AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

srijeda, 30.11.2011.

IZVJEŠTAJ S 1. MEĐUNARODNE KONFERENCIJE O PROIZVODNJI MLIJEKA

HRVATSKA 2010. I 2011. IMA
TREND PADA PROIZVODNJE MLIJEKA

HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PROIZVOĐAČA MLIJEKA (HSUPM) čiji je predsjednik Igor Rešetar i EUROPSKI ODBOR ZA MLIJEKO (EMB) kojem predsjeda Romuald Schaber iz Hamma u Njemačkoj, zajednički su u Tuheljskim toplicama 3. studenog 2011. organizirali Prvu Međunarodnu konferenciju o budućnosti proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj.
Na konferenciji su sudjelovali članovi EMB-a iz sedam zemalja i to Austrije, Danske, Nizozemske, Belgije, Njemačke, Francuske i Italije, a s hrvatske strane bili su tu predstavnici proizvođača mlijeka, uzgojnih organizacija, Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske javne savjetodavne službe, Hrvatske mljekarske udruge, Croatia stočara, Agronomskog fakulteta i pročelnici županijskih odjela za poljoprivredu.
Glavni cilj Konferencije bio je neposredna razmjena iskustava i informacija hrvatskih i europskih proizvođača mlijeka, o stanju i perspektivi proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj sada i nakon pristupanja EU.
Naredni cilj je da teškoće hrvatskih proizvođača mlijeka dođu u fokus državnih i županijskih institucija, stručnih službi te medija i javnosti.
Prema tvrdnji predsjednika HSUPM-a, na Konferenciji su u referatima i raspravi iznesene slijedeće ključne činjenice i vjerodostojni podaci o proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj i Europi:
1. EU proizvodi veće količine mlijeka od svojih potreba, te je dio proizvodnje namijenjen izvozu, tako je npr. u Danskoj 75% proizvodnje namijenjeno izvozu.

2.Hrvatska usprkos nedostatnoj proizvodnji i za vlastite potrebe u 2010. i 2011. godini ima trend pada proizvodnje mlijeka, pa ne postiže ni proizvodnju u visini ugovorene kvote od 780 milijuna litara mlijeka.

3. Otkupne cijene mlijeka od oko 30 euro centa ne pokrivaju troškove proizvodnje koji iznose oko 43 euro centa po litri mlijeka, niti u EU, niti u RH.

4. U EU i Hrvatskoj su proizvođači mlijeka, zbog niske organiziranosti i udruženosti proizvodnje, u podređenom položaju na tržištu u usporedbi sa mljekarama i trgovačkim lancima.

Prema navodima predsjednika HSUPM-a gospodina Igora Rešetara, zbog nepovoljnog stanja i zabrinjavajuće perspektive proizvođača mlijeka u Hrvatskoj, glavni cilj suradnje EMB-a i HSUPM-a je postizanje otkupne cijene mlijeka koja će pokriti realne i standardizirane troškove proizvodnje, što je temeljni uvjet održive i konkurentne proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj.
Mjere za postizanje toga cilja su:
a. Institucionalizirano izračunavanje troškova proizvodnje koje će uvažavati ostali sudionici u sektoru.
b. Izgradnja ravnopravnog i partnerskog odnosa sa ostalim akterima u sektoru - mljekarama, maloprodajom i potrošačima .
c. Nove i hitne mjere agrarne politike moraju biti tako koncipirane da daju snažnu i pravovremenu potporu povećanju konkurentnosti proizvodnje mlijeka u RH, a radi osiguranja opstanka i povećanja proizvodnje nakon ulaska Hrvatske u EU.
d. HSUPM će formirati ured sa stručnjacima, ojačati svoj kapacitet za permanentno provođenje potrebnih mjera, a radi realizacije ciljeva djelovanja HSUPM-a.


Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

30.11.2011. u 00:05 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 27.11.2011.

ŠTO DONOSI ČLANSTVO U EUROPSKOJ UNIJI ?


INFORMACIJE KOJIMA JE ZADOVOLJENA SAMO FORMA !

ŠTO DONOSI ČLANSTVO U EUROPSKOJ UNIJI. To je naziv publikacije, ali i tema o kojoj se još uvijek govori, jer s obzirom da Hrvatska u EU ulazi tek 1.7. 2013. tema će i dalje biti aktualna.

