AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

petak, 30.09.2016.

ZAGREBAČKI ZOOLOŠKI VRT OBNOVLJEN SREDSTVIMA EU - 1.FAZA


CILJ OBNOVE JE PODIĆI GODIŠNJI BROJ POSJETITELJA


Obnovljeni Zoološki vrt otvorio je svoja vrata, a u srijedu 28. rujna 2016. godine kada je održano predstavljanje završetka i rezultati projekta „Modernizacija Zoološkog vrta u Zagrebu – prva faza“ koji je sufinanciran s 35.960.675,88 kuna iz fondova Europske unije, dok njegova ukupna vrijednost iznosi 37.853.343,04 kuna.
Svečanom događanju prisustvovali su ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata i programa EU (SAFU) Tomislav Petric, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba Damir Skok i predsjednik Upravnog vijeća i voditelj vodstva projekta Ratko Maričić.
Realizacijom projekta želi se povećati atraktivnosti i raznovrsna ponuda Zoološkog vrta te podići broj godišnjih posjetitelja s 260 tisuća na 350 tisuća. Očekuje se i povećanje edukacijskog kapaciteta Vrta i broja polaznika raznih edukacija te podizanje kvalitete i održivosti zaštićenog prostora parka Maksimir u kojem se ZOO nalazi.
„Zoološki vrt uvijek je bio turistička atrakcija, ali ovo je stepenica više i veliki poklon za Zagreb i cijelu Hrvatsku. S obzirom na kvalitetu ovog projekta i odličan tim koji sve to priprema, siguran sam da neće biti problema da Zoološki dobije novce iz EU i za drugu fazu“, izjavio je ministar Tolušić.
Prvi put nakon 1930. godine Zoološki vrt se proširio i na takozvani „Labuđi otok“, uređena je suvenirnica s nastambom Madagaskar, restoran s terasom i edukativni centar s trgom te su sanirani Lavlji most sa statuama lavova i statua Napuljskog ribara. Otvoren je i novi glavni ulaz za posjetitelje s info-centrom, kao i dva nova pješačka mosta.
U okviru projekta bilo je jako bitno ugoditi i stanovnicima Zoološkog vrta – životinjama. Osim što će im se omogućiti adekvatan prostor za smještaj, izgradnja volijera za afričke ptice i nastambe za pelikane dodatno će doprinijeti atraktivnosti Vrta.

30.09.2016. u 05:43 • 0 KomentaraPrint#^

PRIPREMA SE 12. BUČIJADA U IVANIĆ-GRADU



IZ ZAGREBA DO IVANIĆA „BUČKO-EXPRESS“

Trećeg vikenda u mjesecu listopadu od 14. do 16. 10. održati će se izložbeno prodajni sajam buča, 12. Bučijada. Zadnjih godina na Bučijadi sudjeluje preko 200 izlagača iz cijele Hrvatske. Izložbeno- prodajni sajam buča, bučinog ulja, proizvoda od buča i ostalih eko-etno proizvoda, organizira se u samom centru Ivanić-Grada na više lokacija. Tom prilikom iz Zagreba vozi turističko-izletnički vlak „Bučko express“. Za posjetitelje, od najmlađih do najstarijih, su organizirani razni zabavni sadržaji: vožnja buča-kočijom, igraonice i radionice s bučama za najmlađe, kazališne predstave, izložbe, koncerti, prikaz narodnih običaja, kostimirane šetnje povijesnih osoba Ivanić-Grada, a novost ovogodišnje Bučijade je izložba instalacija od buča te cooking show. Tu će biti i mnogo jela od buča u restoranima i gastro šatoru.
Otvorenje Parka skulptura i instalacija od buča predviđeno je za petak, 14. listopada u 18,00 u Parku hrvatskih branitelja uz koncert benda Vatre. U subotu u 11,00 sati je svečano otvorenje, a u večernjim satima je koncert Miroslava Škore.Kuma ovogodišnje Bučijade je glumica Jelena Miholjević a lentu će primiti u nedjelju u 11,00 sati na glavnoj pozornici. Cooking show jelovnika od buča bit će oba dana manifestacije.U sklopu Bučijade organizira se i Sajam bučinog ulja s edukativnim sadržajima i kušanjem bučinog ulja proizvođača iz cijele Hrvatske.
Na Bučijadi se proglašavaju najuspješniji: bira se 1. najveća buča , 2.najmanja buča 3.najoriginalnija buča, 4. najljepše uređeni štand te 5. najljepša instalacija i skulptura od buča.
Program 12. Bučijade je stranici www.tzig.hr

30.09.2016. u 05:32 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 29.09.2016.

EUROPSKA KOMISIJA FINANCIRA LUKU ZA RASUTE TERETE U OSIJEKU


LUKA ĆE SE PRESELIT NA PERIFERIJU OSIJEKA

Prema informacijama iz ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Europska komisija odobrila je financiranje projekta „Izgradnja terminala za pretovar rasutih tereta u luci Osijek“ čija je ukupna vrijednost 17.314.315 eura, od čega EU sredsta iznose 15.589.383 eura. Radi se o prvom nacionalnom projektu izgradnje u području unutarnje plovidbe kroz koji će osječka luka napokon izgraditi novi terminal i tako osigurati povećanje kapaciteta, bolju povezanost te razvoj i rast konkurentnosti.
„Ulaganje u Slavoniju nije samo predizborno obećanje! Ovim projektom dokazujemo da je Slavonija u vrhu prioriteta ove Vlade“, izjavio je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić.
Izgradnjom terminala za pretovar rasutih tereta u luci Osijek omogućit će se poboljšanje infrastrukture u lukama unutarnjih voda, a time i razvijanje sektora prijevoza tereta unutarnjim vodnim putovima. Također, aktivnosti pretovara rasutih tereta koje su se do 2015. godine odvijale u neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra Osijek u centru grada preselit će se na novu lokaciju u neurbaniziranom dijelu grada što će doprinijeti kvaliteti života građana kao i zaštiti okoliša.
Jedan od prioriteta financiranja iz EU fondova, u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., odnosi se na povećanje količine teretnog prometa na unutarnjim plovnim putovima Republike Hrvatske. Kroz razvoj infrastrukture luka predviđa se izgradnja ili osuvremenjivanje infrastrukture namijenjene funkcioniranju luka unutarnjih plovnih putova, što između ostaloga uključuje i izgradnju terminala za rasuti teret koji će doprinijeti revitalizaciji gospodarstva i ravnomjernom razvoju regija u Hrvatskoj.

29.09.2016. u 06:15 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 27.09.2016.

SABORSKIM ZASTUPNICIMA TREBA ETIČKI KODEKS



MJESTO SABORSKOG ZASTUPNIKA JE NAJPOŽELJNIJE RADNO MJESTO U RH !

Željko Glasnović, saborski zastupnik 9. Saziva Hrvatskog Sabora jeftino je omalovažio sebe i svoje nastojanje da u Hrvatskom Saboru bude jedan od onih koji će odlučivati o zakonskim aktima, sudjelovanjem u radu dizanjem svoje ruke. Hrvatski saborski zastupnik posao je predmet žestoke kritike zbog toga što je ne birajući riječi izvrijeđao studente Filozofskog fakulteta na svom facebooku napisavši :"Taj društveni performans izvode razmažena derišta recikliranih komunista, kvazi intelektualaca koji u životu nisu radili i kao njihovi roditelji hoće sebi osigurati ugodnu lijenost. Njih vode skojevke neobrijanih nogu koje su dobivale novac za diplomske radove kao npr. Uloga bosanskog tovarnog konja u NOB-u.Ta manjinska banda od dvjestotinjak anarhista i boljševičkih sotonista blokira rad fakulteta i sprječava studij više od 7 000 polaznika FF. To su nasljednici onih koji su trgali križeve s vratova hrvatske djece u osnovnim školama i prebijali one koji su bili pametniji, bogatiji, ljepši. Taj fenotip podivljaloga titojungenda može se lako prepoznati: imaju blijedi ten kao da su robijali u KPD Zenica, vratovi su im kao pet kuna, imaju duge prste od igranja video igara, a glave su im u odnosu na tijelo nesrazmjerne veličine. Kineska poslovica kaže: iza debelog lica kuca tamno srce. Njihove AVNOJ face, ne pokazuju ni najmanji trunak ikakve emocije. Patološki mrze sve što je hrvatsko i žale za izgubljenim privilegijama njihove propale države. U razvijenim demokracijama kad manjina tlači većinu to se rješava pendrekom i suzavcem", napisao je Glasnović (62 ) na facebook stranici.

Glasnović je čovjek koji je sudjelovao u Zaljevskom ratu kao pripadnik Kanadske vojske, zatim u Domovinskom ratu, pa u ratu u Bosni i Hercegovini. Činjenica je da ima čin general bojnika. Ali prije svega toga bio je pripadnik Legije stranaca koja je dio francuske vojske. Pripadnici legije stranaca su uvijek dobrovoljci. Legionari imaju svoj moto koji se zove čast i odanost. Željko Glasnović se nije politički angažirao sve do parlamentarnih izbora koji su u Hrvatskoj provedeni u mjesecu studenome 2015., kada je bio na listi HDZ-a za dijasporu iako nije postao član stranke. Na prijevremenim parlamentarnim izborima 11. rujna Željko Glasnović sa svojom neovisnom listom osvojio jedan saborski mandat.

