MATIJEVIĆI I NERETVA
26.09.2012., srijeda
AKO HRVATSKA I AUSTRALIJA ZARATE?
|
Proteklih mjeseci, pa i godina, na neretvaskim blogovima su se razbuktavale rasprave prepune uvreda između Hrvata koji žive u Hrvatskoj i Hrvata koji žive u inozemstvu, pretžito u Australiji. Način komunikacije koji je prikazivao dio sudionika pokazuje da neki od onih koji su otišli u Australiju nikad ništa nisu naučili, a dio onih koji se s takvima upuštao u rasprave i vrijeđanja trebao bi otići u negdje u inozemstvo, ako ništa bar da nas spasi od svog postojanja u Hrvatskoj. Kako je sve počelo? Poznato je da su neretvanski blogovi bili posve otvoreni za sve komentare. Brisanje komentara do prije godinu-dvije nije bilo zamislivo. Sloboda je vladala, pa se čak toleriralo i vrijeđanje urednika (bar na ovom blogu) i postovi se nisu brisali nego ostavljali kao vječan spomen nekoj raspravi, prepirci ili svađi. No onda se pojavio famozni „Aro“ koji je obasipao neretvanske blogove sa (doslovce!) stotinama nepismenih, netolerantnih i nesuvislih komentara s kojima je zbog velikog broja komentara jednostavno sprječavao druge da sudjeluju u raspravo o temi o kojoj je pisano. Nakon što je većina blogera zabranila komentiranje neregistriranim korisnicima, red za maltretiranje korisnika i komentatora je došao i na ovaj blog. Tu bi se javio i pokoji Hrvat iz inozemstva sa svojim političkim stavovima, ali (pre)često pišući o stvarima koje nemaju veze s temom. Na takva pisanja dio domaćih korisnika se vrlo brzo „nakačio“ i svojim provokatorskim komentarima još više izazivao osobe upitnog psihičkog zdravlja da pišu komentare koji nemaju veze s temama o kojima se piše. Uvrede naravno ni od njih nisu izostajale. Sve se to pomalo pretvorilo u širenje jaza između Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata u Australiji, bez da su krivci za ovakvo stanje uopće pomislili da je cijela situacija nastala zbog prepucavanja svega par ljudi. Hrvati opet pokazaše kako im je draže lajati nego razmišljati. Kako je to preteklih mjeseci i tjedana postalo gotovo neizdrživo, urednik je odlučio brisati uvredljive komentare kao i one koji nemaju veze s temama o kojima se piše. Ipak iz svega ovog je proizašlo i nešto zanimljivo, a to je da između domaćih Hrvata i onih u inozemstvu nema razlike! Debilizam se ne mijenja time što je netko ostao živjeti u Hrvatskoj ili otišao živjetu u Australiju ili negdje drugdje. Tko je bio debil, ostao je debil ma gdje živio. Vjerujem da svi Hrvati vole Hrvatsku ma gdje bili iako se Australci neće složiti sa mnom i naći će odmah nekoliko „izdajnika“ u hrvatskoj politici koje će imati potrebu spomenuti u komentarima. Vjerujem i da Australci mogu mnogo toga naučiti Hrvate u Hrvatskoj kada je riječ o demokraciji, poštivanju zakona i ljudskim pravima, iako se mnogi domaći neće složiti sa mnom te će pljunuti po dijaspori. Vjerujem i da će ovaj post izazvati opet val uvreda, netolerancije, nerazumijevanja i nepismenosti, ali na to smo već sve navikli pa što ima veze. Pozdrav braćo Hrvati gdje god živjeli. P.S. Komentari na ovaj članak neće biti brisani Još jedan P.S. Tko bi pobjedio da Hrvatska i Australija zarate? Pa mi Hrvati! Zašto? Pa zato što je svaka država koja je imala dovoljno Hrvata i zaratila propala, pa bi i Australija   |
- 22:30 - Komentari (176) - Isprintaj - #
14.09.2012., petak
UTVRDA VRATAR U BOROVCIMA UVRŠTENA U POPIS KULTURNIH DOBARA
|
