MATIJEVIĆI I NERETVA
31.12.2013., utorak
VLADA RH - NERETVANSKE OPĆINE I GRADOVI I DALJE MEĐU SLABIJE RAZVIJENIMA
|
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 27. prosinca 2013. godine donijela Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne o područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, kojom se županije, gradovi i općine svrstavaju prema stupnju razvijenosti u skupine. Ovisno u koju skupinu su svrstane, ovisi i to da li će imati pravo na posebnu pomoć države u razvoju. Naime prema Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske predviđeno je da Vlada RH svrstava u skupine županije, gradove i općine prema indeksu razvijenosti. Samo I. skupina razvijenosti (najnerazvijenije općine i gradovi) i II. skupina (razvijenost 50-75% prosjeka RH) gradova i općina spadaju pod obvezu države da te općine/gradove potpomaže u razvoju (čitaj financira projekte). Gradovi i općine su prema indeksu razvijenosti svrstani u 5 skupina, a neretvanske općine su svrstane znatno ispod prosjeka RH i to na sljedeći način: – II. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka RH: općine Kula Norinska, Slivno, , Zažablje, – III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske: Metković, Opuzen, Ploče, Pojezerje. Posljedice ovakvog svrstavanja se najviše tiču neretvanskih općina, dok gradovi neće osjetiti promjene. Naime dosada gradovi svakako nisu bili svrstavani u skupinu općina/gradova koji bi imali pravo na pomoć centralne vlasti. Općine Kula Norinska, Slivno i Zažablje zadržavaju pravo na pomoć države u razvoju. Međutim ovakvim novim svrstavanjem i indeksiranjem će biti najviše pogođena općina Pojezerje. Prijašnjom Odlukom iz 2010. godine Pojezerje je bilo svrstano prema stupnju razvijenosti u grupu razvijenosti 50-75% prosjeka RH, ali je očito ili postigla određen pomak u razvoju ili su promjenjeni kriteriji Vlade u izračunu razvijenosti, pa je sada svrstana su skupinu razvijenosti 75-100% prosjeka RH. Iz toga proizlazi i negativna posljedica – gubitak prava na mjere posebnog poticanja razvoja potpomognutih područja (financijsku i drugu pomoć države u razvoju). Glede županija koje se opet posebno svrstavaju, Dubrovačko-neretvanska županija je svrstana u III. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka RH. Samo 4 županije i Grad Zagreb su sličnog ili boljeg prosjeka od naše županije. Naravno, takav razvoj je plod razvijenosti grada Dubrovnika i bliže okolice, pa je zapravo zabrinjavajuće stanje nerazvijenosti doline Neretve koja ozbiljno kaska za ostatkom Hrvatske. Da li je vrijeme da svi gradovi i općine doline Neretve sjednu zajedno i razmotre zajedničke mjere, kao i svaka općina i grad zasebno, tek ostaje za vidjeti. Dosadašnjih godina su vladajuće strukture u dolini Neretve bile potpuno nedorasle takvom zadatku, ali pritisak stanovništva pomalo počinje rasti. Nesposobnost razvoja vlastitih kapaciteta u vidu ljudskih potencijala ponajviše zbog političkog kadroviranja, te neodgovornosti prema javnim sredstvima, obvezama i ovlastima, glavni su razlozi takvog stanja, glavni su razlozi ovakvog stanja u dolini Neretve. Da li će Neretva odlučiti mijenjati dosadašnji način upravljanja postojećim potencijalima ostaje za vidjeti. 2014. godina je pred nama i šansa za popravljanje mnogo toga. No valja napomenuti da mijenjanje sredine počinje od nas samih, pa ne bi bilo loše poslati poruku upravljačima vlastitim primjerom. Sretna ti nova godina Neretvo! |
- 22:26 - Komentari (3) - Isprintaj - #
30.12.2013., ponedjeljak
KAKVA JE UGROŽENOST DOLINE NERETVE OD POTRESA I TKO TREBA BITI VIŠE NA OPREZU?