SABORSKIM ZASTUPNICIMA TREBA ETIČKI KODEKS
Nakon opisane retorike i monologa vrijeme je da se u Hrvatski Sabor uvede etički kodeks. To je potreba. Svaki posao ima svoju etiku, treba ga imati i posao zvan – saborski zastupnik. Na taj će se način učiniti distinkcija između saborskih zastupnika koji su saborsko mjesto i posao zastupnika doživjeli kao povjerenje građana i čast i onih koji Sabor doživljavaju kao hazardnu igru, gdje je plača odlična, a posao minoran, zasnovan na individualnim stavovima i mišljenjima, mjesto gdje je sve u retorici dozvoljeno, a sankcija nikakvih nema. Mjesto saborskog zastupnika je najpoželjnije radno mjesto u RH u kome je mjesečni dohodak najmanje 15.000 kuna, kvalifikacija i znanje nisu relevantni , a saborski zastupnik ima još i saborski imunitet. To znači da ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za svoje mišljenje ili glasovanje ni ništa što je izrekao pa ni učinio bez skidanja saborskog imuniteta.
Za saborske zastupnike koji dolaze u Hrvatski Sabor nema nikakvog testa poznavanja političkog sistema Hrvatske, poznavanja međunarodnih političkih odnosa, poznavanja političkih odnosa u susjednim zemljama. Ništa. U Hrvatski Sabor se ulazi po inerciji odluke glasaća na izborima. Razmišlja se glasno i govori, ljudi, saborski zastupnici očito misle da je Hrvatski sabor mjesto gdje se može govoriti sve i svašta. Mnoge radio stanice imaju od neprimjerenih izjava saborskih zastupnika iz prošlih saziva Sabora izmontirane đinglove koje puštaju u raznim prigodama. Komunikaciju u Hrvatskom saboru koja nije civilizirana već krajnje primitivna i onu koja je uvredljiva treba prekinuti. U instituciji u kojoj je komunikacija i izgovorena riječi glavno sredstvo rada - treba komunicirati na način prihvatljiv širokoj populaciji stanovništva. Neprimjeren način komunikacije saborskih zastupnika u Hrvatskom saboru, kao i izvan njega treba
vrednovati kroz etički kodeks i novčano sankcionirati. Komunicirati se može na niz načina i reći baš sve željeno, ali na način primjeren javnoj komunikaciji Zato saborskim zastupnicima treba etički kodeks za koji nema prepreke da bude uveden u 9. sazivu Hrvatskog sabora.

Kodeks treba sadržavati 1.opis dozvoljenog načina komuniciranja i iznošenja činjenica na sjednicama u Hrvatskom Saboru 2. opis dozvoljenog načina komuniciranja na online mrežama 3. opis dozvoljenog načina komuniciranja prilikom davanja izjava i intervjua medijima . Za svaku povredu treba naznačiti i sankcije. S obzirom na mentalitet ljudi i podneblje – novčane kazne bile bi najprimjerenije – oduzimanjem od saborske plaće – i najviše bi se odrazile u pamćenju počinitelja prekršaja. Tako bi naprimjer povreda dužnosti saborskog zastupnika Željka Glasnovića iznošenjem njegovih osobnih kvalifikacija na račun studenata Filozofskog fakulteta mogla biti sankcionirana sa 40 % njegove saborske plaće.

Društvo željno očekuje promjene. Zato je HDZ samo zbog jedne nove osobe mr. Andreja Plenkovića europarlamentarnog zastupnika , sada i predsjednika stranke HDZ, dobio izbore. Mnogi Plenkovića žele vidjeti na stolici premijera RH. Hrvatska bez obzira na poteškoće, nedoumice, nesuglasice i kontradiktornosti, mora imati premijera kojem je svojstven europski način zastupanja i ophođenja pred svijetom i EU. Društvo koje razumije red stvari očekuje od Plankovića da u Hrvatskoj promjeni sve što do sada nije valjano učinjeno i što se ne uklapa u kulturno građansko društvo.
Margareta Zouhar Zec

27.09.2016. u 04:45 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 26.09.2016.

DOGOVOR O GRADNJI NACIONALNE DJEČIJE BOLNICE


RAVNATELJSTVO KLINIKE IMA ZADATAK IZRADITI PRIJEDLOGE
ZA DJEČJU BOLNICU


U ravnateljstvu Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj ulici održan je 26. rujna sastanak na kojem se razgovaralo o gradnji nove dječje bolnice te definiranju rokova za izradu plana medicinskog sadržaja nove Nacionalne dječje bolnice kao i o trenutnom stanju i potrebnim hitnim ulaganjima u bolnicu u Klaićevoj. Sastanku su prisustvovali ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić, ministar zdravlja Dario Nakić i v.d. ravnatelja Klinike dr. Zoran Bahtijarević.
Svi sudionici sastanka složili su se da je potrebno izgraditi novu dječju bolnicu, međutim zbog administrativnih potreba oko tako velikog ulaganja, pripreme natječajne dokumentacije, projektnih zadataka, planova izgradnje, ishođenja dozvola i ostalih nužnih postupaka, zaključeno je kako će se prvo pristupiti potrebnim zahvatima na postojećoj lokaciji dječje bolnice kako bi se omogućilo nesmetano liječenje djece.
„Izgradnja nove dječje bolnice je prioritet! Do tog trenutka dužnost nam je ulagati u Klaićevu bolnicu i omogućiti nesmetano liječenje najmanjih pacijenata“, izjavio je ministar Tolušić.
S obzirom na dugogodišnje loše stanje te neadekvatne uvjete koji ne udovoljavaju standardima liječenja osjetljivih pacijenata u Klaićevoj, nužno je uložiti u novu opremu i neophodne minimalne građevinske zahvate. Također, potrebno je rekonstruirati pojedine odjele kako bi se osigurali normalni uvjeti liječenja do konačne izgradnje nove bolnice. Sredstva za hitne zahvate već su osigurana kroz EU fondove i iznose oko 10 milijuna eura.
Kako bi se što prije mogao raspisati natječaj za projektnu dokumentaciju, a potom i za građevinske radove na novoj Nacionalnoj dječjoj bolnici, pristupit će se prikupljanju dokumentacije te rješavanju svih administrativnih zadataka. Nova bolnica bit će izgrađena na već ranije predviđenoj lokaciji južno od KBC Dubrava.
Na kraju sastanka odlučeno je kako će ravnateljstvo Klinike izraditi prijedloge nužne za hitno obnavljanje postojeće lokacije dječje bolnice te medicinskog sadržaja za novu dječju bolnicu.


26.09.2016. u 23:09 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 24.09.2016.

U OPĆINI SPAČVANSKOG BAZENA ZAVRŠEN POLJOPRIVREDNI PODUZETNIČKI INKUBATOR SREDSTVIMA EU


INKUBATOR JE NAMIJENJEN POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENOM SEKTORU

Nakon svečanog otvaranja početkom mjeseca rujna, u petak 23. rujna 2016. u Drenovcima je održana i završna konferencija projekta Poljoprivredni poduzetnički inkubator Drenovci. Ukupna vrijednost projekta iznosi 12.464.719,29 kuna, od čega je 99 posto, odnosno 12.340.072,09 kuna sufinancirano bespovratnim sredstvima iz Europske unije.
Završnoj konferenciji prisustvovali su pomoćnik ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Dragan Jelić, pomoćnik ministra poljoprivrede Tugomir Majdak, načelnik Općine Drenovci Jakša Šestić i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije Zdenko Podolar.
Izgradnjom i opremanjem Inkubatora općima Drenovci je pokazala kako i općine s malim brojem stanovnika mogu uspješno doći do značajnih sredstava iz fondova EU te ih adekvatno upotrijebiti. Na taj je način osigurana infrastruktura koja će olakšati poslovanje brojnim poljoprivrednicima i gospodarstvenicima. U okviru projekta razvijat će se mogućnosti za ulaganje, poticati poduzetništvo i inovacije pružanjem pristupa visoko kvalitetnim uslugama te razvijati i graditi moderna infrastruktura za obavljanje poslovnih aktivnosti.
Projekt je usmjeren na pokretanje poduzetničke aktivnosti u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, s naglaskom na stvaranje proizvoda veće dodane vrijednosti, te na umrežavanje malih poljoprivrednih poduzetnika u Inkubatoru.
Najviše koristi imat će poduzetnici početnici i poduzetnici koji su u fazi rasta jer će im Poljoprivredni poduzetnički inkubator omogućiti olakšano pokretanje poslovanja kroz smanjenje početnih troškova ulaganja te stručnu i logističku pomoć.
Poljoprivredni poduzetnički inkubator Drenovci doprinijet će rastu malih i srednje velikih poduzeća na području općine ali i cijele Vukovarsko-srijemske županije. Kroz unaprjeđenje poduzetničke klime i uvjeta poslovanja očekuje se razvoj novih proizvoda i usluga, otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje iseljavanja lokalnog stanovništva.

Općina Drenovci je jedinica je lokalne samouprave koja obuhvaća naselja Drenovci, Đurići, Posavski Podgajci, Račinovci i Rajevo Selo. Općina je smještena u zapadnom dijelu Srijema, odnosno u južnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije, u tzv. Spačvanskom bazenu. Susjedne su joj općine Vrbanja i Gunja. Nedaleko se nalazi državna granica s Bosnom i Hercegovinom (granični prijelaz Gunja – distrikt Brčko), te Srbijom (neprohodna granica Strošinci – Jamena). Općina ima 7.424 stanovnika, prostire se na 200,02 km2 i nalazi se na području od posebne državne skrbi. ( IZVOR: web stranica općine Drenovci)

24.09.2016. u 13:57 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 21.09.2016.

