MATIJEVIĆI I NERETVA
31.01.2012., utorak
TRAGOM OBORENIH ZRAKOPLOVA U DOMOVINSKOM RATU NAD NERETVOM
|
U nedjelju 29. siječnja, grupa entuzijasta, može se reći amaterskih istraživača i ljubitelja povijesti doline Neretve, krenula je u jutarnjim satima u potragu za olupinom oborenog zrakoplova JNA koji je oboren u neumskom zaleđu na brdu u blizini mjesta Gradac (neumski) i mjesta Hotanj. Ekipu su sačinjavali Goran Marušić, metkovski kolekcionar militarije, Ante Šprlje, kolekcionar neretvanske povijesti, Ivo Popović i brat mu Drago Popović, rođeni bjelovirci kojima je taj kraj blizak srcu zbog blizine Bijelog Vira, te Niko Koncul iz Neuma, rođeni Gračanin koji je u vrijeme pada zrakoplova boravio na tom području i koji je na mjestu pada bio dva puta. O samoj misiji, obaranju i sudbini pilota čule su se mnogobrojne priče i legende. Iz tog vremena je ostao TV prilog pokojnog metkovskog novinara Joška Martinovića, pa se grupa odlučila pronaći ostatke zrakoplova i pokušati odgonetnuti pojedinosti samog obaranja. Do samih sudionika obaranja nismo dolazili jer se često brkaju priče o tome tko je oborio, gdje, kada i koga, a dio činjenica je svakako nepoznat. Jutri oko 09.30 napravili su se prvi koraci s asfaltnog puta i krenulo se kroz kamenjar, makiju i gustiš. Kosiri, rukavice i čvrsta roba su se pokazali neophodni jer je put uistinu bio teško prohodan. Već nakon sat vremena se došlo na pretpostavljenu lokaciju pada, ali zrakoplovu nigdje nije bilo traga. Odlučili smo se razići unatoč vrlo opasnom terenu zbog strmine i vrlo oštrih kamenja. Međusobni kontakt se za svaki slučaj održavao dovikivanjem, ali nitko nije pronašao zrakoplov. Prolazilo je vrijeme, a umor i živci su nas pomalo svladavali. Pretražili smo poveće područje, ali naš vodič nikako nije mogao točnu lokaciju naći. Ipak je teren vrlo sličan (nekoliko brdskih, gotovo identičnog izgleda, reljefa i vegetacije). Nakon 3 sata potrage odlučujemo se krenut prema autu, spuštajući se s vrha i usput pretraživati teren prema podnožju. No zadnji koraci očajnih tragača koji su odlučili krenuti još malo u pravcu mjesta Hotanj donose uzbuđenje. Uzvik „evo ga!“ donosi oduševljenje cijeloj ekipi. Nalazi se na nezgodnoj, strmoj i kamenitoj poziciji s iznimno oštrim kamenjem. Dijelovi su razasuti na otprilike 100-njak metara nizbro i 20-ak u širinu. Mahnito pregledavamo ostatke zrakoplova ne mareći za glad i žeđ koju smo osjećali. Sve se zaboravlja, adrenalin je krenuo i sva muka, ogrebotine i modrice koje smo zadobili do tada, padaju u zaborav. Pregledava se svaki detalj razasutog i potpuno raskomadanog zrakoplova na čijim dijelovima su potpuno izblijedile zvijezde, zastava i oznake, ali su ostale tehničke pločice i odmah se bez sumnje uočava da se radi o avionu Super Galeb G-4. Motor nažalost nismo našli, a kako je zbog obveza našeg vodiča ostalo malo vremena, odlučujemo nakon pola sata detaljnog pretraživanja dijelova, krenuti nazad s dogovorom da se opet vratimo.  Istraživanja koja je autor ovog članka radio prijašnjih godina o ovom obaranju su sada dobila i potvrdu iako svaki detalj nije do kraja razjašnjen. Ovaj zrakoplov G-4 Super Galeb (jedan od ukupno samo 3 takva oborena u RH i BiH) serijskog broja 23631, oboren je 24.travnja 1992. godine. Dva zrakoplova G-4 su djelovala po hrvatskim položajima u neumskom zaleđu nevođenim raketama 57mm. Prema kazivanju očevidaca iz HV-a doletio je z pravca Trebinja, krećući se prema Metkoviću preko planine Žaba. Po kazivanju pilota iz pratnje M. Stanojevića, nakon borbenog djelovanja pilot N. Đerfi se ponovno obrušio. U jednoj sekundi sa brda Žaba (oko 900 metara nadmorske visine) polijeću dvije rakete “Strijela 2M” i jedna (ona od 1. Gbr. “Tigrova") i pogađa za delić sekunde prije druge (od PZO Ploče). Iako se tada u službenim i neslužbenim izvješćima govorilo da su oba oborena, to nije bio slučaj. Drugi G-4 se vratio u bazu iako je na njega žestoko pucano iz protuzrakoplovnih topova 20mm i 40mm. Oborenim pak avionom, upravljao je pilot potpukovnik Nikolaj Đerfi, pripadnik 229 lbae/172 lbap po nacionalnosti Mađar (po političkom uvjerenju Jugoslaven), katapultirao se na sjedalu Martin-Baker MkY-10LB. Na pilota je otvarana vatra dok se spuštao padobranom te je imao ranu na nozi kad je pronađen. Pronađen je u borbenom području, ali ne baš previše blizu srpskih položaja. Iako naoružan Škorpionom prilikom zarobljavanja nije pruži otpor. Kasnije su