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine donijelo je 30. kolovoza rješenje kojim se arheološko nalazište Vratar u Borovcima proglašava kulturnim dobrom. Inicijativu za utvrđivanjem statusa kulturnog dobra pokrenula je Udruga za zaštitu, očuvanje i reviltalizaciju baštine sela Borovci, a u organizaciji nekoliko aktivista iz raznih mjesta u par navrata je utvrda Vratar očišćena od raslinja koje je desetljećima skrivalo drevnu tvrđavu koja se nadvijala na prometnicom Vrgorac-Metković na predjelu Orepak, u blizini prometnice kojom se ulazi u naselje Borovci. Sama utvrda je smještena na brdašcu Gradina na 97 metara nadmorske visine između zaseoka Vratar i Rastočići (oba pod mjestom Borovci), a brdašce je omeđeno većim dijelom riječicom Matica i močvarom te jednim dijelom kršom preko kojeg postoji kozja staza putem koje se može doći do utvrde. Grad Vratar se nalazio u humskoj župi Luka i prvi put se spominje 1434. godine u povelji kojom Juraj Vojsalić varaća obitelji Radivojevića-Jurjevića-Vlatkovića njihove stare posjede. Smatra se da je bio sjedište vojvode Ivaniša Vlatkovića koji su svom titularu nosi Vratar. Pretpostavlja se da je grad Vratar nastao krajem 14. Ili početkom 15. stoljeća, a navodi se u sve tri povelje hercega Stjepana Vukčića Kosače kao i u dubrovačkoj korespodenciji iz 15. stoljeća. Vratar se spominje u mnogim dokumentima, od kojih je možda najzanimljviji ugovor kojim je u Vrataru sklopljen savez između Dubrovčana i vladara Vlatkovića 25. III. 1452 protiv Hercega Stjepana Vukčića. Za protumjeru Herceg Stjepa Vukčić je ponudio Neretvu i Krajinu Mlečanima čemu su se odlučno protivili Vlatkovići pa su Mlečani udarili brodovljem i vojskom. No Vlatkovići za odmazdu u srpnju 1452. upadaju u Krajinu i ljudima koji su bili u službi Mlečana pale kuće i sela. Dolaskom Turaka na ova područja krajem 15-tog stoljeća, utvrdu Vratar Turci su srušili, ali su prije toga od njenih vladara Vlatkovića (posebno Ivaniša) dobili mnoge glavobolje i gubitke u Hercegovini. Zidovi utvrde su debljina o 120 cm do čak 150 cm (veća od dvije kule koje se nalaze u sklopu utvrde). Zanimljivo je spomenuti i da je talijnska vojska u drugom svjetskom ratu izvršila manju prilagodbu – obnovu utvrde za potrebe stvaranja borbenog položaja za svoju vojsku. Obzirom da je i tada prometnica nad kojom se utvrda nadvijala bila vro važna, Talijani su prepoznali njen značaj i postavili jedan manji odred koji je nadzirao važnu prometnicu zaštićen zidinama utvrde. Danas se do utvrde može doći za 30-ak minuta pješačenja brdskom (kozjom) stazom od asfaltirane ceste (staza počinje od bućališta na samom ulazu u Borovce u zaseoku Rastočići), a na istoj se vije hrvatski barjak kojeg su volonteri postavili i koja s ceste jasno upućuje slučajne prolaznike da se na vrhu brda krije važan povijesni spomenik.  Ekipa koje je u siječnju 2011. godine organizirala akciju čišćenja utvrde Vratar  |
- 20:54 - Komentari (8) - Isprintaj - #
13.09.2012., četvrtak
U SUBOTU BLAGDAN GOSPA ŽALOSNE NA BOBAJU IZNAD MATIJEVIĆA
|
Na malom brdu Bobaj iznad Matijevića 15. rujna u subotu, održat će se u 17.00 sati misno slavlje povodom blagdana Gospe žalosne ispred istoimene kapelice (ukoliko vremenske nepogode ne onemoguće održavanje mise na otvorenom) Od 16 sati par svećenika će ispovijedati, a od 16.30 će se moliti krunica. Župnik župe Bagalovići don Augustin Radović pozvao je vjernike cijele župe, ali i Neretve da prikažu svoje zavjete Gospi žalosnoj. Obzirom da je početak nove školske godine, Gospa žalosna je uvijek prigoda da velik broj djece sudjeluje u blagoslovu nove školske godine. Svake godine više stotina vjernika iz župe Bagalovići, ali i iz cijele Neretve na taj dan od ranih jutarnjih sati hodočaste na malo brdo iznad Matijevića ispunjavajući svoje zavjete i učvršćivajući svoj vjeru pa se tako i ove godine uz dobro vrijeme očekuje velik broj vjernika. Kapelica Gospa žalosna (još nazvana i Gospa od 7 žalosti) je izgrađena navodno sredinom 19. stoljeća kao zavjet jedne žene, mještanke Matijevića kojoj su se rađala mrtva djeca. Nakon izvršenog zavjeta ostala djeca su joj se rađala bez problema. I danas tijekom godine mnogi ljudi svoje zavjete prikazuju upravo na Bobaju u okružju prirode, u tišini šume gdje mogu dobro sabrati svoje misli. Svake godine par stotina vjernika iz cijele Neretve na taj dan od ranih jutarnjih sati hodočaste na malo brdo iznad Matijevića ispunjavajući svoje zavjete i učvršćivajući svoj vjeru. Prema vremenskoj prognozi vrijeme u subotu popodne će biti promjenjivo, pa je očito da će mnogi svoju odluku o evnentualnom odlasku na misu donijeti u zadnji trenutak  |
- 20:47 - Komentari (3) - Isprintaj - #
09.09.2012., nedjelja
STOTINAMA PLOVILA STVORILI SENZACIONALAN MOST PELJEŠAC - KOPNO!
|
Stotine plovila – lađa, barki, brodica, jahti, jedrilica, brodova…, danas oko 10 sati su stvorili simboličan most između Komarne i Pelješca na mjestu napuštenog gradilišta mosta Pelješac-kopno u dužini nešto većoj od 2,3 kilometra. Iako su mnogi sa skepticizmom gledali na ovaj projekt u organizaciji Udruge branitelja "Zavjet" s Pelješca i Udruga lađara Neretve koji se vodio pod motom "BILO NARODA - GRADIMO MOST", na poziv organizatora se odazvao ogroman broj udruga i ljudi i postigao senzacionalan uspjeh. Nijedan građanin ove države ne bi mogao ostati mirne duše kad bi ugledao uživo prizore koji su se pružali s gradilišta mosta na more i Pelješku obalu i stotine plovila koji su ujedinjeni stajali i pjevali himnu “Ljepa naša Domovino” nakon što je spiker Goran Komazin Meka objavio “imamo most”. Deseci raketa su letjeli u nebo označavajući svečani trenutak spajanja Pelješčana s Neretvanima i kopnom Republike Hrvatske. Potom je pročitan proglas kojim se izražava želja hrvatskog naroda za potrebom gradnje mosta. Sam događaj je pratilo nekoliko TV kuća i deseci novinara,a cijeli događaj su snimatelji snimali iz civilnog helihoptera koji je nadlijetao cijelo vrijeme cijelo područje. Iako je organizacija bilo vrlo smiona i zahtjevna već zbog samog ogromnog broja plovila i ljudi koji sudjeluju u projektu (smatra se da je bilo par tisuća ljudi samo na vodi) nije zabilježen bilo kakav incident. Na poprištu događanja zatekao se i niz gradonačelnika, načelnika, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, bivši predsjednik Sabora Luka Bebić i niz drugih političara i osoba iz javnog života. Na kraju, ali ne manje važno, valja napomenuti da je ova ideja sinula Milojku Glasoviću, inače i začetniku Maratona lađa. Miljoko Glasović se opet pobrinuo da njegove ideje budu zauvijek upisane u povijest doline Neretve kao veličanstven doprinos razvoju Neretve. 09.30 - plovila se slažu i povezuju konopom  "Imamo most!" (plovila je bilo toliko da su "most" malo "zavijugali")  Odlazak oko 10.40  |
- 14:31 - Komentari (26) - Isprintaj - #
05.09.2012., srijeda
MOST DO PELJEŠCA LAĐAMA I BRODICAMA!
