AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 19.03.2017.
FINANCIJSKA KRIZA AGROKORA – PRVI ČIN !
PAD S VISINA
Koncern Agrokor koji je najveća privatna tvrtka u Hrvatskoj , a među najvećima u Jugoistočnoj Europi u svom poslovanju došao je u financijsku krizu, o čemu su u posljednjih nekoliko dana informacije doprle u javnost. O svemu je obaviještena Vlada RH, što je potvrdio i premijer mr. Plenković, ali vlasnik Agrokora Ivica Todorić nije poslao priopćenje medijima kojim bi bar donekle javnosti objasnilo razloge i veličinu financijske krize Agrokora. Todorić je time svima dao prostor za pretpostavke, za tumačenje krize i političarima i ekonomistima i poljoprivrednicima i potrošačima koji kupuju u maloprodaji u Konzumu. Ruska banka Sberbank potvrdila je krizu Agrokora time što je priopćila javnosti da je prije nekoliko dana Agrokoru odobrila novi kredit.
No ta ista banka Sberbank javno je najavila sastanak vjerovnika,, 20. ožujka na kojem će razmotriti položaj Agrokora. Zamjenik direktora banke Maksim Poletajev rekao je u razgovoru za agenciju Blumberg “Zahtijevamo operativnu kontrolu nad koncernom, čim riješimo pitanje likvidnosti počinje rekonstrukcija.Mi ne želimo preuzeti kompaniju. Potražiti ćemo novog investitora”
Istodobno je za 20. ožujak, najavljen sastanak glavnih Agrokorovih dobavljača: Franka, Dukata, Kraša, Podravke i Vindije kako bi razmotrili zajedničku strategiju prema koncernu i vjerovnicoma, u želji da se poslovanje Agrokora nastavi.
AGROKOR NIJE VERTIKALNO INTEGRIRANA KOMPANIJA
U petak 17. ožujka u emisiji Poligraf Prvog programa radio Zagreba prof. dr. Ljubo Jurčić poduzetnik Goranko Fižulić iznijeli su nova , time zanimljiva stajališta o Agrokoru, objavljujem što su u emisiji rekli:
Dr. Ljubo Jurčić “ U svakom slučaju kada s profesionalni diplomata ili političar uključe u ovakvu priču, onda to nisu samo financije i ekonomija nego je to i politika, u ovom slučaju to je geoekonomika ili geopolitika. Zna se da ciljevi ekonomskog rata nisu prestali postojsti, samo su se načini vođenja i ostvarivanja tih ciiljeva promijenili.
Zapad nastoji pomaknuti svoju granicu što dublje u istok. Treba gledati njihovu politiku u BiH i Srbiji, oni ako ne mogu djelovati političkim sredstvima, onda se radi sa ekonomskim transakcijama gdje ima kontakt, veza, utjecaja.I ne samo u RH nego i u Europi traže partnera. Ako nemaju partnera državu, onda traže partnera kompanije, u svakom slučaju prije su na redu velike kompanije zbog toga što su oni veliki i ekonomski . Kada si mali možeš se baviti samo financijama, samo ekonomijom samo biznisom. A kada rastete onda morate procjenivati političke odnose unutar vlastite zemlje, a kada još više narastete onda morate znati geopolitiku i međunarodne svjetske odnose i birati koje utjecaje ostvarujete itd. tako da je u ovom slučaju po meni zakazala Hrvatska država i gradacija nije bila postavljena dobro. Ako gledamo mi Agrokor on je dominantno okrenut domaćem tržištu. On je najveća hrvatska kompanija, a da ostvaruje tako mali prihod u inzemstvu. To nije bilo izlaz sa proizvodima koji su rađeni u Hrvatskoj. Kada je RH ulazila u EU moja jedna izjava je bila da za pet, šaest najdalje 10 godina nijedna velika i dobra kompanija neće biti više Hrvatska, zato što Hrvatske kompanije prije toga nisu otišle u Europu, pa neće preživjet poslovanje i način kako se to radi u Europi - istakao je prof.dr. Ljubo Jurčić u razgovoru.
Na pitanje novinara što predviđa kako će to završiti Goranko Fižulić bivši ministar gospodarstva poduzetnik s velikim iskustvom rekao je da treba razjasniti nekoliko mitova te nastavio “
1.Agrokor sigurno nije 15% Hrvatskog BDP-a
2. Agrokor je regionalna kompanija sa sjedištem u Zagrebu jer najmanje polovicu svog prihoda I polovica zaposlenih su u Sloveniji, Srbiji i BiH .
3. Agrokorova maloprodaja zbog načina na koji je preuzet Merkator se ne može konsolidirati i kao takova ne može biti predmet jedinstvene prodaje. Merkator se ne konsolidira u bilanci Agrokora.