kružile priče da je ubijen, zapaljen u bačvi, streljan, raskomadan, itd….., ali to su bile standardne dezinformacije. Pilot je bio ozlijeđen, ali ne u životnoj opasnosti. Ljudi su bili bijesni na njega, posebno jer je dan-dva ranije u napadima na Metković poginulo nekoliko civila, no pilot težih ozljeda nije pretrpio od hrvatske vojske na zemlji. Odveden je u zatvor u Loru (gdje je zadobio određene ozljede) i razmjenjen je s ostalim pilotima JNA za 7 Vukovaraca osuđenih u Srbiji na smrt, u Nemetinu nakon 3 mjeseca. Tog istog dana je oboren i jedan Jastreb J-21 kojim je upravljao Branko Gavrić "Gavro" koji je uspješno pobjegao na srpsku stranu Lijevo: saćasti lanser raketa 57mm, desno na slici vertikalni stabilizator repa G-4   Krilo i izgoreni točak stajnog trapa   Ovdje možete vidjeti kombinirani video uradak HTV-ovog priloga Joška Martinovića iz 1992. godine i video uratka Gorana Marušića 2012. godine Iako su se u Neretvi prepričavale priče o najmanje 7 oborenih zrakoplova na širem području Neretve, to su ipak legende. Neretva je uistinu bila pakao za JNA pilote jer se u 10 dana dogodilo nekoliko obaranja i više pogađanja (bez obaranja) zrakoplova, ali na širem području Neretve (trougao Ston- Ploče- Mostar) potvrđeno su oborena 4 zrakoplova. Radi se o sljedećim obaranjima: - Avion Jastreb J-21, dana 17.10.1991. kraj Stona, pilot Enes Aletić (u medijima pogrešno naveden kao Zoran Aleksić) poginuo, bio pripadnik 240 lbae, 97 abr, poletio na zadatak iz Mostara. Dobio zadatak da zajedno sa svojim komadantom izvrši izviđački let na podrućju oko Pelješca jer je navodno došla dojava o kretenju kolone kamiona preko Pelješca. Kada su bili na mjestu zadatka njegov komandir je uočio tu kolonu i naredio let poniranja da bi se bolje uvjerili i odgovorili komandi na zadatak. Međutim poslije komande da vrati avion u pravilan položaj za komadantom pilot Enes Aletić se nije uspio vratiti iz te pozicije aviona. U tom trenutku nije odgovarao na radio vezu i pošto je komadant vidio da nešto nije uredu, krenuo je prema Enesu da vidi šta se događa. Naredio je pilotu da se katapultira što je ovaj i uradio ali zbog niske visine padobran se nije uspio otvoriti. - Avion Jastreb J-21, dana 23.4.1992 godine kraj Čapljine, pilot kapetan Goran Pantić, pripadnik 97.abr. se katapultirao, preživio, zarobljen i odveden u Duhansku stanicu u Metković (pilot kojeg je HTV snimao kad ga je vojska dovela na mjesto srušene kuće u Metkoviću kad je u bombardiranju poginulo troje ljudi i nekoliko teško ranjeno). Kasnije svjedočio u slučaju “Lora” - Avion Super Galeb G-4 koji je naveden u prethodnom teksu (pilot Nikolaj Đerfi) - Avion Jastreb J-21, dana 24.04. 1992. godine iznad Cerovice (Neum), kojim je upravljao pilot Branko Gavrić “Gavro” koji se katapultirao i skrivajući se, pješice nakon par dana došao na Ortiješ - tada još uvijek srpsko naselje (danas većinski hrvatsko) kraj aerodroma u Mostaru. Sva ostale informacije o drugim obaranjima su uglavnom netočne i rezultat pogrešnih računanja obaranja i pogrešne percepcije zrakoplova u letu. Naime mnogi očevici koji bi vidjeli dim zrakoplova u određenom trenutku ili njegovo okretanje u zraku su odmah to smatrali obaranjem. No zrakoplov nakon napadajnog djelovanja, prilikom izvlačenja dodaje često dodaje dodatnu snagu (potisak) u motore što uzrokuje bacanjem plamena iz motora, pa zna izgledati kao da je motor “buknuo”. Greške u brojanju su se radile i zbog toga što su različite PZO posade istodobno pucale (i pogađale) pa bi se jedan te isti zrakoplov (pogođen ili oboren) pripisivao dvima ili više posada/ljudi. Lakše je oštećeno (mogućnost popravka): - 7 helihoptera puščanom paljbom (poznata zračna – helihopterska operacija 63. padobranske brigade izvlačenja vojnika iz opkoljene vojarne u Čapljini) - Više aviona Jastreb J-21 i moguće jedan Super Galeb G-4 i Orao J22 uslijed puščane i topovske PZO paljbe. Ovdje možete vidjeti HTV-ov prilog iz travnja 1992. godine. Zanemarite dio novinarskih komentara o broju oborenih jer se tada nije raspolagalo točnim podacima. U svakom slučaju protuzračna obrana raznih postrojbi iz i izvan Neretve je u kratko vrijeme tih dana odradila svoj posao vrlo kvalitetno u kratkom vremenu, pa su zrakoplovi JNA odustali od borbenih misija na južnom bojištu, bazirajući se samo na snimanje s velikih visina. |
- 16:07 - Komentari (24) - Isprintaj - #
29.01.2012., nedjelja
IZABRANO NOVO VODSTVO UDRUGE LAĐARA NERETVE