FINANCIJSKA ALOKACIJA ZA OPERATIVNI PROGRAM RIBARSTVA 2014. - 2020. JE 348 MILIJUNA EURA


DO KRAJA GODINE 11 NATJEČAJA ZA KUPNJU OPREME RIBARSKIH PLOVILA

Sektor ribarstva iznimno je bitan za Hrvatsku. Iako nema veliki udio u BDP-u, pridonosi mogućnostima zapošljavanja, osobito u priobalju i na otocima, gdje je taj sektor jedan od rijetkih koji pruža prihode tijekom cijele godine. Zbog sve veće važnosti sektora 5. studenog 2015. godine usvojen je Operativni program za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014.-2020. čija je ukupna alokacija 348 milijuna eura.
Operativni program objedinjuje sve prioritete i ciljeve koji se trebaju ostvariti u sektoru ribarstva sufinanciranjem iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR). EFPR je financijski instrument koji je donijela Europska unija i promiče mnoge pozitivne aspekte pomorstva i ribarstva u RH. Između ostalog, potiče konkurentno, gospodarski održivo i društveno odgovorno ribarstvo i akvakulturu te promiče uravnotežen i uključiv teritorijalni razvoj područja u kojima se odvija ribarstvo i akvakultura. Ukupna financijska alokacija za ovaj Operativni program iznosi 348 milijuna eura, od čega 252 milijuna eura dolazi iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.
„Ribarstvo nam je bitno za održavanje radnih mjesta na otocima, ali i u priobalju. Drago mi je što mogu najaviti da će se do kraja godine raspisati 11 novih natječaja koji su prvenstveno vezani uz kupnju opreme na ribarskim plovilima. Cilj nam je povećati sigurnost na radu ribara te čak i poboljšati kvalitetu proizvoda“, izjavio je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić.
Prepoznat je i gorući problem ribara u vezi iskrcavanja robe i priveza u ribarskim lukama i iskrcajnim mjestima. Zbog toga će do kraja godine biti raspisan i natječaj za izgradnju modernizaciju i opremanje ribarskih luka i iskrcajnih mjesta što bi uz bespovratna sredstva Europske unije trebalo biti riješeno. Ostali natječaji vezani su za akvakulturu te za provedbu lokalnog razvoja vođenog zajednicom i tržišnih mjera. Natječaji će pridonijeti povećanoj produktivnosti i kvalitetnijem životnom standardu u sektoru ribarstva te osigurati stabilnije tržište. Informacije su to iz ureda glasnogovornice ministarstva regionalnog razvoja
mr. Ane Odak.

21.09.2016. u 17:23 • 0 KomentaraPrint#^

S TRŽIŠTA SE POVLAČI 13 SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA !


SREDSTVA S NEGATIVNIM UTJECAJEM NA ZDRAVLJE LJUDI


Ministarstvo poljoprivrede obavještava da se sa tržišta Republike Hrvatske povlači 13 sredstava za zaštitu bilja na osnovi aktivne tvari glifosat, koja sadrže koformulant polietoksilirani lojev amin (CAS. br. 61791-26-2).

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/1313 o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu uvjeta za odobrenje aktivne tvari glifosat, od 1. kolovoza 2016. godine, koja je stupila na snagu 22. kolovoza 2016. godine, propisano je da države članice moraju osigurati da sredstva za zaštitu bilja koja sadrže glifosat ne sadržavaju koformulant polietoksilirani lojev amin zbog njegovog negativnog utjecaja na zdravlje ljudi.
Sredstva za zaštitu bilja, na osnovi aktivne tvari glifosat, koja se na tržištu Hrvatske nalaze pod trgovačkim nazivima: CIDOKOR, CLEANESS, CLINIC, DOMINATOR, GALAXIA, GALLUP 360, GLYFONOVA, GLYFOS, HERKULES SUPER, ROSATE 36, SHYFO, TOTAL 480 SL i WEEDMASTER u svom sastavu sadrže koformulant polietoksilirani lojev amin. Prethodno navedena sredstva za zaštitu bilja ne ispunjavaju uvjete za odobrenje stavljanja na tržište iz članka 29. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja. Stoga od 1. listopada 2016. godine navedenim sredstvima za zaštitu bilja postaje nevažeća registracija za stavljanje na tržište na području Republike Hrvatske. Zato se od 1. listopada 2016. godine zabranjuje prodaja, distribucija i primjena postojećih zaliha navedenih sredstava za zaštitu bilja.Vlasnici registracija obvezni su obavijestiti distributere o zabrani prodaje, distribucije i primjene zaliha navedenih sredstava za zaštitu bilja i povući sredstva sa tržišta Republike Hrvatske do 31. prosinca 2016. godine.

Na tržištu Republike Hrvatske ostaje registrirano 12 sredstava za zaštitu bilja na osnovi aktivne tvari glifosat koja ne sadrže sporni koformulant. Informacije o tome su na slijedećim linkovima:


http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32016R1313&from=HR

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32016R1313&from=HR



Image and video hosting by TinyPic
Fotka:M.Zouhar Zec

21.09.2016. u 05:17 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 20.09.2016.

"OKTOBERFEST BY VALAMAR "


PIVO I GLAZBA ZA KRAJ LJETA

U turističkom naselju Lanterna na porečkoj rivijeri koje je dio Valamar turističke kompanije od 16 do 24. rujna traje "Oktoberfest by Valamar"! U velikom šatoru uz bavarsku glazbu i Puntigamer pivo svjetlo, tamno i bezalkoholno, te hranu, to je zabava za goste kojih je u ovo doba godine na plažama više od očekivanja. Oktobarfest by Valamar održava se već četvrti put. Prije kraja sezone odmora i kupanja gosti mogu nekoliko večeri uz pivo u velikom šatoru srediti dojmove s ljetovanja Evo kako je bilo na prazniku pive i zabave u subotu 17.rujna:

Image and video hosting by TinyPic
Konobarice i hostese: s lijeva :Tamara Đuričić, Mersada Đurić,Sandra Perišić i Sanja Golub

Image and video hosting by TinyPic
Gosti iz Austrije pročitali su dab se održaba oktoberfest by Valamar i došli su u šator na pivo.

Image and video hosting by TinyPic
Uz pivo i glazbu razgovor ima pravi smisao.

Image and video hosting by TinyPic
Die Jungen Su"dsteirer su svirkom pozvali mlađu publiku da zapleše. Svih devet dana na oktoberfestu nastupaju glazbenici s njemačkog govornog područja. Na ovaj je događaj organizator trebao dovesti nekog sa hrvatske scene glazbe. Turisti vole upoznati kulturu zemlje u koju dolaze ljetovati.

Image and video hosting by TinyPic
Društvo iz Rovinja veselo je poziralo s kriglama piva.

Valamar Kamp Lanterna u Poreču jedan od najboljih kampova u Hrvatskoj, dobio je 2012. "Silver Eko" nagradu, od britanskog turoperatora Euro Camp. Kamp Lanterna je član udruženja vodećih kampova u Europi (LeadingCampings Europe). Valamar Grupa u svom sastavu ima i autokamp Solaris nedaleko od Poreča, namijenjen nudistima kapaciteta 5 000 gostiju na površini od 49 hektara.
Valamar Riviere d.d., je vodeća turistička kompanija u Hrvatskoj, u većinskom vlasništvu austrijske tvrtke, koja u svom sastavu ima 25 hotela, sedam turističkih naselja, dva hostela i 13 kampova i to u Istri, na otoku Krku i u Dubrovniku. Dnevno može primiti do 48.000 gostiju. Valamar Riviere d.d. je među najvećim ulagačima u hrvatski turizam s ukupno 2,6 milijarde kuna uloženih u proteklih 12 godina, a i njihova dionica je jedna od najlikvidnijih na Zagrebačkoj burzi. Hotel Valamar Dubrovnik President je nakon temeljite obnove i nadogradnje postao prvi Valamar hotel s pet zvjezdica i jedan od najljepših hotela na obali Mediterana. (Margareta Zouhar Zec)



20.09.2016. u 00:28 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 18.09.2016.

