O NAMA
Ovaj blog piše o aktualnostima Neretve i cilj mu je podizanje informiranosti građana o životno važnim temama za Neretvu.
Mjesto Matijevići su naselje u Općini Kula Norinska u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, staro najmanje 170 godina. Naše selo i naša općina su davali mnoge poznate osobe koje se pamte i pamtit će ih Neretva, ali i Hrvatska. Iz našeg sela je pok. župan Dubrovačko-neretvanske županije Ivan Šprlje, dok korijeni Predsjednika Sabora Luke Bebića (njegova majka) kao i mnogih drugih gospodarstvenika i intelektualaca, sežu iz našeg sela. Blog je namjenjen svima koji žele znati aktualnosti Neretve i našeg mjesta.
MATIJEVIĆI I NERETVA
27.07.2012., petak
38 EKIPA NA MARATONU LAĐA
Nakon što je istekao rok za uplatu kotizacija i podnošenje popisa lađara za 15. Maraton lađa koji će se održati 11. kolovoza, Udruga lađara Neretve je priopćila da će na Maratonu nastupiti ukupno 38 ekipa od kojih su 2 ženske, 1 mještovita (muško-ženska), 3 iz BiH i 1 iz Srbije.
Sudionici koji su se prijavili pa odustali: Norin-Matijevići,
Plavo srce-Zagreb
Krvavac II juniori,
Veterani Domagojevi gusari, javascript:%20void(0);
KHUD Prigorski pajdaši-Glavnica donja,
Prošlogodišnji sudionici koji se nisu ni prijavljivali za nastup na ovom maratonu lađa:
Sveti Jure-Desne,
Gusari Komin juniori,
Udruga lađara Neretve je uputila i poziv svim ekipama koje imaju pravo sudjelovanja skupštini da se odazovu na skupštinu koja će se održati u nedjelju 29. srpnja u 19.00 sati u gradskoj vijećnici grada Metkovića (ul. Kralja Zvonimira 20).
Prilog HRT-a o ekipi Bjelovar ekspresa - ekipi koja zasigurno ima najbolju logistiku i najveći proračun od svih ostalih ekipa, ali nema u blizini rijeku na kojoj bi vježbali pa vježbaju na ribnjacima
Na sastanku koji je organiziran na inicijativu Dubrovačko-neretvanske županije, sastali su danas u Opuzenu predstavnici građana, poljoprivrednih proizvođača i građanskih udruga okupljenih u inicijativu „Spasimo dolinu Neretve" s županom Nikolom Dobroslavićem i njegovom zamjenicom Marijom Vučković. Na sastanku je prisustvovao i gradonačelnik Opuzena Ivo Mihaljević.
Članovi inicijative “Spasimo dolinu Neretve su istaknuli činjenice i podatke kojima raspolažu te su izrazili nezadovoljstvo dosadašnjim pasivnim djelovanjem lokalnih i državnih vlasti protiv projekta Gornji horizonti.
Župan je naglasio kako je riječ o dugogodišnjem problemu koji može ugroziti dolinu Neretve i njene vitalne interese.
“Apsolutno smo na liniji zaštite Neretve. Ne smije se dovesti u pitanje dolina Neretve ni opstanak stanovništva. Organizirati ćemo sastanak u Županiji i na njega pozvati predstavnike Hrvatskih voda, nadležnog ministarstva, jedinica lokalne samouprave iz Neretve te vaše predstavnike. Tražit ćemo jamstva da se Neretvi neće ništa dogoditi i zatražiti da se angažira možda i međunarodno tijelo koje će revidirati sve što se do sada dogodilo oko Gornjih horizonata i koje će potom dati svoje stručno mišljenje. U to tijelo ćemo se uključiti i mi, a zatražit ćemo da u njemu budu i vaši predstavnici” kazao je župan i dodao kako dijeli zabrinutost Inicijative.
