semper contra
nedjelja, 20.11.2016.
Probranice 34 specijal
Dragi i štovani čitatelji. Imam nekoliko pripremljenih postova iz mog „semper contra“ asortimana, no prije tjedan dana sam napravio jednu veliku glupost konzumirajući slijed hrane koji je oko 20.30 istog dana prouzročio gadne bolove u trbuhu, nadutost i opću malaksalost. Vrijeme prošlog tjedna sam uglavnom provodio stenjući, ležeći, i u komunikaciji s obiteljskim liječnikom. Tek sam danas u kakvoj takvoj kondiciji objaviti ove Probranice, a priču o proteklom tjednu objavit ću kad se potpuno dovedem u red pa da ne moram svaku drugu napisanu riječ ispravljati.
Eto, to je razlog što me, nažalost, opet nema na vašim blogovima. Jedva sam odgovarao i na vaše komentare na ovaj moj posljednji post.
Demokracija
Komentar cinika: Ameri bi demokraciju mogli preimenovati u – elektokraciju.
Potrebne kvalifikacije za visoke funkcije
Komentar cinika: Barem u nečem smo kao Ameri.
Tko će kome nek' svoj svome
Komentar cinika: Naučio Trump od Slovenke kako se to radi na Balkanu.
Sreća
Komentar cinika: Sva sreća za Trumpa da ga nije čula Zlatna ribica.
Sad malo iz EU, bez slike
„Guranje nosa“
Čitam: Jean-Claude Juncker, Predsjednik Europske komisije je istaknuo da je Komisija u prošlosti previše „gurala nos“ u život ljudi, dodavši da je blokirao nacrt direktive koji se odnosi na visinu potpetice frizerki u Europi.
Komentar cinika: Besposleni pop i…, dalje znate i sami!
Sad malo domaćih tema, bez slika
Kurentni studij
Čitam: Primijećeno je da se u Hrvatskoj studenti češće odlučuju za društvene i humanističke studije nego u drugim državama.
Komentar cinika: Logično, tako će lakše doći do posla u državnoj birokraciji.
Skijanje postaje broj 1
Čitam: Janica Kostelić preuzima vođenje Središnjeg državnog ureda čija je glavna zadaća donošenje strategije razvoja sporta, ulaganje u male sportske objekte te poticanje sporta.
Komentar cinika: Očekujem naglo jačanje skijaškog sporta u Hrvata.
Stupovi razvoja
Čitam: Damir Sabol, osnivač Iskona a danas vlasnik MICROBLINKA i PHOTOMATHA kaže: „U svijetu se događa softverska revolucija, a mi je nismo uvrstili u stupove razvoja.“
Komentar cinika: Normalno, nama je stup razvoja demografska obnova i s tim u svezi zabrana pobačaja.
subota, 12.11.2016.
Što je ljubav?
Na kraju svog posljednjeg posta pod naslovom „Razgovarajmo o ljubavi“, potaknutog mojim komentarom na njezin prethodni post, blogerica @dinajina sjećanja postavlja pitanje koje sam i sam postavio u svom komentaru: Što je uistinu ljubav? Nakon postavljenog pitanja u tekstu iznosi svoje viđenje ljubavi i kroz to viđenje pokušava objasniti što ta, često vrlo otrcana i zloupotrebljavanja, riječ znači.
U svom postu u prvoj rečenici kazuje: „Ljubav je osnova na kojoj se stvara istinska ljudska zajednica“.
U načelu bih se mogao složiti s tom tvrdnjom, no ostaje i dalje pitanje: ako za ljubav kažemo da je „osnova“, onda bi ipak trebalo pojasniti što tu osnovu čini. Autorica to i pokušava sa svog motrišta s kojim se pak ja ne bih bez rezerve mogao složiti. U svom komentaru naveo sam kako bih na tu temu želio čuti obrazloženje tet-a-tet, čak i da u tome ne sudjelujem kao oponent ili pak zagovornik neke ideje, i tako sam mislio postupiti.