HRVATSKA OD EUROPSKE KOMISIJE IMA POTVRDU ZA SUFINANCIRANJE 11 PROJEKATA ZA POVEZIVANJE SA EUROPOM


PRVI U NIZU MOST NA RIJECI SAVI KOD SVILAJA


Image and video hosting by TinyPic

U općini Odžak položen je 14. rujna 2016. kamen temeljac za početak radova na izgradnji mosta na rijeci Savi kod Svilaja. Most je sastavni dio međunarodnog pan-europskog cestovnog koridora 5C- Budimpešta-Beli Manastir-Osijek-Sarajevo-Ploče te je dio europske mreže autocesta koja sjever Europe povezuje s Jadranom.
Ukupna vrijednost ovog međunarodnog mosta, koji će zajednički izgraditi Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina, iznosi 22.308.022,34 eura. Sukladno Sporazumu između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine svaka država financira 50% ugovorene vrijednosti radova.
Hrvatska je financiranje svog dijela mosta osigurala putem Instrumenta za povezivanje Europe (CEF - Connecting Europe Facility) koji će osigurati 58 posto sredstava i kredita Europske investicijske banke za preostalih 42 posto iznosa.
CEF je financijski instrument Europske unije kroz koji države članice mogu ulagati u izgradnju nove te unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture na devet koridora Osnovne mreže Transeuropske prometne mreže. Uz pomoć sredstava iz CEF-a stvarat će se međusobno povezane mreže širom Europe što će doprinijeti ekonomskom rastu te socijalnoj i teritorijalnoj koheziji unutar Europske unije.
Osim mosta na rijeci Savi kod Svilaja, Hrvatska je u lipnju ove godine dobila potvrdu Europske komisije za sufinanciranje još 11 projekata koji će dobiti ukupno 306,9 milijuna eura iz Instrumenta za povezivanje s Europom. U Hrvatskoj je koordinator za CEF Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.
U financijskom razdoblju 2014. – 2020. državama članicama je iz CEF-a na raspolaganju 26 milijardi eura za ulaganja u prometnu infrastrukturu. Poseban naglasak ovaj Instrument stavlja na otklanjanje uskih grla, osiguravanje održivih i efikasnih prometnih sustava na duži rok, na unapređenje integracije i povezivanja različitih prometnih grana te povećanje interoperabilnosti.

18.09.2016. u 15:54 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 16.09.2016.

NATJEČAJ ZA EU SREDSTVA U SEKTORU PROIZVODNJE I PROIZVODNIH USLUGA


U SFERI NATJEČAJA SU I INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE

Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava za poduzetnike do 49 zaposlenih. http://www.eufondovi.hr/natjecaji/otvoreno/e-poduzetnicki-impuls
Na raspolaganju je 250 milijuna kuna bespovratnih sredstava koje će se dodjeljivati poduzetnicima za njihove projekte u pojedinačnom iznosu do 300.000 kuna. Cilj je bespovratnim potporama ojačati konkurentnost mikro i malih poduzetnika u sektoru proizvodnje i proizvodnih usluga.
Korisnici za koje je namijenjena natječaj su - mikro i mali poduzetnici (do 49 zaposlenih) osnovani 2015. godine i ranije koji ulažu u sektorima:
1. Prerađivačka industrija, svi osim Proizvodnja duhanskih proizvoda, Proizvodnja oružja i streljiva i Proizvodnja vojnih borbenih vozila 2. Građevinarstvo: Elektroinstalacijski radovi, uvođenje instalacija vodovoda, kanalizacije i plina i ostali građevinski instalacijski radovi, Završni građevinski radovi, Ostale specijalizirane građevinske djelatnosti

3. Informacije i komunikacije (izdavanje: knjige, novine, softver, filmovi, emitiranje programa, telekomunikacije, računalno programiranje i savjetovanje, informacijske uslužne djelatnosti-internet portali, novinske agencije)

4. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti: Arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo te s njima povezano tehničko savjetovanje, Ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti , Specijalizirane dizajnerske djelatnosti i Fotografske djelatnosti
Poduzetnici moraju imati minimalno jednog zaposlenog na temelju sati rada u mjesecu koji prethodi mjesecu predaje projektne prijave;
Iznosi i intenzitet potpore
Najniža vrijednost potpore, koja se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 30.000,00 HRK. Najveći iznos potpore ne može prijeći prag od 300.000,00 HRK.
Maksimalan intenzitet potpore koja se može dodijeliti poduzeću prema veličini iznosi:
- malom poduzeću 65% ukupne vrijednosti investicije tj. prihvatljivih troškova
- mikro poduzeću 85% ukupne vrijednosti investicije tj. prihvatljivih troškova

Prihvatljivi troškovi i aktivnosti

Ulaganje u materijalnu imovinu
Nabava novih strojeva, postrojenja i opreme za proizvodnju, obradu i preradu koje dovode do unaprjeđenja proizvodnje stvaranjem nove vrijednosti, te s njima povezani troškovi aktiviranja, transporta, montaže i stavljanja u pogon
Nabava dijelova postrojenja i opreme kojom se proširuju proizvodni kapaciteti i/ili zaokružuje proizvodna linija, alata, radnih vozila i strojeva, te s njima povezani troškovi aktiviranja, transporta, montaže i stavljanja u pogon, ako su vezani uz projektne aktivnosti
Nabava mjernih i kontrolnih uređaja i instrumenata koji tvore smislenu i nedjeljivu tehnološku cjelinu, a koja je povezana s prihvatljivim projektnim aktivnostima
Troškovi uređenja i opremanja objekta/radionice ukoliko se radi o prihvatljivim aktivnostima odnosno ukoliko isti uključuju preuređenje građevine tj. objekta/radionice koja je povezana s osnivanjem nove poslovne jedinice ili proširenjem kapaciteta postojeće poslovne jedinice
Troškovi informatičko-komunikacijskih i audio/video rješenja (hardver) koji su izravno povezani sa svrhom projekta
Ulaganje u nematerijalnu imovinu
Troškovi nabave patenata, autorskih prava, znanja ili drugih vrsta intelektualnog vlasništva, Troškovi vezani uz stručna osposobljavanja, strukovne izobrazbe, stjecanja novih znanja (know-how) ako su vezani uz projekt
Troškovi informatičko-komunikacijskih i audio/video rješenja (softver)
Savjetodavne usluge vezane za ulaganje
Usluge upravljanja projektom;
Usluge provedbe javne nabave za potrebe projekta;
Troškovi promidžbe i vidljivosti
Kod pripreme natječajne dokumentacije, podnošenja projektnih prijava i tijekom provedbe projekata, korisnici se moraju pridržavati postupka nabave za osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi.
Dodatni bodovi dodjeljuju se za aktivnosti i mjere koje doprinose ravnopravnosti spolova, pristupačnosti osobama s invaliditetom te održivom razvoju, kao i poduzetnicima u sljedećim skupinama: žene, pripadnici romske nacionalne manjine, osobe do 30 godina, hrvatski branitelji i osobe s invaliditetom (više od 50%). Navedene skupine moraju imati više od 50% vlasništva u poduzeću koji se prijavljuje.
Opći zahtjevi
Rezultati ulaganja poduzetnika se moraju zadržati na mjestu ulaganja, najmanje 3 (tri) godine nakon završetka projekta. Trajanje projekta ne može biti duže od 18 (osamnaest) mjeseci.
Prijavitelj po predmetnom Pozivu u postupku dodjele bespovratnih sredstava može imati samo jednu projektnu prijavu.
Isplate bespovratnih sredstava
Korisnik može koristiti predujam najviše do 40% odobrenih bespovratnih sredstava. Troškovi korisnika podmirit će se u skladu s „metodom nadoknade“ tj. svaka 3 (tri) mjeseca od sklapanja Ugovora.
Rok za dostavu projekata je 30.rujna 2016. godine.

16.09.2016. u 04:42 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 14.09.2016.

UTRKA ISTARSKIH MAGARACA U TARU


MAGARAC JE ATRAKCIJA I DIO TRADICIJE

U okviru turističke fešte koja je održna od 2. do 4. rujna u Taru - Vabriga, malom općinskom mjestu od oko 800 stanovnika u Istri, koje u svom sastavu ima značajne turističke resurse, održana je utrka istarskIih magarca. Magarac je u Istri cijenjena životinja, jer je kroz niz generacija bio pomoć u poslovima nošenja drva, vode, grožđa, maslina i svega što je ljudima trebalo pomoći prenijeti, a sve to prije nego što su se domaćinstva snabdijela mehanizacijom. Otuda i sinonim “tovar” za magarca. Često je spominjan po svojoj hirovitoj čudi koja se odnosi na njegovu navodnu tvrdoglavost u kretanju. Jer tovar govorili su “ odjednom stane i neće i neće krenuti dalje” Ali osim toga magarac je kažu na ispaši čistač . Magareče mlijeko posljednjih je godina sve popularnije, jer se pronio glas da ono liječi astmu, bronhitis, poboljšava erekciju i snaži imunitet organizma. U vrijeme kada se mehanizacijom obavljaju mnogi poslovi magarac postaje atrakcija za turiste i postaje dio tradicije, u ovom slučaju Istre.
U utrku je magarac u Taru uveden prije 30-ak godina kao atraktivna životinja prije svega za turiste. I ova utrka je potvrdila je da su i domaći i gosti utrku smatrali važnom jer su prisustvovati događaju u velikom broju. Istarska ulica u Taru kojom se utrka održavala, s lijeve i desne strane trkališne staze bila je puna znatiželjnika.


Image and video hosting by TinyPic

Na startni znak iz centa Tara krenula je utrka magaraca, sa svojim vlasnicima na leđima.

Image and video hosting by TinyPic
Dvanaest magaraca je krenulo trkom prema cilju koji je bio udaljen od cilja oko 150 metara. Iako je trka trajala nekoliko minuta bilo je uzbudljivo i neizvjesno. Tina i Antonio kao stari rivali i pobjednici prijašnjh godina sa svojim tovarima magaricom Črna i magarcem Tango i ove godine su se borili za prvo mjesto .

Image and video hosting by TinyPic
Ovi su magarci više hodali nego trčali.

