AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

četvrtak, 26.08.2010.

VRIJEME JE ZA SUOČAVANJE S ČINJENICAMA

NAJPRIJE OBJAŠNJENJE:
Tekst s naslovom VRIJEME JE ZA SUOČAVANJE S ČINJENICAMA koji sam pripremila i danas stavljam na blog dogovorila sam još u mjesecu travnju s glavnim urednikom tjednika Glas Koncila Ivanom Miklenićem. Međutim objave teksta u Glasu koncila nije bilo i neće biti.

KAKO JE DOŠLO DO TOGA DA TEKST DOGOVOREN S UREDNIKOM, NE BUDE OBJAVLJEN VEĆ JE OSTAO ZANEMAREN?
Sa spomenutim urednikom istovremeno sam dogovarala dvije teme; prvu o naobrazbi poljoprivrednika i drugu dakle ovu; što je ispregovarano s EU u području poljoprivrede?

Prva tema objavljena je u Glasu koncila polovinom mjeseca svibnja, poslala sam tekst u redakciju meilom, a drugu temu u obliku ovog teksta– što je ispregovarano s EU - u redakciju sam poslala 28.5. i taj tekst, rekao mi je urednik Miklenić, meilom nikada nije primio, OVAJ dakle tekst, a da sada njegova objava ne dolazi u obzir.
U informaciju da redakcija Glasa koncila i urednik Ivan Miklenić nisu primili moj tekst meilom ne vjerujem, i to izrečeno od urednika Miklenića ne smatram istinom.

Osim toga, s obzirom da sam surađivala s raznim urednicima i da imam svoje mišljenje o njihovim načinima rada, dakle slijedom iskustva, osim meilom u pisanom obliku dostavila sam uredniku Mikleniću isprintan tekst, u kome je vidljivo da je moja sugovornica ing. Ružica Gelo, s obzirom na važnost teme, autorizirala svoj dio teksta. Taj tekst na papiru,( a ja imam foto kopiju) je istovjetan onome koji sam poslala meilom.Urednik Miklenić je vidio taj tekst na papiru, potvrdio mi je, ali ništa više od toga. Ako tekst nije čitao, podcijenio je njegov sadržaj i informacije namijenjene populaciji poljoprivrednika!
A informacije u ovom tekstu u 90% su još uvijek nepoznate i nove i poljoprivrednicima i široj populaciji!

Kakva je razlika između teksta koji je u računalu i teksta na papiru?

Nikakva, osim u tome što ovaj drugi tekst nije u elektronskom obliku! Ali da me je redakcijski tajnik nazvao, ako uistinu moj tekst meilom nije stigao ( u što kako sam napisala ne vjerujem) i rekao da tekst ponovo pošaljem meilom nesporazuma ne bi bilo.
Moj je interes doći do informacije i objaviti je na znanje čitateljima. A koji je interes Ivana Miklenića kada je o novoj informaciji riječ?

Očito je ljubav prema čovjeku samo verbalna kategorija koja ima svoje mjesto u propovjednikovim izričajima.
Propovjedi i realnost nemaju isti cilj ni onda kada ih treba provesti onaj koji propovijeda.

TEKST:

ZAŠTO ŠUTNJA I KOJI SU ZAHTIJEVI DO SADA ISPREGOVARANI U PODRUČJU POLJOPRIVREDE NA RAZINI EUROPSKE UNIJE?