Prije desetak dana Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija pripremilo je za novinare REGLED PREGOVARAČKIH POGLAVLJA u kome su u jednoj publikaciji nalazi Pregled svih 35 poglavlja o pristupanju RH EU. U publikaciji je ono što su priređivači publikacije ocijenili važnim informacijom za korisnike po poglavljima, prema interesima populacije.
Publikaciju su priredili: Uprava za potporu procesu pristupanja RH EU, Uprava za koordinaciju prilagodbe pravnom sustavu EU i praćenje provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Ured glavnog pregovarača, Pregovaračka skupina za vođenje pregovora o pristupanju RH EU , Misija RH pri EU i pri Europskoj zajednici za atomsku energiju, Resorna ministarstva i tijela državne uprave, uključena u pristupne pregovore s EU.
Nakladnik je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske
Na šest stranica obrađeno je 11. pregovaračko poglavlje POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVITAK, koje je predmet mog interesa.
Opisani su hrvatski zahtjevi koji su prihvaćeni od strane Europske komisije, a podijeljeni su u sljedeća područja:
1. izravna plaćanja i ostale potpore u poljoprivredi
2.trgovinski mehanizmi
3.uređenje tržišta po sektorima
4. politika kvalitete
5.ruralni razvoj

IZRAVNA PLAĆANJA I OSTALE POTPORE U POLJOPRIVREDI –prema publikaciji – prenijeti ću u jednom od narednih tekstova.

2.TRGOVINSKI MEHANIZMI
( brojke i smisao prenosim u cijelosti iz publikacije, osim načelnih rečenica koje kratim i pišem novinarskim, a ne administrativnim stilom)

Zbog postojećih trendova u razmjeni sa zemljama Europske unije koji ukazuju na mogućnost znatnijeg porasta unosa pojedinih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz država članica Unije nakon pristupanja RH EU, odnosno pojave ozbiljnijih poremećaja na hrvatskom tržištu tih proizvoda, Hrvatska je zatražila i u pregovorima osigurala pravo primjene zaštitnih mehanizama koji stoje na raspolaganju drugim državama članicama EU.U suprotnom našla bi se u neravnopravnom položaju na europskom zajedničkom tržištu. Postignuto je slijedeće:
IZVOZNE SUBVENCIJE I POSEBNE ZAŠTITNE MJERE Hrvatska je osigurala danom pristupanja u EU i ima pravo primjene svih odredaba pravne stečevine EU koje se tiču korištenja izvoznih subvencija i posebnih zaštitnih mjera, kao i drugih trgovinskih mjera koje stoje na raspolaganju državama članicama Unije.

ZAŠTITNE MJERE OD POVEĆANOG UNOSA PROIZVODA
Hrvatska je osigurala danom pristupanja EU pravo primjene zaštitnih mjera u slučaju ozbiljnijih poremećaja na tržištu, koji bi mogli nastupiti zbog povećanog unosa proizvoda iz drugih država članica Unije

3. UREĐENJE TRŽIŠTA PO SEKTORIMA

ŠEĆER. Hrvatska je osigurala godišnju proizvodnu kvotu za šećer od šećerne repe u visini od 192.877 tona. Za prijelazno razdoblje od tri godine od dana pristupanja EU, Hrvatska je osigurala nacionalnu kvotu za uvoz sirovog šećera za rafinaciju u visini od 40.000 tona godišnje uz plaćanje carine od 98 eura po toni. Ta kvota odgovara kvoti za uvoz sirovog šećera koju je Hrvatskoj dodijelila Svjetska trgovinska organizacija. Hrvatska je osigurala da se kriterij za priznavanje statusa tvrtke za rafinaciju sirovog šećera u slučaju Hrvatske ne primjenjuje za razdoblje koje je inače predviđeno pravnim propisima EU, već da se uzme u obzir prosječno ostvarena rafinacija u razdoblju 2007-2008.
Sve tri šećerane u Hrvatskoj proizvode šećer iz repe i rafiniraju uvezeni sirovi šećer čime osiguravaju optimalno korištenje svojih proizvodnih kapaciteta. Stoga im treba osigurati mogućnost uvoza šećera, odnosno dobivanja uvoznih licenci i nakon pristupanja EU.

MLIJEKO.Hrvatska je osigurala nacionalnu proizvodnu kvotu za mlijeko u visini od 750.000 litara, te dodatnu kvotu za restrukturiranje u sektoru mljekarstva u visini od 2% nacionalne kvote, koja bi Hrvatskoj bila na raspolaganju od 1. travnja prve kvote godine nakon pristupanja EU, u mjeri u kojoj je u razdoblju 2009-2012. smanjena potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda na gospodarstvima.
Hrvatska je osigurala da joj se prilikom pristupanja EU odobri jednokratno povećanje kvote u iznosu od 2 % sukladno povećanju mliječne kvote od 1 % godišnje koje je odobreno država članicama Unije tijekom razdoblja od 5 godina zaključno s proizvodnom godinom 2013. / 2014.
MLIJEČNA MAST .Hrvatskoj je odobren referentni dio mliječne masti u mlijeku u iznosu od 4,07 % tj. od 40,7 g/ kg mlijeka.

ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI
(citiram sve do oznake - kraj citata) : Hrvatska je osigurala uvrštenje slijedećih zaštićenih oznaka izvornosti za vino u odgovarajuće pravne propise EU: 1. Dalmatinska zagora 2.Dingač 3.Hrvatsko primorje 4. Istočna kontinentalna Hrvatska 5.Hrvatska Istra 6. Moslavina 7.Plešivica 8.Hrvatsko Podunavlje 9. Pokuplje 10.Prigorje – Bilogora 11.Primorska Hrvatska
12. Sjeverna Dalmacija 13. Slavonija 14. Srednja i Južna Dalmacija 15. Zagorje – Međimurje 16. Zapadna kontinentalna Hrvatska

UVRŠTENA VINOGRADARSKA PODRUČJA. Hrvatska je osigurala uvrštavanje svojih vinogradarskih područja u odgovarajuće pravne propise EU:
_ zona B _ površine pod vinogradima u pod regijama: Moslavina, Prigorje - Bilogora, Plešivica, Pokuplje, Zagorje – Međimurje,
_ zona CI_ površina pod vinogradima u pod regijama: Hrvatsko Podunavlje i Slavonija,
_zona CII _ površine pod vinogradima u pod regijama: Hrvatska Istra, Hrvatsko primorje, Dalmatinska zagora, Sjeverna Dalmacija, Srednja i Južna Dalmacija.

UVRŠTENE TRADICIONALNE OZNAKE. Hrvatska je osigurala uvrštavanje sljedećih tradicionalnih oznaka na Listu tradicionalnih izraza odgovarajućih pravnih propisa Europske unije:
- „kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom“ ili
„kvalitetno vino KZP“ ; (uz ovaj izraz može stajati „mlado vino“, „arhivsko vino“, „desertno vino“)
„vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom“ ili
„vrhunsko vino KZP“; ( uz ovaj izraz može stajati “arhivsko vino“, „desertno vino“, „kasna berba“, „izborna berba“, „izborna berba bobica“, „izborna berba prosušenih bobica“, „ledeno vino“)
Hrvatska je osigurala da se u Listu tradicionalnih izraza odgovarajućih pravnih propisa EU uključe tradicionalne oznake;
-„kvalitetno biser vino“
-„vrhunsko pjenušavo vino“

OPOLO, PLAVAC, BERMET, MLADO VINO PORTUGIZAC.
Hrvatska je osigurala da se tradicionalne oznake Opolo i Plavac uključe na Listu tradicionalnih izraza odgovarajućih pravnih propisa EU. RH je osigurala da se aromatizirano vino Bermet definira u odgovarajućem propisu EU i uključi na spomenutu listu sa svojom zemljopisnom oznakom kao „Samoborski bermet“.
U vezi s tradicionalnom oznakom Mlado vino portugizac Hrvatska je osigurala da se vina stavljena na tržište ili označena tom oznakom prije dana pristupanja EU mogu prodavati do iskorištenja zaliha.

TRADICIONALNI IZRAZI ZA VINO. Hrvatska je osigurala da se hrvatski tradicionalno korišteni izrazi za vino uključe u odgovarajuće propise EU, čime se omogućuje njihovo daljnje korištenje i nakon pristupanja Uniji, ali i osigurava njihova zaštita na razini EU.

FINANCIJSKA OMOTNICA ZA SEKTOR VINA. Hrvatska je osigurala da se za obračun financijske omotnice za vinarski sektor, predviđene za financiranje programa u vinogradarstvu, koriste podaci o proizvodnji vina u referentnom razdoblju 2005. -2007. te podatak o površini pod vinogradima u 2007. U skladu s tim u RH je odobren iznos od 10,8 milijuna eura za financijsku omotnicu za vinarski sektor. Hrvatskoj je utvrđena financijska omotnica za vinarski sektor sukladno metodologiji izračuna vinske omotnice za sve države članice EU u kojima se proizvodi vino iz grožđa vlastitih vinograda. Omotnica će se koristiti u skladu s propisima EU tj. za financiranje programa u vinarskom sektoru.

JAKA ALKOHOLANA PIĆA. Hrvatska je osigurala uvrštavanje u odgovarajuće pravne propise EU slijedeća jaka alkoholna pića: Hrvatska loza, Hrvatska travarica, Hrvatski pelinkovac, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica i Zadarski maraschino.

MARMELADA. Hrvatska je osigurala prijelazno razdoblje za stavljanje na hrvatsko tržište, u razdoblju od dana pristupanja EU pa do iskorištenja zaliha, proizvod pod nazivom „domaća marmelada“ i „ekstra domaća marmelada“. Nakon isteka prijelaznog razdoblja ( ?) marmelada će se dalje moći proizvoditi i stavljati na tržište, ali samo ako je izrađena od voća citrusa. Marmelade od ostalog voća će se i dalje moći proizvoditi i stavljati na tržište, ali pod novim nazivom „džem“ i „ekstra džem“. Na tržištu EU proizvod pod nazivom „marmelada“ ima različite parametre kakvoće i proizvodi se isključivo od voća citrusa, u odnosu na proizvod koji se pod istim nazivom proizvodi u RH. U RH se proizvod pod nazivom „marmelada“ proizvodi i od drugih vrsta voća.