Dožupanica Vučković je dala konkretnije informacije te kazala kako je prema projektu Upravljanje Neretvom i Trebišnjicom, kojeg je s 40-ak milijuna kuna financirala Svjetska banka, a kandidirao Globalni fond za zaštitu okoliša (GEF), Hrvatska, i kod projekta Gornji Horizonti i HE Dubrovnik 2 prekršila međunarodne obveze.
“Drugim riječima, oba ova zahvata (HE Dubrovnik 2 i Gornji horizont) su preuranjena i prejudicirana prije izrade Okvirnog Plana upravljanja Neretvom i Trebišnjicom, Strateške procjene utjecaja na okoliš hidroenergetskih zahvata na čitavom prekograničnom području Hrvatske i BiH te potom u odnosu na odobrenje zahvata i pojedinačne procjene utjecaja na okoliš” zaključila je Marija Vučković.
Predstavnici Inicijative na sastanku su ukazali na činjenice da se u Neretvi od poljoprivrede godišnje zaradi oko 500 milijuna kuna te da bi sva ta proizvodnja, osobito od Opuzena naniže, bila ugrožena i bitno smanjena. Rekli su kako su već i dosadašnji radovi na projektu Gornji horizonti nanijeli štetu Neretvi jer da je „vode sve manje, a već se od travnja povećava njen salinitet“. Članovi Inicijative istaknuli su kako je „znanstveno dokazana štetnost projekta Gornji horizonti po dolinu Neretve“ te su dodali kako imaju informacije da je iz Neretve „preusmjereno oko 4 milijarde kubika vode te da je u planu preusmjeriti dodatne 2 milijarde“.
Dožupanica je istaknula kako se čeka odgovor od resornih ministarstava kojima su upućeni upiti i prigovori koji se tiču “Gornjih horizonata”, da nikakav odgovor nije stigao, ali da će Županija inzistirati na njima.
Na sastanku je i jasno istaknuto da Građanska inicijativa “Spasimo dolinu Neretve” ne traži proglašenje Neretve parkom prirode i da cilj inicijative nije bavljenje tim problemom.
Zadovoljstvo glede tog stava je posebno izrazio gradonačelnik Opuzena Ivo Mihaljević koji se jasno izjasnio protiv parka prirode.
Građani i udruge na sastanku su jasno uputili molbu i upozorenje da se predmetna Građanska inicijativa ne iskoristi za stranačke i dnevnopolitičke svrhe jer se radi o nepolitičkoj inicijativi.
Na ovom sastanku je dakle postalo očito da se Županija Dubrovačko-neretvanska odlučila jasno usprotiviti projektu Gornji horizonti i poduzeti konkretne akcije (koje su prema riječima dožupanice netom prije prosvjeda dijelom i pokrenute).
Zanimljivo je da se gradovi i općine u dolini Neretve nisu javno oglasile glede Gornjih horizonata pa se građani pitaju kakav je stav lokalnih vlasti i da li iste dijele zabrinutost glede “Gornjih horizonata” kao i građani.
Jedna od najmoćnijih, a svakako najbrže rastuća TV kuća u svijetu - Aljazeera, odnosno ovdje njena podružnica Aljazeera Balkan (čiji je direktor poznati novinar Goran Milić), napravila je vrlo transparentan prilog o Gornjim horizontima.
Kako smo saznali od njihova uredništa spremaju i daljnje opšrinije priloge, a intervjuirali su i neke od subjekata iz Republike Hrvatske.
Ovdje možete vidjeti trominutni video koji sažeto, ali vrlo dobro opisuje stanje s Gornjim horizontima
Također ovdje prenosimo i članak HRT-a o današnjoj konferenciji za novinare održanoj od strane WWF (World wildlife foundation - Svjetska organizacija za zaštitu prirode) u Zagrebu i braniteljske zadruge Modrozelena.
"Lokalna podružnica Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) usprotivila se planovima izgradnje hidroelektrana Gornji horizonti u Republici Srpskoj te hidroelektrane Dubrovnik 2. Upozoravaju da bi one mogle uništiti slijev i deltu rijeke Neretve, a time ugroziti i stanovništvo, pogotovo ono koje živi od poljoprivrede. Iz WWF-a upozoravaju kako je ovaj projekt izgradnje hidroelektrana potrebno gledati u kontekstu cijele istočne Hercegovine do Malostonskog zaljeva.
