabe i srca (koje je operirao), ili Matića (koji je nekome dao srce (mada svi znamo da su nam dali Q, a uzeli sve)) je bespotrebno.
Tito je ubijao za vlast (pored tolikih ubojstava koje je počinio, njegovo lagaganje (mada opako) zasjenjeno je tom krvavom brutalnošću).
Lagati i varati za vlast, nakon takvih, je lako ...

Jedinstvena prigoda za istinsku demokraciju je nastala slomom komunističkog bloka, ali i većim angažmanom glasača (komunizam je slomilo narodno nezadovoljstvo). Za Hrvatsku i demokraciju se treba zauzimati (svakodnevno).