PEKMEZ. Hrvatska je osigurala mogućnost stavljanja na zajedničko tržište EU tradicionalni hrvatski proizvod pod imenom „pekmez“ koji do sada nije bio prisutan na tom tržištu. Budući da se takav proizvod ne proizvodi u EU i nije propisan pravnim propisima EU, u interesu potrošača je daljnja proizvodnja tog proizvoda. Trend porasta proizvodnje ( sa 297.000 kg u 1998. na 662.000 kg u 2007. godini) prepoznatljivost te visoka kvaliteta proizvoda, razlozi su zbog kojih se traži mogućnost stavljanja tog proizvoda pod nazivom „pekmez“ na hrvatsko tržište i zajedničko tržište EU.

4. POLITIKA KVALITETE

Za poljoprivredne i prehrambene proizvode koji na dan pristupanja EU budu već registrirani i zaštićeni na nacionalnoj razini bilo oznakom izvornosti, oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom tradicionalni ugled (npr. Istarski pršut i sl.) Hrvatska je postigla da se zahtjevi za njihovu registraciju na razini Europske unije mogu predati i do 12 mjeseci od dana pristupanja. ( kraj citata)

5.RURALNI RAZVOJ
POTPORE SAMOOPSKRBNIM POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVIMA I POTPORE ZA USPOSTAVU PROIZVOĐAČKIH ORGANIZACIJA.
Hrvatska je osigurala mogućnost da u prijelaznom razdoblju financira mjere potpore za pretežno samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva te za uspostavu proizvođačkih organizacija sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj do 31. 12. 2017. godine.
Hrvatska je osigurala mogućnost da se u dolazećem programskom razdoblju od 2014.-2020. godine planira za polovicu manje sredstava (?) za provedbu mjera iz ruralnog razvoja iz osi IV (LEADER mjere) od trenutačno važećeg obaveznog minimuma, a s obzirom na početak promjene LEADER pristupa u ruralnom razvoju u smislu financiranja rada lokalnih akcijskih grupa i realizacije njihovih projekata sredstvima Europskog fonda za ruralni razvoj (EAFRD).

NITRATNA DIREKTIVA. Hrvatska je osigurala mogućnost da u slijedećem programskom razdoblju od 2014.-2020. sredstvima Europskog fonda za ruralni razvoj financira one projekte koji su povezani s nitratnom direktivom.
Ex-post evaluacija programa IPARD je obveza koja proizlazi iz međunarodnog ugovora, a Hrvatska je osigurala mogućost financiranja te aktivnosti sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda (EAFRD). Hrvatska je osigurala mogućnost da se sredstvima EAFRD
tijekom 2014., 2015., i 2016. sufinanciraju izravna plaćanja, a s obzirom na činjenicu visoke razine izravnih plaćanja u Hrvatskoj i potrebu rasterećenja državnog proračuna u prvim godinama članstva u Europskoj uniji.

Besplatni info- telefon HALO EU : 0800 622 622

27.11.2011. u 23:24 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 16.11.2011.

MONOGRAFIJE O DVIJE ERGELE KONJA

19 USPJEŠNIH GODINA
DRŽAVNE ERGELE KONJA STANČIĆ

Tijekom mjeseca dr.Mato Čačić, hipolog, predstvaio je javnosti u Slavonskom Brodu, Visokom gospodarskom učilištu u Križevcu i u Brckovljanima ,domicilnoj općini nekadašnje ergele Stančić, dvije monografije i to „Povijest državne ergele Stančić od 1919. – 1938. i „ Povijest državne ergele Lipik 1938.-2010.“
O tome kako je odjednom napisao dvije monografije dr. Mato Čačić govori:
„Počeo sam sakupljati materijale u namjeri da napišem monografiju o ergeli Lipik. No kako sam ulazio u povijesne podatke vidio sam da to nije ergela u Lipiku. Jer 1938. kada je ergela nastala nisu kupljene kako to obično biva dvije tri kobile, pa su se onda ždrebile, nego su svi konji njih 23, i dva pastuha, prebačeni u Lipik u jednom danu. A tu se zapravo radilo o Državnoj ergeli Stančić. Ergela Lipik i Stančić su povezane.“