Za naslov: VRIJEME JE ZA SUOČAVANJE S ČINJENICAMA

Da li je uistinu potrebna tolika doza tajnosti i šutnje o sadržaju pregovora s Europskom Komisije koje hrvatski pregovarači vode na temelju mandata Vlade RH? Što je do sada ispregovarano u području poljoprivrede? Pregovori traju već četiri godine, a informacija o toj temi u medijima - nema!
Što se poljoprivrednicima priprema u poljoprivredi i ruralnom razvoju, sigurnosti hrane, vetrinarstvu i fitosanitarnom nadzoru, ribarstvu? Oni bi to trebali znati ipak dovoljno unaprijed, da bi svatko mogao odlučiti vidi li sebe i ubuduće u dosadašnjem sektoru proizvodnje ili ne.
Odgovore za navedena pitanja dobili smo od dvije najkompetentnije osobe za ovo područje dr. Vesne Pusić predsjednice Nacionalnog odbora za praćenje pregovore s EU i dipl. ing. agr. Ružice Gelo koja je glavna hrvatska pregovaračica za četiri poglavlja, od kojih tri čine ukupnu poljoprivredu i to: poglavlje 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj, poglavlje 12 Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika, poglavlje 13 Ribarstvo, a ing. Gelo pregovara i za poglavlje 28 Zaštita potrošača i zdravlja.


Dr. Vesna Pusić
Fotke M. Zouhar Zec

„Dr. Vesna Pusić predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora, o medijskoj šutnji u vezi s pregovorima EU kaže:
„ Argument da se ono što tražimo u tim pregovorima drži zatvorenim za javnost bio je taj da Hrvatska u pregovorima tražiti maksimum u svim poglavljima i svim segmentima. A realno je da se uvijek ne može dobiti maksimum. Obznanjujući te zahtjeve stvarala bi se određena očekivanja kod javnosti. Ako očekivanja ne bi bila realizirana stvar bi izgleda kao da je neuspješna, što bi djelovalo demotivirajuće. Tajnovitost je možda izazvala podozrenje više nego što bi informacija izazvala neko negodovanje. Ali u takvoj odluci smo imali stranačko slaganje. Međutim sada smo u fazi završetka pregovora.“

Međunaslov: Ima prostora za prilagodbu

„Moje je mišljenje da sada više nije vrijeme za tajnovitost ni za psihološko taktiziranje, već je vrijeme za suočavanje sa činjenicama, o tome kakva nas situacija čeka od 1.1. 2012. ili datuma kada nešto stupa na snagu. Ishodi pregovora dobri su onoliko koliko smo mi kao zemlja spremni pripremiti se i maksimalno iskoristiti dogovoreno. Ako se dobro pripremimo mi ćemo profitirati. Poljski seljaci su bili daleko najskeptičniji i najviše su se protivili i bojali, a danas su najjača podrška članstvu Poljske u EU – jer su iz članstva profitirali. No Poljska se u segmentu poljoprivrede odlično pripremila.
Vrijeme je da kažemo gdje smo, a u poglavljima koja još nismo zatvorili, kao što je poljoprivreda i područja u okviru poljoprivrede, mislim da je važno suočiti se s time što nas potencijalno očekuje. I kod nas, svi su osjetljivi na poljoprivredu više nego na mnoge druge stvari. Nama je važno, za što postoji realna mogućnost, da RH poljoprivreda bude konkurentna. EU je preveliko, prebogato i presnažno područje, da bi Hrvatska išla frontalno s nekim kulturama koje Europa ima i proizvodi jeftinije nego Hrvatska. Ono što je za nas po mom mišljenju pametnije, je tražiti niše – dakle dijelove proizvodnje i ponude u kojima mi, iz bilo kojeg razloga imamo komparative prednosti; bilo da se radi o lokaciji, radnoj snazi, određenoj kulturi, činjenici da smo turistička zemlja, da zemlja u znatnoj količini može biti ekološka itd“- rekla je dr. Pusić
Kada je dotakla ekologiju dr. Pusić je rekla i ovo „ Ne možete ostaviti da se svaki poljoprivrednik sam prijavljuje za ekološku proizvodnju. To mora postojati sustav,gdje će komisija izlaziti na teren uzimati podatke i reći „Odavde će se zemlja obrađivati i proizvoditi ekološki“.
„Predsjednica nacionalnog odbora za praćenje pregovara kaže i slijedeće:“Prošle godine sam organizirala okrugli stol na temu poljoprivredne proizvodnje na kome je sudjelovalo 60-ak predstavnika poljoprivrednih proizvođača. Oni su spremni preorijentirati se na neku drugu konkurentniju vrstu proizvodnje – ali rekli su da moraju unaprijed znati koja je to proizvodnja. Nitko se ne može preorijentirati u šest mjeseci ili godinu dana. Mi smo tražili 39 različitih odgoda primjena direktiva i nekih pravila EU nakon ulaska u EU, dakle prostora za prilagodbu ima“.
Pitamo - kako će poljoprivrednici saznati što je dogovoreno s EU i kako će krenuti ta priprema?
„ Ministarstva trebaju dati prijedloge razrađenih politika, u kojima s obzirom na godine odgode, će jasno stajati što treba poduzeti i kako se poljoprivrednici trebaju pripremiti. Treba napraviti jasne tablice gdje treba objaviti što smo u kom području dobili. I to treba objaviti na internetu i kroz komunikaciju s novinarima. A taj posao obznanjivanja mora voditi Hrvatska Vlada. Netko u izvršnoj vlasti mora reći „ sad idemo s tim u javnost“. Naprimjer, jedna vrsta pripreme će biti ako Hrvatska dobije odgodu za prodaju poljoprivrednog zemljišta 12 godina, a ako dobije odgodu na 6 godina treba biti druga vrsta pripreme. Ovisno o uvjetima koji nas očekuju trebamo se pripremiti kao država. A 4,5 milijuna stanovnika nije neki veliki broj, u situacijama promjena smatra se, takva država može biti fleksibilna“ rekla je dr. Vesna Pusić.