Image and video hosting by TinyPic
Proglašenje pobjednika. Antonio iz Brtonigle i njegov magarac Tango bili su pobjednici . Druga je bila šesnaestogodišnja Tina Lenić iz Svetvičence , a treći je bio Roberto na tovarici Lili.
Nagrade za jahaće tovara bile su pršuti i kravlji sir. A tovare su organizatori zaboravili nagraditi .Njhovi brižni vlasnici sami su tovare trebali nagraditi porcijom dobre hrane za dobar plasman na utrci



Image and video hosting by TinyPic
Tini Lenić je oko magarice Črne pomagao prijatelj Marin. Marin voli konje, ima svoje konje i bavi se jahanjem . Tinini roditelji imaju OPG na kojem imaju mnoge životinje, među kojima desetak magaraca. Tina koja ide u drugi razred srednje turističke škole rekla je da u Istri ima oko 300 autohtonih istarskih magaraca, čiji su vlasnici organizirani u udrugu. Istarski se magarac raspoznaje po sivom ili crnom križu na leđima te kolutovima oko očiju. Magarac koji to nema nije istarski autohtoni.
Utrke magaraca održavaju se još u Tribunju kod Vodica i u Tisnom, gdje je ta utrka međunarodna.
( Margareta Zouhar Zec)

14.09.2016. u 16:07 • 0 KomentaraPrint#^

POTPORE ZA SMANJENJE PROIZVODNJE MLIJEKA


ZA 100 KG KRAVLJEG MLIJEKA - 14 EURA

Europska komisija donijela je Uredbu (2016/1612) kojom se provodi jedan od instrumenata Europske politike u sektoru mlijeka zbog iznimno teškog stanja u sektoru mlijeka. Potpora Unije osigurana je za prihvatljive podnositelje zahtjeva koji smanje svoje isporuke kravljeg mlijeka za razdoblje od tri mjeseca u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, pod uvjetima utvrđenima Uredbom.
Potpora se dodjeljuje na temelju podnesenog zahtjeva, a minimalna količina smanjenja isporuke kravljeg mlijeka je 1500 kg. Prihvatljivi podnositelji zahtjeva su proizvođači mlijeka koji su kravlje mlijeko isporučili prvim otkupljivačima u srpnju 2016. Potpora iznosi 14 EUR/100 kg kravljeg mlijeka za količinu koja odgovara razlici između kravljeg mlijeka isporučenog tijekom referentnog razdoblja i kravljeg mlijeka isporučenog tijekom razdoblja smanjenja.
Proizvođači mlijeka sami odlučuju o količini smanjenja koja se kreće između najmanje 1500 kg i najviše 50% proizvodnje iz referentnog razdoblja, ali moraju biti oprezni pri prijavi količina jer u slučaju da je smanjenje veće od odobrenog plaća se odobrena količina smanjenja, a ukoliko je smanjenje bilo manje od odobrenog, isplata se smanjuje primjenom koeficijenata smanjenja.

Rokovi za podnošenje zahtjeva su slijedeći:

21. rujna 2016. u 12:00 za prvo razdoblje smanjenja - listopad, studeni i prosinac 2016.;
12. listopada 2016. u 12:00 za drugo razdoblje smanjenja - studeni/ prosinac 2016. i siječanj 2017.
9. studenoga 2016. u 12:00 za treće razdoblje smanjenja - prosinac 2016. i siječanj, veljača 2017.
7. prosinca 2016. u 12:00 za četvrto razdoblje smanjenja - siječanj, veljača i ožujak 2017.

O podnošenju dokumentacije pogledati na linku:
http://www.apprrr.hr/omoguceno-podnosenje-zahtjeva-za-potporu-za-smanjenje-proizvodnje-mlijeka-2073.aspx

14.09.2016. u 01:01 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 12.09.2016.

CENTRU ZA OBUKU POLICIJSKIH PASA SREDSTVA IZ EU FONDA


PROJEKT VRIJEDAN 14,5 MILIJUNA KUNA

U sklopu Policijske Akademije u Zagrebu završen je projekt „Izgradnja Centra za obuku vodiča i dresuru policijskih pasa“. Radi se o projektu ukupno vrijednom više od 14,5 milijuna kuna, od kojih Europska unija putem programa IPA sufinancira 85 posto. Projektom je rekonstruiran postojeći Centar za obuku pasa s pratećim i pomoćnim dijelom, te poligonom i objektima za obuku pasa. Ukupna površina zahvata iznosi gotovo 11.000 metara četvornih. Centar je koncipiran kao jedinstven kompleks s tri trakta: upravno-smještanog trakta, pratećeg trakta s veterinarskom ambulantom i traktom za smještaj pasa povezanih zajedničkom zatvorenom komunikacijom, te poligonom za istrčavanje pasa i poligonom za obuku pasa.
Korisnik projekta je Ministarstvo unutarnjih poslova, a Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije bila je zadužena za ugovaranje i praćenje provedbe projekta. „Novim objektima koje smo predali na upravljanje Ministarstvu unutarnjih poslova uvelike su poboljšani uvjeti za treninge pasa, ali i za same djelatnike. Time značajno doprinosimo jačanju infrastrukturnih i tehničkih kapaciteta naših institucija“, izjavio je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić. Na završetku projekta nabavljena je i oprema za Centar koja se sastoji od uredskog namještaja, IT i multimedijalne opreme te namještaja za veterinarsku ambulantu. Cjelokupna oprema vrijedna je više od 600 milijuna kuna.
„Ovo je uistinu jako važan projekt jer se radi o jačanju nacionalnih kapaciteta za borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma. Projekt se uspješno bliži kraju, radovi su završeni, izdana je i uporabna dozvola tako da uskoro očekujemo otvorenje i prve stanovnike Centra“, izjavio je Tomislav Petric, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.
Projekt Centra za obuku vodiča i dresuru policijskih pasa financira se u okviru I komponente programa IPA za programsku godinu 2011. Unutar navedene programske godine potpisano je ukupno 83 ugovora za provedbu 10 projekata vrijednih više od 25 milijuna eura.

12.09.2016. u 04:41 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 10.09.2016.

JAVNA RASPRAVA! SKLONIŠTA ZA ŽIVOTINJE TREBAJU BITI NEPROFITNOG KARAKTERA


MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE PODRŽALO ZABRANU UZGOJA
ŽIVOTINJA RADI KRZNA


-Udruga Prijatelji životinja moli građane da podrže bolji Zakon slanjem svojih komentara do 12. rujna 2016.

U četvrtak 8. rujna u 18 sati u Europskom domu u Zagrebu održana je tribina o prijedlogu novog Zakona o zaštiti životinja. Pozitivne izmjene Zakona iznijela je mr. sc. Branka Buković Šošić, dr. med. vet., voditeljica Odjela za zaštitu životinja u Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane pri Ministarstvu poljoprivrede.Dr. vet. med. Tatjana Zajec, voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu i Aleksandra Hampamer, predstavnica čakovečkog skloništa za životinje ''Prijatelji'', osvrnule su se na problematiku brojnih napuštenih životinja, potrebu zabrane ubijanja pasa u skloništima, prijedlog obavezne sterilizacije pasa i vezane teme. Pojašnjenje oko terminologije prijedloga zabrane trajnog držanja pasa na lancu i u boksovima ponudila je odvjetnica mr. sc. Vesna Magličić, dodatno istaknuvši važnost prijavljivanja svakog kršenja Zakona.

Tribinu je moderirao Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja, naglasivši između ostalog problem iskorištavanja konja radi nošenja trupaca po šumama, kao i njihova povlačenja na natjecanjima.

Pohvaljena je podrška Ministarstva poljoprivrede postojećoj zabrani uzgoja životinja radi krzna koja treba stupiti na snagu 1. siječnja 2017. godine nakon skorašnjeg isteka desetogodišnjeg prijelaznog roka. S obzirom da je dosad većina uzgajivača ispoštovala Zakon prestavši mnogo ranije s radom, naglašena je nelogičnost da se preostaloj manjini odobri prijedlog dodatnog roka od godine dana do 2018. godine.
Održana rasprava je potaknula postavljanje brojnih pitanja i izneseni su konkretni prijedlozi novih izmjena pokazujući tako interes javnosti za što bolji Zakon o zaštiti životinja.Pozivaju se stoga svi građani da sudjeluju u javnoj raspravi do 12. rujna slanjem svojih komentara s podrškom postojećim ili prijedlogom dodatnih izmjena s ciljem zaštite životinja.

Zakonom se, primjerice, planira zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima, držanja dupina u zatočeništvu, držanja životinja u ugostiteljskim objektima, zabrana zoofilije, utrka pasa, kupiranja lovačkih pasa te registranje svih uzgoja kućnih ljubimaca, kao i ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja.Neke od potrebnih izmjena su zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.), zabrana žigosanja kopitara, obrednoga klanja kao i drobljenja živih pilića, zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom. Potrebno je odrediti obavezu da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera, navesti kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa i osigurati davanje zemljišta za izgradnju skloništa.
Više informacija o svim prijedlozima izmjene Zakona o zaštiti životinja i upute kako sudjelovati u javnoj raspravi mogu se pročitati na www.prijatelji-zivotinja.hr.
Informacije su to iz udruge Prijatelji životinja.

10.09.2016. u 14:55 • 0 KomentaraPrint#^

PREDIZBORNA OBEĆANJA! POPULISTIČKI PRISTUP HDSSB-A UREDBI O KORIŠTENJU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA


Dr. DAVOR ROMIĆ, MINISTRA POLJOPRIVREDE

GDJE ĆE PRONAĆI 11 PUTA VIŠE NOVCA U ČETIRI GODINE ?