Image and video hosting by TinyPic

Monografija ergela Stančić

ERGELA STANČIĆ PRIMJER NA RAZINI SVIJETA
„Nakon prvog svjetskog rata,budući da je cijela država bila, kao poslije svakog rata u stanju rasula, takvo je bilo i stanje u konjogojstvu. Tu je bio konjogojski fond, jer tu je već postojala vojna institucija koja se bavila konjima, pa je donesena odluka, da se utemelji Državna ergela konja Stančić u Brckovljanima kod Dugog Sela, 1919. Objekti su tu već postojali. Dio konja je bio iz privatnih plemenitaških ergela, dio iz privatnog uzgoja, a jedan dio konja je nabavljen iz Lipice. Najprije su ergelu vodili vojni zapovjednici a onda je 1924. na čelo ergele došao najznačajniji čovjek za lipicansku pasminu ali i šire, Miroslav Steinhauzen, koji je postavljen za direktora državne ergele Stančić i pastuhskog staništa u Kutjevu. Ergela je postojala samo 19 godina, ali je jako puno napravljeno. U prvih 15 godina stvoren je temelj ne samo hrvatskog uzgoja lipicanaca, nego je ta ergela vodila uzgoj i Slovenije, Bosne i Hercegovine, i Hrvatske. Iz ergele Stančić je išao mozak uzgoja „- prepričao je dr. Čačić ondašnju situaciju kroz proučavanje literature.
„Državna ergela Stančić je u Kutjevu imala svoju podružnicu, koja je baš služila samo za distribuciju rasplodnih pastuha za potrebe vanjskoga uzgoja. Jednim dijelom tu su bili konji uzgojeni iz Stančića, a većim dijelom i kupljeni pastusi iz ergela i privatnog uzgoja. Dvije ključne osobe u povijesti hrvatskog konjogojstva, pokazuju dokumenti iz tog vremena, u Stančiću su bili Miroslav Steinhauzen, ispred struke kao uzgajivač i genetičar, i Milivoj Sekulić kao upravitelj pastuhskog staništa u Kutjevu koji je stručnim radom u obuci i treningu konja dao veliki doprinos u dokazivanju genetske uzgojne i uporabne vrijednosti lipicanske pasmine konja.On je bio kralj treninga i obuke konja. Tražio je vojno ponašanje i vojnu disciplinu, postrojavanje ujutro, uglancane čizme svaki dan, jašili ili ne jašili bič je morao biti u čizmi, doslovno želio je rad i red“- opisuje zahtjeve Milivoja Sekulića autor monografije dr. Mato Čačić
Prema riječima Gustava Rau to je postala ergela koja je postala, ne samo kao lipicanska, nego općenito jedna ergela koja je postala primjer na razini svijeta. Toliko su bili dobri da im je organizator konjičkog turnira u Aachenu platio dolazak, samo zato da ergela tamo dođe.
Gustav Rau jedan od najboljih svjetskih konjogojskih stručnjaka bio je sa svojim pomoćnicima u Stančiću vidio ergelu nije mogao vjerovati da tako nešto postoji, ne samo po pitanju uzgoja, već rada s konjima.Aachen, organizator 14. međunarodnog turnira 1938. godine, platio je put za 20 ljudi i 22 najkvalitetnija pastuha, jedan dio ih je bio uzgojen u Stančiću, a jedan dio ih je kupljen od privatnika, ali su obučeni u Kutjevu. U Aschenu je 20 konja plesalo kvadrile, vozilo dvopreg, tropreg, vozilo četveropreg i peteropreg, čak je sačuvana fotografija u narodnoj nošnji s tog događaja.. U svim mogućim disciplinama konji su osvojili prvo mjesto. Milivoj Sekulić je bio glavni vozač, i primao te nagrade. Tako što se u povijesti nije pojavilo na Aachenskom turniru, da su konji posebni a jedini su bili bijeli na turniru na kome je bilo preko 2 000 konja“ - priča dr. Čačić.
A u monografiji piše i slijedeće „ Prema izjavama organizatora i najmjerodavnijih stručnjaka ni na jednom dosadašnjem turniru organiziranom u Aachenu nije se pojavila takva kolekcija konja izjednačena prema ljepoti i jednoličnosti tjelesne vanjštine. Najveća atrakcija bila je kutjevačka kvadrila, ali i nastupi u zapregama kojima je upravljao upravitelj kutjevačkog pastuhskog staništa Milivoj Sekulić.“
„Godine 1938. 14. rujna Gustav Rau je pregledao sva grla na pastushkom staništu u Kutjevu i taj je uzgoj ocijenio najboljim svjetskim uzgojem“ - zapisano je u monografiji o ergeli Stančić.

„Tu je još jedan zanimljiv podatak- prisjeća se autor dviju monografija i nastavlja: „Danas se govori o endoransu, o jahanju na 50,60 kilometara. No 1926. godine tadašnja država je organizirala daljinsko natjecanje na 255 kilometara da se vidi koja državna ergela, kada je već plaćaju, ima najizdržljiviju i najbolju pasminu konja. Kako su onda konji bili i za potrebe vojske i poljoprivrede, trebalo se vidjeti koji su to konji najbolji za vojsku, najizdržljiviji . I organizirali su daljinsko natjecanje na 255 km. Konji su krenuli sa strane svojih ergela i trebali su doći 19. rujna na dan galopskih utrka na Hipodrom Careva ćuprija u Beograd.
No u lipnju, tri mjeseca prije, pet Stančičevih kobila i dva pastuha počeli su trenirati . Kobile su imale po pet godina i nisu nikada jahane niti su ikada vozile. Trening nisu izdržala dva pastuha i jedna kobila. Trening je vodio Milivoj Sekulić . Predviđeno je da daljinsko natjecanje traje više od 20 sati bez prestanka.“