|
Dolina Neretve se nalazi na seizmički aktivnom području koje je kroz povijest bilo pod udarom većeg broja potresa. Prema podacima Seizmološke službe RH, na području doline Neretve u posljednjih 125 godina zabilježeno je 33 potresa intenziteta V stupnjeva po MCS („prilično jak potres“ - Mercalijeva skala) i 12 potresa intenziteta VI stupnjeva MCS („jak potres“). Jači potresi od toga na ovom području nisu zabilježeni, te se ni u jednom slučaju nije radilo o znatnijoj šteti na stambenim objektima ni na infrastrukturnim objektima. Zadnji potres koji se jače osjetio u dolini Neretve je onaj od 05. rujna 1996. godine s epicentrom u Stonu (na stonskom području je uzrokovao 8,2 milijuna USD štete dok u Neretvi nije izazvao štetu vrijednu spomena). Kako se dolina Neretve se nalazi na području za koje se procjenjuje da bi moglo jednog dana doći u najgorem scenariju pod udar potresa jačine VIII MCS (razorni potres), za takav maksimalno predviđeni potres za ovo područje razrađene su i projekcije eventualnih razaranja i žrtava od strane ovlaštene tvrtke Alfa testa d.o.o. Naročito velika oštećenja očekivala bi se u dijelovima naselja starije gradnje gdje bi rušenje objekata uzrokovalo neprohodnost ulica (s obzirom na njihovu širinu), a što bi kao posljedicu imalo otežano raščišćavanje i spašavanje unesrećenih. Na području doline Neretve postoji dio objekata izgrađen od klesanog prirodnog kamena bez armirano-betonske konstrukcije, kao i objekti od neobrađenog kamena. U slučaju potresa većeg intenziteta za očekivati je da bi naročito na ovim objektima nastala veća oštećenja i rušenja istih. Postojeće građevine u dolini Neretve (kao i u RH) se dijele u 3 kategorije prema čvrstoći i otpornosti na potrese: Tip – A: Zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine, kuće od nepečene opeke, kuće od nabijene gline. Tip – B: Zgrade od opeke, građevine od krupnih blokova, građevine s drvenom konstrukcijom, građevine iz tesanog prirodnog kamena. Tip – C: Zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupno-panelne zgrade, dobro građene drvene zgrade. Tipovi građenja u dolini Neretve po gradovima/općinama: Na primjeru općine Kula Norinska koja je izradila plan ugroženosti, a koji je po izračunatom modelu i postotku vrlo sličan ostalim područjima doline Neretve (osim mjesta Ploče koje ima u prosjeku moderniju gradnju od ostalih naselja), možemo vidjeti kakvo je stanje i u ostatku doline Neretve. Na području Općine Kula Norinska ima: „Tip-A“ - 38 objekata „Tip-B“- 290 objekata „Tip-C“ – 311 objekata Naselja po tipovima građevina u Općini Kula Norinska Objekti Tipa „A i B“ znatno su osjetljiviji na potrese te se može računati da pri intenzitetu potresa od VIII stupnjeva po MCS ljestvici (razorni potresi) na 4 objekta u općini Kula Norinska nastala razorna oštećenja i potpuna rušenja (oni najslabiji od „Tip-A“). Srećom u objektima „Tip-A“ u općini Kula Norinska nema stanovnika (stare su i napuštene kuće), pa bi na njima bila samo materijalna šteta. Na 39 objekata nastala bi teška i razorna oštećenja (ostatak od „Tip-A“ i par kuća „Tip-B“), te na 136 objekata („Tip-B“) nastala bi umjerena i teška oštećenja. Od objekata „Tip-B“, u 10 % objekata nitko ne živi, a u preostalih 90 % živi oko 700 osoba, pa bi se tu mogla očekivati ozljeđivanja i manji broj smrtnih slučajeva. U objektima „Tip-C“ stalno živi oko 1200 stanovnika i u takvim objektima se može očekivati ograničena materijalna šteta i eventualno lakša ozljeđivanja. Dakle pri takvom potresu bi na području Općine Kula Norinska u slučaju potresa intenziteta VIIIo po MCS ljestvici bilo ugroženo oko 639 objekata i svo stanovništvo u različitim stupnjevima