Ministarstvo poljoprivrede poslalo je medijima 8.rujna slijedeće priopćenje:

„Javnim istupom 7. rujna predstavnika političke stranke HDSSB-a, a vezano uz raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske iznesene su neistinite tvrdnje koje mogu dovesti u zabludu poljoprivredne proizvođače. Strah od neuspjeha na izvanrednim parlamentarnim izborima, koji su zakazani za 11.9 . 2016., a koji predviđaju objavljene predizborne ankete uzdrmao je političku stranku HDSSB. Tako Vulin i njegov poljoprivredni strateg Kraljičak populističkim metodama, a u borbi za glasove birača, poljoprivrednim proizvođačima obećaju nemoguće, a nisu im strane ni izjave osobnog, uvredljivog karaktera.
Zbog istinitog informiranja javnosti i hrvatskih poljoprivrednih proizvođača objavljujemo slijedeće činjenice:

Bivša Vlada RH predložila je Izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu koje je Sabor usvojio 2015. godine, a u kojem je izrijekom napisano da će se u roku 90 dana donijeti Uredba kako bi se postojeća uskladila sa Zakonom. Kako to, kao i mnoge druge stvari, bivše vodstvo Ministarstva poljoprivrede nije učinilo, bili smo dužni donijeti Uredbu o kojoj govore predstavnici HDSSB-a.

Na prošlotjednoj sjednici tehničke Vlade RH usvojena je Uredba o obrascu i načinu vrednovanja gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH. Uredba je u javnom savjetovanju bila 30 dana, a Osječko-baranjska županija u dostavljenim je komentarima tražila izmjene u vidu naziva Uredbe i određenih njezinih dijelova. Sam sustav bodovanja uopće nije komentirala.

Ministar Davor Romić izričito se zalaže za dubinsku i sustavnu reformu zemljišne politike, za pravednije kriterije dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta, provođenje komasacije i podizanje vrijednosti poljoprivrednog zemljišta. U planu su bile izmjene cijelog paketa zakona: Zakona o komasaciji, Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o poljoprivredi. Za izmjenu zakona nije bilo dovoljno vremena, stoga se pri izradi Uredbe vodilo računa o svim onim načelima kojima bi se vodilo i pri izradi novog zakona.
Uredba omogućava svima jednake šanse na natječaju za dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta. Prethodna uredba dodatno je bodovala uvjete koji mali poljoprivredni proizvođač nikako nije mogao zadovoljiti poput broja zaposlenih, stručne spreme i potrebne mehanizacije. Ovim izmjenama učinili smo značajan iskorak i uspostavili ravnopravan odnos između gospodarskih subjekata različitih kapaciteta proizvodnje. U isto vrijeme maksimalno smo ograničili prostor za manipulacije i izigravanje sustava. Poučeni iskustvom dokazivanja umjetno stvorenih uvjeta u Mjeri 4 Programa ruralnog razvoja uveli smo kriterij po kojem se za OPG ili poljoprivredni obrt vrednuju svi njihovi resursi na području Republike Hrvatske, a za trgovačka društva i svi resursi s njima povezanih društava na području Republike Hrvatske. To će dati jasnu sliku o odnosu raspoloživih površina i uvjetnih grla za svaki gospodarski subjekt. Promijenili smo odnos općih i specifičnih bodova i naglasak stavili na proizvodnju i vrstu proizvodnje odnosno na specifične bodove koji sada čine 40 od mogućih 60 bodova, dok opći bodovi čine preostalih 20 bodova, obrnuto u odnosu na prethodni sustav bodovanja. Najveći broj bodova donosi stočarska proizvodnja, zatim po razini bodovanja slijedi voćarska i vinogradarska proizvodnja odnosno trajni nasadi, a nakon toga proizvodnja sjemena i sadnog materijala koja je u istoj razini bodovanja kao i povrćarstvo i cvjećarstvo.

Novost je i formiranje rang liste nakon obrade i bodovanja ponuda na javnom pozivu, pri čemu je maksimalan broj bodova moguće ostvariti samo za jednu proizvodno-tehnološku cjelinu u sklopu određenog natječaja. Precizno smo definirali i način dokazivanja bodova za svaku pojedinu sastavnicu odnosno kriterij bodovanja radi pojednostavljivanja i ubrzavanja postupka vrednovanja Gospodarskog programa.

Tvrdnja predsjednika HDSSB-a kako je intencija Ministarstva poljoprivrede novom Uredbom „oduzeti zemlju domicilnom stanovništvu i uništiti seljake“ predstavlja grubu manipulaciju i uopće nije argumentirana. Zakonom je u članku 30. propisano da ponuditelj na javnom pozivu ostvaruje 10 bodova temeljem prebivališta, odnosno sjedišta ili proizvodnog objekta na području jedinice lokalne samouprave. Nadalje, Uredbom je propisano da 3 boda ostvaruju sudionici javnog poziva koji imaju u vlasništvu katastarsku česticu koja graniči s česticom proizvodno-tehnološke cjeline koja je predmet javnog poziva, ili su u posjedu iste temeljem valjanog ugovora o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta. Sudionici ostvaruju 2 boda ukoliko je čestica koju imaju u vlasništvu ili u zakupu udaljena do 10 km od čestice proizvodno-tehnološke cjeline koja je predmet javnog poziva. Navedene činjenice jasno ukazuju na pokušaj obmanjivanja javnosti od strane vodstva HDSSB-a iznošenjem neistinitih i neargumentiranih tvrdnji s ciljem prikupljanja jeftinih političkih bodova.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu potrebno je izmijeniti i na tome ćemo inzistirati. Jednako tako i Zakon o komasaciji jer bez komasacije nema budućnosti domaće poljoprivrede.
„Bez obzira na predizbornu kampanju koja je u punom zamahu i ishod izbora koji su pred nama, nikada ne bih na osobnoj razini vrijeđao ili prozivao bilo kojeg od svojih političkih suparnika kao što to čine gospoda iz HDSSB-a. Iznošenje neistina s ciljem prikupljanja političkih bodova, a na štetu poljoprivrednih proizvođača koji bi nam svima trebali biti na prvom mjestu neumjesno je, nečasno i nedopustivo. Obećanja poput onog da će svakom aktivnom poljoprivrednom gospodarstvu dati po 50.000 eura do 2020. obmanjujuća su i nerealna jer je za to potrebno najmanje 37,5 milijardi kuna. Podsjetit ću da se na razini jedne proizvodne godine za sve potpore isplati oko 3,4 milijarde kuna. Gdje će pronaći 11 puta više novca u 4 godine?.“, izjavio je ministar poljoprivrede dr. Davor Romić kao odgovor na prozivke predstavnika političke stranke HDSSB-a. „

10.09.2016. u 03:51 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 09.09.2016.

KOME ĆE PRIPASTI NAZIV VINA - TERAN ?


MINISTAR dr. ROMIĆ TVRDI - HRVATSKOJ

S obzirom na izjave slovenskog ministra poljoprivrede Dejana Židana koje je dao na sajmu u Radgoni 23.8. 2016. a koje mogu dovesti u zabludu domaće proizvođače vina Teran i cijelu hrvatsku javnost, Ministarstvo poljoprivrede izdalo je 7. rujna sljedeće priopćenje:

"Ministar Židan izjavio je da očekuje skoro rješavanje pitanja korištenja naziva vina Teran u njihovu korist.

Iz kontakata razgovora s predstavnicima Europske komisije, kao i iz posljednjeg dopisa Europske komisije od 5. rujna 2016. godine, razvidno je da izjave slovenskog ministra nisu utemeljene.
Prema posljednjim informacijama, našim naporima da se pitanje naziva Teran riješi doprinio je i sastanak ministra Romića s povjerenikom Hoganom u kolovozu ove godine.
U spomenutom dopisu Europske komisije iskazuje se razumijevanje za važnost koju ovo pitanje ima za Hrvatsku i za hrvatske proizvođače te navodi kako je Komisija veoma detaljno proučila sve okolnosti.
U našim nastojanjima za postizanje rješenja možemo računati na punu suradnju Komisije, koja se zalaže za rješenje koje će zaštititi interese hrvatskih vinara i koje bi istovremeno otklonilo moguće zablude potrošača u vezi vina koja nose naziv Teran.
U kontekstu navedenog vidljivo je kako nisu utemeljene izjave slovenskog ministra Židana, dane na marginama poljoprivrednog sajma u Radgoni 23. kolovoza 2016., kako će otvoreno pitanje korištenja naziva vina Teran biti uskoro riješeno u slovensku korist.
Ministarstvo poljoprivrede će ustrajati na rješenju pitanja naziva Terana na korist hrvatskih vinara, što je i njegova obveza obzirom na važnost ove sorte za Istru i Hrvatsku u povijesnom, agronomskom, gospodarskom i političkom kontekstu.
Ministarstvo poljoprivrede će nastaviti i otvoreno je za dijalog sa svim uključenim stranama, pri čemu će iskoristiti sve pravne mogućnosti koji mu stoje na raspolaganju" - piše u priopćenju Ministarstva poloprivrede.


09.09.2016. u 05:17 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 07.09.2016.