LIPICANSKA KOBILA GREŠKOM JAHAČA STIGLA DRUGA
Prema riječima dr. Čačića dogodilo se nešto što dugo nije bilo zapisano i što Milivoj Sekulić nije smio znati.
„Jahaći su imali od 14 -29 godina. Radilo se o tome da je prvi jahač na kobili iz Stančića, Ilija Poznić u Šapcu prešao most i odvojio se od ostala tri jahača i da ne bi došao sam na hipodrom u Beograd, on je nakon nekog vremena stao rasedlao kobilu 29 Nanu i pustio je da pase pored ceste te se i sam odmarao. Koliko je on točno odmarao sebe i kobilu, to je vjerojatno bilo puno više od pola sata. I dok je stigao do njega jahač Mihaelo von der Nonne, krenuli su zajedno prema hipodromu u Beogradu.
Uglavnom, prije njih je na hipodrom ujahao arapski pastuh Kadi iz ergele vlastelinstva kneza Odescalchi iz Vukovara. . On je ušao u hipodrom 31 minutu prije lipicanske kobile. To znači, da Poznić nije odmarao i sebe i lipicansku kobilu koja je samo tri mjeseca trenirana, ona bi pobijedila zrelog treniranog arapskog pastuha. To je dokaz kvalitetnog uzgoja lipicanca, ali i vrhunskog rada u ergeli Stančić.
Taj se događaj nije smio znati. Jedan od četiri jahača, Simo Savić, koji je jašio tada do Beograda, kasnije je otišao iz Kutjeva i bio trener u Karađorđevu, a onda ispričao jednom prijatelju što se u stvari dogodilo 18. i 19. rujna 1926. na daljinskom natjecanju od 255 kilometara „ – ispričao je dr. Čačić
Autor je u monografiji napisao „Pobjednik natjecanja, arapski punokrvni pastuh Kadi udaljenost od 255,7 km prešao je za 25,49 sati s prosječnom brzinom od 9,9 km /sat. Kobile 29 Nana i 66 Morava 255,6 km prešle su za 26.20 sati s prosječnom brzinom od 9,7 km/ sat . Od 15 grla i jahača na trkalište u Beograd stiglo je 11 grla. Osim spomenutih, ostali konji na cilj su stizali tijekom noći i do podneva 20.rujna 1926. godine .“ I narednog dana pregledani su i konji i jahači i kod svih je ustanovljeno zadovoljavajuće zdravstveno stanje.

„Prema mišljenju stranih stručnjaka,“ kako je napisao mr. Čačić u monografiji o ergeli Stančić,“ ergela je postigla iznimne uspjehe. Od 1921. do 1933., u 13 godina rada Državna ergela Stančić uzgojila je 138 rasplodnih pastuha i 99 rasplodnih kobila. Drugim državnim ergelama prodala je 13 rasplodnih pastuha, 53 rasplodne kobile i 8 omica, a javnom dražbom prodano je 26 rasplodnih kobila i 21 omica. Sačuvane su i izgrađene sve linije pastuha u tipu hrvatskog lipicanca, a izgrađeni su i rodovi kobila.“

“Godine 1934. u matičnom stadu ergele pojavila se infekcijska anemija kopitara te je od te godine do prestanka rada u Stančiću uginuo ili bio eutanaziran gotovo sav pomladak“ – piše u monografiji. Statistički podaci u vezi s bolešću infekcijske anemije kopitara koja je uništila Državnu ergelu Stančić navode da je radi sumnje na bolest eutanazirano 104 grla, a od bolesti uginulo 8 grla.


Image and video hosting by TinyPic

Monografija ergele Lipik

ERGELA LIPIK OSNOVANA NA
MATIČNOM STADU ERGELE STANČIĆ

Dr. Mato Čačić o državnoj ergeli Lipik u monografiji piše o njenoj povijesti od osnutka 1938.do 2010. godine.
Državna ergela u Lipiku utemeljena je 1938. preseljenjem konja Državne ergele Stančić, u kojoj se 1934. godine pojavila infekcijska anemija kopitara. Oko 60 grla koji su činili preostalo matično stado ergele Stančić, a koje nije oboljelo, premješteni su u Lipik i ti su konji činili početno matično stado Državne ergele u Lipiku. Istodobno kada su konji dopremljeni u Lipik doseljeno je i 15 radničkih obitelji čiji su članovi bili zaposlenici Državne ergele Stančić.
Monografije se mogu naručiti na broj 091 312-312-0.