No, koje slučajnosti da je poštovana blogerica baš ovih dana napisala pjesmu o ljubavi, da sam našao shodnim da je komentiram na svoj semper contra način i da je ona na to odgovorila spomenutim postom, dok ja već nekoliko dana čitam zanimljivu knjigu „Evolucijska psihologija“, David M. Buss, s podnaslovom „Nova znanost o umu“, u kojoj autor na znanstveni način pokušava objasnit ponašanje ljudske vrste danas kao posljedice evolucijskih promjena u njenom razvoju.
Na 124 stranici u odlomku „Ljubav i obvezivanje“, autor pokušava odgovoriti na pitanje što je ta „osnova“ o kojoj blogerica piše a nazivamo je – ljubav. Evo nekih ulomaka iz spomenutog odlomka.
„Žene se odavno suočavaju s adaptivnim problemom izbora muškaraca koji ne samo da imaju resurse (materijalna dobra, op. s.c.), već i pokazuju spremnost na obvezu da te resurse usmjere na njih i njihovu djecu. To bi moglo biti problematičnije nego što izgleda na prvi pogled. Iako je resurse često moguće izravno opažati, predanost nije. Umjesto toga, procjena predanosti zahtijeva traženje signala koji upućuju na vjerojatnost buduće vjernosti pri usmjeravanju resursa. Ljubav bi mogla biti jedan od ključnih signala predanosti.
(…)
Da bismo točno odredili što je ljubav i kako je povezana s predanošću i obvezivanjem, u jednom su istraživanju ispitani izrazi ljubavi. Izrazi obvezivanja na vrhu su muškog i ženskog popisa te se smatraju glavnima za ljubav. Takvi izrazi uključuju ponašanja poput odustajanja od romantičnih odnosa s drugima, razgovor o braku te izražavanje želje da se s tom osobom ima djecu. (…) Dakle, jedna od funkcija ženske preferencije za ljubav kod partnera je osiguravanje usmjeravanja njegovih roditeljskih resursa na zajedničku djecu.
Međutim obvezivanje ima mnogo aspekata koji signaliziraju specifične načine dijeljenja resursa. Jedna od važnih sastavnica obvezivanja je vjernost, koja se dokazuje time da jedan ostane vjeran drugome kada nisu fizički zajedno. Još jedan od aspekata obvezivanja je usmjeravanje resursa na voljenu osobu, poput kupovanja skupog dara. (…) Emocionalna podrška je još jedan od aspekata predanosti, a pokazuje se ponašanjima poput dostupnosti u teškim trenutcima te slušanja o partnerovim problemima. Predanost znači usmjeravanje vremena, energije i truda u partnerove potrebe na račun ispunjavanja vlastitih ciljeva. Ponašanja razmnožavanja znače izravnu predanost partnerovu razmnožavanju. Svi ovi izrazi i ponašanja, koji se smatraju neophodnima za ljubav, signaliziraju predanost seksualnih, ekonomskih i genetskih resursa jednoj osobi.“
Citat završen.
Prepuštam cijenjenom čitateljstvu da sami zaključe što autor spomenutog djela misli da je ljubav.
Ovim svojim postom, naravno, nisam niti imao namjeru niti sam odgovorio na pitanje postavljeno u naslovu posta „Što je to ljubav“. Međutim, mislim da sam pokazao kako postoje i druga mišljenja, točnije tumačenje što je ljubav, a koja se temelje na znanstvenim istraživanjima bez uplitanja vjere i romantike.
Koga možebitno zanimaju i drugi aspekti ljudskog ponašanja koji su uvjetovani evolucijom kroz tisuće i tisuće godina, toplo preporučujem citiranu knjigu.
četvrtak, 10.11.2016.
Smijeh liječi 28
Nudizam
-Ovdje je zabranjeno kupanje bez kupaćeg kostima, kaže policajac mladoj ženi.
-A zašto mi to niste rekli prije nego sam se skinula?
-Pa, znate, skidanje nije zabranjeno.
Policajac
Ide Perica ulicom i prska okolo prskalicom. Pita ga policajac:
-Mali, što to radiš?!
-Prskam prskalicom protiv krokodila.
