Viatrix
28.11.2018., srijeda
Slap Grjok – skriveni smaragd
O slapu Grjok prvi put sam pročitao u „Jurini i Franini 2008.“. Nakon nekoliko neuspjeha, zahvaljujući Google Earth-u i fotografijama Panoramio-a uspio sam ga locirati.
 Auto smo parkirali kod boćarske dvorane u selu Kozari. Spustili smo se do raskršća s cestom Cerovlje-Buzet, prošli pored crkvice Svih Svetih do makadamskog puta, gdje se nalazi prometni znak „Miholići Podkuk“.  Skrenuli lijevo na makadamski put i avantura je započela. Spuštajući se makadamom, došli smo do prve nedoumice. Put se račvao. Odlučili smo krenuti desno, prema selu Podkuk. Nakon što smo prošli pored napuštenog sela, put je postajao sve blatnjaviji i na nekim dijelovima se stapao s potokom.  Konačno kada smo se spustili do rijeke Mirne, druga nedoumica, kojom stranom rijeke ići uzvodno. Pokušali smo lijevom, ali se uspostavilo da je kriva procjena. Vratili se nazad do pozicije gdje smo se spustili do rijeke i pažljivo skakutanjem po kamenjima prešli rijeku.  Dobrim makadamskim putem nastavili smo uzvodno desnom stranom rijeke. I konačno ugledali slap s jezercem koji je blistao kao smaragd. Dobro skriven od većine, slap Grjok odiše tajanstvenošću na koju se rijetko nailazi. Gledajući jezerce, sjetio sam se nordijskog mita „Rajnsko zlato“, i pomislio sam da možda i u ovom jezercu žive vile koje čuvaju skriveno blago.  Na povratku smo odlučili prijeći rijeku na drugom prijelazu, koji je malo udaljeniji o prvog. Na ovom prijelazu postoji kameni nasip preko kojeg se s lakoćom prijeđe rijeka. Dobar makadamski put vijugao je uzbrdo do napuštenog zaseoka Miholići.  Nakon kratkog razgledavanja, zadovolji pronalaskom, produžili smo dalje, uzbrdo, do boćarske dvorane „Kozari“, gdje nam je dnevna avantura završila.  Tumač donje karte: I - Kozari II - slap Grjok III - Miholići  Dužina rute 5,95 km.  |
25.11.2018., nedjelja
U potrazi za krunom kralja Tomislava
Prema legendi, u 15. st. došlo je do sukoba između lađa koje su prevozile hrvatske kraljevske simbole (žezlo, krunu i mač) u Napulj, gdje se trebala izvršiti krunidba, i opozicijskog kandidata. Lađa koja je prevozila simbole sakrila se u Raškom zaljevu, konkretno u uvali Blaz, gdje se simbolima gubi svaki trag.
 Jednog smo jutra odlučili otići u potragu za krunom kralja Tomislava. Krenuli smo prema Raklju, naselju smještenom na južnoj strani Raškog zaljeva. Nakon ulaska u naselje odmah smo skrenuli oštro lijevo i vozili do kraja asfaltiranog puta, gdje smo parkirali auto.  Pješke smo krenuli s brda Krasa, makadamskim putem, prema Raškom zaljevu. Laganom šetnjom došli smo do vidikovca s kojeg se pruža predivan pogled na zaljev i ušće rijeke Raše.  Kako se na vidikovcu račva put, odlučili smo istražiti desnu stranu. Strmi put nas je vodio kroz „livade“ kadulje prema lijepoj plaži, za koju smo ustanovili da je uvala Salemušćica. Nakon predaha na plaži, vratili smo se na raskršće putova, i krenuli lijevim putem.  Spuštajući se putem, na kojem su vidljivi elementi stare prometnice, došli smo do točke s koje se vidi uvala Blaz s ruševnim mlinovima. Mlinovi su izgrađeni na razini mora i pogonilo ih je više potoka iz obližnjih izvora. Kroz uvalu je prometovala rimska cesta koja je povezivala Pulu i Tarsaticu (Trsat), i smatra se da je postojala lučica sa skelom koja je povezivala uvalu Blaz s Trgetom.  Kruna kralja Tomislava i dalje je skrivena, a mi smo se opijeni ljepotom uvale uputili natrag prema brdu Krasa.  Tumač donje karte: I - brdo Krasa II - uvala Salemuščica III - uvala Blaz  Dužina rute 6,55 km.  |