Image and video hosting by TinyPic

Potpis: Put ergele Lipik od otuđenja do povratka u RH

Dr. Čačić potanko piše o mnogim detaljima i to o : osnivanju državne ergele Lipik, kupnji gospodarskih dobara i njihovu uređenju, zbjegu ergele krajem drugog svjetskog rata, o razdoblju od 1981. do mjeseca studenog 1991. , razaranju ergele i početku domovinskoga rata, zatim o razdoblju od 1991. do 13. listopada 2007., ekshumaciji ubijenih konja iz ergele, kronologiji vračanja konja iz Srbije u RH, o matičnom stadu lipicanaca ergele Lipik nakon povratka u RH itd.

TKO JE DR. MATO ČAČIĆ?

To je čovjek koji iznimno voli konje. Sa strašću priča o konjima, satima. Doduše njegovo znanje je takvo da o uzgoju, rodovima i pasminama konja zna gotovo sve. Do sada je dr. Mato Čačić, hipolog, objavio 86 znanstvenih i stručnih radova i 14 knjiga vezanih uz konje, a i sada dok predstavlja ove dvije monografije, priprema novu knjigu. Doktorsku disertaciju obranio je s temom „Genetička analiza lipicanaca u Hrvatskoj“ i to upravo ove godine.

Image and video hosting by TinyPic

Potpis: Promocija dr. znanosti 5. studenog u HNK u Zagrebu. Dr. Čačić drugi s desna.

Rodom je iz Osijeka, a djetinjstvo je proveo odrastajući u nekoliko slavonskih sela. U osobi dr. Mate Čačića ima iskonskog poštenja, i dobrih ideja. Želi si stan ili kuću sa dvorištem u kome bi živio konj.
Bavi se istraživanjem pasminskog porijekla konja; lipicanaca, hrvatskog hladnokrvnjaka, hrvatskog posavca, međimurskog konja, arapske pasmine, engleskog punokrvnjaka, haflingera, poni pasmine. Stručnim radom pridonosi verifikaciji triju lipicanskih rodova kao rodova hrvatskog podrijetla, te radi put do međunarodne verifikacije hrvatskih uzgoja pasmina engleskog i arapskog punokrvnjaka. Glavni je inicijator povratka ergele Lipik iz Srbije u RH 13. 10.2007. godine.
Kao znanstveni novak radio je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu u Zavodu za specijalno stočarstvo na katedri za Konjogojstvo od 2000.-2003. Nakon toga sve do 2009. bio je voditelj uzgojnih programa konjogojstva u RH u Hrvatskom stočarskom centru. Idejni začetnik je osnivanja Hrvatskog centra za konjogojstvo 2008., a i prvi je ravnatelj te ustanove do kraja 2010. Od 2011. zaposlen je kao viši savjetnik u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji u Zagrebu.

Image and video hosting by TinyPic

Potpis: Malo privatnosti; dr. Čačić s suprugom Ivanom.

16.11.2011. u 21:02 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 12.11.2011.

NATJEČAJ ZA SUFINANCIRANJE


MINISTARSTVO ĆE SUFINANCIRATI OTKUP
OD MILIJUN KILOGRAMA MASLINOVA ULJA


Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja raspisalo je 9.11 Javni natječaj za sufinanciranje troškova otkupa domaćeg maslinovog ulja proizvedenog iz roda maslina 2011. godine.

Ministarstvo poljoprivrede će sufinancirati troškove otkupa maslinovog ulja otkupljivačima u iznosu od 3 kn/kg za djevičansko maslinovo ulje i 7 kn /kg za ekstra djevičansko maslinovo ulje, a pod uvjetom da minimalna otkupna cijena djevičanskog maslinovog ulja iznosi 33 kn /kg, a ekstra djevičanskog maslinovog ulja 40 kn/kg.
Na Javnom natječaju pravo sudjelovanja imaju uljare, domaće pravne i fizičke osobe, drugim riječima otkupljivači koji su registrirani pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.
Količine otkupa koje će biti sufinancirane su slijedeće: do 500.000 kg djevičanskog maslinovog ulja i do 500.000 kg ekstra djevičanskog maslinovog ulja roda 2011.

Minimalna količina maslinovog ulja čiji će se otkup sufinancirati iznosi 1.000 kg po jednom otkupljivaču, a rok za otkup je do 31. siječnja 2012.
Odluku o sufinanciranju donosi ministar poljoprivrede. Otkupljivač je obvezan proizvođaču, koji je isporučio maslinovog ulja u okviru kvote, isplatiti u cijelosti najkasnije do 31. svibnja 2012. godine.
Rok za podnošenje prijave na Natječaj je 15. veljače 2012.

Natječaj se može pronaći na web stranici Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja www.mps.hr , u NN br. 126/11 te u dnevnim novinama Glas Istre i Slobodna Dalmacija od 9.11. 2011.

Na kraju Natječaja piše i ovo, „Ministarstvo pridržava pravo poništavanja Natječaja i pri tome ne snosi nikakvu odgovornost prema natjecateljima glede troškova sudjelovanja u postupku Natječaja“.