|
Na izbornoj skupštini Udruge lađara Neretve održanoj u nedjelju, 29. siječnja u Metkoviću sudjelovao je dosada rekordan broj predstavnika lađarskih ekipa. 34 ekipe je predstavljalo 66 delegata (maksimalno 2 delegata može dati svaka ekipa) koji su izabrali tijela udruge u idućem dvogodišnjem mandatu. Zanimljivost je da je ekipa Bjelovarexpressa iz Bjelovara ponovno poslala svoja dva predstavnika koji proputuju preko 650 km u jednom smjeru samo da bi došli na skupštinu i sudjelovali u njenom radu (ovdje se valja prisjetiti da mnoge neretvanske udruge lađara gotovo nikako ne dolaze na skupštine) Skupština je trajala rekordna 3 i pol sata, ali je prošla u demokratskom i kulturnom ozračju, bez tenzija koje su znale obilježiti izborne skupštine u prošlosti Udruge. Ovakvom skupštinom u pozitivnom ozačju Udruga lađara Neretve je pokazala da je dosegla zrelost koju zadnjih godina gradi. Za predsjednika udruge su bila dva kandidata: dosadašnji predsjednik udruge lađara Marko Marušić i dosadašnji direktor Maratona lađa Mario Sršen. Sa 35 glasova je pobjedio Marko Marušić, dok je Mario Sršen dobio 31 glas koji je čestitao novom i starom predsjedniku Udruge. Za dopredsjednike su kao jedini kandidati izabrani: 1. Izvor Škubonja iz Ploča, kao predstavnik Udruge "Norin" Matijevići 2. Dražen Jelčić "Faja" iz Krvavca II, kao predstavnik Udruge lađara Krvavac II Za tajnika je izabran dosadašnji tajnik Davor Petković iz Pruda, predstavnik ekipe "Čeljevo" (44 glasa), kojem je protukandidat bio mladi ekonomist Mirko Volarević iz Metkovića, predstavnik ekipe "Crni put" (22 glasa). Za uži sastav Upravnog odbora (kojem se pridružuju Predsjednik i 2 dopredsjednika Udruge, direktor Maratona i tajnik) su izabrani: 1. Joško Jerković "Piro" iz Rogotina, kao kandidat UOTV Rogotin (44 glasa) 2. Drago Dugandžić iz Komina, kao kandidat Udruge lađara "Gusari" Komin, (38 glasova) 3. Ante Ćelić iz Metkovića - Jerkovca, kao kandidat Udruge lađara "Jerkovac" (37 glasova) 4. Mirko Volarević iz Metkovića - Crni Put, kao kandidat Udruge lađara Crni put (29 glasova) 5. Boro Jelčić iz Krvavca, kao predstavnik Moliških Hrvata iz Italije (26 glasova) 6. Damir Sršen iz Blaca kao predtavnik Udruge lađara Donjani Donji, Nisu izabrani kandidati: Miljenko Ćendo iz Krvavca, predstavnik ekipe "Gospa Karmelska" Krvavac (26 glasova), Zlatko Barčot iz Rogotina, ekipa "Marko Markota", (24 glasa), Ivan Kalajdžić iz Dusine, ekipa Dusina (23 glasa), Ivan Burić iz Komina (22 glasa), Nikša Barišić, ekipa "Vidonje" (21 glas), Marko Dominiković iz Metkovića, ekipa UL "Zvonimir Kaleb" Momići (18 glasova),, Mirko Vlahović "Jablan" iz Komina, ekipa Staševice (15 glasova) , Pavo Delija iz Opuzena, ekipa Opuzen (12 glasova), Boro Jelčić je dobio prilikom glasanja jednak broj glasova kao Miljenko Ćendo, pa se moralo glasovanje ponoviti u odnosu na njih dvojicu (jer su oba iz istog mjesta, što statut ne dopušta), pa je u drugom glasanju održanom samo za ta dva kandidata,Boro Jelčić dobio više glasova. Za članove nadzornog odbora su izabrani: 1. Ante Šprlje iz Matijevića, Udruga "Norin" Matijevići 2. Jakov Marević iz Staševice, Udruga lađara Staševica 3. Branko Markota iz Vida, Udruga lađara "Domagojevi gusari" Vid, 4. Mile Ćendo iz Krvavca, Udruga "Gospa Karmelska" Krvavac 5. Ivan Burić iz Komina- Za članove Stegovnog suda izabrani su na kon glasovanja većinom glasova: 1. Ivan Plećaš iz Momića, predstavnik Udruge "Škrapa Momići" 2. Nikša Barišić, predstavnik Udruge "Vidonje" iz Vidonja 3. Ivan Ivanković iz Metkovića, predstavnik Udruge "Sv. Nikola" Metković Nisu izabrani kandidati Marjan Sršen iz Blaca (24 glasa) i Nenis Vučković iz Krvavca II (21 glas) Na skupštini od tijela jedino nije izabran direktor Maratona lađa jer se za njegovo mjesto ima raspisati natječaj uskoro. Novoizabrana tijela očekuje ponovno težak rad. Udruga lađara Neretve unatoč recesiji u kojoj se cijelo društvo nalazi, ipak nema dugovanja, a iza nje su uspješni domaći i međunarodni projekti. No recesija koja je zahvatila sve slojeve društva najavljuje težak period i za Udrugu pa se očekuje da bi neki od planiranih projekata (posebice međunarodnih) mogli biti stavljeni po strani. Na skupštini je svečano uručen ekipi "Gusari" iz Komina i Domagojev štit u trajno vlasništvo zbog uzastopne tri pobjede na Maratonu lađa. |
- 21:48 - Komentari (28) - Isprintaj - #
23.01.2012., ponedjeljak
NERETVANI REKLI "DA" ZA EU!