-Pa ovdje nema krokodila.
-Normalno da nema kad prskam.
Haljina
-Draga, pretpostavljam da ti se ne ide u kazalište u staroj haljini.
-Lijepo od tebe što si se toga sjetio, dragi.
-Zato sam i kupio samo jednu kartu.
Škot
Škot se vrati ranije doma s posla i u dvorištu ugleda auto vodoinstalatera.
-Daj bože da je u pitanju samo njen ljubavnik.
Pin
Plavuša podiže novac na bankomatu, a iza nje dolazi druga plavuša i kaže:
-Aaa, vidjela sam toj pin! To su četiri zvjezdice!
-Niiiijeee, nego 1549!
Mišljenje
Vidovnjakinja gleda staklenu kuglu i kaže:
-Kako vidim, vi ste otac dvoje djece.
Čovjek odgovori:
-To je vaše mišljenje. Ja sam otac troje djece!
Na to će vidovnjakinja:
-To je pak, vaše mišljenje.
Roda
Leti roda iznad grada, nosi u kljunu starca od 75 godina.
-Izgubili smo se, zar ne?, pita starac rodu.
Lažljivac
Pričaju dva svećenika:
-Dođem ti ja u samostan i uđem u sobu časne sestre. Kad, ona gola u krevetu!
-I što si napravio?
-Pa pokrio je, a što bi drugo. Što bi ti uradio?
-Jednako lagao.
Poruka Isusa
Posljednje isusove riječi koje je uputio Crnogorcima bile su:
„Ne radite ništa dok vam se ja ne vratim!“
Meso
Razgovaraju Mujo i Haso:
-Bolan, znaš li kojeg mesa ima najviše u žirafe?
-Ne znam, kojeg?
-Pa vratine!
Pitanje 1.
Koga ili što?
Pitanje 2. (crni)
Hoće li tromb izazvati emboliju Svijeta?
nedjelja, 06.11.2016.
Jesenski motivi
Prije nekoliko dana šetajući sa suprugom Perivojem „Zrinskih“ koji okružuje tvrđavu i dvorac istog imena, gledajući paletu jesenjih boja razlivenih po granama drveća, ne mogah odoljeti da ne učinim nekoliko fotki i poklonim ih štovanom čitateljstvu mog bloga na uvid i ocjenu.
Šarenilo boja
Blondina
Krinolina od lišća
Naklon dvorcu
Ne umire sve lišće odjednom
Šareni tepih, i perzijaner bi se (možebitno) postidio
Kontrapunkt: zeleno - smeđe
Bilo je na granama…
…sad je na tlu
Ako joj netko pokupi lišće do proljeća će samovati.
Tko se to sakrio iza ovih, još uvijek zelenih, grana?
Na kraju će ipak sve to završiti u kompostu kao hrana drugima…
…a onda će sve prekriti snijeg.
No to je druga priča.
četvrtak, 03.11.2016.
Probranice 33
Zašto naziv „Probranice“?
Ideju mi je dala istoimena emisija na trećem programu HR koja se emitira od 1993. godine i donosi najnovije snimke inozemnih izdavača, uz stručnu recenziju autora. Uzevši to kao moto odlučih da pod tim naslovom povremeno donosim kratke, humorom/satirom/sarkazmom/cinizmom obojene, osvrte na najnovije bisere našeg (i svjetskog) društveno-političko-gospodarskog bespuća.
Poskupljenje na rate
Čitam: Kako ublažiti udar zbog skuplje struje? HUP je našao rješenje, umjesto 12 lipa odmah, cijenu dizati postupno do 2018.
Komentar cinika:
Čitajući ovo na um mi padne vic s plavušom: njezinom psu s pedigreom trebalo je po psećim uzancama odrezati rep, pa plavuša zamoli da mu se više puta odreže samo mali dio da bi jadnika manje boljelo.