Po zadnjim planovima iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice preusmjeravala bi se ogromna količina vode, veća nego što je cijeli protok Neretve u Mostaru, što znači da će predloženi projekti imati drastični utjecaj na hidrologiju i ekologiju područja s pogubnim posljedicama po lokalno stanovništvo kako u Hrvatskoj tako i u BiH, rekao je lokalni koordinator WWF-a u BiH Zoran Mateljak dodavši da će, ukoliko se ovi projekti ostvare, prouzrokovati zaslanjenje delte Neretve i potpuni nestanak poljoprivredne proizvodnje u toj regiji.
Predsjednik zadruge branitelja Modro Zelena iz Metkovića Nebojša Jerković upitao je hrvastku vladu je li im važnija financijska korist kroz turističke kapacitete koje planiraju izgraditi u dolini Neretve ili budućnost i opstanak stanovništva tog kraja koji žive od poljoprivrede. Irma Popović Dujmović iz WWF Mediteranskog programa istaknula je da Hrvatska ne brinući se za opstanak i očuvanje Neretve krši niz međunarodnih konvencija o zaštititi svjetskih prirodnih vrijednosti, njih osam, među kojima je i Ramsarska konvencija.
WWF je pozvao vlade RH i BiH da zaustave planirane projekte dok se ne izradi zajednička Strateška procjena utjecaja na okoliš planiranih projekata te završi i usvoji Plan upravljanja Neretve i Trebišnjice. Smatraju i da uspješnost spomenutih projekata ovisi o pozitivnoj ocijeni javnosti i europskih institucija na koje će, kažu, apelirati u naredno vrijeme. WWF je jedna od najvećih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, sa oko pet milijuna pristaša."
Opaska urednika: Zoran Mateljak je dipl.ing. građevine, specijaliziran za pitanja upravljanja vodama, dugogodišnji project manager u međunarodnim projektima i osoba koja se dugo godina bavi problematikom Gornjih horizonata. U mnogim od tih projekata koji su bili vezani za integrirano upravljanje vodama slivova Neretve i Trebišnjice upozoravao je na negativne učinke Gornjih horizonata, između ostalog i na radionicama i sastancima u Metkoviću, Hutovu blatu i Mostaru, na koje su bili pozivane lokalne vlasti doline Neretve koje su redovno izostajale s tih sastanaka. Jedina općina koja se redovno odazivala na razne radionice s tom tematikom u razdoblju 2005-2010 je bila ona koja ima najmanje poljoprivrednih površina - Općina Kula Norinska
NERETVA VELIKIM PROSVJEDOM REKLA "NE" GORNJIM HORIZONTIMA I HE "DUBROVNIK 2"
U nedjelju je u u Metkoviću na Trgu kralja Tomislava 20.30 održan veliki prosvjedni skup Građanske inicijative "Spasimo dolinu Neretve".
Oko tisuću građana doline Neretve - Metkovčana, Opuzenaca, Pločana, Slivanjaca, Kominjana, Rogotinjana, Kuljana, Krvavčana, Momićana, Matijevčana, Podrujničana, Zažabaca, Vidonjaca, Pruđana i drugih, došlo je dati potporu protivljenju nastavka projekta Gornji Horizonti i najavljenoj Hidroelektrani "Dubrovnik 2".
Najprije je prosvjednom šetnjom preko pješačkog prijelaza kraj metkovačkog parka nekoliko stotina građana na 10-ak minuta zaustavilo promet državnom cestom D9 (Metković - Opuzen) da bi se potom skupu obratilo nekoiko govornika koji su svi odreda iznijeli svoje razloge protiv projekta Gornji Horiznoti i protiv potpore tom projektu koji daje Republika Hrvatska Republici Srpskoj.
Na skupu su najavljene daljnje ozbiljnije inicijative, a nekoliko udruga poljoprivrednika je najavilo akciju širokih razmjera u vidu blokada važnijih prometnica u slučaju da se ne otkloni opasnost za dolinu Neretve i njene vrijedne poljoprivredne površine.