Međunaslov: Poljoprivreda ima dva financijska stupa

Dipl.ing.agronomije Ružica Gelo, glavna hrvatska pregovaračica za četiri poglavlja osam je godina radila u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja na poslovima međunarodne poljoprivrede, a posljednje četiri godine radi u Hrvatskoj gospodarskoj Komori, kao savjetnica predsjednika Komore za poljoprivredu i vodi pregovore s Europskom Komisijom na temelju mandata Vlade RH. O poglavlju Poljoprivreda i ruralni razvoj ing. Gelo kaže: „U poglavlju 11 Hrvatska još nije došla u fazu da možemo reći „to i to je dogovoreno“, zahtjevi su postavljeni, poglavlje još nije zatvoreno, o većini stvari još razgovaramo s Europskom Komisijom. Ali ono što je najglavnije u poglavlju 11 je financijska omotnica koju će Hrvatska dobiti, a koja će imati dva stupa: Prvi stup su izravna plaćanja, to je ono što sada zovemo poticaji a Drugi stup su mjere ruralnog razvitka koje poljoprivreda EU pokušava razvijati zadnjih desetak godina i što je vjerojatno budućnost Zajedničke poljoprivredne politike. Za Prvi stup Ministarstvo poljoprivrede priprema reformu sustava poticaja.Hrvatskim poljoprivrednicima će vjerojatno referentna godina biti 2011. za izravna plaćanja. Funkcionirati će na način da će se poljoprivrednicima podijeliti tzv. prava na plaćanje. U biti poljoprivrednik će i na dalje dobivati određeni iznos, bez obzira što proizvodi i koliko proizvodi.Ali mora osigurati da zemljište bude u dobrom stanju. Ali da bi dobio ta sredstva poljoprivrednik mora ispuniti uvjete koji se nazivaju „višestruka sukladnost“a koji su vezani uz dobrobit životinja, korištenje pesticida, nitratnu direktivu i zaštitu voda, što je već poznato kao dobra poljoprivredna praksa. I za taj stup Hrvatska je dobila 373 milijuna eura, s tim da nam je Europa ponudila isto ono što je dala u zadnjem valu proširenja 2005., a to je da će u prvoj godini pristupanja EU Hrvatskoj dati 25% od tog iznosa. A mi na taj iznos možemo dati još 30% iz svog nacionalnog proračuna. Svake iduće godine se tih 25% kroz pet godina povećava za 5%, a onda se drugih 5 godina suma povećava za 10% i po isteku prijelaznog razdoblja dolazimo na 373 milijuna eura. Međutim, mi s tim novcem u prvim godinama nismo zadovoljni, to nam nije dovoljno i o tome ćemo još razgovarati s Europskom Komisijom“.
Prema riječima ing. Gelo Hrvatska će iz proračuna Europske unije dobiti i 352 milijuna eura za Drugi stup. On uključuje projekte ruralnog razvitka koji će biti usmjereni na konkurentnost poljoprivrednih proizvođača ( nap.ulaganja u izmuzišta, sustav orošavanja, gnojilište i slično) i biti će sufinancirani sa 50% povrata uloženog novca. Nadalje biti će mjera usmjerenih na kvalitetu življenja u ruralnim sredinama; infrastruktura, razne usluge, LIDER inicijativa koja dolazi iz lokalnih zajednica.Vrlo važan segment politike ruralnog razvoja predstavljaju i agro- okolišne mjere jer se dodatna sredstva mogu dobiti za ekološku i integriranu proizvodnju. Također je moguće dizajnirati i specifične mjere za pojedina područja ( npr. borba protiv erozije, lošija pedološka svojstva tla i slično).
Sada već unutar Europe traju rasprave što napraviti u perspektivi sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom u razdoblju 2013-2019. godine. Zato Prvi stup garantira poljoprivredniku nekakav dohodak kroz 6-7 godina, do iduće reforme poljoprivredne politike u EU.“


Ing. Ružica Gelo glavna hrvatska pregovaračica za područje poljoprivrede


Međunaslov: Kvote ima samo mlijeko i šećer

„ U važnije zahtjeve ulazi i to da se za minirano poljoprivredno zemljišta napravi ekstrapolacija i da se ta sredstva pridodaju u Prvi stup. O ovom zahtjevu još uvijek razgovaramo s Europskom komisijom, a ne radi se o značajnim poljoprivrednim površinama!
Kvota je ostala samo za dva poljoprivredna proizvoda za šećer i za mlijeko.Mlijeko ima proizvodnu kvotu no ta će se kvota ukinuti 1.4.2015.godine u svim zemljama članicama EU“ - najavljuje ing. Ružica Gelo .“ Svatko će moći proizvoditi koliko hoće.Tko će se bolje snaći na tržištu, to je drugo pitanje“- govori glavna hrvatska pregovaračica za ukupnu poljoprivredu te dalje iznosi informacije“ Kod mlijeka postoje dvije kvote, jedna je kvota za isporuku mljekarama, a druga je kvota izravna prodaja – količina koju proizvođači plasiraju na svojoj farmi, ali ni prva ni druga ne uključuje vlastitu potrošnju. Prijedlog je da bi i prva i druga kvota bile na razini od oko750 milijuna litara. Kvota za šećer ostaje i nakon 2015. godine“. „Do 2015. postoji zabrana podizanja novih vinograda. To je jedna od mjera kojom se regulira tržište i nastoji se zapriječiti hiperprodukcija vina. Ta bi se zabrana trebala također ukinuti 2015. godine te će vinograde moći podizati tko hoće i koliko hoće“- još je jedna zanimljiva informacija koju je iznijela ing. Gelo.
Poljoprivredno zemljište ne ulazi u poglavlje 11 nego ulazi u područje Slobode kretanja kapitala. Za poljoprivredno zemljište Hrvatska traži prijelazno razdoblje od 12 godina. Poljska je dobila prijelazno razdoblje od 12 godina, ali ona je zemlja s 40 milijuna stanovnika, i teško se uspoređivati s njom. Većina zemalja je dobila 7 godina, a Malta, Slovenija i Cipar nisu dobile nikakvo prijelazno razdoblje, ali imaju mogućnost aktiviranja zaštitne mjere ako dođe do značajnije prodaje poljoprivrednog zemljišta fizičkim osobama.

Međunaslov: Evaluacija i snimanje prerađivačkih kapaciteta

„ Otvaranju poglavlja 12 prethodilo je ispunjavanje četiriju mjerila i to Prvo: izrada i usvajanje Zakona o hrani i Zakona o veterinarstvu s jasnom raspodjelom nadležnosti. Ta su dva Zakona ključna za cijelo poglavlje. Drugo je bila izrada strategije za usvajanje i primjenu pravne stečevine EU. Ovom je strategijom definiran način prijenosa i njihova primjena u RH. Kao treće bio je početak primjene obilježavanja i označavanja životinja. Ovaj se sustav primjenjuje kroz markice koje se apliciraju na uši životinje te se na taj način omogućuje njihovo praćenje od rođenja. Također se omogućuje uspostava sustava sljedivosti nad prerađevinama. Za praćenje životinja izrađen je i poslovni računalni sustav (GPS) kao i registar farmi. Registar farmi je napravljen na način da se na svaku farmu izašli stručnjaci s GPS uređajem i uzeli njezine koordinate. Na taj se način znatno olakšava djelovanje u slučaju izbijanja zaraznih bolesti.
Četvrto: prije nego što je otvoreno poglavlje 12 napravljena je evaluacija prerađivačkih kapaciteta i snimanje stanja. Kapaciteti su razvrstani u dvije skupine: one koji ispunjavaju EU uvjete, i one koji EU uvjete ne ispunjavaju“.
„ Hrvatska je podnijela pregovaračko stajalište i u njemu smo zatražili pet zahtijeva no kako poglavlje formalno još nije zatvoreno, ja govorim o procjeni što će se dogoditi“ – kaže ing. Ružica Gelo i nastavlja „1. Zatraženo je prijelazno razdoblje za objekte koji ne zadovoljavaju EU uvjete.

Ova tabela prikazuje trenutno stanje:



To se odnosi na prerađivačke kapacitete hrane animalnog porijekla. Uvjete ispunjava kako se vidi iz tablice 607 objekata, a 262 objekta bi u naredne tri do četiri godine trebali ispuniti sve standarde. 2. zahtjev je za ispunjavanje standarda za dobrobit životinja u području kokoši nesilica.Od 2012. stupa na snagu nova direktiva kojom se propisuje površina od 50 cm kvadratnih po jednoj kokoši. Tu su još neke stvari koje su vezane uz dobrobit životinja o kojoj još razgovaramo s Europskom komisijom. 3.zahtjev je prijelazno razdoblje za mlijeko koje po pitanju kvalitete ne ispunjava EU standarde. Kada je postavljen taj zahtjev nije bilo moguće odrediti kojom dinamikom će se poboljšavati kvaliteta somatskih stanica. Kako je Hrvatska sada u situaciji da je 86% mlijeka europske kvalitete mislimo da nam to prijelazno razdoblje nije ni potrebno.Između ostalog i zato što bi to mlijeko bilo teško prikupiti. Mlijeko sa mnogo i sa malo somatskih stanica ne smije se miješati, jer se tako kontaminira.
4.zahtjev je prijelazno razdoblje za DUS ( Distinct uniform stable ) utvrđivanje različitosti, ujednačenosti i postojanosti sorti. Dogovoreno je da se do kraja 2014. na tržište može stavljati sjeme sorti šećerne repe, žitarica, uljarica i predivog bilja, krmnog bilja, sjemenskog krumpira i povrća koja nisu prethodno ispitana u DUS ispitivanjima.
5. zahtjev je bio za prijelazno razdoblje za zabranu uvoza pčela, zbog Hrvatske autohtone sive pčele. Ali to Hrvatska nije dobila. No ako RH uspije dokazati da bi unos nekakve druge pčele mogao poremetiti ravnotežu u mikro okolini - onda se o tome može razgovarati. I na to smo dodali novi zahtjev u pregovaračkom stajalištu, radi se o pojednostavljenoj proceduri tranzita uvoz-izvoz, a vezan je za koridor Neum“.
U fitosanitarnom području jedna od novosti koju radi Ministarstvo poljoprivrede su biljne putovnice, koje će se odnositi na sadni materijal, ali ne na sjeme. Poglavlje 12 Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika privremeno je zatvoreno 27. srpnja 2010. godine.

Međunaslov:
Pet godina za prelazak na rekreacijski ili gospodarski ribolov

„Hrvatska izlovnih kvota nema, osim za tunu. Hrvatska je članica ICCAT ( International Commissin for the Cincervation of Atlantic Tunas) koja određuje kvotu za tunu, te će se ulaskom u EU, zadržati svoju kvotu. Izlovne kvote se izdaju hrvatskim brodovima, a gotovo sve količine tune se izvoze u Japan. Na izlovne kapacitete utječe fiksirana snaga flote. Onoliko konjskih snaga u floti koliko je Hrvatska imala prilikom ulaska u EU, toliko će moći imati i dalje. Hrvatska tu traži prijelazno razdoblje, da se do 2015. utvrdi snaga flote. Ono što je za naše ribare zanimljivo, su tradicionalni alati, od kojih su pojedini neselektivni i Hrvatska za njih tražili derogacije kako bi se tradicionalni alati zadržali i nakon ulaska u EU. Hrvatski zahtjev je da stanovnici, mali ribari, mogu za vlastite potrebe izloviti 5 kg ribe dnevno plus jednog kapitalca, ali da ništa od toga ne smiju stavljati na tržište. I tu postoji velika borba između profesionalnih ribara koji tvrde da ta riba ipak završava na tržištu i onih malih koji žele sačuvati mogućnost odlaska u ribarenje - da se nađe nekakvo rješenje.Za to Hrvatska traži prijelazno razdoblje od pet godina u kome bi omogućili postupni prelazak malih ribara na sportsko rekreacijski ili gospodarski ribolov“- rekla ing. Gelo o najznačajnijim zahtjevima iz poglavlja Ribarstvo koje još nije zatvoreno, ali će kao i ostala poglavlja biti zatvoreno do kraja ove godine.
Hoće li biti zabranjene autohtone tehnologije proizvodnje sira i vrhnja, kolinja i pečenja rakije? Kakav je stav zauzet u pregovorima?- pitamo „Hrvatska može nastaviti sa svojim tradicionalnim proizvodima kao što je to i do sada činila. Nije potrebno zauzimanje nikakvog posebnog stajališta, jer pravna stečevina to dozvoljava, naravno pod uvjetom da se poštuju higijenski standardi i odredbe o dobrobiti životinja“- odgovorila je glavna hrvatska pregovaračica za četiri poglavlja ing. Ružica Gelo.
Margareta Zouhar Zec

četvrtak, 12.08.2010.

ERGELA LIPICANACA ĐAKOVO KAO ŽRTVA POLITIKE

Državna ergela konja lipicanaca Đakovo stara 504 godine, sa 200 konja postala je ozbiljan predmet interesa Vlade. Vjerojatno ne samo s trenutnim razlogom racionalizacije, već je u pitanju, s obzirom na sve dosadašnje sheme Vlade - priprema za budućnost. A ta će se budućnost očitovati u prodaji ergele koja će se dogoditi najvjerojatnije u razdoblju manjem od tri naredne godine.

Mještani Đakova, ljubitelji konja i šire okolice Slavonije teško su prihvatiti činjenicu da Vlada želi zbog racionalizacije ergelu konja lipicanaca u Đakovu, koju je 1506. osnovala Đakovačka biskupija, pripojiti Hrvatskom konjogojskom centru (HKC) u Lipiku, osnovanom 1938. koji ima 80-ak konja i u javnosti ne baš dobru reputaciju. Zbog toga je u Đakovu 8.8. održan drugi mirni prosvjed i pokrenuto potpisivanje peticije protiv pripajanja ergele Đakovo, ergeli u Lipiku.
Ergela Đakovo predana je 1997. Hrvatskoj Vladi kao gotov proizvod i brend. Ergela prima godišnje iz proračuna oko četiri milijarde kuna. Na 320 hektara poljoprivrerdnih površina tu se proizvodi hranu za konje zob i sijeno te slama za stelju. Stalno zaposlenih je 28 osoba. No u ergeli se poduzima sve kako bi ergela bila financijski što samostalnija, na način da bude turistički promovirana i otvorena za turističke posjetitelje, pojedinačne i grupne i ljeti i zimi. U ponudi turistima je vožnja fijakerom, jahanje, suvenirnica.

