My spiritual exercises
srijeda, 19.08.2015.
STRELKA BELKA I 40 MIŠEVA
Vjerujem da je baš svatko čuo za prvo živo biće u svemiru, za psa Lajku, koja je bila lansirana zajedno sa satelitom za istraživanje visokih slojeva atmosfere Sputnikom II 1957. godine. Isto tako, kada bi upitali u anketi devet od deset ljudi vjerujem da bi znali da je prvi astronaut u svemiru bio Jurij Gagarin (sa svojim kozmičkim brodom Vostok I) 1961. godine.
Ono što mnogi ne bi znali, pa možda i nitko, jest što je bilo u međuvremenu, tokom te četiri godine, između prvog živog bića i čovjeka. Ne znate? Odgovor je slijedeći. Godine 1959. bio je lansiran Sputnik III, koji je dugo ostao u Zemljinoj orbiti, baš kao i njegov prethodnik. Razlog je prozaičan – sovjetski naučnici nisu znali kako da ga prizemlje. No, već su slijedeće godine uspjeli. Sputnik IV je još uvijek bio ostao dugo u orbiti (greškom je bio ubrzan, mjesto usporen, pa je umjesto pada na Zemlju završio na višoj putanji), no njegov nasljednik, Sputnik V – nije. (Ovdje valja reći da je Amerikancima prvima pošlo za rukom da prizemlje jedan satelit – Discoverer III, svega nekoliko mjeseci ranije.)
Dana 19. VIII 1960. dakle bio je lansiran Sputnik V , drugi po redu kozmički brod-satelit iz pripremne faze prije slanja čovjeka u svemir. Ova je letjelica ponijela sa sobom čudnu posadu – dva mala psa, Strelku i Belku, potom 40 miševa, dva kunića, razne biljke, sjeme, insekte (muhe) i mikrobe. Osnovni zadatak bio je provjera rada uređaja i sistema za obezbjeđenje životnih uslova u kabini, naučne, telemetrijske i druge opreme. Ono, što je najbitnije u priči je to, da se ova čudna 'menažerija', poslije svojih putešestvija u svemiru (napravili su 16 krugova oko Zemlje, prevalivši stotine hiljada kilometara) sretno vratila na Zemlju, za razliku od nesretne Lajke. Nakon Strelke i Belke, u svemirska prostranstva otisnuli su se još psi Pčolka i Muška (Sputnik VI, 1. XII 1960.), potom pas Černuška (Sputnik VII, 9.III 1961.), te pas Zvezdočka, 25. III 1961. (svi sa pretećom 'menažerijom). Pčolka i Muška nisu se vratili sa svoje misije, jer se zbog greške u sistemu orijentiranja, brod u povratku nije kretao po predviđenoj putanji, te je sagorio u gustim slojevima atmosfere.
Od prvog uspješnog povratka na Zemlju Strelke i Belke do leta Juri Gagarina prošlo je samo osam mjeseci. Za razliku od pasa (i njihove pratnje), Gagarin je samo jednom obišao Zemlju, u letu koji je trajao nešto više od jednog i pol sata. Strelka i Belka su napravili punih 16 obilazaka, na prosječnoj visini od oko 320 km (Gagarin je također letio na prosječno manjoj visini.) Ovaj je 'rekord' oborio kasnije iste godine astronaut German Titov.