Kako je i najavljeno, na skupu nisu govorili političari niti je spomenuto ime iti jedne političke stranke, iz čega se jasno dalo do znanja da se radi o građanskoj inicijativi, ali je predsjednik građanske inicijative "Spasimo dolinu Neretve", Nikola Grmoja, javno zatražio da se sve stranke jasno očituju o ovom problemu.
Iako je najavljivana obilnija kiša i nevrijeme u Metkoviću, ona je pričekala da se skup održi - možda zato što su ovaj put organizatori bili građani i njihove udruge, a ne političari.
Prema svemu sudeći dolina Neretve je proključala od nezadovoljstva i to pokazala po prvi put nakon više desetljeća.
Nekoliko fotografija preuzetih od fotografa Marin Veraje, Ivana Ice Petrova i Mislava Gluščevića s Facebook stranice portala elektronski Metkovic
PROSVJED ZA SPAS NERETVE - HOĆE LI NERETVANI SPASITI SEBE?!
Građanska inicijativa "SPASIMO DOLINU NERETVE" organizira veliki prosvjedni nestranački skup upozorenja u nedjelju, 22. srpnja 2012. god. u 20.30 sati na Trgu kralja Tomislava u Metkoviću.
Nestranački prosvjed organizira desetak građanskih, poljoprivrednih i ekoloških udruga koje sudjeluju u inicijativi za obranu doline Neretve od mogućih katastrofalnih posljedica završne faze realizacije projekta „Gornji horizonti“ koji bi u dolini Neretve mogao nepovratno uništiti poljoprivredu, poremetiti vodoopskrbu, ali i ostaviti katastrofalne posljedice na biljnom i životinjskom svijetu.
Po prvi put imamo poljoprivrednike, gospodarstvenike, ekologe ujedinjene oko jednog cilja – SPAS DOLINE NERETVE!
UKRATKO O PROJEKTU„Gornji horizonti“
Projektom planiranim sredinom 60-th godina planiralo se dio prirodnih pritoka sliva Neretve preusmjeriti u slivove Trebišnjice za potrebe gradnje hidroelektrana u istočnoj Hercegovini. U to vrijeme dolina Neretve nije bila ni približno intenzivan poljoprivredni kraj (PIK Neretva je tek započinjao velike melioracijske radove) , a o posljedicama projekta se svakako nije puno razmatralo u ta vremena.
Studije rađene idućih godina bazirale su se na tadašnjim stanjima vodnog sustava i biološkog stanja i nisu predviđale (niti su mogle s tadašnim podacima) posljedice na dolinu Neretve.
Zadnjih godina projekt Gornji Horizonti Republika Srpska nastoji privesti kraju gradnjom tunela kojima se prevode vode za potrebu planirane 3 nove hidroelektrane na području Republike Srpske. No da bi cijeli projekt uspio, ta silna voda (a radi se o milijardama kubika godišnje!) treba negdje i oteći nakon što prođe turbine planiranih hidroelektrana u Republici Srpskoj. Jedini izlaz je bušenje tunela prema Jadranskom moru (područje Župe Dubrovačke) na predjelu Plat kraj Dubrovnika. Republika Hrvatska dakle drži ključeve tog projekta jer ako ne dopusti gradnju novog tunela za novu HE Dubrovnik II, nema ni projekta Gornji horizonti u završnoj fazi.
Vlada je prije par dana sklopila sporazum sa Republikom Srpskom očito ni neznajući što potpisuje (ili znajući, ali ne mareći za Neretvu) jer očito nema podatke o tome koje su posljedice takvog projekta za Neretvu.
ŠTO SE GUBI,A ŠTO DOBIVA?
Dolina Neretve proizvede oko 500 milijuna kuna poljoprivrednih proizvoda godišnje. Dodatnim zaslanjenjem tla dodatnim smanjenjem dotoka Neretve u ljetnim mjesecima, lako se može izračunati da dolini Neretve prijeti trajna propast poljoprivrednih površina.