ugroze. Kuće tipa B (srednja čvrstoća gradnje) prevladavaju u cijeloj općini uz iznimku Krvavca II gdje zbog novije gradnje prevladavaju kuće čvrste gradnje najotpornije na potrese. Najugroženije su kuće u Krvavcu gdje ima veći broj kamenih kuća. U naseljima starije gradnje gdje su objekti građeni isključivo od klesanog kamena, s drvenom međukatnom strukturom očekivao bi se veći broj osoba s težim povredama kao i smrtno stradalih osoba. Najveće i najgušće naseljeno takvo naselje na području Općine je naselje Krvavac. U objektima starije gradnje u općini živi oko 700 osoba (od ukupno 1900) i one bi u slučaju potresa intenziteta od VIII. stupnjeva MCS bile najugroženije. Tu se može računati na oko 5% smrtno stradalih osoba, tj. oko 35 osoba. Može se računati da bi bilo 10% teže povrijeđenih osoba, tj. oko 70 osoba i oko 15% lakše ozlijeđenih, tj. oko 110 osoba. Usljed potresa je moguć nastanak požara koji bi pored ljudskih života ugrozili i materijalna dobra. Ostala područja Općine Kula Norinska spadaju u područja gdje su stambeni i gospodarski objekti uglavnom građeni u novije doba, te su korišteni kvalitetniji materijali gradnje, a samim tim spadaju u zonu manje ugroženosti stanovnika. Također razlog povećane sigurnosti je manja gustoća naselja. U tim bi se objektima manje opasnosti našlo oko 1200 osoba za koje se može pretpostaviti da bi bilo oko 2% smrtno stradalih tj. oko 12 osoba, 5% teže povrijeđenih osoba tj. 60 osoba i oko 10% lakše povrijeđenih osoba, tj. oko 120 osoba. |
- 00:01 - Komentari (3) - Isprintaj - #
29.12.2013., nedjelja
POTRES U BLIZINI GRADCA PROTRESAO I NERETVU
|
Jutros u 07.54 dogodio se potres magnitude 4,3 (prije je javljano da je 4,7) prema Richterovoj ljestvici, epicentra oko turističkog mjesta Gradac (13 kilometara jugozapadno od Vrgorca) na dubini od 10 kilometara. Potres se osjetio i na područjima Omiša, Makarske, Ploča, Metkovića, Dubrovnika, Korčule i Hvara, a na sjeveru do Mostara. Veća šteta nije dosada zabilježena, a stanovništo se uznemirilo na obližnjim područjima. |
- 10:26 - Komentari (2) - Isprintaj - #
25.12.2013., srijeda
SRETAN BOŽIĆ UZ NAJLJEPŠE NERETVANSKE BOŽIĆNE PJESME
|
SVIM NERETVANIMA SRETAN BOŽIĆ UZ DVIJE PJESME - "BUDI NAM SVJETLO" - PJESMU NASTALU 1998. GODINE I PJESMU POKOJNOG TOMISLAVA ZUBČIĆA - "ZUPE" - "BOŽIĆ U NERETVI" Autor teksta: Goran Komazin - Meka Autor glazbe: Jurica Kaleb - Kamačo Aranžman: Dragan Brnas i Goran Martinac Snimatelj: Pero Štrbe Autori spota: Pero Štrbe i Ivica Golik Rasvjeta: Hrvoje Šakota Metković, 1998. |
- 12:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #
22.12.2013., nedjelja
LAG NERETVA VISOKO OCIJENJEN - NERETVANI LAKŠE DO EU FONDOVA
|
LAG Neretva se prije izvjesnog vremena prijavio za mjeru 202 iz IPARD programa. Nakon mukotrpnog i predanog rada neretvanski tim na čelu s Tomislavom Bule, predsjednicom LAG-a Neretva predao je u roku svu dokumentaciju i prije 2 dana dobio veselu vijest - LAG Neretve je od 31 prijave na razini Hrvatske zauzeo po ocjenama vrlo visoko 4. mjesto! IPARD je pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007. – 2013. godine. Sastavni je dio IPA-e (Instrument pretpristupne pomoći, eng. Instrument for Preaccession Assistance), čiji su osnovni ciljevi pomoć državama kandidatima i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje budućih EU fondova. Naime ministarstvo poljoprivrede je objavilo listu ocijenjenih LAG-ova koji su se prijavljivali na 2. natječaj za mjeru 202 Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, na kojoj listi je novopečeni LAG zauzeo visoku poziciju po ocjenama koje su vrlo stroge glede uvjeta i kriterija ocjenjivanja i nisu podložne političkim utjecajima. Ovim je LAG Neretve dobio puni vjetar u svoja jedra i pokazao da nije promašeni projekt svojevrsnog ujedinjavanja snaga doline Neretve za pribavljanje sredstava iz EU fondova. Nakon peripetija oko utemeljenja krajem 2012. godine i održanja LAG-a, dolaskom Tomislave Bule na čelo LAG-a, te jačim angažiranjem Upravnog odbora, stvorili su se uvjeti da LAG Neretva ne samo opstane, već i bude ono za što je i predviđen - pokretač lokalnog razvoja putem EU fondova. Na natječaj je pristiglo ukupno 31 prijava LAG-ova. 5 prijava nisu zadovoljile administrativnu kontrolu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ili su povukli prijavu, a 26 prijava koje je zadovoljilo administrativnu kontrolu je upućeno na ocjenjivanje lokalne razvojne strategije. Ocjenjivanje lokalne razvojne strategije je provedeno od strane Ocjenjivačkog odbora. Sukladno Listi ocijenjenih LAG-ova, iznosu sredstava za mjeru 202, rezultatima kontrole na terenu Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju će potpisati IPARD Ugovor sa odabranim LAG-ovima i izraditi Listu odabranih/ugovorenih LAG-ova koja će biti objavljena i na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede. O LAG-u Neretva možete više saznati posjetom web stranice LAG Neretva |
- 11:14 - Komentari (1) - Isprintaj - #
19.12.2013., četvrtak
POZIV BUDUĆIM STUDENTIMA I RODITELJIMA - PREDSTAVLJANJE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
 Udruga studenata doline Neretve je ponovno u novom projektu. Ovaj put su udlučili pomoći budućim studentima i njihovim roditeljima u prepoznavanju i izboru najbolje opcije za studiranje pri Sveučilištu u Zagrebu, pa će u Srednjoj školi u Pločama 20. prosinca (petak) i u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću 21. prosinca (subota) predstavljati Sveučilište u Zagrebu. Dani zagrebačkog Sveučilišta u dolini Neretve projekt je koji će u suradnji studenata članova Udruge studenata doline Neretve, zagrebačkog Sveučilišta te srednjih škola i gimnazija u Metkoviću i Pločama ove godine biti održan po prvi put. Studenti različitih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u periodu od 20.12. do 21.12.2013. maturantima srednjih škola u dolini Neretve predstavljaju bogatu tradiciju i naslijeđe najstarijeg i najvećeg hrvatskog sveučilišta. Kako će u programu sudjelovati oko dvadeset studenata bit će zastupljene sve znanstvene grane, a maturanti će imati priliku iz prve ruke saznati različita iskustva studiranja u Zagrebu. U navedenom periodu u kojem će projekt biti proveden u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću i Srednjoj školi fra Andrije Kačića Miošića u Pločama, biti će postavljeni informativni štandovi na kojima će budući studenti moći pronaći brošure s najvažnijim informacijama svog budućeg fakulteta. Budućim studentima će ukratko biti predstavljene i aktivnosti Sveučilišta u cjelini, kao i aktivnosti Udruge studenata doline Neretve. Prvi dan (petak-20.prosinca) projekt će biti predstavljen u Srednjoj školi fra Andrije Kačića Miošića u Pločama s početkom u 12:00 sati, a drugi dan (subota 21. prosinca) u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću od 10:00 do 13:00 sati. Cilj projekta je povezati studente Sveučilišta u Zagrebu i maturante iz doline Neretve, kojih je svake godine sve više. Potreba za provođenjem ovog projekta je tim veća zato što gotovo 80% maturanata koji nastavljaju svoje školovanje dolaze baš na Sveučilište u Zagrebu. Dugoročno, cilj je projekta i senzibilizacija studentske populacije te stvaranje generacijskih mostova između maturanata te sadašnjih i bivših studenata. Studentska populacija na ovaj način djeluje pozitivno prema široj javnosti, maturantima i njihovim obiteljima, te prenosi znanja stečena tijekom svog studija pritom šireći sliku Sveučilišta u Zagrebu kao najpoželjnije destinacije za školovanje većine budućih mladih znanstvenika i stručnjaka u svim segmentima gospodarstva. |
- 20:30 - Komentari (1) - Isprintaj - #
05.12.2013., četvrtak
SV. NIKOLA - ZAŠTITNIK MNOGIH NERETVANSKIH OBITELJI
|
06. prosinca slavi se sv. Nikola biskup – svetac kojeg djeca kako u Neretvi, tako i diljem svijeta, pamte kao onog koji nosi darove maloj djeci (ili onog koji dopušta Krampusu da donese šibu zločestoj djeci), a stariji, posebno oni koji putuju, kao zaštitnika putnika (posebice mornara). Naši stari nisu slavili sv. Nikolu jer im je donosio darove niti su stavljali kojekakve čizmice za darove, ali kao i sve ostalo, moderno društvo je uspijelo i sv. Nikolu „kapitalistički“ iskoristiti i s njim povećati profit na način da se skriveno i perfidno narod nagovori na što veći konzumerizam. Kupuj, troši, kiti, slavi…. – sve samo da se i od kršćanina napravi kvalitetnog potrošača i roba materijalnim dobrima. Sv. Nikola biskup diljem Neretve i okolice bilježi jaku ukorijenjenost u narodu. Tako se u župi sv. Nikole biskupa u Metkoviću, Župi Borovci, te Župi Otrić-Struge Sv. Nikola biskup slavi kao zaštitnik župa, a u župama Bagalović i Sv. Ilija Metković mnogobrojne obitelji su uzele Sv. Nikolu kao zaštitnika svoje obitelji još za davnih vremena. Takva ukorijenjenost tog sveca u narodu i obiteljima mogli bi vezati za njegovu zaštitu putnika, a kako je Neretva uvijek bila sjecište važnih puteva,a time i sama davala mnogo putnika, moguće je da su se zato mnogi stavljali pod zaštitu tog sveca, no ovo su samo nagađanja, jer je sv. Nikola je bio poznat po smirivanju mora (otud štovanje od pomoraca), spašavanju djeteta kojem je zapela riblja kost u grlu (otud se često smatra zaštitnikom djece), ali i po legendi da je spasio čast djevojaka tako što je njihovom ocu potajice ostavio zlato za miraza da se poštene udaju. Sv. Nikola je prema starim župskim zapisima župe Bagalovići zaštitnik obitelji iz Župe Bagalovići i to: Batinović, Ćelić, Dominiković, Dragović, Jerković, dvije obitelji Marevića, Plećaš, Romić i Šprlje, a neke od navedenih obitelji još uvijek drže tradiciju održavanja krsnih slava na kojima se na ručku ili večeri okupljaju rodbina, prijatelji ili kumovi. Sv. Nikola je zaštitnik obitelj i sa lijeve strane Metkovića u župi Sv. Ilije i to obitelji: Antunović, Bagur, Bajo, Barbir, Batinović, Bjeliš, Brečić, Borovac, Brozović, Bukvić, Crnčević, Carević, Čarapina, Dominiković, Dragović, Gabrić, Galov, Gluščević, Gustin, Ivić, Jakić, Jerković, Jeremaz, Jovanović, Jurković, Kozina, Krespi, Krstičević, Lojpur, Magzan, Medak, Matičević, Martinović, Merdžan, Milan, Mioč, Mordžin, Mozetić, Nogolica, Novaković, Nonković, Omišanić, Pavlović, Panza, Papac, Petrov, Previšić, Rajič, Radić, Repeša, Romić, Soče, Sršen, Šakota, Španjić, Toplak, Topić, Visković, Volarević, Vrnoga, Vuković i Pecolaj. Mnoge crkve i kapele Neretve i okolice od drevnih vremena do danas imaju kao svog zaštitnika Sv. Nikolu: BOROVCI Najstarija crkva Sv. Nikole je u selu Borovci, a istu spominje makarski biskup fra Marijan Lišnjić u biskupskom izvještaju Svetoj Stolici 1672. Inače područje današnje župe Borovci bilo je naseljeno tijekom čitava kasnoga srednjeg vijeka. To potvrđuju nekropole stećaka, a i sama župna crkva sv. Nikole koja je sagrađena tijekom prve polovice 14. Stoljeća, a koja je danas proglašena zaštićenom kulturnom baštinom. OTRIĆ-SEOCI Župna crkva sv.Nikole u Otrićima nalazi se na vrhu brežuljka Gorica.Matičnom crkvom nije bila u početku župe. Postala je nekako iza 1798. Njezin prvobitni oblik i građa vrlo su starog datuma. Spominje je matica vjenčanih župe Pojezerje iz 1733,a crkva je podignuta u visinu 1852 ,a produljena je 1856.Župnik don.Ćiro Burić napravio je župljanima zvonik.Oko nje se nalazi staro groblje u koje se ukopavaju Otrićani i Seočani (mnogi danas ne znaju da se žitelji ovih dvaju zaseoka itekako smatraju zasebnima). U crkvi se čuva stari hrvatski obrednik iz 1641.i posudice za sv.ulje s ugravranim natpisom 1642.M A S F : Ivan DESmanović. METKOVIĆ Prva crkva Sv. Nikole u Metkoviću na lijevoj strani (mnogi mlađi Neretvani ni ne znaju da je iza hotela Narona i postojala) je izgrađena 1938. godine, no već 08. siječnja 1944.godine su je srušili saveznički zrakoplovi u teškom bombradiranju Metkovića, a kojeg su cilj bila lučka posrojenja i skladišta. Obzirom da su se na desnoj obali u to vrijeme masovno doseljavali žitelji iz okolnih mjesta, a posebice Borovaca, te Otrić-Seoca i područja Struga gdje se Sv. Nikola slavio kao njihov zaštitnik, na ime srušene crkve i brojnih žitelja iz tih župa, 1969. godine je na desnoj obali u Zagrebačkoj ulici postavljen kamen temeljac za novu crkvu/kapelu koje je građena krišom – pod „maskom“ velike garaže jer vlasti nisu dopuštale gradnju ckrve/kapele. Ubrzo je radom mještana završena ta crkva/kapela, ali se zbog mnogobrojnih vjernika i njihove čvrste vjere pokazala premalom te se već 80-th godina krenulo izradi projekta nove crkve Sv. Nikole iza postojećeg objekta. Crkva je završena i posvećena 2009. godine, a u svom sklopu ima i pastoralni centar „Otac Ante Gabrić“. KULA NORINSKA Kapelica Sv. Nikole u Kuli Norinskoj je prvotno bila kuća obitelji Jerković, ali je prije 40-ak godina kupljena za crkvene potrebe te kao takva danas i služi za služenje nedjeljnih večernjih misa, ali i svakodnevna bogoslužja sukladno župskom rasporedu. RASPOREDI SVETIH MISA U NERETVI POVODOM SV. NIKOLE ŽUPA SV. NIKOLE BISKUPA METKOVIĆ – DESNA STRANA Svete mise za svetog Nikolu – petak 06. prosinca: 5.45 misa zornica 10,00 sati svečana sv. misa s procesijom, koju predvodi fra Edvard Sokol, preko koje ćemo blagosloviti i vozila ispred stare crkve. Na kraju sv. mise blagoslov djece i podjela darova djeci od I.-IV. razreda. 18,00 sati večernja sv. misa. Na kraju sv. mise blagoslov djece i podjela darova predškolskoj djeci. ŽUPA GOSPE KARMELSKE BAGALOVIĆI (KRVAVAC 1 I 2, KULA NORINSKA, MATIJEVIĆI, MOMIĆI, PODRUJNICA) Sv. Misa za sv. Nikolu: 17.00 sati u kapeli Sv. Nikole u Kuli Norinskoj |
- 19:57 - Komentari (8) - Isprintaj - #
03.12.2013., utorak
AKCIJE UDRUGE LEPTIRIĆI - ČESTITAJMO KAO NEKAD
|
Prenosimo poziv na humanitarnu akciju Udruge cerebralne i dječje paralize doline Neretve Leptirići : ČESTITAJMO KAO NEKAD ! Udruga cerebralne i dječje paralize doline Neretve Leptirići pokreće humanitarnu prodaju čestitki pod nazivom:“Čestitajmo kao nekad“ Pozivamo Vas da u prostorijama Udruge Leptirići, ili narudžbom na mail Udruge kupite ručno izrađene čestitke i time pomognete rad Udruge i djeci s teškoćama u razvoju. Cijena jednog komada je 8 kuna, a za narudžbe veće od 50 komada cijena je 6 kuna. Osobi kojoj je namjenjena čestitka će pokazati koliko Vam je stalo do nje.Važno je da kupite dobre i kvalitetne čestitke, odvojite malo vremena i osobno ih ispišite te ih pošaljite na vrijeme, tako će te pokazati onima kojima ih šaljete da ih cijenite. Ovim putem zahvaljujemo svima koji su pomogli u izradi, onima koji pomažu u prodaji i naravno kupcima uz poruku: Dobročinstva su uvijek u modi ! Narudžbe primamo na mail: info@udrugaleptirici.hr Izgled čestitki možete vidjeti klikom na link Udruge Leptirići Udruga