Može ovako, a može i onako
Čitam: Nakon što je Goran Marić uspio za sebe izboriti i 20. ministarstvo (unatoč i usprkos obećanju i Plenkovića i Petrova da će se broj ministarstva smanjiti u odnosu na raniju vladu) u stručnoj i široj javnosti postavlja se pitanje kako će surađivati dva doktora ekonomskih znanosti koji su ne samo dvije potpuno različite osobnosti nego i kao ekonomisti sasvim oprečnih shvaćanja toga što bi trebalo učiniti da bi svima bilo bolje.
Komentar cinka:
Ako su oboje završili iste nauke – ekonomiju – i ako su oboje doktori iz istog područja, pitam se kako mogu imati različite poglede na način rješavanja ekonomskih problema. To mi sve nešto govori da ekonomija nije egzaktna znanost nego više onako: probat ćemo pa kako bude.
Ako ne može Nobel, može…
Čitam: Stjepan Mesić primit će u Sarajevu Orden svjetskog heroja mira kojeg dodjeljuje Balkanski klub mira (sic!) utemeljen 2004. u Skopju kao organizacija potpuno posvećena promociji i vrijednosti mira.
Komentar cinika:
Kad mu Norveška već neće dodijeliti za mir Nobela, morat će se naš dragi dvostruki Predsjednik zadovoljiti i Ordenom za mir.
Opet taj vuk…
Čitam: Partneri na vlasti usuglasili princip izbora uprava javnih poduzeća na temelju pariteta 4:1. Na četiri javne tvrtke koje će voditi HDZ, MOST dobiva jednu. I to sve, unatoč i usprkos važećoj „Uredbi za provedbu postupaka odabira i imenovanja članova uprave trgovačkih društava i drugih poslovnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku“ koju je u travnju ove godine donijela Vlada Tihomira Oreškovića, a kojom je propisano da se čelni ljudi državnih tvrtki biraju preko natječaja koje raspisuje DUUDI.
Komentar cinika
Očigledno da je članovima novoizabrane vlade zamorno čitati i naslov spomenute uredbe koliko je 'kobasičast', a nekmoli da ga još i primjenjuju. A možebitno da je opet na snazi ona narodna: vuk dlaku mijenja ali ćud nikada.
Lonac i poklopac
Čitam: „Na Sveučilištu se promiče kult ideologije. Posljednjih smo mjeseci svjedoci tužnih pojava koje ne promiču suradnju u duhu istine, te kako se 'pod krinkom brige za Sveučilište promiče duh ideologije'“. U tim postupcima „vidimo usvajanje duha komunističke diktature“.
Tako govori kardinal Josip Bozanić.
Komentar cinika:
Rugao se lonac poklopcu da ima velike uši!
Klaunovi i „klaunovi“
Čitam: Zastrašujući klaunovi stigli su i u Hrvatsku. Do sada su klaunovi viđeni u Bjelovaru, Solinu, a policija je kod Dubrovnika uhitila dva klauna u dobi od 14 godina. Građani su sve zabrinutiji.
Komentar cinika.
Izgleda da autor(ica) ovog teksta ne gleda prijenose sa sjednica hrvatskog Sabora.
Slovenska žica na hrvatskom teritoriju
Čitam: Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za hitne situacije grada Zagreba kaže: „Većinu žica koju je Slovenija postavila je na hrvatskom teritoriju. Kad bismo bili ozbiljna država onda bismo svu tu žicu pokupili zato što se ta žica nalazi na hrvatskom teritoriju.“
Komentar cinika:
Da bi preduhitrili skupljanje žice (ako slučajno postanemo „ozbiljna država“), koliko sam vidio na dalekovidnici, Slovenci su žicu podigli na ogradu visoku preko 2 metra. Znači li to da trebamo pokupiti i tu ogradu ili samo žicu s njezina vrha?
Patenti
Čitam: Hrvatska na dnu EU po broju prijavljenih patenata na milijun stanovnika. Prosjek EU 112, najbolja Švedska s 349.
Komentar cinika
Eurostat, koji je sačinio ljestvicu, sigurno ne uzima u obzir i patente „kako opljačkati državu“. Da je to uobzirio, siguran sam da bi bili ispred Švedske.