|
Neretva je danas rekla svoje i što misli o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Otprilike 57 % glasača Neretve koji su izašli na birališta je reklo „DA“ EU. Ovo je iznenađujući rezultat obzirom da se na lokalnim internet stranicama, kao i na facebook profilima lako moglo isčitati da se mnoštvo glasno protivilo ulasku RH u EU. Također, na proteklim izborima u Neretvi desne opcije (HDZ, HSS, HSP, HSP dr. Ante Starčević, HRAST) polučile su dosta dobar rezultat (sve skupa oko 65% od ukupnog broja glasova Neretvana), no pokazalo se da desno opredjeljenje glasača ne znači i euroskepticizam. Dalmacija je inače kroz povijest poznata po lutanjima u političkim opredjeljenjima i kao područje na kojem su se javljale uvijek posebne ili „kontraške“ političke opcije (npr. pokret „Orjunaša“ (projugoslovena) za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, kasnije snažno komunističko djelovanje, posebno u drugom svjetskom ratu i nakon njega, da bi danas podržavala uglavnom desne političke opcije). Neretva u sastavu Dalmacije, kao kraj sa svojim posebnostima, koje ujedinjuju najbolje reljefne i prirodne osobine Dalmacije i Hercegovine, kamena i močvare, mora i zemlje, također je imala posebno političko ozračje različito od ostatka Hrvatske. Lutajući u povijesti iz krajnosti u krajnost, Neretva je ipak zadnjih 20 godina zadržala privrženost desnijim političkim opcijama. Sve ove karakteristike Neretve i Neretvana nisu se pokazale i na netom održanom referendumu. Hrvatska će ovim rezultatom, ukoliko ne bude neočekivanih događanja u svjetskoj/europskoj politici ući u ekonomsku i političku zajednicu europskih naroda, no i dalje će postojati Republika Hrvatska sa svojom politikom, vojskom, ekonomijom i Neretvom. Oko 66% glasača Hrvatske (od oko 44% izašlih na glasovanje) je reklo svoje "ZA" EU. Cijela Neretva je, gledajući po gradovima i općinama, bila jedinstvena – članstvo u EU se želi. Poneka mjesta (npr Vid, Komin, Rogotin, Desne, Momići, Nova Sela i Borovci) su glasala protiv EU, ali su ta mjesta ostala u manjini. Istaknuti rezultati "ZA" EU je zabilježen za grad Ploče u kojem je čak 64,40% glasača reklo “ZA” za EU, dok je na ostalim područjima Neretve bilo uglavnom od 54 od 57% glasača za EU. Doduše i par manjih mjesta (npr. Kula Norinska, Matijevići i Krvavac) su također velikim postotkom rekli svoje "ZA" EU. Najveći odaziv u Neretvi je zabilježen u Opuzenu (53,5%), dok je iza njega općina Kula Norinska (koja je dosada inače uvijek bila vodeća po broju izašlih glasača u izborima), a najmanji odaziv je zabilježen u Pojezerju (42,5%) PREGLED PO OPĆINAMA I GRADOVIMA  |
- 01:01 - Komentari (25) - Isprintaj - #
21.01.2012., subota
ŠTO EU (NE)NUDI NERETVI?
|
Ovaj članak nije nikakav propagandistički člank, već samo analiza urednika bloga Neretva i Matijevići o prednostima i nedostacima (eventualnog) ulaska Hrvatske u EU za Neretvane, ali i ostali dio Hrvatske. Obzirom da se, koliko znam, nitko od bitnijih neretvanskih političara (ovdje se misli na one koji sudjeluju u nekom obliku vlasti ili su u oporbi koja to jest) nije oglasio službenim priopćenjem o prednostima ili nedostacima ulaska Hrvatske u EU, čime su pokazali ili političko neznanje, ili političku mudrost jer ne žele reći svoje mišljenje da ne bi izgubili koji glas ili dobili koje neugodno pitanje, valja se osvrnuti na razloge Neretvana ZA i PROTIV. ARGUMENTI ZA 1. EU nije nikakva Jugoslavija. Jugoslavija je bila prisilno zasnovana zajednica naroda u kojoj se hrvatski narod našao bez da je ikada glasovao o tome. Nitko hrvatski narod nije pitao za mišljenje sve do 1990. godine. EU je stvorena kao ekonomska zajednica naroda,a ne sa svrhom stvaranja jedne jedinstvene države kao što su SAD, Ex Jugoslavija itd... 2. U EU se ulazi suvereno. Dakle Hrvatska ne gubi suverenitet ulaskom u EU jer uvijek u svakom trenutku može svojom voljom izaći iz EU. 3. Ulaskom u EU se dobiva ogromno tržište za plasman naših proizvoda koji su dosada plaćali poveće carine. Tako će mandarina, šljive, kupus, salata imati pristup tržištu od oko 500 milijuna ljudi. Neretvanska mandarina već sada ima konkurentnu cijenu, a posebno kvalitetu, pa je za očekivati i povećanje otkupljivača u Neretvi čime bi se ukinio gotovo monopolistički položaj Agrokora. 