HEP navodi da bi HE Dubrovnik II koštala oko 1,3 milijardi kuna. No ta hidroelektrana bi se isplatila za 10-20 godina (dakle proizvodnja bi bila oko 60-100 milijuna kn struje godišnje). HEP navodi da je ta hidroelektrana rješenje problema napajanja Dubrovnika strujom, no krije podatak da bi se takvi problemi mogli riješavati i rekonstrukcijom postojeće elektroenergetske mreže koja pravi probleme i gubitke.
Ako poljoprivreda Neretve izgubi samo 100-150 milijuna kuna godišnje zbog smanjenja količina slatke vode i zaslanjenja tla (a predviđanja idu do te mjere da bi se moglo uništti i do 400 milijuna kn godišnje!), jasno je da netko planira projekt u kojem će HEP dobivati 60-100 miljuna kn, a dolina Neretve gubiti (bar) 100-150 milijuna kn – dakle projektom se pravi godišnji minus od 40-ak milijuna kn!!
Ulagati više od milijardu kn da bi se prozivodio minus izgleda kao loženje peći za grijanje čistim novcem.
ZABLUDE
1. Zabluda je da „Gornji horizonti“ mogu spasiti dolinu Neretve od poplava. Poplave dolaze u vrijeme kada su sva područja u BiH pod velikim pritiskom voda i kada su sve akumulacije (pa i one na području sliva Trebišnjice) pune, pa ne treba očekivati da će netko spašavati dolinu da bi upropastio sebe.
2. Zabluda je da se ništa ne može više učniti i da je sve gotovo. Nije! Ako Vlada RH odbije izgraditi HE Dubrovnik II i time odbije primiti vodu sliva Neretve i Trebišnjice kroz područje Župe Dubrovačke, RS neće krenuti u projekt jer neće potapati samu sebe.
3. Zabluda je da je ovo jedino rješenje za budućnost opskrbe krajnjeg juga strujom. Naime nitko nije objasnio koliko bi se uštedjelo rekonstrukcijom zastarjele energetske mreže krajnjeg juga. Taj podatak se krije od javnosti.
Stoga dragi Neretvani - u nedjelju odlučujete o svojoj sudbini! Pokažite da vam vaši kauči nisu draži od vaše budućnosti, da se znate izboriti za budućnost svoje djece. Pokažite da nas se ne može uništiti radi suludih projekata!
ODRŽAN LAĐARSKI KUP ŽUPE BAGALOVIĆI - NAJAVA PROMJENA ODNOSA SNAGA U NERETVI?
U Krvavcu je danas održan 8. Lađarski kup župe Bagalovići koji se vozio na 15 kilometara dugoj relaciji Krvavac-Kula Norinska-Metković-Kula Norinska-Krvavac.
Na samom kupu je od najavljenih 18 sudjelovalo 15 lađarskih ekipa, od toga 14 muških i 1 ženska (nova ekipa "Gusarice" iz Metkovića).
Start je s malim kašnjenjem krenuo u 17.45 i već nakon kraćeg vremena dolazi do pozicioniranja glavnih favorita utrke. Gusar Komin predvodi utrku, a za njima se pozicioniraju Crni put i Opuzen koji u toj formaciji, ponešto odvojeno od drugih stižu do mosta gdje se okreću oko stupa mosta.
Nakon okreta situacija među vodećima se ne mijenja sve do otprilike Kule Norinske gdje Opuzen prestiže Crni put i u tom poretku vodeće ekipe stižu na cilj.
Svaki Lađarski kup Župe Bagalovići je izvrstan pokazatelj dosadašnjeg rada svake ekipe i često dobar pokazatelj omjera snaga među ekipama i za sam Maraton lađa.
Ove godine je ugodno iznenađenje ekipa "Crnog puta" iz Metkovića koja je pokazala da se sistematskim radom mogu postići dobri rezultati. I ekipa Jerkovca je također pokazala isto, pa će biti zanimljivo hoće li se ekipe iz gornjeg dijela Neretve ove godine uspjeti približiti gornjem dijelu ljestvice na Maratonu lađa. Ekipa Opuzena je pokazala da je održala formu sa prošlogodišnjeg Maratona lađa kada su osvojili 3, mjesto.
