Znamo da je američki nogomet jedan od najpopularnijih sportova na svijetu, a osim Sjeverne Amerike, u novije vrijeme sve se više aktivno igra i u Europi. Iako je u SAD-u nacionalni sport, dosadilo mu je „uvik“ isto okruženje i odlučio je malo otići u „vižite“ ostatku svijeta, a kao zanimljiva destinacija učinila mu se Europa. Obilazeći „stari kontinent“, odlučio je „skrenuti“ prema jugoistočnoj Europi, a posebno mu je pozornost privukla jedna država koja je na zemljopisnoj karti malena, ali je zato sportska velesila, sa pregršt uspješnih sportaša i vatrenim navijačima. Riječ je naravno, o našoj Hrvatskoj, te je 2005. osnovan prvi hrvatski klub u američkom nogometu, Zagreb Thunders, a najzaslužniji za to je Talijan Valerio Zannotti.

Tri godine poslije, u Splitu su osnovani Split Sea Wolvesi, kao drugi ovakav klub u Hrvatskoj. Godinu dana kasnije, svog predstavnika u sovom sportu dobila je i Slavonija, osnovan je Osijek Cannons. U Zagreb su još postojali i Zagreb Ridersi Zagreb Patriotsi, ali 2010. došlo je do „fuzije ovih dvaju klubova, te se zovu Zagreb Patriotsi. Upravo ti klubovi su sudjelovali u prvom izdanju HFL-a, našeg nacionalnog prvenstva. Liga se sastoji od 4 kluba: Split Sea Wolves, Zagreb Patriots, Osijek Cannons te Bjelovar Greenhorns. Finalna utakmica hrvatskog prvenstva zove se crobowl, a dosad su titule osvajala tri kluba, Split Sea Wolvesi, Zagreb Patriotsi i Osijek Cannonsi. Svi ovi klubovi kompletnu opremu nabavljaju isključivo iz inozemstva. Također, nijedan od ovih klubova nema adekvatne uvjete za trening, već se snalaze kako znaju i umiju. Razlog tome je što u Hrvatskoj ovaj sport još uvijek nije „prepoznat“, već se misli da ovaj sport nema perspektivnu budućnost u Hrvatskoj. Za naslov prvaka velike bitke vode Zagreb Patriotsi i Split Sea Wolvesi, dok su jednu titulu uspjeli osvojiti Osijek Cannonsi 2015. godine. Protivnici u finalu bili su im Zagreb Patriotsi, a igralo se u Vukovaru. Na tribinama je bilo oko 150 znatiželjnika koji su htjeli uživo vidjeti kako izgleda ovaj atraktivni ali zahtjevni sport na hrvatskim terenima. Iako su Splićani i Zagrepčani godinama nizali titule, nakratko se u tu kategoriju uspio ubaciti i Osijek, baš kao što je to bio slučaj sa Zagrebom i Rijekom koji su jedini uspjeli prekinuti dominaciju Hajduka i Dinama u HNL-u.

Uz hrvatsku football ligu, postoji i hrvatska flag football liga ( HFFL). To je liga beskontakntnog američkog nogometa, u njoj je zabranjeno blokiranje i obaranje, a igrači umjesto opreme nose remenje oko pasa. Utakmica se sastoji od dva poluvremena , a svako traje 20 minuta( za razliku od klasičnog američkog nogometa u kojem se igraju četiri četvrtine po 15 minuta). Ovaj oblik američkog nogometa je iznimno dobar za razvoj mladih igrača. Iako su u početku za igranje lige flag footballa bila zainteresirana samo četiri kluba u Hrvatskoj, uskoro je broj interesanata narastao na osam. Neki od sudionika HFFL su: Dubrovnik Sharks, Cibale Centurions, Bjelovar Greenhorns, Zaprešić Saints, Velika Gorica Buffaloes, Ogulin Knights. U premijernom izdanju prvenstva 2009., naslovom prvaka „okitili“ su se igrači Bjelovar Greenhornsa. Iako se trenutno natječe osam klubova, broj zainteresiranih za igranje HFFL i dalje raste.

Također formirana je i hrvatska nacionalna selekcija u američkom nogometu. Sastavljena je pretežno od igrača koji nastupaju u hrvatskoj ligi, što je pokazatelj da se u našoj zemlji dobro radi, te da su udareni dobri temelji za budućnost. Hrvatska je 2016. nastupila na Balkan Bowlu u Beogradu, te je zauzela treće mjesto. Ovaj turnir se trebao održati u Sisku od 13.03. do 15.03. ove godine, ali je zbog koronavirusa otkazan.
Iako za ovaj sport postoji interes koji je još uvijek u uzlaznoj putanji, tu je i veliki problem s kojim se suočavaju brojni sportski klubovi u Hrvatskoj, a naravno riječ je o financijama. Većina klubova nema gotovo nikakvu potporu gradova, a u takvim uvjetima zaista nije lako ni trenirati ni igrati. Ovaj sport uspješno opstaje samo zahvaljujući vodstvu klubova i pojedinim entuzijastima koji se trude da ovaj sport podignu na zadovoljavajuću razinu. Ukoliko naši klubovi ne dobiju „financijsku injekciju“ od strane sponzora ili lokalnih vlasti, budućnost ovog sporta u Hrvatskoj naći će se na tankom ledu, i jedino je pitanje hoće li potonuti poput Titanica, ili će se led otopiti i „zasjati sunce“, doći bolji dani, što bi otvorilo prostor za daljnje napredovanje hrvatskih klubova.