4. Poljoprivrednici Neretve dobivaju bolji položaj u odnosu na poljoprivrednike u EU jer je naš rad na manjoj cijeni, a u nas se (na iznenađenje mnogih) znatno manje koriste otrovi i umjetna gnjojiva, pa se naš proizvod smatra zdravijim i kvalitetnijim. 5. Ulaskom u EU neretvanske granice postaju tvz. Schengenske granice prema BiH, što zahtjeva zapošljavanje dodatnih policajaca, carinika i drugog administrativnog osoblja. Time bi se malko povećao broj zaposlenih na području Neretve gdje je posao jako teško naći. 6. Švercerske i kriminalne skupine će biti pod pojačanim nadzorom, s manjom mogućnošću djelovanja zbog strožijih kontrola na granici i graničnom području (što se već sada osjeća). 7. Neretvi se otvaraju mnogobrojni EU fondovi. U Neretvi je već nekoliko projekata financirano iz predpristupnih fondova. Iskustvom iz tih projekata, te stjecanjem novih znanja, otvaraju se veće mogućnosti za financiranje novih projekata. 8. Neretva kao biološki iznimno vrijedno područje, zasigurno će dobiti posebnu pažnju u zaštiti okoliša, posebno nakon što se Neretva proglasi parkom prirode. 9. Turistima bi se omogućio brži i nesmetaniji dolazak u Neretvu. ARGUMENTI PROTIV 1. EU bez obzira na to što je ekonomska zajednica, utječe i na druge segmente života – političke, vojne, obiteljske... Dakle govoriti o EU kao isključivo ekonomskoj zajednici je mazanje očiju. EU danas donosi mnoge odluke koje nemaju direktne veze s ekonomijom. 2. Kada (ako) hrvatska granica postane tzv. Schengenska granica, granične kontrole prema BiH bi trebale postati rigoroznije i za obične građane. Građanima iz BiH koji svakodnevno dolaze u RH (na posao, radi obitelji, poljoprivrede itd...) mogu očekivati veću kontrolu na granici. 3. Liberalizacija tržišta dovodi do opasnosti da jeftini EU proizvodi koji dosada zbog carina nisu bili jeftini, s tržišta istisnu naše proizvode . 4. Ulaskom u EU, RH bi s vremenom htjela - nehtjela lagano postajala liberalnija zemlja u svakom smislu, tako da bi određene konzervativne i obiteljske vrijednosti koje još uvijek vrijede u Neretvi kao tradicionalnijem društvu, bila potisnute. 5. Tradicionalni način života glede nekih (tipično neretvanskih) navika u vidu lova i ribolova bi sigurno bio narušen. Strožiji propisi glede ribolova s tradiconalnim alatima bi se sigurno s vremenom strožije primjenjivali. 6. Lov postaje kategorija samo za lovce. Svi oni koji su imali naviku lova bez lovačke dozvole i na nedozvoljen način (poprilično velik dio populacije Neretve) bit će pod strožijim nadzorom. 7. Veća mogućnost zapošljavanja unutar EU Neretvi neće nužno pomoći. Obrazovani kadar ionako bježi iz Neretve i svoju sreću traži uglavnom Zagrebu (gdje još nekako i može pomoći Neretvi). Sada se olakšava odljev mozgova izvan RH tako da EU dobiva s praktički 0,00 uloženih kuna, obrazovanog čovjeka, ali samo u deficitarnim strukama koje ionako i u RH nedostaju (liječnici, inžinjeri raznih struka...) 8. Zemljište i općenito nekretnine u dolini Neretve će postati znatno primamljivije za strance, što dugoročno može dovesti do „dubrovačkog sindroma“ – situacije u kojoj neki dijelovi grada zjape prazni veći dio godine jer su samo nečija odmorišta u određenom dijelu godine. Dio argumenata je tu, a svaki Neretvanin može naći svoje razloge ZA i PROTIV. Moć demokracije pruža narodu ogromnu moć. Ukoliko je narod pametan i zreo, donosi i pametne i zrele odluke. Na kraju krajeva gotovo svaki narod u demokraciji ima baš onakvu vlast kakvu zaslužuje jer ju je on upravo i izabrao. Kampanja koju provode i protivnici i pobornici EU je pokazala da građani znaju vrlo malo o EU iako se 20 godina o tome govori ili sanja. Da li to govori o nama ili o našim političkim elitama i našim (ne)stručnim medijima ostaje za neku ozbiljniju analizu. Zasada sve "miriše na terenu“ da će većina Neretvana (kao i veći dio Dalmacije) svoj glas dati protiv EU. Da li se radi samo o pogrešnom dojmu jer su protivnici EU glasniji, ili će Neretva stvarno biti protiv EU, saznat ćemo u kasnim satima u nedjelju navečer (ili ranim jutarnjim u ponedjeljak). Do tada, pozdrav iz Matijevića – dijela Neretve i Hrvatske koji će to ostati bez obzira na to ušli mi ili ne u EU. |
- 11:49 - Komentari (24) - Isprintaj - #
18.01.2012., srijeda
STIGAO NOVAC ZA ELEMENTARNU NEPOGODU - KOLIKO KOME?