12.11.2011. u 23:23 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 11.11.2011.

POVLASTICE ZA GOSPODARSKI RIBOLOV

ZAHTIJEV ZA IZDAVANJE NOVE POVLASTICE DO 31.12.2011.

U NN 123/11 od 2.studenog 2011. godine objavljen je Pravilnik o izmjenama Pravilnika o Povlastici za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i registru o izdanim Povlasticama, kojeg je donijelo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a na temelju nekoliko članka Zakona o morskom ribarstvu (NN br. 56/10, 117/10 i 55/11)
Danom objave u Narodnim Novinama ovaj je pravilnik stupio na snagu.

Pravilnik donosi tri značajne izmjene koje se mogu odnositi na svakog ovlaštenika Povlastice, a referiraju se na NN br.144/10
Članak 9. Pravilnika odnosi se na promjene plovila, karakteristike plovila, uslijed promjene pogonskog stroja ili naknadnog premjeravanja plovila. Iza stavka 14, članak 9. dodaju se stavci 15. 16. i 17.

Stavak 15. glasi ovako „ Iznimno od odredbi 3,4, 5, i 6, odobriti će se prijenos prava odnosno upis prava u Povlasticu za sva plovila na kojima je izvršena promjena motora i povećanje GT-a do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Stavak 16. glasio ovako; Iznimno od odredbi stavka 3, 4, 5, i 6, odobriti će se prijenos prava odnosno upis prava u Povlasticu za sva plovila na kojima je došlo do promjene GT_a i snage motora na temelju premjeravanja, a da nije bilo zahvata na plovilu odnosno motoru, te upis veće snage postojećeg motora koji imaju upisanu reduciranu snagu motora u upisnom listu, a radi upisa nominalne snage u registar ribarske flote.

Stavak 17. kaže : kod prijenosa odnosno upisa prava iz stavka 15. i 16. potrebno je za brodove priložiti svjedodžbu o sposobnosti broda za plovidbu izdanu od Hrvatskog registra brodova.

U članku 10. stavak 3. se mijenja i glasi :
Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja je dužno objaviti Javni poziv za prijenos Povlastice ili ponuditi otkup za prijenos Povlastice u državno vlasništvo sukladno članku 32. Zakona 15. dana u mjesecima ožujku, lipnju, rujnu i prosincu, odnosno ranije ukoliko se prije tih datuma prikupi najmanje deset ponuda za prijenos Povlastice.

U članku 13. stavak 1. mijenja se i glasi:
Povlastice izdane prije stupanja na snagu ovog Pravilnika vrijedi do izdavanja novih povlastica a najkasnije do 1. rujna 2012. ukoliko je vlasnik plovila predao zahtjev za izdavanje nove Povlastice najkasnije do 31.prosinca 2011. godine o čemu nadležna područna jedinica radi zabilježbu u WEB aplikaciji „Registar aplikacija“

Da bi sve bilo jasnije Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja u dijelu pojašnjenja o spomenutom Pravilniku kaže slijedeće:
„ Temeljem starih Povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru ovlaštenici tih povlastica će nakon 1.1.2012. moći obavljati ribolov do 1. rujna 2012. pod uvjetom da je z a h t i j e v za izdavanje nove povlastice predan u nadležnu područnu jedinicu najkasnije do 31. prosinca 2011. što će biti vidljivo u WEB aplikaciji „Registar povlastica“ i dostupno ovlaštenim osobama u provedbi kontrole i nadzora.
Nakon 31. prosinca 2011. neće se zaprimati zahtjevi za zamjenu starih povlastica.
Obavljanje gospodarskog ribolova od 1. 1. 2012. do 1.9. 2012. biti će moguće samo ribarskim plovilima na koje je izdana nova Povlastica, ili uz staru Povlasticu ukoliko je na vrijeme podnesen zahtjev za izdavanje nove Povlastice, a nakon tog razdoblja samo na temelju nove Povlastice. Isto se odnosi i na sva ostala prava i obveze vezana uz Povlasticu za gospodarski ribolov ( naprimjer plavi dizel, potpore i poticaji, izvještaji o lovu i očevidnici, stavljanje ribe i drugih morskih organizama u prvu prodaju i dr.)

Sve stare Povlastice za koje njihovi vlasnici ne podnesu zahtjev za
i z d a v a nj e nove Povlastice do 31.12.2011. prestaju vrijediti i biti će izbrisane iz Registra o izdanim povlasticama po službenoj dužnosti, a to će biti vidljivo i u WEB aplikaciji, povlastice neće moći biti zamijenjene novima.“

Ta će obavijest biti objavljena i na oglasnim pločama Područnih jedinica Uprave ribarstva.

11.11.2011. u 23:58 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< studeni, 2011 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        

Ožujak 2024 (20)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Travanj 2020 (29)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter