MATIJEVIĆI I NERETVA
31.10.2012., srijeda
PJESMA MAGAZINA (NE ONOG BIVŠEG RAZVITKA) POVODOM AKTUALNE SITUACIJE
|
|
- 16:41 - Komentari (1) - Isprintaj - #
29.10.2012., ponedjeljak
RASPORED BOGOSLUŽJA ZA SVISVETE I DUŠNI DAN PO NERETVANSKIM ŽUPAMA
|
U četvrtak 01. studenog se slavi blagdan Svih svetih – blagdan kada slavimo sve svete bez obzira da li su takvima proglašeni ili ne. Na taj dan se zahvaljujemo i slavimo one znane i neznane koji su svojim kršćanskim životom ukazali svima nama kojim putem hoditi. Na taj dan se valja prisjećati pravih životnih vrijednosti za koje se kroz život valja boriti jer ćemo već sutra možda biti jedni od onih čije će grobove posjećivati. I na najčvršće granitne stijene koje se polažu kao spomen ploče možemo ispisati što god želimo, no u Knjizi života će biti napisano samo ono što smo stvarno bili i postigli, a što se neće mjeriti kućama, autima, ispijenim čašama, spiskanim novcem. Da li će u Knjizi života pisati naše ime ili će u Knjizi smrti stajati upisana još jedna izgubljena duša, to je isključivo na našem izboru - izboru koji je često toliko lagan, ali ga sami sebi otežamo ropstvom prema nepotrebnim stvarima. Za one koji ne znaju, Svi sveti su i državni praznik,a ovdje možete vidjeti i raspored misa i službi za blagdan Svih svetih i Dušni dan za dio Neretve ŽUPA SV. NIKOLE Četvrtak - 01. studenog - Svetkovina Svih Svetih Metković (desna strana) - 09:00 , - 15.00 na groblju sv. Ivana, - 18:00 h Nova Sela: - 10:30 Borovci: - 09:00 Petak - 01. studenog - Dušni Dan - 08:00, - 15:00 na groblju sv. Ivana, - 18.00 h - Nova Sela: - 09:00 Borovci: - 10:30 ŽUPA SV. ILIJE Četvrtak 1. studenog, svetkovina Svih svetih. Svete mise u župi: U crkvi Sv. Ilije - 6.30 sati - 9.00 sati (za obitelji koje Sve svete časte kao zaštitnike svojih obitelji) - 18.00 sati. U crkvi Sv. Franje na Kladi - 11:00 sati. Poslijepodne sv. misu na groblju Sv. Ivana u 15 sati predvode svećenici iz župe Sv. Nikole. Petak 2. studenog, Dušni dan - spomen svih naših mrtvih. U crkvi Sv. Ilije - 06. 30 te u - 15.00 sati na groblju Sv. Ivana. Poslije svete mise molit će se molitva odriješenja za sve vjerne mrtve. Svi oni koji obavljaju pobožnost Prvih petaka imaju mogućnost za sv. ispovijed od 6 sati u crkvi Sv. Ilije jer večernje mise neće biti. ŽUPA BAGALOVIĆI Četvrtak - 01. studenog –– Svi sveti - 10.00 na Bagalovićima (za cijelu župu) Petak – 02. studenog Dušni dan - 08.30 Momići - 10.00 Bagalovići - 16.30 Bagalovići ŽUPA VID Četvrtak - 01.studenog - Svi sveti Mise: - 08.30 Prud - 10.30 Vid Petak - 02. studenog - Dušni dan - 07.30 u Prudu - 08.15 u Vidu (pjevana) - 16.00 u Vidu |
- 20:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #
26.10.2012., petak
NA DANAŠNJI DAN - ILI ĆE MOŽDA BITI NEKI DRUGI DAN?
|
Na današnji dan prije točno 68 godina oslobođena je dolina Neretve od Njemačke okupacije. Zanimljivo da u niti jednom lokalnom mediju nije spomenuta ta obljetnica. Možda je to zbog toga što su svi zauzeti lokalnim aferama i predviđanjima o tome da li će krenuti redovna linija Metković – Zagreb u organizaciji tvrtke USKOK, ali ako se pogleda i niz godina unazad, lako je primjetiti činjenicu da se povijest drugog svjetskog rata u Neretvi zapostavila. Mnogi će zamjeriti na ovom postu smatrajući da je normalnije sjećati se pobjeda iz Domovinskog rata zbog toga što smo u tom ratu bili svi na istoj strani protiv srpske agresije i biti će u pravu – bar u dijelu kad se bune zbog zaborava na te dane devedestih. No doslovce nekoliko stotina žrtava koje je Neretva to vrijeme pretrpjela zaslužuju da se sjeti i tih dana drugog svjetskog rata. Iako se 56 godina na ovaj dan veličala pobjeda parizana nad okupatorima Njemcima i njihovim unutarnjim saveznicima, stvarne činjenice od onih nekada prikazivanih u komunističkom režimu su ponešto drugačije. Zasluge za oslobođenje doline Neretve tog 26. listopada 1944. godine je snosio strateški i taktički vrlo težak položaj Njemaca koji su se povlačili pod teškim napadima saveznika u zapadnoj Evropi i sjeveroistočnoj Evropi pod udarom Rusa i drugih komunističkih saveznika. Njemci su se također povlačili s Balkana, posebice sa samog juga, pa tako i iz Dubrovnika, Pelješca i otoka. Tih dana listopada 1944. godine na prilazima Neretvi odvijale su se najteže borbe u povijesti Neretve u kojima je sudjelovalo nekoliko tisuća vojnika. Mjesto koje je najviše ostalo upamćeno i po kojem se zove poznata bitka je Vukov klanac. Bitka koja se tih dana listopada 1944. godine odvijala svom žestinom na Vukovu klancu nije imala ni približne rezultate ni odvijanje kako je to prikazivano u komunističkoj literaturi. Naime južno od Metkovića, kod Vukovog klanca je 26. dalmatinska (partizani) zajedno s dijelovima 29. hercegovačke (partizanske) divizije 23. listopada potpuno razbila njemačku 369. diviziju i dio popratnih postrojbi. Partizani su na jednom šprengu – prokopu na uskoj cesti u klancu na staroj prometnici Neum-Bijeli Vir-Metković usjeli svladati snažni njemački otpor i dignuti cestu u zrak i time zaustaviti nepreglednu višekilometarsku kolonu njemačkih postrojbi u povlačenju. Njemačke snage su se našle u katastrofalnoj poziciji – vojska je svakako u rasulu zbog povlačenja, a razasuta je kilometrima, bez mogućnosti djelotvornog zapovjedanja , koordinacije i formiranja obrane. Više tisuća boraca s obe strane su se našle u žestokom klinču koji je trajao nešto više od 2 dana i završio je uništenjem cjelokupne njemačke tehnike, ali i probojem dijela tih trupa (kojima su došle u pomoć hrvatsko-njemačke postrojbe iz Mostara) koje su se uspjele izvući prema Mostaru. Partizani su kasnije uporno govorili da je komandant njemačke grupe armije ''E'', general—pukovnik von Lohr, lažno javio Berlinu da su napad izvele jake britanske pješadijske i motorizirane snage podržane avijacijom i ratnom flotom. No činjenica jest bila da je Royal Navy (britanska mornarica) tukla brodskim topovima po njemačkoj koloni koja je gotovo nebranjeno ostala blokirana zaustavljena na Vukovom klancu i u takvom nezavidnom položaju ostala oko dva dana. Partizanske eskadrile su u par navrata djelovale po njemačkim postrojbama te su čak i izgubli jedan zrakoplov, dok Nritanci ni rugi saveznici nisu djelovali. U toj bitki je na Vukovu klancu stradala sva tehnika njemačke 369. („vražije“) divizije koja se sastojala ponajviše od Hrvata (u njoj su bili i mnogi Neretvani!) te ju je komandant njemačke grupe armije ''E'', general—pukovnik von Lohr proglasio nakon toga borbeno nesposobnom. U izvještaju je naveo da su svi tenkovi, artiljerija i gotovo sva vozila uništeni ili zarobljeni, dok se ljudstvo uglavnom izvuklo. Partizani su pak tvrdili da je tehnika sva uništena, ali i da je ubijeno oko 2000 Njemaca (u raznoj literaturi se barata brojkama od 1000-2000), no istina je nešto drugačija. Prema njemačkim izvještajima koje je autor slučajno našao, u borbama na Vukovu klancu i oko njega ubijeno je oko 120 njemačkih vojnika iz 369. divizije i ta brojka je vrlo vjerojatnija od parizanske, posebice ako se uzme u obzir da je kasnije prebrojavanje vojnika 369. divizije utvrdilo netočnost partizanskih podataka. Može se uzeti da je stradalo i i najviše par stotina iz drugih njemačkih (i njima odanih) manjih postrojbi koje su se također našle na Vukovu klancu, ali je teško govoriti o dvije tisuće ili tisuću mrtvih njemačkih (i njima odanih) vojnika jer to nije potrijepljeno niti brojanjem žrtava niti njemačkim podacima. Prema partizanskim podacima zarobljeno je oko 1700 Njemaca i njima odanih postrojbi, što bi mogao biti približan podatak, a ukupni gubici Njemaca i njihovih saveznika (mrtvi + zarobljeni) se realno procjenuju na oko 2.000 ljudi. Uništena njemačka tehnika na Vukovu klancu  Zarobljena tehnika na Vukovu klancu  Iako se uvijek govorilo o protjerivanju okupatora, cijela spomenuta operacija je zapravo bila napada na vojsku u povlačenju. Drugim riječima i da nisu napadnuti, Njemci su se planirali povući prema Mostaru. Partizanski gubici su bili manje od 100 mrtvih i praktički bez značajnijih gubitaka u tehnici (jer je zarobljena veća količina neprijateljske tehnike pa su partizani dobili dobar plijen). S današnjeg odstojanja postavlja se pitanje da li je taj masakr uopće bio potreban obzirom da je vojska bila u povlačenju i ta operacija nije imala utjecaja na daljnji tijek rata. Dolina Neretve bi gledajući tako svakako bila oslobođena,a opet opravdano je postaviti pitanje „da je svatko razmišljao tako, da li bi Evropa bila oslobođena?“ Odgovor na ova taktička, ali i moralna pitanja je teško dati, ali je činjenica da je dvjestotinjak kostura još uvijek zakopano dijlem poteza od Stona do Vukova klanca, a da njihove obitelji nikad nisu imali gdje zapaliti svijeću. Neretva je svoju okupaciju službeno završila tog 26. listopada 1944. godine i ušla u novo (ne)sretnije doba ni ne znajući da će se krv ponovno prolijevati 47 godina kasnije tek nekoliko kilometara dalje od Vukova klanca. No povijesna je istina također da 26. listopada nije bio zadnji dan kada su Njemci šetali Metkovićem. Naime u siječnju 1945. godine njemačko-ustaške postrojbe su izvšile snažan prodor iz zapadne Hercegovine sve do Metkovića i porušile sve mostove kako bi oteželi partizanima progon tijekom njemačkog povlačenja prema Mostaru i dalje prema Zagrebu. I na kraju se postavlja pitanje koji datum slaviti kao dan oslobođenja Neretve (dakle ne samo Metkovića!)? Da li je to 26. listopada 1944. godine - dan kada su se Njemci povukli iz Metkovića i doline Neretve? Da li je to 29. siječnja 1945.godine - dan kada su se Njemci došli do Metkovića, minirali što su htjeli i otišli iz Metkovića? Da li je to 14. rujna 1991. godine - dan kada je oslobođena Pločanska vojarna od JNA? Da li je to 07. lipnja 1992. godine - dan kada je počela operacija „Čagalj“ kojom su oslobođeni Prebilovci, Klepci i Tasovčići od kojih su Metković i dolina Neretve strahovali 1992. godine? Sve su ovo neki ratni datumi, a možda ćemo jednog dana doći svijesti i slaviti dan oslobođenja Neretve kao neki dan koji će se pamtiti po tome što smo u Neretvi dobili vlasti koje će narod voditi bez pohlepe, korupcije i samoljublja. |
- 22:13 - Komentari (18) - Isprintaj - #
18.10.2012., četvrtak
NERETVA MOŽE BOLJE OD DUBROVNIKA
|
U organizaciji Zaklade Ana Rukavina jučer je u Metkoviću organizirana akcija skupljanja krvi radi od dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica. Osobe koje su dale svoju krv u ovoj akciji upisane su u Registar darivatelja i kada se pojavi teško bolesna osoba kojoj može pomoći, odnosno čiji su antigeni tkivne snošljivosti identični toj osobi, poziva se ta osoba da li pristaje na donaciju stanica. Dakle donacija nije obvezna za one koji su darovali krv u ovoj akciji. Zanimljivo je da se akciji odazvalo čak 112 darovatelja krvi, dok je primjerice u akciji koju je organizirana u Dubrovniku prikupljeno 64. Očito je da Neretvani imaju poseban sluh za one koji su u nevolji. Zaklada Ana Rukavina je zamolila da se zahvali Neretvanima koji su podržali ovu humanu akciju pa ovim putem to i činimo. Također je Zaklada uputila zahvale i osobama koje su pomogle organizaciju ove akcije - gđi. Neli Orlović i Mirandi Hajny djelatnicama Crvenog križa u Metkoviću, Doroteji Đurković iz Osijeka (koja bi trebala uskoro postati Neretvanka), medicinskim sestrama Doma zdravlja Metković, Armidi Granić i Klementini Vučković, na pomoći pri uzimanju uzoraka te volonterkama Kristini Slavković, Marini Čizmić i Lidiji Jelavić.  |
- 06:49 - Komentari (1) - Isprintaj - #
16.10.2012., utorak
VAŽNA OBAVIJEST ZA SVE VLASNIKE ORUŽJA
 Kako je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o oružju (“NN”br. 59/12) kojim su određene nove obveze vlasnicima oružja, a primjetno je da vlasnici nisu informirani, korisno je dati sljedeće informacije. Građani koji imaju registrirano oružje dužni su do 05. prosinca 2012. godine izvijestiti policijsku postaju/upravu o izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite – dakle o tome tko je vaš liječnik kod kojeg ste inače “prijavljeni” (kod kojeg je inače vaš karton). Građani koji imaju registrirano oružje, a promijene svog izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite, dužni su o toj promjeni u roku od 60 dana izvijestiti policijsku postaju/upravu o nastaloj promjeni. Građanima koji ne postupe kako je opisano, dakle ne dostave nadležnoj policijskoj policijskoj postaji/upravi podatak o izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite, odnosno, o promjeni izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite, ukinut će se oružni list, a oružjem će se oduzeti iz njihova posjeda. Obavijesti o izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite, ili njegovoj promjeni, mogu se dostaviti osobno ili pisanm putem Policijskoj postaji Metković (za građane s područja općina Kula Norinska, Pojezerje i Zažablje, te gradova Metković i Opuzen) ili Policijskoj postaji Ploče (građani s administrativnog područja Grada Ploča), a svi navedeni mogu dostaviti obavijest i u elektronskom obliku na E-mail adresu policijske uprave Dubrovačko-neretvanske na : dubrovacko-neretvanska@policija.hr Razlog ovo zakonske izmjene je cilj da se na vrijeme sazna da li je neka osoba ima psihičkih ili fizičkih smetnji koje mogu utjecati na mogućnost korištenja oružja. Naime vaš liječnik će po novoj zakonskoj regulativi biti u obvezi dostaviti podatke o tome da li imate zdravstvenih zapreka koje mogu utjecati na pravo na držanje/nošenje oružja. Drugim riječima ako se dogodi da ste dobili npr. PTSP, Shizophreniu, Alzheimerovu bolest, ili neku drugu bolest koja vas čini nepodobnim da baratate s oružjem, vaš liječnik mora odmah obavijestiti nadležnu policijsku postaju o tome, koja će vas hitno upućutit na izvanredni zdravstveni pregled. Ukoliko se sumnje u nepodobnost za držanje oružja pokažu ispravne, oružje se oduzima kao i odobrenje za držanje i nošenje. Ukoliko zdravstveni pregled ipak pokaže zdravstvenu sposobnost građanina, građanin neće imati nikakvih posljedice, a trošak pregleda snosi država. Onom tko ne postupi u zadanom roku do 05. prosinca 2012. godine, ukinut će se oružni list te će ostati bez oružja u svom posjedu. OVDJE MOŽETE PREUZETI OBRAZAC OBAVIJESTI O IZABRANOM LIJEČNIKU |
- 06:47 - Komentari (176) - Isprintaj - #
15.10.2012., ponedjeljak
NOVI I STARI NAČELNICI POLICIJSKI POSTAJA U NERETVI
|
Ovih dana su u policijskim postajama u Neretvi dogodile određene kadrovske promjene. Naime nakon što je Ministarstvo unutarnjih poslova krenulo u izbor (smjene) načelnika policijskih uprava, pristupilo se i u izbore načelnike policijskih postaja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Dolina Neretva ima 3 policijske postaje: - Policijsku postaju Metković - Postaju granične policije Metković i - Policijsku postaju Ploče Novost u izboru novih/starih načelnika je u tome što se najprije objavio natječaj za mjesta načelnika, potom je vršeno pismeno testiranje znanja, a oni koji su zadovoljili na pismenom, pozvani su i na usmeni razgovor, nakon čega je slijedilo imenovanje. U Policijskoj postaji Metković se nije ništa promjenilo. Robert Vene je ostao načelnik policijske postaje. Iza Roberta Vene nije bilo nikakvih repova u upravljanju radom policijske postaje, pa je bilo realno za očekivati da će Rober Vene biti ponovno imenovan na mjesto načelnika Policijske postaje Metković. No u Postaji granične policije Metković (PGP Metković) došlo je do smjene pa tako Niko Jerković iz Kule Norinske nije imenovan ponovno, već je na njegovo mjesto imenovan Zoran Pulić, dugogodišnji policijski djelatnik iz Ploča te bivši voditelj Odsjeka organiziranog kriminaliteta u PU Dubrovačko-neretvanskoj. Kontroverzni (sada bivši) načelnik PGP Metković Niko Jerković nije bio baš omiljen među policijskim djelatnicima zbog načina na koji je komunicirao s podređenima, kao i zbog svoje naravi, pa je njegova smjena bila očekivan potez. Često je dolazio u sukob sa kolegama s posla, bilo zbog načina upravljanja, profesionalnog mimoilaženja, bilo zbog nebitnih stvari, ali za Niku Jerkovića će malo tko reći da je tijekom svoje policijske karijere ostvario bilo kakvu imovinsku korist. Na njegovo mjesto je došao Zoran Pulić koji među djelatnicima ima reputaciju profesionalca i osobe koja savjesno odrađuje svoj posao pa nema razloga sumnjati u nastavak takvog puta za novog načelnika PGP Metković. Zoran Pulić je inače bio član SDP-a te kao takav 2010 godine izabran u Gradski odbor SDP-a Grada Ploča. Mnogi će ipak reći da njegovo članstvo u SDP-u nije imalo odlučujući utjecaj na njegov izbor, već njegov dosadašnji rad. Na mjesto načelnika Policijske postaje Ploče imenovan je Sretan Marević (36) iz Kule Norinske. Sretan Marević je dugo godina bio djelatnik u pomorskoj policiji i iza sebe nema mrlji u karijeri. Dosadašnji načelnik Policijske postaje Ploče je bio Ivan Krešić koji je prošao mnoge čelne funkcije u policiji. Tako je obavljao i dužnost načelnika Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske kada se njegovo ime našlo prozvanim u aferi oko „kupovine“ glasova županijskih vijećnika Dubrovačko-neretvanske županije u jeku političkog rata Stipe Gabrića Jambe (HSS-a) i HDZ-a. Također se u više navrata našao pod udarom optužbi SDP-a da je HDZ-ov čovjek, a neki od SDP-ovaca su i javno govorili da će biti smjenjen kad se vlast promjeni, pa je jasno da je njegova smjena bila samo pitanje vremena. |
- 06:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #
13.10.2012., subota
AKCIJA DOBROTVORNE ZAKLADE "ANA RUKAVINA" I U NERETVI
 Dolina Neretve je poznata po jako puno jedinstvenih stvari u našoj lijepoj Hrvatskoj koje da nabrajamo u ovaj tekst nebi stale. Za sve to ste zaslužni Vi Neretvani i zato Vas ovim putem Zaklada Ana Rukavina poziva da 17.listopada 2012. godine (SRIJEDA) odvojite par minuta i dođete u prostorije Crvenog Križa u Metkoviću. Pokažite i ovim putem da su Neretvani uvijek spremni pomoći! Sve što je potrebno za postati dobrovoljni darivatelj krvotvornih matičnih stanica je da ste zdravi, punoljetni, ne stariji od 40 godina i da imate želju pomoći. Znači, u srijedu s osmjehom na licu i malo krvi postanite dio velike obitelji Ane Rukavine i svih onih oboljelih kojima Mi možemo pomoći. ŠTO ZAPRAVO SUDJELOVANJE U OVOJ AKCIJI ZNAČI? Osobe koje su dale svoju krv u ovoj akciji upisuju se u Registar darivatelja i kada se pojavi teško bolesna osoba kojoj može pomoći, odnosno čiji su antigeni tkivne snošljivosti identični toj osobi, poziva se ta osoba da li pristaje na donaciju stanica (dakle kasnija donacija nije obvezna za one koji daruju krv u ovoj akciji) Treba naglasiti da su darivatelji koji su darovali krvotvorne stanice već ranije na nekoj od 196. akcije Zaklade, već upisani u Registar. Odgovore na sva pitanja koja vas zanimaju možete pronaći na web stranici Zaklade, a ono što detaljnije zanima darivatelje na čestim pitanjima i odgovorima O ZAKLADI ANA RUKAVINA Zaklada Ana Rukavina započela je sa radom u prosincu 2006. godine, a formalno pravno je osnovana 14.2.2007. godine. Do danas je u Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica upisano 36 719 dobrovoljnih darivatelja. Zaklada Ana Rukavina osnovana je nakon prerane smrti mlade novinarke Ane Rukavine s ciljem proširenja Registra dobrovoljnih darivatelja koštane srži i matičnih stanica i osnivanja Banke matičnih stanica krvi iz pupkovine. Matične stanice iz hrvatskog Registra dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica transplantirane su pacijentu u Hrvatskoj. Trenutno brojimo 23 dobrovoljna darivanja matičnih stanica od nesrodnih darivatelja od početka rada hrvatskog Registra, od toga je 15 darivanja bilo za pacijente u Hrvatskoj i 8 za pacijente u inozemstvu. Velika zahvalnost svim donorima koji će se nesebično odazvati akciji u Metkoviću kako bi donirajući svoje matične stanice spasili život pacijentima s akutnim i kroničnim oblikom leukemije te bolesnike s teškim oštećenjem koštane srži. Lijek je u nama! |
- 00:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #
12.10.2012., petak
PRONAĐEN NESTALI IVICA VUKUŠIĆ
|
Kako se službeno saznaje pronađen je Ivica Vukušić - Patak iz Otrić-Seoca. Prema prvim ( neslužbenim) informacijama, Ivica Vukušić se dobar dio noći i veći dio dana proveo hodajući po nepreglednim terenima Kobiljače, Pozgle Gore i Novih Sela nakon čega se sam javio policiji koja ga je pokupila oko 16 sati na predjelu Novih Sela. Nakon toga je odveden na lječnički pregled gdje su ustanovljene lakše ozljede u vidu ogrebotina koje najčešće nastaju zbog hodanja kroz gustu makiju. |
- 21:21 - Komentari (3) - Isprintaj - #
NESTAO IVICA VUKUŠIĆ - PATAK
|
Prema neslužbenim informacijama iznad mjesta Kobiljača u ranim jutrošnjim satima nestao je 52-godišnji Ivica Vukušić zv. Patak iz Otrić-Seoca. Kako se neslužbeno saznaje nestali je u sinoćnjim satima krenuo ulov, ali se nije vratio iz lova u planirano vrijeme, te je jutros oko 04.00 sata obaviještena i policija o nestanku. Na mjestu na kojem je uobičavao loviti nađena je samo prevrnuta stolica, ali nikakvih drugih tragova nema, pa se pretpostavlja da je nestali krenuo na neku drugu poziciju u lov te mu se tako svaki trag zagubio. Tijekom dana pored mještana i djelatnika PP Metković, u potragu su se uključili i pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja te jedan helihopter s termovizijskom kamerom koja omogućava detektiranje topline (ljudskog tijela) u okolišu. Pozivaju se svi građani koji mogu pomoći u rasvjetljavanju ovog nestanka da se jave PP Metković. Nestali je i sam djelatnik PP Metković i mnogi će ga prepoznati kao djelatnika koji je svoju dužnost najčešće obavljao upravo na području grada Metkovića.   |
- 12:15 - Komentari (5) - Isprintaj - #
10.10.2012., srijeda
"DANI NERETVE U ZAGREBU" - UJEDINJENA NERETVA ZA PRAVU STVAR
 U subotu 13. listopada u organizaciji "Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu" počinje održavanje dvodnevne manifestacije Dani Neretve u Zagrebu. Početak ove manifestacije će biti na Trgu bana Jelačića gdje će humanitarno-kulturnim programom 10.000 paketa mandarina dijeliti poznati Neretvani: dr. Nela Sršen, rektor Aleksa Bjeliš, Matija Vuica i Jure Popović, Branka Bebić Krstulović, dr Mladen Bušić, Vera Zima, Tomislav Martić, Rafael Dropulić-Rafo, Slavko Goluža, Milana Vlaović, te gradonačelnici gradova iz doline Neretve i drugi poznati Neretvani. Pored njenog humanitarnog karaktera u kojem će se prikupljati prilozi za Udrugu osoba s invaliditetom „Prijatelj“ iz Metkovića ili Udruzi cerebralne i dječje paralize doline Neretve „Leptirić“ iz Ploča ili Caritasu, cilj je ujedno promovirati kulturne, gospodarske i humanitarne vrijednosti i raznolikost doline Neretve. Uz promotivne filmove o Arheološkom muzeju Narona, Ornitološkoj zbirci iz Metkovića te Maratonu lađa, članovi KUD-a Metković izvest će splet neretvanskih pjesama i plesova pod nazivom "Neretvansko kolo", svirat će i Gradska glazba iz Opuzena, a trio Lero dočarat će ugođaj neretvanskih druženja uz promotivnu prodaju proizvoda iz doline Neretve. STRUČNI SKUP U Hrvatskoj gospodarskoj komori će se nakon manifestacije na Trgu, u subotu od 13.00 do 16.00 sati održati stručni skup na temu "Gospodarski razvoj doline Neretve". Uz gradonačelnike Metkovića, Opuzena i Ploča te Župana Dubrovačko-neretvanske županije, koji će iznijeti planove razvoja, poseban naglasak bit će na aktualnim temama iz gospodarskog života doline Neretve i to: Manifestacija se nastavlja u nedjelju, na Jarunu, gdje će u 11.00 sati biti organizirana promotivna vožnja lađa, a na terenima ŠRC Špansko održat će se tradicionalni turnir u boćanju Kup kneza Domagoja. PROGRAM DOGAĐANJA - SUBOTA 13. LISTOPADA 2012. 10:00 - 12:00 sati Trg bana Josipa Jelačića - Koncert Limene glazbe Opuzen - Plesovi s Neretve – KUD Metković - "Lero"- grupa pjevača s mandolinom i gitarom - Humanitarna podjela 10.000 paketa neretvanskih mandarina (dijele poznati Neretvani) - Prodaja neretvanskih proizvoda i usluga na štandovima Udruga i pojedinaca, (suhe smokve, vino, "safari", "Maraton lađa", ...) 13:00 - 15:45 sati u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), Rooseveltov trg 2 OKRUGLI STOL "GOSPODARSKI RAZVITAK DONJENERETVANSKOG KRAJA" MODERATORI: Davor Romić i Nada Podnar 13:00 - 13:15 Nikola Dobroslavić, prof: Sadašnji i budući projekti razvitka Dubrovačko-neretvanske županije 13:15 - 13:30 mr. sc. Stipo Gabrić Jambo: Sadašnji i budući projekti razvitka grada Metkovića 13:30 - 13:45 Ivo Mihaljević: Sadašnji i budući projekti razvitka grada Opuzena 13:45 - 14:00 Krešimir Veić, dipl.oec: Sadašnji i budući projekti razvitka grada Ploča 14:00 - 14:15 Stanka za kavu i piće 14:15 - 14:30 Gospodarenje tlom i vodama Donje Neretve kao temelj razvoja ( prof. dr. sc. Davor Romić) 14:30 - 14:45 Neretvanska lubenica - kakvoća kao prepoznatljivost )dr. sc. Smiljana Goreta Ban) 14:45 - 15:00 Neretvanska mandarina - hrvatski brend (Niko Kapović, dipl. oec) 15:00 - 15:15 Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju i Schengen - utjecaj na dolinu Neretve (dr. sc. Filip Dragović) 15:15 - 15:45 Rasprava i zaključci 20:00 sati Neretvanska večera u Globus Velesajmu - Svečana večera uz neretvanske specijalitete dok će prisutne zabavljati grupa Gusari i klape Luka Ploče. Najpoznatiji ugostitelji doline Neretve će prezentirati svoje umijeće pripremanja brudeta od jegulja i žaba te će dočarati ambijent neretvanskih brudetijada. Također će biti organizirana prodaja neretvanskih proizvoda i usluga, predstavit će se Ornitološka zbirka iz Metkovića, muzeja Narona i "Maraton lađa" te biti postavljena izložba slika slikara iz Neretve. PROGRAM DOGAĐANJA - NEDJELJA 14. LISTOPADA 2012. 9:00 - 17:00 ŠRC Špansko - Turnir u boćanju "Kup kneza Domagoja" 11:00 - 13:00 ŠRC Jarun – Vožnja lađa - Limena glazba Opuzen - prigodni marševi - Natjecanje u vožnji lađa Organizacijski odbor Dana Neretve čine upravo najviše članovi Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu i to predsjednik organizacijskog odbora prof. dr. sc. Zdravko Kapović, te članovi: Doc. dr. sc. Mladen Bušić, Dr. sc. Filip Dragović, Doc. dr. sc. Jelena Đugum, Srećko Ilić, dipl.iur., Zvonimir Plećaš, Nada Podnar, dipl.oec. Prof. dr. sc. Davor Romić, Mario Talajić, dipl.iur., Mirko Volarević, dipl.oec. |
- 20:15 - Komentari (8) - Isprintaj - #
06.10.2012., subota
GRANIČNI PRELAZ KASNI ZBOG „IGH“, A AUTOCESTA ZBOG „KONSTRUKTORA“?
|
Uprava za neizravno oporezivanje (UINO) Bosne i Hercegovine optužila je Institut "IGH" da se granični prelaz na Bijači (s naše strane granice bi prelaz bio Nova Sela) neće završiti do krajnjeg roka – 01. srpnja 2013. godine zbog kašnjenja IGH s izradom projektne dokumentacije. Taj granični prelaz je iznimno važan i za RH i za BiH zbog izvoza roba biljnog i životinjskog podrijetla iz te zemlje u Europsku uniju. Rok 01. srpnja 2013. je vrlo bitan jer tada Republika Hrvatska postaje članica Europske unije pa bi ovaj problem uskoro mogao biti ozbiljan problem mesne i prehrambene industrije. "IGH" o problemu šuti, pa je sve očiglednije da će ova crna predviđanja o kađnjenju radova i ostvariti. BiH strana navodi da je "IGH" trebao dostaviti projektnu dokumentaciju za koridor 5c zajedno s graničnim prijelazom na Bijači do travnja ove godine. Zatim je "IGH" tražio produženje toga roka do kraja srpnja, pa novu odgodu do kraja rujna, pa zatim i početka listopada. Kako se ni do posljednjeg produženog roka nije dostavila izmjenjena projektna dokumentacija BiH strana još uvijek nije u mogućnosti raspisati natječaj za odabir izvođača radova na graničnom prelazu Bijača. Da stvar bude gora, takve vrste graničnog prelaza, kroz koji će se moći izvoziti roba biljnog i životinjskog podrijetla u Hrvatsku neće biti u blizini 300 km (prvi idući se nalazi na sjeveru)! Ovo predstavlja ozbiljan problem i hrvatskoj strani jer je mnogi gospodarstvenici računaju upravo na ovaj prelaz kada Hrvatska uđe u EU 01. srpnja 2013. godine (ako ratifikacija Slovenije prođe uredno). Nepostojanje tog graničnog prelaza bi za dalmatinske poslovne subjekte iz tog sektora značilo da moraju ići na nekoliko stotina kilometara dug put na granični prelaz koji se nalazi na sjeveru Hrvatske! Granični prelaz Nova Sela, koji je praktički gotov s hrvatske strane, i na kojem se rade samo još završni radovi, ovime postaje slijepa ulica sve dok BiH strana ne završi svoj dio prelaza na Bijači. Pored nevolja s Bijačom u zadnje vrijeme su se javile i crne slutnje oko kašnjenja završetka autoceste na dionici do Ploča zbog blokada računa tvrtke „Konstruktor“ koji je čas blokiran, čas odblokiran. Radnici rade svoj posao, ali je dinamika vidljivo smanjena. Planovi oko dovršetka ove dionice od Vrgorca do Ploča (Čeveljuše) su se godinama mijenjali. Rokovi su konstantno pomicani zbog nedostatka novca, pa su tako bili razni rokovi za završetak u 2011, 2012 i 2013 (zadnji službeni rok je kraj 2013. godine) no sada je upitno da li će se dovršiti u tom roku, ne zbog nedostatka novaca u Hrvatskim autocestama (HAC), već zbog problematičnog stanja u izvođača radova - tvrtki „Konstruktor“ koji se nalazi poslovnim poteškoćama. Izbor novog izvođača ne dolazi još u obzir jer je to skup i riskantan posao za HAC, pa je odlučeno ipak da se pričeka kraj 2013. godine uz nadu da će sve ipak biti završeno. Na karti možete vidjeti mjesto graničnih prelaza i dionice interegionalnog čvora "Metković" i čvora "Kula Norinska" s kojom gradnjom (pripremni terenski radovi) se počelo  Oznake: HAC, autocesta, Konstruktor, IGH, Nova Sela, Bijača, VC, 5C, granični prelaz |
- 09:53 - Komentari (0) - Isprintaj - #
04.10.2012., četvrtak
GAY PARADA U METKOVIĆU?!!
|
Metkovački gradonačelnik Stipe Gabrić Jambo ovih dana će privući pozornost na način na koji dosada to nije radio. Stipe Gabrić Jambo bi uskoro mogao postati miljenik – pazite sad – hrvatske gay zajednice! Naime Stipe Gabrić Jambo se 2007. godine našao u članku Jutarnjeg lista (prenesen iz Makarske kronike) u kojem stoji da je metkovački gradonačelnik otvoreno pozvao da se gay parada održi u Metkoviću. Nije bila u pitanju nikakva prvoaprilska šala, već stvarni tekst u Jutarnjem listu iz 2007. godine. Taj članak ne bi bio nikakva novost da jedan od istaknutijih gay aktivista nije nagovijestio da bi se ovaj poziv mogao i realizirati! Članak: Makarska se, uz Metković, spominje kao glavni kandidat za gay paradu koja se, prema najavama organizatora ovogodišnjeg, inače šestog po redu, Zagreb pridea, od iduće godine definitivno seli na Jadran. Međutim, dok je prvi čovjek Metkovića, Stipe Gabrić-Jambo, otvoreno pozvao organizatore pridea na Neretvu, argumentirajući to pretpostavkama da su homoseksualci dobri potrošači i pristojni gosti, iz Makarske nisu stigli ni odobravajući signali, a kamoli odobravajući stavovi gradske vlasti. Potencijalni organizatori se u odabiru Makarske pozivaju na makarsku podružnicu Drugog koraka, inače frakciju nastalu iz gay udruge Iskorak. Makarski gradonačelnik, Marko Ožić-Bebek također nije osobito oduševljen 'nominacijom' grada pod Biokovom. "Zaista ne znam bih li dao dozvolu, jer ništa službeno nismo dobili. Da su organizatori Makarsku zaista ozbiljno imali u planu, mogli su poslati dopis. Bez obzira na moj stav, bojim se da u medijima postoji jak gay lobi, zbog kojega bi nas se osudilo", rekao je gradonačelnik. Andrija Pleština, direktor poslovnice Atlasa u Makarskoj, nije, kako kaže, protiv promicanja prava homoseksualaca i stvaranja ozračja tolerancije, no kao turistički djelatnik mišljenja je da valja imati na umu percepciju i želje većine. A to su, gledajući seksualnu orijentaciju, heteroseksualci. "Uzevši u obzir činjenicu da je Makarska ipak grad za obiteljski odmor, opet se više gubi nego dobiva jer se suviše ograničava pravac profiliranja. Slažem se da bismo trebali ciljati na VIP goste, ali ne na ekstravagantne i preliberalne skupine, nego više konzervativne. Poznato je, ne samo iz medija i s interneta nego i na razini 'rekla-kazala', da je Makarska po postotku homoseksualaca čak iznad prosjeka", kaže Pleština. No predsjednik makarske podružnice Drugi korak smatra da bi se takvom paradom samo stvorila neprijateljska klima iako je sada vrlo pozitivna. Makarska bi izgubila etiketu jadranskog bisera i tolerantne, ugodne sredine, kaže voditelj podružnice. Stoga čak i ne priželjkuje 'zeleno svjetlo' od strane Grada, zadovoljan što Makarska i dalje ima tajanstvena mjesta na kojima se mogu okupljati gay parovi. Svoja očekivanja glede pridea, točnije, želju da nas pride zaobiđe, najbolje sažima u poruci: "Ako vam je Jambo otvorio vrata, hajdete onda k njemu". Na upit što misli o liberalnim izjavama kolega iz Metkovića i Hvara, gradonačelnik Makarske Ožić-Bebek odvratio je da je opće poznato kako su spremni činiti sve samo kako bi došli u medije. Oni bi sve dopustili samo da dođu u novine, pa makar i po nečem lošem, kratko je komentirao Bebek. Građani Makarske u načelu su liberalni i tolerantni prema homoseksualnim skupinama, no u spektakularnim manifestacijama ne vide korist. Jakša Lovreta, ugostitelj i bivši ragbi reprezentativac, rekao je kako je protiv takvih parada iako je, dok je živio na Novom Zelandu, svjedočio prideovima koji su svojevrsna turistička atrakcija. "Međutim, mislim da mi nismo zreli za to, niti bismo mogli garantirati sigurnost takve manifestacije. Bojim se da bi nekoga prebili, mediji bi se raspisali i nanijela bi se samo šteta. Uostalom, kod nas je ionako dosta Sodome i Gomore, pa je bolje da idu negdje drugdje", kaže Lovreta. Darko Matas, član Uprave Kluba studenata, rekao je kako je istina da su pripadnici gay populacije dobri potrošači, da su pristojni i fini, no da ipak nije po svaku cijenu za to da to bude jedino mjerilo. "Ono za što bih se osobno zalagao jesu njihova prava u izvanbračnim zajednicama, ali sam protiv javnog prikazivanja", rekao je Matas. Inače gay aktivisti koji organiziraju „pride-ove“ neusmnjivo žele privući pozornost prebacivanjem tih parada sa liberalnijeg sjevera na jug gdje su znatno omraženiji i gdje nema tolerancije za njih. Kako su parade u Zagrebu godinama prolazile u tišini jer su iz Zagrebčani ignorirali, odlučili su se preseliti u Split i dobili su što su htjeli – pozornost ne samo Hrvatske, već i Europe nakon skandaloznog izboja nasilja prošle godine na splitskoj rivi. Ponovno su sa svojim zahtjevima izbili u prvi plan pored silnih problema koje tišti ovo društvo. Kako je očito da će i Split uskoro postati „mirna zona“ za „Paradu ponosa“, očito je da će se tražiti nova destinacija gdje bi se postigla nekakva reakcija, a šuška se upravo onekom od manjih dalmatinskih gradova. Iako se u gay krugovima spominjao i Zadar i Dubrovnik, neki aktivisti spominju i neke manje gradove. Čovjek bi prvo pomislio da će se parada preseliti u Imotski ili Sinj – gradove koji su poznati po konzervatizmu, ali i temperamentnom karakteru ljudi koji slabo toleriraju drugačiji način razmišljanja, no izgleda da su gay aktivisti odlučili da su Makarska i Metković „ispred“ Imotskog ili Sinja. Da li bi ovo Metkovčani i Neretvani trebali shvatiti kao uvredu ili možda kao pohvalu, svaki stanovnik Metkovića će sam razmisliti, no sada postoji realna mogućnost da se ime najvećeg grada u dolini Neretve ubuće piše duginim bojama Sprema li se dolina Neretve osim po lađama i mandarinama, postati poznata i po gay aktivnostima, tek ostaje za vidjeti. Sigurno je jedino da bi u neretvanskim trgovinama uskoro mogla porasti prodaja debelih hlača. Hoćemo li ovakve scene viđati po Metkoviću?  Hoće li umjesto Bračanina na transparentu stajati npr. "Otrićanina"  |
- 19:58 - Komentari (14) - Isprintaj - #
03.10.2012., srijeda
1992. NISU OBRALI MANDARINE, ALI ĆE 2022 "POPITI" VODU
|
Prije 21 godinu, u Trebinju, centru velikosrpstva jugoistočne Hercegovine kovani su planovi i okupljana vojska za djelovanje po Hrvatskoj, Neretvi i Hercegovini. Tada, 1991. godine svi su bili jedinstveni da Neretvu treba obraniti. Iduće 1992. godine iz Trebinja su stizale najave da će doći obrati mandarine u Neretvi. Te kobne 1991. i 1992. godine mnoštvo Neretvana se aktivno uključivalo u obranu svoje Domovine, svoje Neretve, svoje egzistencije i davalo je svoj život nebili svojoj djeci, rodbini susjedima osigurali opstanak i budućnost. Danas, 21 godinu nakon što se Hrvatskoj i Neretvi spremala jedna od najvećih tragedija, u tom istom Trebinju, generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske i predsjednik Uprave HEP-a u Trebinju su potpisali „Memorandum o razumijevanju“, kojim će biti definirana suradnja u zajedničkoj izgradnji sporne Hidroelektrane "Dubrovnik II. Ovaj put umjesto srpskih topova i tenkova kojima se uzimao teritorij, traje ekonomski napad na dolinu Neretve i Hercegovinu. Sama planirana hidroelektrana „Dubrovnik II“ na pravi pogled nema veze s Neretvom. No stručnjaci koji se bave proučavanjem Gornjih horizonata jasno navode da je dogovorom o gradnji te hidroelektrane dano zeleno svjetlo Republici Srpskoj da provede projekt Gornji horizonti koji uključuje otimanje dijela pritoka Neretve i preusmjeravanje tih voda u Republiku Srpsku. Dobar dio tih voda bi zato umjesto u Neretvi završio u tunelu HE Dubrovnik II i u moru Dubrovačkog primorja. Danas, kada je zaslanjenost Neretve i neretvanske zemlje u neumoljivom porastu, svaka kap vode koja se zaustavi ili preusmjeri iz Neretve negdje drugdje, predstavlja jasni napad na neretvanskog poljoprivrednika koji u muci i znoju krvavo zarađuje svoj kruh. Pored klasične nebrige za Neretvane koja graniči s izdajom interesa lokalnog stanovništva, Hrvatska elektroprivreda se ponaša kao pijani milijarder kakve si ni Rusija više ne može priuštiti. Naime malo je poznato široj (pa i neretvanskoj) javnosti da je Termoelektrana Gacko u Republici Srpskoj građena hrvatskim novcem i da HEP već godinama potražuje 200 (slovima: dvjesto!) milijuna EUR-a od Republike Srpske za samovoljno korištenje TE Gacko. Elektroprivreda Republike Srpske pak potražuje također ogromnu sumu od HEP-a za korištenje HE Dubrovnik 1 (jer upravo Srbi puštaju vodu u nju iz Republike Srpske) U takvoj situaciji u kojoj HEP i Elektroprivreda RS nisu riješili 2 desetljeća stare probleme, te dvije „velebne“ institucije ulaze u novi projekt vrijedan 170 milijuna Eura, a da nisu dogovorili detalje korištenja struje planirane HE Dubrovnik II ni kontrolne mehanizme! Da – dobro ste pročitali - sporovi vrijedni stotine milijuna EUR-a nisu riješeni, a HEP ulijeće u nove projekte s Republikom Srpskom bez da je jasno definirao ni kako će dijeliti struju ni profit, a kamoli kojim mehanizmima će zaštiti dolinu Neretve. Da stvar bude još tragičnija, Republika Hrvatska, Federacija BiH i Republika Srpska su preko nadležnih institucija tek u tijeku izrade Plana integriranog upravljanja slivovima Neretve i Trebišnjice,a HEP i Republika Srpska već sada ovim megaprojektom najavljuju potpunu promjenu vodnih režima. Međunarodna zajednica motri sa strane razvoj događaja, ali se već sada „veliki igrači“ čude kuda Hrvatska srlja. Svjetska organizacija za zaštitu okoliša (WWF) je vršila trogodišnje istraživanje vodnih režima i utvrdila da su srpske tvrdnje da neće doći do poremećaja vodnih režima neistinite i alarmirala je nadležne institucije, no RS ne želi čuti ništa što ne odgovara njihovim planovima i odlučuju ubrzati projekt gradnje HE Dabar koja je zapravo ključna planirana akumulacija Gornjih horizonata. Iz potpuno pouzdanih izvora urednik je dobio informaciju da se Agencija za vode oblasnog riječnog sliva Trebišnjice iz Trebinja našla na udaru kritika srpskih vlasti što su uopće Svjetskoj organizaciji za zaštitu okoliša omogućili istraživanje vodnih režima na području Republike Srpske jer im sada smetaju s otkrivenim podacima. I dok se u Federaciji BiH vodi kaka takva pravna bitka protiv Republike Srpske (podnesena tužba protiv akta Republike Srpske kojomje odobrena Studija utjecaja na okoliš HE Dabar), naše vlasti šute, šute i samo šute. Kad tu i tamo progovore, osjeti se da bi bolje bilo da se tišina nastavila. I dok tišina polako postaje pravilo u opustošenoj Hrvatskoj, pitaju li se Neretvani i ostali hrvatski građani hoće li ih njihova djeca upitati zašto su šutjeli kad su trebali govoriti? |