Prema pokazanom na ovom lađarskom kupu Maraton lađa će biti zanimljiv u borbi od 2 do 10 mjesta gdje će se voditi jedna od najžešćih bitaka dosada, dok je za za prvo mjesto najveći favorit ponovno "Gusar" Komin.
Od organizatora Lađarskog kupa - Udruge "Oba Krvavca" nismo uspjeli dobiti službene podatke, pa ovdje objavljujemo neslužbeni poredak:
1. Gusari - Komin
2. Opuzen
3. Crni put - Metković
4. Staševica
5. Jerkovac - Metković
6. Dusina
7. Škrapa - Momići
8. Domagojevi gusari - Vid
9. Sv. Roko - Podrujnica
10. Gospa Karmelska - Krvavac
11. Veterani IV gardijske brigade
12. Čeljevo
13. Crni put juniori - Metković
14. Neum
15. Gusarice- Metković (vozile do Kule Norinske i nazad kako su i najavile)
U organizaciji Mjesnog odbora Kula Norinska u ranim jutarnjim satima prof. Ivan Šprlje, predsjednik MO Kula Norinska, poveo je manju skupinu volontera u radnu akciju na brdo Bobaj iznad Matijevića. Cilj radne akcije je bio prenošenje rasutog materijala (žala) i nasipanje istog radi uređenja okoliša oko kapelica Gospe žalosne, a sama akcija je započela u 05.30 i završila u 09.30. Težina akcije je bila u prijenosu materijala, obzirom da se zbog nepristupačnog terena isti nije mogao dovesti vozilom kraj kapelice, pa je materijal za nasip dovezen u blizinu vodospreme na Bobaju, oko 300 metara od kapelice.
Sudionici naporne, ali plemenite radne akcije su bili Ivan Šprlje (Matijevići) , Roko Brljević (Momići), Ivan Jurić (Momići), Hrvoje Vučković- Rus (Kula Norinska) i A. Šprlje (Matijevići) .
Prema riječima predsjednika MO Kula Norinska, prof. Ivana Šprlje radovi na uređenju okoliša oko kapelice će se u dogledno vrijeme, kada to financije i druge okolnosti dopuste, nastaviti.
PETAK 13. SRPNJA
18.30 spuštanje kipa, otvorene svetkovine, pobožnost krunice BDM
19.00 Sv. Misa, predvodi don Lovre Šola (Kaštel Stari), na misi pjeva zbor župe Sv. ivana Krstitelja Kaštel Stari.
SUBOTA 14. SRPNJA
18.30 Pobožnost krunice BDM
19.00 Sveta Misa, predvodi don Franko Prnjak, vikar župe sv. Nikole Biskupa Metković, na misi Pjevaju pjevači župa Neretvanskog dekanata.
NEDJELJA 15. SRPNJA
18.30 Pobožnost krunice BDM
19.30 Sv. Misa, predvodi don Mihael Prović, (Katolički boglosovni fakultet u Splitu), na misi pjevaju zborovi župe Bagalović
PONEDJELJAK 16. SPRNJA - BLAGDAN GOSPE KARMELSKE 04.00 Sv. Misa zornica
05.00 Sv. Misa za hodočasnike
06.00 Sv. Misa za bolesnike
07.00 Sv. Misa za pokojne branitelje
08.00 Sv. Misa za krštenja
09.30 procesija i koncelebrirana sv. Misa koju predvodi don Zrinko Brković, županik Hrvatske katoličke misije u Dortmundu i jedan od bivših župnika Župe Bagalovići
18.30 Sv. Misa zahvalnica i blagoslov djece
PROGRAM SVJETOVNE PROSLAVE
Petak 13. srpnja
18.00 Svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Kula Norinska i dodjela priznanja, u Krvavcu u Domu kulture
Subota 14. srpnja
21.30 i 22.10 Krvavac, igralište na Guvnu - polufinala Malonogometnog turnira „Mario Nikolić Kiš“
Nedjelja 15. srpnja
17.00 Krvavac riva – okupljanje pred start 8. Lađarskog kupa Župe Bagalović (sudjeluje 17 ekipa)
17.30 Krvavac riva - Start 8. Lađarskog kupa Župe Bagalovići (vozi se do Metkovića, okret je oko stuba mosta i cilje u Krvavcu)
21.00 Zabava u organizaciji Udruge„Bloketi“ u Krvavcu iza Doma kultura
Ponedjeljak 16. srpnja
21.00 Kravavc, utakmica za treće mjesto Malonogometnog turnira „Mario Nikolić Kiš“
21.45 Krvavac, finale Malonogometnog turnira „Mario Nikolić Kiš“
22.00 Krvavac, zabava do dugo u noć na otvorenom
Prošlogodišnji pobjednici Lađarskog kupa Župe Bagalovići - ekipa Staševice
OBAVIJEST O SKUPLJANJU I ODVOZU KRUPNOG OTPADA OPĆINE KULA NORINSKA
Općina Kula Norinska, kao i svake godine, ponovno organizira odvoz krupnog otpada: Ovo je prilika da se riješite svojih starih kreveta, ormara, štednjaka i drugog krupnijeg otpada koji nije predviđen za obične komunalne kontejnere, pa prenosimo obavijest Općine Kula Norinska:
REPUBLIKA HRVATSKA
DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
OPĆINA KULA NORINSKA
Kula Norinska, 09.07.2012.
O B A V I J E S T
Obavještavaju se građani općine Kula Norinska da će se krupni otpad odvoziti od dana 11.07.2012. (SRIJEDA), do zaključno 14.07.2012 (SUBOTA),a prikupljati će se na sljedećim lokacijama:
- Za naselje KRVAVAC - IGRALIŠE NK „MAESTRAL“- KRVAVAC,
- Za naselja KULA NORINSKA, MATIJEVIĆI, MOMIĆI, PODRUJNICA - „MAJDAN“ U MATIJEVIĆIMA,
- Za naselje KRVAVAC II - „RAKIĆA TUMBIN“.
Mole se građani da poštuju navedene termine i lokacije.
OPĆINA KULA NORINSKA
Ovdje valja napomenuti da se neće tolerirati naknadno odlaganje otpada (poslije navedenih datuma) i da će prema osobama koje naknadno budu odlagale otpada na navedenim ili drugim mjestima, biti primjenjene odgovarajuće sankcije.
ČAK 42 EKIPE SE PRIJAVILE ZA 15. MARATON LAĐA NA NERETVI
Na ovogodišnji Maraton lađa na Neretvi (15. po redu), koji će se održati 11. kolovoza ove godine, prijavilo se čak 42 ekipe, što je ugodno iznenađenje obzirom da se radi po znatnijem povećanju broja ekipa (7!) u odnosu na prošlogodišnji Maraton lađa.
Prijavilo se su se čak 13 ekipa koje ne gravitiraju Neretvi, odnosno nemaju tradicionalnog dodira s lađom (čak po 2 ekipe iz Bjelovara i Rijeke, i po 1 iz Siska, Sombora (Srbija), Korčule, Iloka, Donje i Gornje Glavice , Vinkovaca,Neuma, Zagreba.
Od ukupnog broja 3 su iz inozemstva - Sombor (Srbija), Neum i Čeljevo (obe iz BiH), a ove godine su se prijavile i rekordne 3 ženske ekipe: 2 iz Metkovića i 1 iz Rijeke (Primorsko- goranske županije).
Ovo naravno nije konačan popis sudionika Maratona lađa jer svaka ekipa mora ispuniti i dodatne formalne uvjete - uplatu kotizacije i uredan popis veslača koji se dostavlja do 20. srpnja, pa je moguće da neka odprijavljenih ekipa otpadne.
Popis ekipa prijavljenih (po redoslijedu prijavljivanja) za 15. Maraton lađa: