Državna ergela konja lipicanaca Đakovo stara 504 godine, sa 200 konja postala je ozbiljan predmet interesa Vlade. Vjerojatno ne samo s trenutnim razlogom racionalizacije, već je u pitanju, s obzirom na sve dosadašnje sheme Vlade - priprema za budućnost. A ta će se budućnost očitovati u prodaji ergele koja će se dogoditi najvjerojatnije u razdoblju manjem od tri naredne godine.
Mještani Đakova, ljubitelji konja i šire okolice Slavonije teško su prihvatiti činjenicu da Vlada želi zbog racionalizacije ergelu konja lipicanaca u Đakovu, koju je 1506. osnovala Đakovačka biskupija, pripojiti Hrvatskom konjogojskom centru (HKC) u Lipiku, osnovanom 1938. koji ima 80-ak konja i u javnosti ne baš dobru reputaciju. Zbog toga je u Đakovu 8.8. održan drugi mirni prosvjed i pokrenuto potpisivanje peticije protiv pripajanja ergele Đakovo, ergeli u Lipiku.
Ergela Đakovo predana je 1997. Hrvatskoj Vladi kao gotov proizvod i brend. Ergela prima godišnje iz proračuna oko četiri milijarde kuna. Na 320 hektara poljoprivrerdnih površina tu se proizvodi hranu za konje zob i sijeno te slama za stelju. Stalno zaposlenih je 28 osoba. No u ergeli se poduzima sve kako bi ergela bila financijski što samostalnija, na način da bude turistički promovirana i otvorena za turističke posjetitelje, pojedinačne i grupne i ljeti i zimi. U ponudi turistima je vožnja fijakerom, jahanje, suvenirnica.
U ČEMU JE UŠTEDA ?
Lipički HKC pak sa znatno manjim brojem konja prima tek nešto manje novca iz državnog proračuna, nego ergele u Đakovu. Pa gdje je onda ušteda proračunskog novca i racionalizacija, na čamu će se uštedjeti i kako? Oni koji bi trebali znati kažu – „neznamo, možda u Upravnom vijeću. Jer Upravno vijeće u lipičkoj ergeli ima pet članova, a Upravno vijeće u ergeli u Đakovu ima tri člana, trenutno.“
No odakle Vladi ideja da se višestoljetna ergela pripaja konjogojskom centru u Lipiku? To je ideja bez logike za hrvatsku javnost! Ali u ovom slučaju kao i u nekim već viđenim slučajevima u sferi gospodarstva, Vlada pred javnosti i pučanstvom Hrvatske nastupa kao metafizičko biče. A metafizičko učenje naime kaže da božanski razlozi i vrednovanja nisu nikada potpuno razumljivi ljudima!
Istina je da je Vlada uložila dvadesetak milijuna kuna u uređenje prostora za jahanje. No predsjednica Vlade to ističe kao čin kome treba odati duboko poštovanje, a ne kao potrebu koja je ulaganje zahtijevala, bez posebnog isticanja.
VLADI TREBA NOVAC
Zanimljivo je i također simptomatično zašto Vlada RH ne teži tome da pred ulazak u Europsku Uniju pet stotina godina staru ergelu, lipicanaca konja podunavskih zemalja ističe, kao posebnost i jedan brend male Hrvatske? Već prije samog ulaska u EU traži razloge da ergelu konja lipicanaca takvoga tipa stavi pod ime HRVATSKI KONJIČKI CENTAR? Zašto se traže razlozi za fuzioniranje pod krinkom racionalizacije i ispušta se ime grada ergele, Đakova? Zašto sve to ako u skoroj budućnosti ergela nije namijenjena prodaji! A za prodaju će javnost saznati onda kada sve odavno bude gotovo, kada će solventna strana kompanija ili pojedinac, već biti vlasnik hrvatskog bogatstva – u ovom slučaju konja. A sve to aktualna Vlada radi zbog novca koji se ne stvara u radu i proizvodnji prerano umirovljenog prevelikog broja stanovništva, zbog velikog broja nedostatka radnih mjesta i dakako zbog pogrešno odabranog modela privatizacije. Aktualna vlast ne zna analizirati i komparirati potrebe i mogućnosti u mnogim sektorima, nezna drugi put do novca – osim prodaje hrvatskih kapitalnih dobara.
Đakovačku ergelu lipicanaca nije uništila ni turska osvajačka vojska koja se više stotina godina zalijetala u slavonski teritorij, ni Napoleon, ni Marija Terezija, ni Drugi svjetski rat. Ali ergelu perfidno bez imena grada Đakova udaljava beskrupuloznaVlada koja pošto-poto želi biti na vlasti. Neće nitko odvesti konje iz Đakova – ali konji i ergela u bližoj budućnosti imati će stranog vlasnika. Uz autoput koridora 5C gdje je poljoprivredno zemljište ergele, Đakovačka ergela će u skoroj budućnosti zasigurno dobiti bogatog kupca. A novac će u ovoj zemlji velikih racionalizacija – od te prodaje - biti jako brzo potrošen, kao uostalom i novac od svih dosadašnjih rasprodaji hrvatskih nacionalnih tvrtki i vrijednosti.
A što je slijedeće iz resursa poljoprivrede na popisu za racionalizaciju? Premijerka je već najavila „…neki zavodi…“
A Hrvatska ima i renesansnih utvrda i dvoraca, prekrasnih jezera, desetak parkova prirode, još uvijek neprodanih otoka itd.itd. ! Da li je i to na popisu - koji mora stvarati NOVAC za funkcioniranje života u RH?
Post je objavljen 12.08.2010. u 13:24 sati.