 Vlada Republike Hrvatske je dodijelila pomoć za štetu od elementarne nepogode nastale do 01. studenog 2011. godine na poljoprivrednim nasadima i proizvođačima povrća koji su pretrpjeli štete uslijed suše ili tržišnog poremećaja uzrokovanog pojavom bakterije Escherichia coli u Republici Hrvatskoj. Pomoć je dodijeljena u iznosu od 3.67% od prijavljene štete, a za područje cijele Neretve dodijeljeno je za 3 općine (Kula Norinska, Slivno, Zažablje,) i 3 grada (Metković, Ploče, Opuzen) ukupno 1.852.890,56 kn. Da podsjetimo. Gradovi Metković, Ploče, Opuzen, općine Kula Norinska, Slivno i Zažablje, proglasili su elementarnu nepogodu procijenivši i prijavili štetu u ukupnom iznosu od oko 50 milijuna kn. Sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske da se dodijeli iznos od 3,678% ukupno prijavljene štete, neretvanski gradovi i općine su dobili: Metković: 829,094,43 kn Ploče: 29.354,16 kn Opuzen: 1.456.67 kn Slivno: 910,942,63kn Kula Norinska: 52.280,20 kn. Zažablje: 29,762,47 Pojezerje: 0,00 kn Građani koji ostvaraju pravo na pomoć zbog navedene štete, mogu se javiti u gradove/općine na čijem području imaju svoje poljoprivredne površine, a radi dobivanja informacija o iznosu koji bi ih eventualno mogao dopasti. Dokument koji sadrži gornje brojke se nalazi u posjedu autora bloga Matijevići, pa eventualne greške u iznosima nisu rezultat pisanja, već samog dokumenta Vlade Republike Hrvatske. |
- 23:06 - Komentari (12) - Isprintaj - #
14.01.2012., subota
KREĆE SREĐIVANJE METKOVIĆA - KAKO SREDITI KATASTARSKO I ZEMLJIŠNOKNJIŽNO STANJE
|
Uskoro kreće sređivanje katastarskog stanja na području k.o. Metković, a koje obuhvaća od Norina (rubom Norina od mjesta Matijevići, Momići, područje Rokšića, Struge, Glibušu, granicom BiH, preko Šibanice, Koševo,Jeovci, Vrbovci, Kladom do Krvavca II), što je vidljivo iz karte na linku grada Metkovića Katastarska izmjera je jedan od najvažnijih projekata u povijesti svakog kraja, pa tako je slučaj i s Metkovićem, te je korisno upoznati se sa postupkom. Javni skupovi na kojima će građani dobiti više informacija, održati će se 15.01. u nedjelju: - u 12.00 sati u prostoru crkve svetog Nikole za one koji imaju nekretnine na desnoj strani - u 16.00 sati u prostoru Gradskog kulturnog središta za one koji imaju nekretnine na lijevoj strani Obzrom da građani često teško razumijevaju pravne procedure, ovdje će se na jednostavan način pokušati objasniti o čemu se radi. Prije svega treba razlikovati dva pojma: KATASTAR: mjesto gdje se nalaze karte, vode popisi posjednika (dakle ne vlasnika!!), podaci o površini, obliku i kulturi čestice. ZEMLJIŠNIK (gruntovnica) sudski odjel gdje se vode podaci o upisanim vlasnicima i nositeljima drugih stvarnih prava (u pravilu oko 80% čestica ima nesređeno vlasničko stanje) KAKO SE VRŠI KATASTARSKA IZMJERA Dužnost vlasnika Svatko je dužan obilježiti ono što je njegovo. Dakle ako imate negdje svoju zemlju, kuću, vrt.., sve ste to dužni obilježiti jasnim omeđivanjem (kolcem, cijevima,kamenjem). Takve oznake trebaju biti j a s n o vidljive (označene bijelim bojama, kamenjem itd...) Pri tom uopće nije bitno da li je vaša zemlja, kuća, vrt..., već prije uknjižena i izmjerena od strane nekog od mjernika (Ivić 1/1, Gnječ, Pavlović..) Drugim riječima sami ste dužni jasno obilježiti svoju među jer vjerojatno nitko drugi za vas to neće, niti je dužan raditi. Postupak izmjere Kada izmjera počne, šalju se pozivi svima za koje postoje podaci, da će se vršiti izmjera u određeno vrijeme na određenoj zemlji te da budete prisutni izmjeri. No u to se ne možete pouzdati jer mnogi (zapravo ogroman broj ljudi) nisu uopće evidentirani nigdje kao posjednici. Tko ne obilježi svoje, može se samo nadati da je to njegov susjed učinio (praktički kad svi oko vas obilježe svoje, i vaša zemlja je obilježena). U praksi se pokazalo da ljudi pošteno obilježe međe, ali se događaju i greške. Ispravke grešaka u postupku javnog izlaganja (obično par godina nakon izvršene izmjere) snose sami vlasnici o svom trošku (oko 2000 kn po čestici tijekom izlaganja, a kasnije višestruko više!) ako nisu obilježili onako kako su trebali. Opravdanja da je netko bio u Njemačkoj, Kanadi, Zagreb, Splitu ne postoje! Dakle ukoliko imate rodbinu, koja ne boravi u Neretvi, pomozite im tako što ćete obilježiti njihove međe. Vlasnici kuća i drugih objekata Svi vlasnici kuća će trebati imati građevinske dozvole ili druge dokumente koji dokazuju legalno postojanje objekta (ako je za taj objek potrebna dokumentacija). Ukoliko je nemaju, objekt se ne evidentira kao legalni objekt). Dokaz da se radi o legalnom objektu je i uvjerenje katastra Metković da je objekt izgrađen prije 15.02.1968. godine. KAKO SREDITI VLASNIŠTVO NAKON IZMJERE Nakon što izvođač radova (geodeti) izvrše izmjeru cijelog područja slijedi postupak javnog izlaganja. U tom postupku se pozivaju oni koji su upisani kao posjednici prilikom izmjere. Oni po pristupanju nastoje dokazati da su vlasnici. Najčešći dokaz je da se ta osoba u postojećem katastru u posjedovnom (koji će se kasnije staviti izvan snage) vodi upisana kao posjednik. Čest je slučaj da je u posjedovnom listu upisan pokojni otac ili djed. U tom slučaju se treba dokazati rješenjem o nasljeđivanju ili na drugi način da ste baš vi nasljednik te zemlje. Sve one "žute" (stare) dokumente za koje mislite da su smeće, ipak napravite jednu fasciklu gdje će te ih pohraniti i čuvati kao sredstvo dokazivanja. Čak i oni ugovori koji su nekada davno pisani pred svjedocima, mogu poslužiti kao dokaz ukoliko nemaju zakonskih manjkavosti. ŠTO SE DOBIVA NOVOM IZMJEROM I SREĐENIM ZK STANJEM Novom izmjerom ljudi, ali i pravne osobe dobivaju: 1. točno izmjerenu svoju česticu gotovo u centimetar i to besplatno! (cijena parcelacije kod ovlaštenog geodeta je u prosjeku oko 5.000 kn) 2. upisano stvarno vlasništvo i to besplatno (cijena uknjižbe putem odvjetnika se kreće u praksi oko 4.000 kn!) 3. mogućnost prijave za poticaje kada srede stanje za poljoprivredno zemljište 4. mogućnost da se izvrše podjele među rodbinom (braćom, sestrama, stričevima...) besplatno 5. mogućnost da se zemlja kupi ili proda, sa sigurnošću da je prodavatelj stvarni vlasnik 6. mogućnost dizanja kredita 7. mogućnost gradnje 8. Grad Metković i javne tvrtke (Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Županijska uprava za ceste....) dobivaju mogućnosti da temeljem sređenog stanja prijavljivaju svoje infrastrukturne projekte na natječaje na državnoj, ali i međunarodnoj razini jer im je dokumentacija sređena, što znači više projekata za Neretvu. 9. gospodarski napredak jer je dokazano da sve općine dožive gospodarski napredak nakon što se srede zemljišne knjige VAŽNA NAPOMENA Projekt katastarske izmjere i obnove zemljišne knjige nije baš kratak proces i u zabludi su oni koji misle da će za 2-3 godine dobiti važeći vlasnički list po novoj izmjeri! Postupci u pravilu traju godinama. Primjerice za dosada izvršenu izmjeru na području Opuzena koja je vršena prije 8 godina,obnova zemljišne knjige je počela prje godinu dana, a trajat će još sigurno toliko. Dakle od samog početka izmjere do završetka cijelog procesa prođe i 10 godina. Npr. k.o. Kobiljača, k.o. Otrić-Seoci, k.o. Krvavac II, k.o. Rogotin i k.o. Komin su došli na red nakon kraćeg roka (4-5 godina!), ali druge općine nisu te sreće da dođu na red u tako kratkom roku, pa će neke doći na red i 15 godina nakon izmjere! Zbog toga ljudi ne smiju olako misliti da će novom izmjerom njihovi neriješeni problemi biti riješeni tek tako. Onaj kome u idućih nekoliko godina bude trebalo sređeno stanje glede oblika ili površine čestice, te vlasništva, i dalje će trebati angažirati ovlaštenog geodeta, odnosno vjerojatnu pomoć odvjetnika (za sređivanje zemjišnoknjižnog stanja) Dakle svi koji imate zemlju na području k.o. Metković, pobrinite se da je obilježite u skoro vrijeme. Propusti se mogu (skupo) platiti, a nikako opravdati. Sredite jednom stanje za sebe, svoju djecu i svoju unučad. |
- 00:00 - Komentari (6) - Isprintaj - #
11.01.2012., srijeda
NERETVA U PLAMENU
|
U protekla 24 sata je na više mjesta u dolini Neretve izbilo nekoliko požara, uglavnom na močvarnim i poljoprivrednim površinama. Između naselja Vid, Metković (potez Jerkovac- Duvrat) Momića i Matijevića izbio je posve očito podmetnut požar na močvarnom području između Metkovića Vida i Duvrata, koji je ubrzo zahvatio veće područje u kojem je opožareno nekoiko stotina tisuća kvadratnih metara. U požaru su zahvaćeni i rubni dijelovi nekih voćnjaka i vinograda. Zasada voćnjaci i vinogradi koji se nalaze preko riječice Norin (predio Seget u pravcu rubnog dijela Matijevića i Momića) nisu pretrpjeli znatniju štetu, dobrim dijelom zahvaljujući brzoj intervenciji DVD Kula Norinska i JVP Metković. Stanje na predjelu poljoprivrednih površina koje se nalaze izvan obodnog kanala na predjelu Jerkovac i Duvrat je također slično, no štete ipak ima. Nažalost mnogi vlasnici voćaka i loze će za štete saznati tek idućih mjeseci kad nakon zimskog perioda dođu na rubna područja svog zemljišta koja su bila najbliže močvari, a time i požaru. Tijekom gašenja požara sa vatrogasnih motorola se jasno moglo čuti kako tijekom samog gašenja u samoj blizini vatrogasaca netko ponovno podmeće vatru što je popriličo nerviralo vatrogasce tijekom gašenja. Na mjesta događaja su brzo izašli i policijski djelatnici, no ni oni nisu mogli puno učinit jer je vatra već činila svoje. S viših predjela Neretve se jasno moglo vidjeti da ovi požari nisu bili usamljeni te da diljem