4.Agrokor kao Agrokor nije vertiklno integrirana kompanija već ima portfeljno ulagaje u preko 50 različitih društava u četiri segmenta koji se mogu podijeliti na:
a.) maloprodaju, koja je najviše upitne vrijednosti zbog toga što je izložena konkurenciji a zbog velike cijene kapitala pitanje je koliko je uopče profitaabilna i kao takva koliko je vrijedna, a motor je cijelog Agrokora
b.) najvrijedniji segment sigurno je prehrambena i dustrija kao što su Ledo, Jamnica, Zvijezda, Dukat Frikom koji su svaki za sebe zdravi, ali su opterečeni kreditima koji nemaju veze sa njihovim poslovanjem
c.) imate primarnu poljoprivrednu proizvodnju koja ne može preživjeti bez direktnih subvencija države
d. ona imate svašta od poliklinike Aviva do turizma i građevine.
Već jedan takav portfelj što bi bilo najelegantnije za vlasnika, nije moguće staviti na APO uzeti svježi kapital, otkupiti obveznice vratiti dugove, sniziti cijenu kapitala i u nekoj drugoj vlasničkoj strukturi ići dalje.
Sada s obzirom da je na tom krovnom nivou Adria Homen koje je isključivo vlasništvo Ivice Todorića
uzet je taj nesretni Pik kredit prilikom preuzimanja Merkatora od 485 milijuna eura, još svake godine dospijeva još gotovo 50 milijuna eura kamata koje se ne plaćaju, znači taj kredit dospijeva naredne godine. I ako on nije iskupljen 8. ožujka. Naredne godine po ugovorima sve obveznice Agrokora koje su založene za taj kredit pripadaju vlasnicima obveznica. Ono što je dodatni teret i kada je Mudis snizio rejting, je to što je prošle godine u 11. mjesecu krediti koji su restrukturirani i obnavljani cirka 850 milijuna eura, što sa ruskim što sa zapadnim bankama, su vezani uz refinanciranje ovog Pik kredita. I on automtski dospijeva, ako on ide financirati. I to užasno komplicira odnos. I ja jednostavno, bez obzira što neznam detalje - neznam na koji se jednostavan pravni način može ta priča otpetljati.
Znači trajno riješenje u ovako kompliciranim odnosima u kojima imate krovni dug koji nema veze s Agrokorom, jer tih 485 milijona eura plus kamate 650 milijuna eura koje dospijevaju naredne godine, ne može vratiti iz sredstava Agrokora nego osobno ih mora vratiti vlasnik Agrokora Ivica Todorić. Ja neznam po kojoj cijeni se taj dug vani trži, ali to najbolje procijenjuje ukupnu vrijednost Agrokora ovakvog kakav je danas i onda ruši drugi mit o vrijednosti. Jer ako se taj dug za koji je založeno 95% dionica Agrokora danas trži po 200 milijuna eura, onda se moramo pitati “ čekaj kakva je vrijednost svega ovoga kakvo je danas” . I sada kada Petrov,predsjednik Sabora RH kaže, mi ćemo sve preuzeti ili bilo tko drugi da to kaže, da, vi preuzimate onda i ovih 40 milijardi duga koji postoji nad Agrokorovim firmama. Znaći promjena vlasništva za jednu kunu, za 200 milijuna eura je i dalje ostaje teret svih dugova. Da imamo Američki zakonodavni okvir- u četiri sata popodne kada se burza zatvori, Uprava bi doinijela odluku – što ulazi u čl. 11 američkog zakona sud bi tu dluku potvrdio u šest navečer i drugo jutro bi firma mogla nastaviti dalje poslovati. To se ne bi moglo nastaviti samo na Agrakorovom nivou, već bi se moralo napraviti na desetak firmi koje su politički stigmatizirane, krivo shvaćene, u dijelu krivo vođene.Hrvatska nema zakonodavni okvir za kapitalizam kakav postoji svugdje u svijetu koji je cikličan i koji ide gore i koj ide dolje. Gospodina Todoriča poznam od 1992. i u mnogo situacija smo se sretali i ne bi mu želio biti u koži. Taj pad sa visina kada se svaka niža stepenica čini potpuno neprihvatljivom je osnovni problem svakg poduzetnika i svakog meneđera. Sve odluke se donose prekasno. I onda preispituješ – zašto nešto što si mogao donijeti u jedna dobra, solidna vremena, nisi donio. To si propustio i to te proganja “ rekao je gospodin Fižulić objašnjavajući stanje u koncernu Agrokor koje je dovelo do financijske krize.
(Margareta Zouhar Zec)
| < | ožujak, 2017 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Travanj 2024 (34)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter