Na brdovitom Balkanu i lijepom plavom Dunavu

07.06.2021.

Nogometno EP održat će se u 11 gradova diljem kontinenta, a jedan od njih je i Bukurešt. U rumunjskoj metropoli odigrat će se tri susreta skupine C (preostale tri igrat će se u Amsterdamu), u kojoj se nalaze Nizozemska, Ukrajina, Sjeverna Makedonija i Austrija. U ovom tekstu pobliže ću Vam predstaviti najprije Rumunjsku, a potom i Bukurešt.

Rumunjska je smještena na istočnom dijelu Balkanskog poluotoka, a prvi susjedi su joj Srbija, Bugarska, Moldavija, Ukrajina i Mađarska. Istočna obala Rumunjske izlazi na Crno more. Rumunjska ima malo više od 22 000 000 stanovnika, a glavni grad joj je Bukurešt.

Kada bi Vas netko pitao koja Vam je prva asocijacija na Rumunjsku, što biste odgovorili? Većina bi Vas rekla da je to grof Drakula, jel tako? Ovaj fiktivni lik potaknuo je brojne teorije, a Bram Stoker se odlučio i napisati roman o njemu. Kao inspiracija za knjigu poslužio mu je bivši rumunjski knez Vlad III., čiji je nadimak bio Drakula (u prijevodu na hrvatski zmajev sin). Vlad III. bio je iz dinastije Draculescu, a bio je poznat po svojoj okrutnosti koju je naučio još dok je bio zarobljenik osmanskog sultana Murata II. Tijekom svoje vladavine nastojao je održavati dobre odnose s kršćanskim Zapadom, ali i s Osmanskim carstvom. No, u jednom trenutku se suprostavio Mehmedu II., što ga je u konačnici koštalo života. To je priča o Vladu III., a sada ću reći nekoliko rečenica o jednoj od legendi o fiktivnom Drakuli. Legendi o njemu je mnogo, a jedna od njih kaže da je za njegove vladavine svijet bio „crn“, taman i strašan, te da je dnevno ubijao najmanje deset ljudi. Zbog toga su ga ljudi uglavnom izbjegavali, a ako bi ga slučajno krivo pogledali, kazna je bila smrt. Zanimljivo, nitko mu nikada nije pobjegao. Gdje god se sakrili, on bi Vas pronašao, a potom i ubio. Njegov teror prestao je tek kad je ubijen. I dan-danas se priča o njegovom nemilosrdnom ubijanju, a ljudi koji žive blizu njegovog dvorca, tvrde da svaki put kad je pun mjesec on tumara dvorcem kao duh. Također, kažu i da tko god uđe u dvorac, postaje uklet.

Vratimo se u stvarni svijet. Što se tiče zemljopisnog položaja, jedna od posebnosti ove zemlje svakako su Karpati. Riječ je o planinskom lancu dugom oko 1300 kilometara, koji dodiruje čak 8 zemalja (Ukrajina, Rumunjska, Srbija, Poljska, Mađarska, Češka, Austrija, Slovačka), neke više, neke manje. Najviši vrh Karpata je Gerlachovský štít, visok 2665 metara. Karpati se dijele na Zapadne, Istočne i Južne. U Rumunjskoj se nalazi jedan dio Istočnih Karpata. To bi bilo to po pitanju Rumunjske. U nastavku teksta posvetit ću se isključivo bukureštanskim znamenitostima.

Bukurešt je glavni grad Rumunjske, a ima tek malo manje od 2 000 000 stanovnika. Jedna je od pet europskih metropola koja leži na Dunavu, a zovu ga još i Mali Pariz. Razlog tome svakako je stil gradnje, koji uvelike podsjeća na francusku prijestolnicu. Najveća znamenitost Bukurešta definitivno je Palača parlamenta, koja je ujedno i (po površini) druga najvećih zgrada na svijetu (nakon Pentagona). Povod za njenu izgradnju bio je veliki potres 1977., koji je uništio većinu grada, i u kojem je poginulo 1500 ljudi. Izgrađena je po nalogu bivšeg rumunjskog diktatora, Nicolaea Ceausescua. Gradnja Palače parlamenta započela je sredinom 1984. i trajala je pet godina. Glavna arhitektica bila je Anca Petrescu. No, ovaj projekt ima i svoju crnu stranu. Naime, da bi sagradio ovo velebno zdanje, Ceausescu je dao srušiti 19 pravoslavnih crkava, 3 protestantske, 6 sinagoga i 30 000 domova. Također, na izgradnji Palače parlamenta radilo se u tri smjene, a sudjelovali su vojnici i lokalno stanovništvo, koje je na to bilo prisiljeno. Procjenjuje se da je tijekom gradnje umrlo oko 3000 ljudi. Sama zgrada prostire se na oko 360 000 kvadratnih metara, a u noj se nalaze: rumunjski parlament, ured predsjednika i senat. Uz to ovdje su smješteni i Muzej suvremene umjetnosti i Muzej totalitarizma. Podzemni dio zgrade obuhvaća veliku mrežu tunela, koji su dovoljno dugi i široki da se u njima mogu održavati utrke automobila. Tuneli su sagrađeni s ciljem da to bude Ceausescuovo atomsko sklonište u slučaju atentata na njega. Palača parlamenta danas je najpopularnija bukureštanska znamenitost.

Vrijedna divljenja svakako je i crkva Stavropoleos. Sagradio ju je grčki redovnik Ionikie Stratonikeas u 18. stoljeću, te je prava oaza mira i tišine. Napravljena je od kamena i drva, a elementi Rumunjske i Bizanta čine je uistinu posebnom.

Jedna od specifičnosti ovog grada su i njegovi prekrasni parkovi. Karlov park smatra se najljepšim, no to su još i Herastrau i Cismigius Garden. Unutar potonjeg nalazi se i jezero, na kojem imati priliku veslati.

U Bukureštu se nalazi i Muzej sela, u kojem možete vidjeti brojne kuće donesene kako bi što bolje dočarale način života rumunjskih seljaka.

Što se tiče nogometa, daleko najpoznatiji ovdašnji klub je Steaua, bivši osvajač Lige prvaka. Osnovana je 07.06.19947., te je najtrofejniji rumunjski nogometni klub. Nogometna Europa upoznala ju je u punom sjaju sredinom 1980-tih, kada su crveno-plavi osvojili naslov pobjednika Lige prvaka. Bili su prvi klub iz Istočne Europe koji postigli taj uspjeh. Današnja Steaua nije ni sjena ondašnje, ali s obzirom na ogromne financijske razlike između najjačih europskih klubova i ostatka kontinenta, to ni najmanje ne čudi.

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.