MLIJEČNI SEKTOR U MEHANIZMU SLOBODNOG TRŽIŠTA
mr.Miroslav Kovač tajnik Udruge OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA HRVATSKE " Život" poslao je iz Kutjeva 7. 9. u ime udruge PRIOPĆENJE ZA JAVNOST. Objavljujem priopćenje:
Hrvatska javnost je suočena s još jednom pojavom neshvatljivo pasivnog birokratskog odnosa Ministarstva poljoprivrede prema katastrofalnom smanjenju domaće proizvodnje mlijeka i rastu uvoza te namirnice u svakodnevnoj potrošnji.
Europom hara veliko povećanje proizvodnje koje je dovelo do pada cijena do te razine u kojoj su i ranije relativno rentabilna gospodarstva prisiljena rasprodavati svoja stada. Situacija je tako teška i potreba brzog djelovanja tako očita da se čak ni na europskoj razini još nije počelo uočavati ono što slijedi iza prvog šoka: teške negativne posljedice decimiranja stočnog fonda za očuvanje prirodnog okoliša, organskog zdravlja tla i ruralne infrastrukture.
Neslužbena informacija pokretač inicijative
Mnoge države poduzimaju hitne mjere da zaštite domaćeg seljaka i njegove mogućnosti proizvodnje a sada se u pokušaje da se smiri narušeno tržište uklopila i Europska komisija. Od naših kolega iz drugih država članica s kojima neformalno surađujemo, te članaka francuskog, njemačkog i engleskog tiska, ali i sa službenih stranica EK (http://europa.eu/rapid/press-release_IP-16-2563_en.htm) doznali smo da Europska komisija već duže vrijeme priprema delegiranu Uredbu o redukciji proizvodnje mlijeka,a u europskim odborima sjede i hrvatski predstavnici.
Nakon dugih priprema, rokovi u kojima bi se sve trebalo provesti iznimno su kratki. Delegirana uredba EK će na objavu 09.09.2016. a na snagu stupa 11.09.2016. godine (danas je 07.09.2016.). Onima za koje se Uredba propisuje, a to su prije svih proizvođači mlijeka, ostat će kratak rok od desetak dana po stupanju na snagu da provedu aktivnosti na terenu. U čitavom procesu značajnu ulogu mogu imati proizvođačke organizacije, ako to država članica propiše. U Hrvatskoj postoje dvije PO ali njih o cijeloj stvari nitko nije ni obavijestio ni konzultirao.
Administracija po svome
Ministarstvo ne samo da ne informira javnost ni neposredno zainteresirane nego Hrvatska, kao rijetka zemlja s velikim mliječnim deficitom, propušta priliku da u europskim razmjerima aktivno nastupa s podrškom onima koji dovode u pitanje cijelu koncepciju potpuno slobodnog tržišta za proizvod čije stvaranje ima značajne sekundarne posljedice na drugim važnim područjima a osim toga je i od strateškog značenja za svaku zemlju.
Sustav kvota koji je Komisija uvela prije 32 godine uspio je stabilizirati ponudu ali je žrtvovan kako bi se mliječni sektor čim više uključio u mehanizme slobodnog tržišta. Vjerovalo se da će se time otvoriti i velike mogućnosti izvoza. No za to nije bilo potrebno ukidanje kvota: Tijekom posljednjih pet godina kvotnog sustava europski je mliječni izvoz npr. porastao 45% po obujmu i 95% po vrijednosti! Osim toga, pokazalo se da je slobodno tržište mutan pojam za proizvod u čijem upravljanju državna politika ipak igra veliku ulogu i u kome velike, kapitalno jake nacije, mogu slijediti svoju vlastitu logiku. U godinama neposredno prije ukidanja kvota niz država je svjesno povećavao proizvodnju i za to uredno plaćao visoke penale…
Post je objavljen 07.09.2016. u 15:26 sati.