UDRUGA OPG HRVATKE "ŽIVOT" KRITIZIRA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE


MLIJEČNI SEKTOR U MEHANIZMU SLOBODNOG TRŽIŠTA


mr.Miroslav Kovač tajnik Udruge OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA HRVATSKE " Život" poslao je iz Kutjeva 7. 9. u ime udruge PRIOPĆENJE ZA JAVNOST. Objavljujem priopćenje:


Hrvatska javnost je suočena s još jednom pojavom neshvatljivo pasivnog birokratskog odnosa Ministarstva poljoprivrede prema katastrofalnom smanjenju domaće proizvodnje mlijeka i rastu uvoza te namirnice u svakodnevnoj potrošnji.
Europom hara veliko povećanje proizvodnje koje je dovelo do pada cijena do te razine u kojoj su i ranije relativno rentabilna gospodarstva prisiljena rasprodavati svoja stada. Situacija je tako teška i potreba brzog djelovanja tako očita da se čak ni na europskoj razini još nije počelo uočavati ono što slijedi iza prvog šoka: teške negativne posljedice decimiranja stočnog fonda za očuvanje prirodnog okoliša, organskog zdravlja tla i ruralne infrastrukture.

Neslužbena informacija pokretač inicijative
Mnoge države poduzimaju hitne mjere da zaštite domaćeg seljaka i njegove mogućnosti proizvodnje a sada se u pokušaje da se smiri narušeno tržište uklopila i Europska komisija. Od naših kolega iz drugih država članica s kojima neformalno surađujemo, te članaka francuskog, njemačkog i engleskog tiska, ali i sa službenih stranica EK (http://europa.eu/rapid/press-release_IP-16-2563_en.htm) doznali smo da Europska komisija već duže vrijeme priprema delegiranu Uredbu o redukciji proizvodnje mlijeka,a u europskim odborima sjede i hrvatski predstavnici.

Nakon dugih priprema, rokovi u kojima bi se sve trebalo provesti iznimno su kratki. Delegirana uredba EK će na objavu 09.09.2016. a na snagu stupa 11.09.2016. godine (danas je 07.09.2016.). Onima za koje se Uredba propisuje, a to su prije svih proizvođači mlijeka, ostat će kratak rok od desetak dana po stupanju na snagu da provedu aktivnosti na terenu. U čitavom procesu značajnu ulogu mogu imati proizvođačke organizacije, ako to država članica propiše. U Hrvatskoj postoje dvije PO ali njih o cijeloj stvari nitko nije ni obavijestio ni konzultirao.

Administracija po svome
Ministarstvo ne samo da ne informira javnost ni neposredno zainteresirane nego Hrvatska, kao rijetka zemlja s velikim mliječnim deficitom, propušta priliku da u europskim razmjerima aktivno nastupa s podrškom onima koji dovode u pitanje cijelu koncepciju potpuno slobodnog tržišta za proizvod čije stvaranje ima značajne sekundarne posljedice na drugim važnim područjima a osim toga je i od strateškog značenja za svaku zemlju.
Sustav kvota koji je Komisija uvela prije 32 godine uspio je stabilizirati ponudu ali je žrtvovan kako bi se mliječni sektor čim više uključio u mehanizme slobodnog tržišta. Vjerovalo se da će se time otvoriti i velike mogućnosti izvoza. No za to nije bilo potrebno ukidanje kvota: Tijekom posljednjih pet godina kvotnog sustava europski je mliječni izvoz npr. porastao 45% po obujmu i 95% po vrijednosti! Osim toga, pokazalo se da je slobodno tržište mutan pojam za proizvod u čijem upravljanju državna politika ipak igra veliku ulogu i u kome velike, kapitalno jake nacije, mogu slijediti svoju vlastitu logiku. U godinama neposredno prije ukidanja kvota niz država je svjesno povećavao proizvodnju i za to uredno plaćao visoke penale…



07.09.2016. u 15:26 • 0 KomentaraPrint#^

SEDAM JE OTVORENIH NATJEČAJA ZA PODUZETNIKE ZA SREDSTVA EU


U RAZDOBLJU 2014. -2020. ZA MALE I SREDNJE PODUZETNIKE 10,5 MILIJARDI KUNA

Poduzetnici u Hrvatskoj mogu biti vrlo zadovoljni mogućnostima koje se nude putem EU fondova jer im je trenutno dostupno više od 6 milijardi kuna kroz sedam otvorenih natječaja i dva financijska instrumenta. Većina raspoloživih sredstava namijenjena je razvoju mikro, malog i srednje velikog poduzetništva u svrhu poticanja gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Kroz sedam otvorenih natječaja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova sektor poduzetništva ima mogućnost povući 2.985.777.500,00 kuna koje se dodjeljuju uglavnom malom i srednjem poduzetništvu za osnivanje novih poslovnih jedinica ili proširenje postojećih, stvaranje i jačanje kapaciteta za razvoj procesa, roba i usluga, ulaganje u projekte istraživanja, razvoja i inovacija, istraživačku infrastrukturu, ulaganje u socijalnu uključenost i druga područja. Više informacija o svim otvorenim natječajima može se pronaći na internet stranici www.strukturnifondovi.hr.
„Puno je mogućnosti otvoreno, a bit će ih još u narednim godina jer sredstva iz ovog razdoblja moramo potrošiti do 2023. godine. Na poduzetnicima je samo da se dobro informiraju i detaljno prouče dokumentaciju, a mi ćemo poduzeti sve što možemo da kvalitetni i dobro napisani projekti dođu do sredstava. Poduzetnici su pokretači gospodarstva i moramo im kroz EU fondove stvoriti preduvjete da budu što konkurentniji i slobodno razvijaju svoje ideje i proizvode uz minimalna vlastita ulaganja“, izjavio je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić.
U financijskom razdoblju 2014.-2020. malim i srednjim poduzetnicima na raspolaganju je približno 10,5 milijardi kuna u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija te dodatnih 877 milijuna kuna u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.Ove godine poduzetnici mogu doći do sredstava i putem financijskih instrumenata. Sporazum o financiranju između Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, malim i srednjim poduzetnicima osigurava gotovo 1,2 milijardi kuna iz EU fondova kroz financijske instrumente. Poduzetnici mogu dobiti kredite po kamatama daleko nižim od uobičajenih kredita komercijalnih banaka te jeftine ili besplatne garancije u obliku kreditnih linija, garancijskih shema i fondova poduzetničkog kapitala.Također, potpisan je i Ugovor o financiranju između Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Europske investicijske banke u visini od gotovo 1,9 milijardi kuna za pružanje potpore projektima lokalnih malih i srednjih poduzeća na području industrijskih usluga i turizma, ali i drugih sektora.

Podsjećamo! Ove godine je olakšan pristup EU sredstvima brojnim pojednostavljenjima procedura. Smanjen je broj faza u postupku dodjele bespovratnih sredstava, uvedene su pojednostavljene mogućnosti financiranja za pojedine aktivnosti projektnih troškova i izmijenjene su procedure u području provjera postupaka nabave. Brojna pojednostavljenja odnosila su se baš na male i srednje poduzetnike jer je ukinuto obavezno pismo namjere banke i depozit za poduzetnike koji je dosad bio obavezan. Najbolji primjer pojednostavljenja je natječaj za poduzetnike „Konkurentnost i razvoj MSP“ koji je objedinio dva poziva koji su obuhvatom prihvatljivih aktivnosti ionako bili vrlo slični. Proširene su granice potpora (trenutno od 300.000 kuna do 30 milijuna kuna, prije od 500.000 kuna do 5 milijuna kuna u jednom Pozivu i 1,5 milijuna kuna do 15 milijuna kuna u drugom Pozivu), kroz potpore male vrijednosti osigurano je da prihvatljive aktivnosti budu i troškovi pripreme natječajne dokumentacije već od dana objave Poziva i pojednostavljene su faze postupka dodjele bespovratnih sredstava – sa 6 na 3 uz pojednostavljenje postupka u svakoj od faza. Dodatno je pojednostavljena dokumentacija, postupak dodjele skraćen je sa 120 na 90 dana i olakšani su kriteriji kod ocjenjivanja.Informacije su to iz ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU od 3.rujna.

07.09.2016. u 15:07 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 05.09.2016.