cerebralne i dječje paralize doline Neretve Leptirići osnovana je 2009 godine s ciljem zagovaranja i promicanja prava djece s cerebralnom i dječjom paralizom,teškoćama u razvoju ,te osoba s invaliditetom u dolini Neretve, a u Udruzi djeluju roditelji-volonteri u suradnji s liječnicima, fizioterapeutima, defektologom, psihologom i logopedom radi ostvarenja zadanih cilljeva. Područje djelovanja su gradovi Ploče, Opuzen i Metković, te organiziraju druženja, sastanke, kreativne radionice, izlete, hodočašća te suradnju s srodnim udrugama. Financijskom potporom pomažu obiteljima pri kupnji ortopedskih pomagala, lijekova ili liječenja kad nije dostupno na teret HZZO-a. Naziv: Udruga cerebralne i dječje paralize doline Neretve Leptirići Skraćeni naziv: UCDPDN Leptirići Strani naziv: The Neretva Valley Cerebral Palsy and Polio Association Butterflies Sjedište: Rogotinska 5, 20340 Ploče IBAN: HR6623400091110376956 otvoren kod PBZ-a HR3224020061100626345 otvoren kod Erste banke Matični broj: 2489759 OIB: 61067796792 |
- 18:20 - Komentari (3) - Isprintaj - #
01.12.2013., nedjelja
DOLINA NERETVE GOTOVO 90% "ZA" NA REFERENDUMU
|
Dolina Neretve je na referendumu na kojem se odlučivalo da li se u Ustav Republike Hrvatske treba unijeti odredba da je brak zajednica žene i muškarca, uvjerljivo rekla svoje „ZA“ i to s gotovo 90% od izašlih glasača. Rekorder po izlaznosti je općina Zažablje koja bilježi jednu od najvećih izlaznosti na teritoriju Republike Hrvatske uopće na referendumu sa svojih preko 62% izašlih glasača, dok je najslabija izlaznost u Pločama (41,46%), gdje je i bilo najviše glasača „PROTIV“ – 27%. Zanimljivo je također da je zabilježen i vrlo rijedak slučaj da nije bilo niti jednog nevažećeg listića u općini Pojezerje koja obuhvaća Otrić-Seoce, Kobiljaču, Mali Prolog i Pozlu Goru. Koliko je uredniku poznato, takav slučaj se ne pamti u modernoj povijesti demokracije šireg područja doline Neretve, a tu je i zabilježen najviše glasača „ZA“ – čak 96,83%. Jedino mjesto u dolini Neretve gdje je pobjedila opcija "PROTIV" je Baćina s 84 glasa (naspram 78 onih "ZA") Definitivno se po prvi put u Hrvatskoj dogodilo da su najjači i vrlo moćni mediji bili za jednu ideju, a da je narod glasao za drugu ideju, što upućuje da narod ipak ne popušta tek tako pritiscima i uistinu prepoznaje pritisak i agresivnu promidžbu jedne opcije prema svima koji ne misle kao oni. Ovaj referendum po svojoj naravi nije bio samo referendum o braku, već je to bio referendum o osnovnim vrijednostima koje narod gaji. Iza kulisa oba tabora su se definitivno krile mnoge politike i ideje društvenog ustrojstva i razvoja, ali je narod pokazao da počinje razmišljati kako glasati o pojedinom pitanju, a ne samo slijepo slijediti upute pojedine političke opcije. Referendum je također donio i ono što možda onaj dio vođa i glasača na krajnjoj desnici i nisu očekivali, a to je upoznavanje naroda s potrebama i pravima manjina i tolerantniji stav prema istospolnim zajednicama jer su čak i oni najdesniji svoja stajališta odredili prema poštivanju prava tih manjina. To sve svakako daje nadu u razvoj demokracije na ovim prostorima, ali i poručuje da na referendume ne treba gledati kao na bespotrebni trošak, već kao istinski festival demokracije i borbu za demokraciju. Sve vlasti u Hrvatskoj se polako počinju pitati u strahu da li će njihova politika biti sljedeća – da li će neka inicijativa ili grupacija u narodu nakon što se netko ogluši na vapaje, uzeti stvar u svoje ruke i skupiti dovoljno potpisa. Narod u Hrvatskoj je ponovno jak i događa se ono čega se političari najviše boji – narod postaje svjestan svoje demokratske moći i s njom se koristi. |