Neretve plamti više požara na močvarnom i poljoprivrednom području, pa su svi gotovo jednoglasno bijesno uprli prstom u (krivo)lovce koji svojim neozbiljnim ponašanjem zbog par ptica raj pretvaraju u pakao. Na predjelu Luke zmeđu Krvavca i Komina ranije je planuo požar s ozbiljnom materijalnom štetom. Kako se neslužbeno doznaje, u navodno podmetnutom požaru izgorio je i optički kabal telefonskog operatera, te veća količina užete trske pripremljene za proizvodnju sture, kao i određeni broj košnica. Ovaj požar je ponovno razbjesnio ljude koji su uključeni u svojevrsni rat oko poljoprivrednog zemljišta na predjelu „Luke“. DVD Kula Norinska je proteklih dana vrlo intenzivno na gašenju požara, no pitanje je koliko će moći izdržati sa skromnom opremom i malim brojem ljudi na raspolaganju, ali koji unatoč tome vrlo požrtvovno djeluju u svako doba dana i noći. Prema riječima vatrogasaca Ivana Kaleba, Marina Nikolića i Ante Jerkovića koje smo zatekli na mjestu događaja u gašenju trske uz same voćnjake i vinograde, ova zima je po požarima gotovo jednaka ljetnoj sezoni.    |
- 21:44 - Komentari (6) - Isprintaj - #
09.01.2012., ponedjeljak
NAJBOLJE PJESME NERETVE ILI O NERETVI - POVIJEST I BUDUĆNOST NERETVANSKE PJESME
|
Blog Neretva i Matijevići donosi izbor nekih od najljepših pjesama Neretve ili o Neretvi. Stara poslovica kaže da se o ukusima ne raspravlja, pa je teško izdvojiti najljepšu pjesmu neretvanskog „štiha“. No cilj ovog članka nije ni izdvojiti najljepšu pjesmu Neretve, ali je svakako isktanuti one koje su zasigurno među najljepšim pjesama koje pjevaju o Neretvi ili su vezane za Neretvu. Mnogi će se sjetiti kroz ove pjesme svoje mladosti, života u Neretvi, dana prije Domovinskog rata, tijekom rata ili poslije rata, a mnogi će tek prvi put čuti za neke od pjesama, kao što je i sam autor prvi put čuo neke od ovih (fantastičnih) pjesama. Zbog starosti videospotova, neke od pjesama nisu kvalitetnog zvuka,ali to ne umanjuje njihovu ljepotu. Videospotovi sadrže i neke od vrijednih fotografija i video snimaka tijekom povijesti Neretve, pa ih vrijedi pogledati i zbog samog viedouratka. Za svoju veličinu, Neretva je dala veliki broj muzičara i pjevača pa im valja zahvaliti na promociji svoje doline i ljubavi prema Neretvi. Zoran Parmać i grupa „KOMPAS“ Ploče - Tamo daleko (1992. godina) Grupa „TAJNA“- 'O Neretvo' (1992. godina) RATNI VIDEO SPOT GRUPE TAJNA (klikni na link) Mate Bulić- Tiho tiho teče Neretva „Gusari s Neretve“ i Rafo - Dvi ribe, dva kumpira Tomislav Zubčić „Zupa“ - Božić u Neretvi Klapa Fort Opus - Gožđena mašina Metković zajedno - "Budi nam svjetlo" (Gotovo svi pjevači Metkovića i okolice u zajedničkoj izvedbi ranih 90-ih godina) Grupa „Spaček“ - Neretvanska (Metković) (90-ih godina) Grupa „Gusari“ Metković - Što te muti Neretvo Klapa „Mirakul“ - Neretvansko ravno polje Lipo moje neretvansko ušće (Autor Denis Batinović Pekma) Grupa „Magazin“ - Gdje Neretva hladna teče (1992. godina) Kud „Metković“ – Na Neretvu misečina pala |
- 21:53 - Komentari (0) - Isprintaj - #
07.01.2012., subota
NESTALA OSOBA NAĐENA - POŽAR U "LUKAMA"
|
Večeras oko 20.30, vratila se nestala osoba Ljiljana Ćelić pa je obustavljena potraga za istom. No ova večer ipak još nije gotova za DVD Kula Norinska. Na zapuštenom poljoprivrednom zemljištu na predjelu "Luke" između Opuzena i Komina izbio je večeras požar pa su vatrogasci DVD Kula Norinska na terenu i gase požar. Inače ovo je jedna od mnogobrojnih intervencija DVD Kula Norinska na predjelu "Luke", a upravo su najčešće intervencije DVD-a Kula Norinska zbog učestalih požara na predjelu "Luke"". |
- 21:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #
U BOROVCIMA NESTALA ŽENA - POTRAGA U TIJEKU
|
U tijeku je potraga za nestalom ženom koja je nestala na području Borovaca. Neslužbeno se doznaje da se radi o Ljiljani Ćelić staroj 59 godina. Zadnji put je viđena u obiteljskoj kući u Borvcima. Nestala žena je izrazito niske tjelesne građe, u zadnje vrijeme je imala problema s hodanjem pa se smatra da nije mogla daleko otići od svoje kuće u Borovcima. Prema riječima mještana osoba je pokazivala i elemente psihičke bolesti. Na terenu su pripadnici HGSS-a koji će u suradnji s DVD-om Kula Norinska u jutarnjim satima u nedjelju organizirati opširniju potragu jer je zbog padanja mraka potraga otežana . Najveća zabrinutost vlada zbog niskih temperatura koje ovih noćiju padaju do nule, pa je strah za zdravlje ili čak život nestala osobe opravdan. Pozivaju se stoga svi koji bi mogli sudjelovati u potrazi da se odazovu pozivu HGSS-a i u nedjelju u 09.00 sati okupe u Borovcima kraj obiteljske kuće Ljiljanke Ćelić koja se nalazi na početku mjesta Borovci, a radi organiziranja potrage. Mjesto okupljanja će biti vidljivo po službenim vozilima. |