Bruna Esih kao Katon
Čitam: Bruna Esih želi na dnevni red u Saboru staviti i pitanje lustracije i o tome je već razgovarala s Plenkovićem. U svom obraćanju na N1 govoreći o toj temi, gđa Esih nije propustila da kritizira ministricu kulture Ninu Obuljan.
Komentar cinika
Čitajući ovakvo zborenje gđe Esih, pade mi na um sličan govornik iz davne prošlosti (Stari Rim), Marko Porcije Katon Stariji, koji je svaki svoj govor završavao rečenicom „Ceterum censeo Carthaginem delendam esse“, što bi na jeziku gđe Esih značilo: „Uostalom, smatram da Ninu Obuljan treba razoriti.“
Seks u 2050. godini
Čitam: „Mislim da bi roboti mogli postati naši ljubavnici u budućnosti“, rekla je dr. Kate Devlin, sa Sveučilišta Goldsmith. Neki futurolozi tvrde da će do 20150. godine broj seksualnih odnosa s robotima nadmašiti broj međuljudskih seksualnih odnosa. No robotičar dr. Joel Snell upozorava: „Robotski seks bi se brzo mogao pretvoriti u ovisnost, jer bi seksualni roboti uvijek bili dostupni (i nikada se ne bi izvlačili na glavobolju, op.s.c.).
Komentar cinika:
Iako bi to bilo zgodno obzirom da se roboti nikada ne bi žalili na glavobolju ili nemoć, činjenica da kod nas postoje 'borbene postrojbe' glede pitanja seksa i sličnih stvari potpomognute Crkvom, dovodi u sumnju da bi se u narodu s 90% katoličkim stanovništvom takvo nešto moglo dogoditi. Ili pak ja možebitno imam previsoko mišljenje o našim vjernicima?
utorak, 01.11.2016.
Uz blagdan Svih svetih
Ginuli za Nju.
Da za šaku bi škuda
drugi je dali.
Na grob mog oca, poginulog u partizanima, danas ne mogu položiti cvijeće ni zapaliti svijeću. Ne znam ni gdje, ni kojeg dana, ni točno pod kojim okolnostima je poginuo. Ali danas sasvim pouzdano znam, da se borio za svoje ideale, a poginuo za tuđe interese.
Na ovim našim prostorima u prošlom stoljeću puno je takvih koji su kretali u ratove i završili kao i moj otac. O tome u mom gradu svjedoče tri spomenika.
Pa kad već nemam mogućnosti da mu položim na grob cvijet i zapalim svijeću, napisah ovaj post za sjećanje na njega i mnoge koji su završili kao on.
AD 1914. – 1918.
Spomenik i četiri ploče s imenima palih iz ovih krajeva u Prvom svjetskom ratu kojeg su zvali – Veliki rat, ne znajući da će uskoro doći novi, još strašniji i krvaviji.
AD 1941. – 1945.
Spomenik poginulim u 2. svjetskom ratu za koji su mnogi mislili da se više nikada neće ponoviti. Ovom bi trebalo, ako ni zbog čega drugog a onda iz pijetete, dodati i spomenik onima koji su nevini stradali nakon tog rata. Takvog spomenika u mom gradu – barem za sada – nema. Možda će jednog dana biti postavljen i (možebitno) zamijeniti ovaj.
AD 1990. – 1995.
Premda se tijekom 45 godina bivše države gudilo „da se više nikada ne ponovi“ i „čuvajmo naše bratstvo i jedinstvo kao oko u glavi“, opet je došlo vrijeme da je trebalo, nakon pet krvavih godina, podići novi spomenik borcima koji su kao i njihovi prethodnici, boreći se za svoje ideale izginuli za tuđe interese.
Danas se opet ponavlja mantra: „da se nikada ne ponovi“. Bojim se, temeljem povijesnog iskustva, da će se niz ovakvih spomenika ljudskoj patnji i, recimo to otvoreno ljudskoj gluposti, u budućnosti vjerojatno nastaviti.
Svjetlo plamička
na grobu. Od čovjeka
samo ostalo.
Fabrizio dell' Andre „Balada o vojniku“
album „Kantautor“, prepjev i obrada Arsen Dedić