 U organizaciji Udruge branitelja "Zavjet" s Pelješca i Udruga lađara Neretve pod motom "BILO NARODA - GRADIMO MOST" u nedjelju 09. rujna 2012 u 09.00 sati u Komarnoj, na mjestu gradilišta "u mirovanju" mosta Komarna-Pelješac planira se na simboličan način lađama i brodicama spojiti dva dijela RH i Dubrovačko-neretvanske županije koja su danas fizički odvojena. Organizatori pozivaju sve lađarske udruge da s par ljudi (s veslima) dođu u nedjelju 9.rujna u Komarnu gdje će biti lađe Udruge lađara Neretve na plaži odakle bi se stvarao "most" od lađa i brodica. Ujedno se pozivaju stanovnici cijele Neretve da se priključe sa svojim lađama, brodovima, brodicama, gliserima i drugim plovilima, a isti ne trebaju dolaziti u Klek već na mjesto budućeg mosta kod Komarne. Sam događaj će biti i medijski popraćen od više TV kuća. |
- 06:30 - Komentari (25) - Isprintaj - #
01.09.2012., subota
POSLOVNA ZONA NOVA SELA JEDAN OD NAJEPERSPEKTIVNIJIH PROJEKATA U HRVATSKOJ
|
Općina Kula Norinska je nedavno ishodila neophodnu dokumentaciju potrebnu za uknjižbu za oko 600.000 m2 Poslovne zone Nova sela u korist Općine Kula Norinska čime je postignut jedan od najvažnijih koraka prema konačnoj izgradnji Poslovne zone. Ujedno je i riješeno pitanje vodoopskrbe buduće infrastrukture, pa je sve bliže dan kada će prvi investitori krenuti strojevima u izgradnju prvih objekata. Naime Općina Kula Norinska planira putem javno-privatnog partnerstva krenuti u izgradnju Poslovne zone na način da se dio otkupljenog zemljišta naplati radovima na izgradnji infrastrukture. Na takav način bi se otvorila mogućnost bržeg razvoja Poslovne zone, a investitorima flekisibilniji način otkupa zemljišta. Uočavajući potencijal Poslovne zone, mnogi su krenuli i u njenu promociju izvan granica Republike Hrvatske. Tako Hrvatska gospodarska komora, koja radi promociju hrvatskoga gospodarstva i ulagačkog potencijala putem izložbe „Be CROative“ te planira nastupiti s istom izložbom i na sajmu Expo Real koji će se održati od 08. do 10. listopada 2012. godine u Münchenu, na kojemu se očekuje dolazak nekoliko tisuća svjetskih ulagača zainteresiranih za ulaganje u različita područja gospodarske djelatnosti, planira prezentirati Poslovnu zonu Nova sela kao perspektivan projekt u Republici Hrvatskoj. Centar za investicije HGK priprema katalog i promotivne materijale o investicijskim projektima i ulagačkoj klimi u RH za potrebe izložbe „Be CROative“, te su od strane Dubrovačko-neretvanske županije i DUNEA-e (Dubrovačko-neretvanska razvojna Agencija) predložena dva investicijska projekta iz Dubrovačko-neretvanske županije koja će uvrstiti u novo izdanje kataloga. Jedan od predloženih od strane Županije je razvoj poslovne zone Nova Sela. Ovim će Poslovna zona Nova sela i marketinški postati jedan od najpotenciranijih projekata u Republici Hrvatskoj za vanjske ulagače.  |