POTPISANO 29 UGOVORA ZA FINANCIRANJE SUSTAVA VODOOPSKRBE I ODVODNJE

ZA PROJEKTE EU SREDSTVA U IZNOSU 257.929.540,54 KUNA

U zgradi Hrvatskih voda u Zagrebu 5. rujna potpisani su ugovori u okviru natječaja „Financiranje provedbe investicijskih projekata koji se odnose na manje dijelove sustava javne vodoopskrbe i odvodnje“. Potpisano je 29 ugovora ukupne vrijednosti 381.845.383,25 kuna, od čega će 257.929.540,54 kuna biti financirano EU sredstvima. Ugovore su s predstavnicima isporučitelja vodnih usluga, krajnjih korisnika projekta, potpisali ministar poljoprivrede dr. Davor Romić te generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković. Svečanom potpisivanju ugovora prisustvovao je i pomoćnik ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Dragan Jelić.
Ova operacija Hrvatskih voda, nazvana još i „Male intervencije 2“, odnosi se na projekte kroz koje se ulaže u izgradnju, sanaciju i rekonstrukciju sustava vodoopskrbe i sustava odvodnje, kondicioniranje vode za piće na uređajima za obradu pitke vode te nabavu opreme za sustave javne odvodnje i javne vodoopskrbe. Od 66 prijavljenih projektnih prijedloga, za sufinanciranje je prihvaćeno 29 prijedloga.
U Hrvatskoj je oko 80 posto stanovništva spojeno na sustav javne vodoopskrbe dok se ostali opskrbljuju iz „lokalnih vodovoda“ ili individualnim načinom vodoopskrbe iz vlastitih bunara ili cisterni. Međutim puno veći problem je učinkovitost korištenja vode koja iznosi oko 56 posto, što podrazumijeva gubitke unutar sustava od 44 posto.
Stupanj priključenosti stanovništva na javni sustav odvodnje iznosi tek 44 posto, što je prilično niska razina priključenosti u odnosu na većinu država članica Europske unije. Razlike u stupnju priključenosti vidljive su i na regionalnoj razini, ali posebno se ističu kada uspoređujemo veličinu naselja. Stupanj priključenosti na relativno zadovoljavajućoj je razini samo u naseljima s više od 10.000 stanovnika.
Uz pomoć EU sredstava u Hrvatskoj će se unaprijediti sustav javne vodoopskrbe i odvodnje, a Hrvatske vode krenule su u tom smjeru. U prvih šest mjeseci 2016. godine dvostruko su uspješniji u povlačenju EU sredstava nego u istom razdoblju prošle godine. Ostvareno je niz EU projekata ukupne vrijednosti 239,8 milijuna kuna, dok je u 2015. u istom vremenskom razdoblju vrijednost realiziranih projekata iznosila svega 112,3 milijuna kuna.



05.09.2016. u 16:25 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 02.09.2016.

OTVOREN PANONSKI DRVNI CENTAR KOMPETENCIJA U VIROVITICI



VIROVITICA IMA PREDISPOZICIJU DA POSTANE
SREDIŠTE DRVNO PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U RH


U Virovitici je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić simboličnom predajom ključa Sanji Bošnjak obnašateljici dužnosti župana Virovitičko-podravske županije 2. rujna otvorio Panonski drvni centar kompetencija. To je jedan od značajnijih EU projekata u Virovitičko-podravskoj županiji, a vrijedan je 44.701.237,17 kuna, od čega je 99 posto financirano bespovratnim sredstvima.

Image and video hosting by TinyPic
Sanja Bošnjak uz ministra regionalnog razvoja dipl.iur Tomislava Tolušića, koja u ruci već drži ključ Panonskog drvnog centra.

Svečanom otvorenju prisustvovali su i pomoćnici ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Davor Huška i dr. Tomislav Jurendić, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata i programa EU (SAFU) Tomislav Petric, zastupnik u Europskom parlamentu i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković i brojni drugi gosti.
„Drvni centar je primjer uspješne suradnje znanstvenika, lokalne zajednice i industrije. Ovaj projekt usmjeren na jačanje drvno-prerađivačkog sektora definitivno je od strateškog značenja ne samo u Hrvatskoj, nego i u zemljama regije čiji poduzetnici će sigurno koristiti usluge Centra“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić.
Panonski drvni centar kompetencija omogućit će povećanje konkurentnosti drvno-prerađivačkih poduzeća na širem Panonskom području, ali i na čitavom području Republike Hrvatske. Naručitelji iz poslovnog sektora imat će mogućnost ugovarati usluge primijenjenih i razvojnih istraživanja i dizajna inovativnih proizvoda od drveta te razvoja drvnih tehnologija i drvenih konstrukcija za graditeljstvo, a sve to uz suradnju akademske zajednice. Centar će pružati i usluge informiranja, edukacije, promocije i inkubacije poduzeća u drvno-prerađivačkom sektoru.

Image and video hosting by TinyPic
Svečanom otvorenju prisustvovali su i pomoćnici ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Davor Huška i dr. Tomislav Jurendić, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata i programa EU (SAFU) Tomislav Petric, zastupnik u Europskom parlamentu i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković i brojni drugi gosti.

Uz istraživanje i razvoj proizvoda od drva i prateće industrije, Centar će nuditi i usluge transfera tehnologije prema malim i srednjim poduzetnicima, te usluge izrade prototipa inovativnih proizvoda od drva, uslugu produkt dizajna, dizajna pakiranja za proizvode od drva i proizvode pratećih industrija, zatim usluge poslovnog savjetovanja i kreiranja robnih marki.
Nositelj ovog uspješno provedenog projekta je Virovitičko-podravska županija koja će se pozicionirati kao središte za razvoj drvno-prerađivačke industrije. U suradnji s Institutom Ruđer Bošković i Šumarskim fakultetom u Zagrebu u Panonskom drvnom centru kreirat će i specijalizirane programe za podizanje kompetencija radne snage u drvnoj i pratećim industrijama.


Image and video hosting by TinyPic
Događaju otvaranja Panonskog drvnog centra prisustvovali su i brojni pojedinci iz drvne branše.


02.09.2016. u 23:21 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 01.09.2016.

U OPĆINI DRENOVCI IZGRAĐEN POLJOPRIVREDNI PODUZETNIČKI INKUBATOR SREDSTVIMA EU



INKUBATOR ZA LAKŠE POKRETANJE POSLOVANJA

Poljoprivredno poduzetnički inkubator Drenovci svečano je otvoren 1. rujna 2016. Prema informacijama glasnogovornice aministarstva regionalnog razvoja i fondpva EU, poljoprivredno poduzetnički inkubator izgrađen je opremljen sredstvima Europske unije. Ukupna vrijednost projekta je 12.464.719,29 kuna, od čega je 12.340.072,09 kuna sufinancirano bespovratnim EU sredstvima.
Svečanom otvaranju prisustvovali su pomoćnik ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Davor Huška, župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić, načelnik Općine Drenovci Jakša Šestić i direktorica Poljoprivrednog poduzetničkog inkubatora Drenovci Katarina Šoltes.
Poljoprivredni poduzetnički inkubator Drenovci omogućit će poduzetnicima olakšano pokretanje poslovanja kroz smanjenje početnih troškova ulaganja te stručnu i logističku pomoć. Najviše koristi imat će poduzetnici početnici i oni koji razmišljaju o pokretanju poduzetničkog pothvata, poduzetnici u fazi rasta i menadžment poduzetničke potporne infrastrukture koji su ciljne skupine ovog projekta.
Projekt poput ovoga u Drenovcima unaprijedit će poduzetničku klimu i uvjete poslovanja što će potaknuti otvaranje malih i srednje velikih poduzeća u Općini, ali i u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Uz razvoj novih proizvoda i usluga, ovaj projekt će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta omogućiti i doprinijeti rješavanju nezaposlenosti, jednog od najvećih problema s kojim se suočavaju slavonske županije.
Aktivnosti projekta usmjerene su na pokretanje poduzetničke aktivnosti u sektoru poljoprivredno-prehrambene djelatnosti s naglaskom na stvaranje proizvoda veće dodane vrijednosti, interesno udruživanje, korištenje mogućnosti koje se pružaju i postojećih inicijativa u okviru poduzetničke potporne infrastrukture u Općini Drenovci i cijeloj Županiji.
U okviru ovog projekta razvijat će se mogućnosti za ulaganje, poticati poduzetništvo i inovacije pružanjem pristupa visoko kvalitetnim uslugama te razvijati i graditi moderna infrastruktura za obavljanje poslovnih aktivnosti. Također, očekuje se rast malog i srednjeg poduzetništva, kao i drugih gospodarskih subjekata na području Općine, te doprinos uravnoteženom regionalnom razvoju Vukovarsko-srijemske županije" - piše u priopćenju ministarstva regionalnog razvoja.


TKO JE I GDJE JE OPĆINA DRENOVCI U KOJOJ JE IZGRAĐEN POLJOPRIVREDNI INKUBATOR?

Drenovci, to je naselje i općinsko središte u istoimenoj općini na jugu Vukovarsko-srijemske županije na području koje ima status posebne državne skrbi. Smješteni su u mikroregiji Bosutske Posavine istočno hrvatske ravnice na 84 m nadmorske visine, a površine 70,82 km2 i prosječne gustoće naseljenosti 43 stanovnika na km2. Gospodarsku osnovu čini poljoprivreda, trgovina, ugostiteljstvo i obrti.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Drenovci ima 5.174 stanovnika, raspoređenih u 5 naselja i to redom: Drenovci – 1.946 stanovnika, Đurići – 286, Posavski Podgajci – 1.255 stanovnika, Račinovci – 700 te
Rajevo Selo – 987 stanovnika.
Nacionalni sastav stanovništva prema popisu iz 2011. godine je slijedeći:
Hrvati – 4.504 (87,05) , Bošnjaci – 352 (6,80) , Srbi – 167 (3,22) , Rusini – 64 (1,23) , Albanci – 5 (0,09)
Nijemci – 3 (0,05) , Slovaci – 3 (0,05), Slovenci – 3 (0,05), Crnogorci – 3 (0,05), Poljaci – 1 (0,01), Ukrajinci – 1 (0,01) , Mađari – 1 (0,01) , Rusi – 1 (0,01), Rumunji – 2 (0,03) , Romi – 9 (0,17), ostali – 4, neizjašnjeni – 16
nepoznato – 22 osobe. (mzz)


01.09.2016. u 17:04 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< rujan, 2016 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Studeni 2017 (15)
Listopad 2017 (26)
Rujan 2017 (17)
Kolovoz 2017 (12)
Srpanj 2017 (18)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje, u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se