U ČEMU JE UŠTEDA ?
Lipički HKC pak sa znatno manjim brojem konja prima tek nešto manje novca iz državnog proračuna, nego ergele u Đakovu. Pa gdje je onda ušteda proračunskog novca i racionalizacija, na čamu će se uštedjeti i kako? Oni koji bi trebali znati kažu – „neznamo, možda u Upravnom vijeću. Jer Upravno vijeće u lipičkoj ergeli ima pet članova, a Upravno vijeće u ergeli u Đakovu ima tri člana, trenutno.“
No odakle Vladi ideja da se višestoljetna ergela pripaja konjogojskom centru u Lipiku? To je ideja bez logike za hrvatsku javnost! Ali u ovom slučaju kao i u nekim već viđenim slučajevima u sferi gospodarstva, Vlada pred javnosti i pučanstvom Hrvatske nastupa kao metafizičko biče. A metafizičko učenje naime kaže da božanski razlozi i vrednovanja nisu nikada potpuno razumljivi ljudima!
Istina je da je Vlada uložila dvadesetak milijuna kuna u uređenje prostora za jahanje. No predsjednica Vlade to ističe kao čin kome treba odati duboko poštovanje, a ne kao potrebu koja je ulaganje zahtijevala, bez posebnog isticanja.

VLADI TREBA NOVAC
Zanimljivo je i također simptomatično zašto Vlada RH ne teži tome da pred ulazak u Europsku Uniju pet stotina godina staru ergelu, lipicanaca konja podunavskih zemalja ističe, kao posebnost i jedan brend male Hrvatske? Već prije samog ulaska u EU traži razloge da ergelu konja lipicanaca takvoga tipa stavi pod ime HRVATSKI KONJIČKI CENTAR? Zašto se traže razlozi za fuzioniranje pod krinkom racionalizacije i ispušta se ime grada ergele, Đakova? Zašto sve to ako u skoroj budućnosti ergela nije namijenjena prodaji! A za prodaju će javnost saznati onda kada sve odavno bude gotovo, kada će solventna strana kompanija ili pojedinac, već biti vlasnik hrvatskog bogatstva – u ovom slučaju konja. A sve to aktualna Vlada radi zbog novca koji se ne stvara u radu i proizvodnji prerano umirovljenog prevelikog broja stanovništva, zbog velikog broja nedostatka radnih mjesta i dakako zbog pogrešno odabranog modela privatizacije. Aktualna vlast ne zna analizirati i komparirati potrebe i mogućnosti u mnogim sektorima, nezna drugi put do novca – osim prodaje hrvatskih kapitalnih dobara.
Đakovačku ergelu lipicanaca nije uništila ni turska osvajačka vojska koja se više stotina godina zalijetala u slavonski teritorij, ni Napoleon, ni Marija Terezija, ni Drugi svjetski rat. Ali ergelu perfidno bez imena grada Đakova udaljava beskrupuloznaVlada koja pošto-poto želi biti na vlasti. Neće nitko odvesti konje iz Đakova – ali konji i ergela u bližoj budućnosti imati će stranog vlasnika. Uz autoput koridora 5C gdje je poljoprivredno zemljište ergele, Đakovačka ergela će u skoroj budućnosti zasigurno dobiti bogatog kupca. A novac će u ovoj zemlji velikih racionalizacija – od te prodaje - biti jako brzo potrošen, kao uostalom i novac od svih dosadašnjih rasprodaji hrvatskih nacionalnih tvrtki i vrijednosti.
A što je slijedeće iz resursa poljoprivrede na popisu za racionalizaciju? Premijerka je već najavila „…neki zavodi…“
A Hrvatska ima i renesansnih utvrda i dvoraca, prekrasnih jezera, desetak parkova prirode, još uvijek neprodanih otoka itd.itd. ! Da li je i to na popisu - koji mora stvarati NOVAC za funkcioniranje života u RH?

<	kolovoz, 2010					>
P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31

Travanj 2024 (34)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

BROJAČ PREGLEDA

who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

who is online counter blog counter